Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CN, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru od 16. rujna 2025., broj: Pp-3341/2025-10, u sjednici vijeća održanoj 15. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba okr. CN, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. CN (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
14. rujna 2025. u 19,11 sati, u [adresa], u [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve supruge BN prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a do nasilja prema supruzi BN došlo je na način da joj je CN poslao SMS poruku sadržaja: „Hoćeš mi molim te poslati di su mi djeca kakvog su zdravstvenog i psihičkog zdravlja hvala na razumijevanju“, te je učestalo zove na telefon i želi uspostaviti kontakt s njom putem SMS poruka i e-mailova, što je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji prema supruzi BN, a što je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
II. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru od 16. rujna 2025., broj: Pp-3341/2025-10, okr. CN je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 300,00 eura, u koju se lišenje slobode 14. i 15. rujna 2025. uračunava kao 79,64 eura pa je okrivljeniku preostala novčana kazna 220,36 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.
1.1. Istom presudom, na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena je zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja supruge BN, na udaljenost u koncentričnom krugu od 100 m od iste na području RH u trajanju šest mjeseci, dok je na temelju čl. 58.a Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane posjećivanja kuće na adresi u [adresa]. u trajanju šest mjeseci.
1.2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom presudom je odlučeno da isti padaju na teret prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se ista ukine i donese oslobađajuća odluka.
3. Žalba je osnovana.
4. Osnovano okrivljenik u žalbi ističe da mu je optužbom stavljeno na teret isključivo jedna SMS poruka i navodno učestalo kontaktiranje, a da „takva komunikacija ne ispunjava obilježja prekršaja iz čl. 10. st. 1. toč. 3. ZZNO“. Time okrivljenik, iako to u žalbi nije izrijekom naveo, očigledno smatra da je počinjena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona. I ovaj sud smatra da djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (jednako je i u optužbi), po propisu nije prekršaj.
5. Naime, okrivljeniku je stavljeno na teret, a tako je i proglašen krivim, da je počinio psihičko nasilje u obitelji na štetu svoje supruge na način da joj je poslao SMS poruku sadržaja: „Hoćeš mi molim te poslati di su mi djeca kakvog su zdravstvenog i psihičkog zdravlja hvala na razumijevanju“ te je učestalo zvao na telefon i želio uspostaviti kontakt s njom putem SMS poruka i e-mailova, koje ponašanje je kod okrivljenikove supruge prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost.
6. Psihičko nasilje je, u biti, svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje, pri čemu mora biti riječ o takvom ponašanju koje odstupa od usvojenih normi pristojnog ponašanja.
7. Razmatrajući ponašanje okrivljenika za koje je proglašen krivim u svjetlu prethodno navedenog, ovaj sud smatra da u istom nema elemenata agresivnosti i grubosti u mjeri koja bi dovela do zaključka da je počinjeno psihičko nasilje. SMS poruka sadržaja „Hoćeš mi molim te poslati di su mi djeca kakvog su zdravstvenog i psihičkog zdravlja hvala na razumijevanju“, sama za sebe, bez opisa ikakvih drugih okolnosti na temelju kojih bi se dalo zaključiti da ton poruke takvog sadržaja ima provocirajuće, manipulirajuće i/ili uznemirujuće značenje, upućuje da je postupanje okrivljenika lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje, a to je napad na psihički integritet žrtve radi uspostavljanja kontrole nad njom. U odnosu na drugi dio ponašanja koje se okrivljeniku stavlja na teret i za koji je proglašen krivim, a to je učestalo zvanje na telefon i želja za uspostavljanjem kontakta sa suprugom putem SMS poruka i e-mailova, treba navesti da je ovo ponašanje okrivljenika opisano potpuno uopćeno i nekonkretizirano, za koje se, upravo zbog takvog paušalnog i uopćenog opisa, nikako ne može zaključiti da ispunjava biće prekršaja psihičkog nasilja, jer nema ni podatka u kojem vremenskom razdoblju se takvo ponašanje okrivljenika događalo (okrivljenik je proglašen krivim samo za ponašanje dana 14. rujna 2025.) niti ima podataka koliko je SMS poruka i e-mailova okrivljenik uputio supruzi u nekom razdoblju, da bi se na temelju tih parametara eventualno moglo razmatrati radi li se o agresivnom i manipulirajućem ponašanju koje bi imalo karakter psihičkog nasilja.
8. Dakle, po ocjeni ovog suda, radnja počinjenja, kako je opisana u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja.
9. Slijedom svega navedenog, djelo za koje se protiv okr. CN vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (jednako je i u optužbi) po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, prihvaćajući žalbu okrivljenika, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik, za predmetno djelo prekršaja, oslobođen optužbe, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.
10. Sukladno čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda, kako je to navedeno u t. II. izreke ove drugostupanjske presude.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 15. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, braniteljicu, žrtvu nasilja i tužitelja.