REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj Pn-176/2019-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Ani Brgles Keser, u pravnoj stvari tužitelja GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Radivoj Mačešić-Biscuoli, odvjetnik u Puli, protiv tuženika CROATIA Osiguranje d.d. Zagreb, Podružnica Pula, Šijanska cesta 4, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane 2. rujna 2025. u nazočnosti zamjenica punomoćnik tužitelja Nataše Glavaš, odvjetnice u Puli i punomoćnice tuženika EC, **.**.2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1. "Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati ukupno iznos od 180.000,00 kuna (tužitelj zadržava pravo specificirati tužbeni zahtjev po primitku nalaza vještaka) na ime neimovinske štete zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 6. svibnja 2019. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 30.000,00 kuna na ime imovinske štete zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 6. svibnja 2019. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena sve u roku od 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi prouzročeni trošak parničnog postupka."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 30. svibnja 2018. oko 12,00 sati na raskrižju [adresa] i [adresa] (geografska širina 4453407 i geografska dužina 13504895) dogodila prometna nezgoda koju je uzrokovala/skrivila osiguranica tuženika IC upravljajući osobnim vozilom marke Hunday Accent 1.3 registarske oznake [registarska oznaka]. Odgovornost vozača za štete trećim osobama osigurana je kod tuženika policom 011611014786. U navedenom događaju oštećen je motocikl u vlasništvu tužitelja i to desno osvrtno ogledalo ,desna ručica upravljača, desne nogare, prednja maska, desno svjetlo, desna bočna strana oklopa,d esna ručna kočnica, prednji kotač, prednja vilica u iznosu od najmanje 10.000,00 kn. Nakon navedene prometne nezgode tužitelj je trpio jake fizičke bolove i intenzivan strah koji ni danas dan nije u potpunosti iščezao zbog navedenog događaja. Naime isti je kasnije zbog štetnog događaja imao mnogobrojne zdravstvene tegobe. Tako je istome odmah na hitnom pregledu neposredno nakon predmetne prometne nezgode ustanovljen hematom na desnom gležnju i stopalu, kretnje su mu u bitnome bile ograničene te je tužitelj mogao hodati jedino uz upotrebu dviju dolakatnih štaka (dijagnoza kontuzija gležnja i stopala) uz jake bolove koje je osjećao i duži period nakon prometne nezgode. Protekom vremena kod tužitelja su se pojavili i brojni daljnji problemi te je tako isti u periodu od 3. lipnja 2018. do 26. lipnja 2018. operiran čak 6 puta i to na desnom stopalu, a sve zbog pojave bula (mjehura) koje su se pojavile kao izravna posljedica predmetne prometne nezgode. Tako je za tužitelja uslijedilo nekoliko teških narednih mjeseci u kojima je isti bio izložen intenzivnom strahu po svoje zdravlje i život i u kojem se istome uslijed pojave bula pojavila i nekroza kože te je bilo nužno pristupiti predoperativnoj obradi i obaviti nekrotomiju s evakuacijom hematoma, a sve kako bi se spriječila daljnja nekroza i propadanje mišića uz liječničku uputu kako je u nastavku liječenja potrebno izvesti i daljnje ponovljene zahvate sve do potpune demarkacije nekrotičnih promjena. U nastavku liječenja kod tužitelja se pojavio i defekt kože, potkožja veličine 15/6 cm pod medijalnim maleolom goljenične kosti pa se pristupilo G transplantatom kože djelomične debljine koja je uzeta natkoljeno desno dermatomom. Kod tužitelja su navedene tegobe postojale i više mjeseci nakon predmetne prometne nezgode što je vidljivo naime iz specijalističkog nalaza općeg i plastičnog kirurga mr.sc. NC, dr.med iz nalaza od 1. kolovoza 2018. u kojem isti navodi da kod tužitelja i dalje postoji otok i velika nekroza i defekt kože veličine 10/5cm koji se tretirao VAK- OM pa E transplantatom kože. Da je tomu tako proizlazi i iz nalaza fizijatra reumatologa dr. med. GCŠ od 3. rujna 2018. i 20. rujna 2018., odnosno gotovo 4 mjeseca od predmetne prometne nezgode gdje tužitelj i dalje hoda isključivo uz podlakatne štake s poštedom desne noge i gdje je istome još uvijek vidno gležanj i dorsum stopala blaže difuzno otečen uz slabiju trofiju mišića te uz preporuku specijalista fizijatar za fizikalnom terapijom i plivanjem, a sve u svrhu ublažavanja tegoba i bolova koje je tužitelj trpio kao direktnu posljedicu prometne nezgode. Naime da nije bilo spomenute prometne nesreće tužitelj bi i dalje živio svoj život punim plućima i ne bi prolazio kroz ovakvo teško životno razdoblje u kojem je bio izložen jakim bolovima, intenzivnim strahom, nesanicama i učestalim posjetama doktorima. Napominjemo da tužitelj nije imao ranije tegoba takve prirode te su se takvi problemi pojavili uslijed same prometne nezgode kao uzročno posljedična veza same prometne nezgode. Njegove