REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj R1 Ob-2131/2024-28

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tei Golub kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu predlagateljice GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I-protustranke SĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Hrvoju Zdilaru, odvjetniku u Zagrebu i II-protustranke ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi odvijanja osobnih odnosa, nakon ročišta za glavnu raspravu održanog dana 13. listopada 2025. godine u prisutnosti I-protustranke osobno uz punomoćnika odvjetnika KĆ i posebne skrbnice mlt. djece HĆ, djelatnice Centra za posebno skrbništvo Zagreb, a u odsutnosti uredno pozvane predlagateljice, II- protustranke i HZSR, dana 15. listopada 2025. godine

r i j e š i o  j e :

I Osobni odnosi mlt. ŽĆ i mlt. UĆ s bakom GĆ odvijat će se putem video poziva, svakog ponedjeljka između 18,00 i 19,00 sati, na način da će majka SĆ nazvati baku GĆ na telefon putem video poziva, a trajanje razgovora mlt. djece s bakom prilagodit će željama i interesu djece.

II Odbija se GĆ s prijedlogom za donošene privremene mjere kojom će biti određen način odvijanja osobnih odnosa s mlt. TĆ i mlt. UĆ.

O b r a z l o ž e nj e

1.Predlagateljica u prijedlogu navodi da je baka mlt. ŽĆ i mlt. UĆ, dok su protustranke njihovi roditelji. Bračna zajednica protustranaka teško je i trajno poremećena, djeca sada privremeno stanuju s majkom SĆ, dok otac ŠĆ stanuje u istom domaćinstvu s predlagateljicom.

1.1. I-protustranka neopravdano uskraćuje predlagateljici ostvarivanje osobnih odnosa s unucima, što je protivno interesu djece i njihovom pravu da razvijaju emocionalne veze s članovima proširene obitelji. Stoga predlaže sudu donijeti rješenje kojim će odrediti način ostvarivanja osobnih odnosa bake i unuka, pozivom na čl. 120 Obiteljskog zakona.

2. Podneskom od 02.05.2025. godine je predlagateljica podnijela i prijedlog privremene mjere u kojem u bitnom navodi da osobne odnose s djecom ne ostvaruje od rujna 2024. godine, te da joj razdvojenost od djece teško pada jer je u skrb o djeci ranije bila uključena od njihova rođenja.

2.1. Prijedlog za donošenje privremene mjere u ovom slučaju je odbijen kao neosnovan, budući prema čl. 529 Obiteljskog zakona se privremenom mjerom može odlučiti samo o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu odvijanja osobnih odnosa s drugim roditeljem te o uzdržavanju. Kako je u konkretnom slučaju predmet postupka odvijanje osobnih odnosa bake i unuka, nisu ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje rješenja mjere, već se na konkretan slučaj ima primijeniti čl. 120 Obiteljskog zakona.

3. Rješenjem HZSR PU Susedgrad od 11.10.2024. godine je mlt. UĆ i mlt. ŽĆ imenovana posebna skrbnica HĆ, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

4. I-protustranka u odgovoru na prijedlog navodi kako je otvorenog stava vezano za odvijanje osobnih odnosa bake i djece, no iz opisanih obiteljskih okolnosti iznosi brigu kako baka ne prihvaća emocije djece te je nekritična prema tome što su proživjeli. Smatra da je prvo potrebno regulirati odvijanje osobnih odnosa oca i djece, izražavajući strah da bi baka mogla manipulirati djecom i dozvoliti njihovo nekontrolirano viđanje oca.

II-protustranka u odgovoru na prijedlog navodi kako pristaje na zahtjev predlagateljice da ostvaruje osobne odnose s unucima.

5. Iz prijedloga i mišljenja HZSR PU Susedgrad proizlazi da su mlt. ŽĆ i mlt. UĆ odrastali u obitelji uz oboje roditelja do privođenja oca u kaznenom postupku. Nakon toga su djeca ostala stanovati uz maju, dok je otac zbog mjera opreza otišao stanovati u kućanstvo svojih roditelja. Iz provedenih razgovora s članovima obitelji doznaje se da su djeca ostvarivala osobne odnose s bakom GĆ tijekom obiteljskih druženja. Nakon što su ocu izrečene mjere opreza, baka je u nekoliko navrata ostvarila osobni odnos s djecom u kućanstvu majke djece, odnosno u kućanstvu majčinih roditelja. O navedenim situacijama dobivaju se kontradiktorne informacije o tijeku istih te odnosu, ponašanju i reakcijama kako odraslih, tako i djece.

Prijedlog je HZSR da se osobni odnosi bake s unucima održavaju u kućanstvu majke SĆ i u njezinoj nazočnosti i to prvu i treću subotu u mjesecu u vremenu od 17 do 18 sati, te da istima može biti nazočan i stric DĆ (prema izraženoj želji mlt. ŽĆ). S obzirom da je mlt. ŽĆ opisivao kako je baka silom htjela da putem video poziva vidi oca, što on u tom trenutku nije htio, stručni tim HZSR preporučuje da vrijeme koje baka provodi s unucima bude usmjereno isključivo na ostvarivanje njezinih osobnih odnosa s unucima, dok se u odnosu na oca vodi poseban sudski postupak.

6. Posebna skrbnica je za potrebe ovog postupka utvrdila mišljenje djece, o čemu je sud izvijestila podneskom od 08.09.2025. godine. Mišljenje je utvrđeno sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta (čl. 3 i 9) te načelu slobode izražavanja mišljenja (čl. 12), koji se odnosi na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koji utječu na njegov život, uključujući i to da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi i to na način primjeren dobi djeteta.

6.1. Mlt. ŽĆ je dječak u dobi od 8 godina, koji na pojašnjenje o predmetu postupka prikladnom njegovoj dobi i zrelosti navodi kako se ne sjeća kada je zadnji put vidio baku. Opisuje posebnoj skrbnici kako nije htio da mu baka dođe na rođendan, jer mu je jedan već upropastila, pa se sakrio od nje. Prilikom opisivanja detalja se pred skrbnicom i rasplakao, te kroz plač naveo da je baka GĆ ranije pričala ružno o mami. ŽĆ se sada ne viđa s ocem osim putem telefona. Dječak navodi kako ne želi vidjeti baku, jer mu je dobro s mamom i želi ostati s njom, na što se posebno rasplakao. Kazuje i da baka uvijek inzistira da vidi tatu ali on ne želi vidjeti ni baku ni tatu.

Kada mu je posebna skrbnica predočila prijedlog HZSR, počinje još jače plakati i govoriti da ne želi vidjeti baku GĆ, čak niti u prisustvu strica DĆ. Iako bi prema prijedlogu HZSR i majka bila prisutna takvim susretima, mlt. ŽĆ odbija viđanje s bakom.

6.2. Mlt. UĆ je dječak u dobi 4 godine. Obzirom na njegovu nisku kronološku dob posebna skrbnica je zamijetila izrazitu emocionalnu bliskost braće koja obiluje poljupcima i grljenjem, a mlt. UĆ nije želio ostati u prostoriji bez brata. Na pitanje o baki GĆ, mlt. UĆ navodi da voli samo mamu i ne želi vidjeti baku.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, očito je, naročito iz riječi mlt. ŽĆ, kako je doživio traumatična iskustva prilikom zajedničkog života roditelja, radi čega odbija viđanja s ocem kao i bakom po ocu. Mlt. ŽĆ je ne samo posebnoj skrbnici, već i predstavnicama stručnog tima HZSR opisivao iskustvo svog rođendana kada je na sve načine (pa i fizičkim sakrivanjem) pokušao izbjeći dolazak bake GĆ na rođendan. Baka je došla nepozvana pa se on sakrio iza kreveta i nije htio izaći. Opisuje da ga je baka uhvatila za ruku i pokušala prisiliti da sjedi kod nje, nije ga htjela pustiti sve dok se nije na silu istrunuo i otišao na balkon gdje je bila mama… Kada govori o baki i stričevima, dječak se spontano prisjeća druženja s ocem, da se znalo dogoditi da dođe kući pijan pa da viče na mamu.

7.1. I stručni tim je prilikom terenskog obilaska obitelji utvrdio kako se braća lijepo odnose jedan prema drugome i da je vidljiva njihova čvrsta emocionalna povezanost.

8. Sud zaključuje kako je unatoč činjenici da je ostvarivanje osobnih odnosa djece s bakom sigurno važno za razvoj djece, isto nije nužno a dječaci za sada nisu spremni i ne izražavaju niti najmanju želju vidjeti baku. Nakon što mu je posebna skrbnica predočila prijedlog HZSR, mlt. ŽĆ se uznemirio i u nekoliko navrata rasplakao te bez sumnje povezuje viđanje bake GĆ s viđanjem oca (kazuje da baka uvijek inzistira da on vidi tatu što ne želi). Pravo bake da ostvaruje osobne odnose s unucima ni na koji način se ne smije pretvoriti u daljnju viktimizaciju djece, te nanošenje istima nepotrebnog straha i nelagode.

8.1. Iako je prijedlog HZSR da se osobni odnosi bake i unuka ostvaruju u kućanstvu majke i u njezinoj prisutnosti, pa čak i u prisutnosti strica DĆ (koji nije stranka u ovom postupku niti je pokretao poseban postupak radi viđanja nećaka), sud je prihvatio – za sada – konačan prijedlog stranaka da se osobni odnosi djece s bakom ostvaruju putem video poziva u vrijeme za koje je majka SĆ navela da djeci odgovara, odnosno ponedjeljkom između 18 i 19 sati i to na način da će majka nazvati putem video poziva baku na telefon. Na opisani način dječacima će se u najvećoj mogućoj mjeri umanjiti osjećaj straha i nelagode (mlt. ŽĆ navodi kako se sakrio od bake iza kreveta, kako ga je vukla za ruku, kako mu nije dala ići na wc pa se istrgnuo…), a baki će se omogućiti da postepeno, bez direktne ugroze interesa djece, ostvari s njima osobne odnose bez fizičkog nametanja koje oni ne žele. Ovdje sud napominje kako su i posebna skrbnica i stručni tim HZSR primijetili izrazitu emocionalnu povezanost braće, tako da bez obzira što je mlt. UĆ u dobi od samo 4 godine (a nije vidio baku više od godine dana), sud smatra da se u ostvarivanju osobnih odnosa dječaci ne trebaju razdvajati kako bi jedan drugome bili od pomoći i podrške. Trajanje video poziva potrebno je prilagoditi interesima djece i svim životnim okolnostima, a kada se ispune uvjeti da bi bilo koja stranka u postupku tražila promjenu odluke, isto valja učiniti.

U Zagrebu, 15. listopada 2025. godine

Sudac:

Tea Golub

POUKA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda pismenim putem u 4 istovjetna primjerka u roku 15 dana po primitku pismenog otpravka ovog rješenja.

DNA :

- Predlagateljici

- I-protustranci po pun

- II-protustranci na adresu [adresa]

- Posebnoj skrbnici

- HZSR