životne aktivnosti i svakidašnji život su u mnogome trpjeli zadnjih mjeseci te je imao i strah "stati" za volanom budući su mu se stalno pred očima vrtjele slike predmetne prometne nezgode koju je doživio i o kojoj je imao brojne noćne more i neprospavane noći. Također prilikom ocjene visine neimovinske štete (bolova, strah, naruženja i dr.) treba svakako vrednovati i činjenicu tužitelj osoba mlađe životne dobi u naponu životne snage te da je isti bio u to vrijeme i zaposlen te da ga je predmetne prometna nesreća spriječila u njegovom daljnjem profesionalnom razvoju. Uslijed navedenog tužitelj je pretrpio štetu u vidu povrede prava osobnosti (fizičke bolove, strah, trajno mu je umanjena životna i radna aktivnost, a postoji i ozbiljan stupanj naruženosti), a za vrijeme procesa liječenja bila mu je potrebna tuđa njega i pomoć. Imao je i troškove radi liječenja (odlasci liječnicima vozilom ili u pratnji druge osobe) te troškove radi nabavke i plaćanje lijekova. Prije utuženja tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora i sklapanje nagodbe no taj je zahtjev kao neosnovan odbijen. Stoga predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju naknadi neimovinsku štetu isplatom iznosa od 180.000,00 kuna i imovinsku štetu isplatom iznosa od 30.000,00 kuna zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 6. svibnja 2019. Uz to zahtijeva da mu tuženik naknadi troškove ovog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje pasivnu legitimaciju jer je u trenutku prometne nezgode vozilo marke Hyundai Accent registarskih oznaka i broja PU428TG vlasništvo vozačice IC iz [adresa], bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 011611014786 s valjanošću od 23. kolovoza 2017. do 23. kolovoza 2018. Tuženik se protivi tužbenom zahtjevu po osnovu i po visini, odnosno ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja nastanku predmetne prometne nezgode. Naime, očevid predmetne prometne nezgode obavili su djelatnici Postaje PP Pula koji su nakon obavljenog očevida izdali Obavezan prekršajni nalog tužitelju GC zbog počinjenog prekršaja iz čl.57.st.1. Zakona o sigurnosti na cestama. Očevidom je utvrđeno da je 30. kolovoza 2018. oko 12,00 sati u Puli, na raskrižju [adresa] i [adresa], došlo do prometne nezgode, na način da je tužitelj GC upravljao motociklom marke Kawasaki reg. oznake i broja I, krećući se kolnikom [adresa] iz smjera sjevera u smjeru juga te je dolaskom do četverokrakog raskrižja [adresa] i [adresa], gdje je preglednost ceste nedovoljna, ne poštujući prednost prolaska ušao je u navedeno raskrižje s namjerom da nastavi vožnju ravno u smjeru juga, a da prethodno nije propustio vozilo koje je na raskrižju nailazilo s njegove desne strane, a kretalo se cestom iste važnosti, uslijed čega je došlo do kontakta prednjeg dijela motocikla s kojim je upravljao i prednjeg lijevog bočnog dijela osobnog vozila marke Hyundai Accent reg. oznake i broja PU428TG, kojim je kolnikom Petrovićeve ulice, cestom iste važnosti, iz smjera zapada u smjeru istoka upravljala IC iz [adresa] i na raskrižju zadržavala svoj smjer kretanja. Na opisani način tužitelj GC izazvao je predmetnu prometnu nezgodu, u kojoj je isti tjelesno povrijeđen padom s motocikla. Na temelju raspoložive dokumentacije, tuženik je u izvansudskom postupku utvrdio da je tužitelj GC oduzeo prednost prolaska osiguranici tuženika nepoštivanjem „pravila desnoga", iz čega slijedi da je postupao na krajnje neoprezan način. S druge strane, osiguranica tuženika upravljala je vozilom cestom iste važnosti, uz prednost prolaska na raskrižju jer je tužitelju nailazila s desne strane, no u kritičnom trenutku, osiguranica tuženika nije uspjela kočenjem zaustaviti vozilo, već je došlo do kontakta s motociklom tužitelja. Iz navedenog, tuženik je utvrdio da bi zaustavljanjem motocikla s kojim je upravljao tužitelj i propuštanjem vozila s kojim je upravljala osiguranica tuženika, krećući se cestom prednošću prolaska, sudar mogao biti izbjegnut. Obzirom na sve navedeno, prema mišljenju tuženika, tužitelj je isključivi krivac za nastanak prometne nezgode. Naime, tužitelj se obratio tuženiku u iz vansudskom postupku sa zahtjevom za naknadu neimovinske štete od 7. svibnja 2019., a šteta se kod tuženika vodila u spisu oznake 16 AO 6869/19 te je dopisom tuženika od 7. svibnja 2019. otklonjen kao neosnovana. Tuženik posebno napominje kako se tužitelj nije obratio tuženiku sa izvansudskim zahtjevom za izvid i procjenu štete na oštećenom motociklu, tako da se o obimu i visini štete na oštećenom motociklu nije u mogućnosti očitovati, do provođenja dokaza navedenih u tužbi. Obzirom da je motocikl tužitelja u trenutku štetnog događaja bio osiguran kod Generali osiguranja d.d., tuženik predlaže da se od tog osiguravatelja zatraže podaci o tome da li je tužitelj kod tog osiguravatelja prijavio štetu na oštećenom motociklu PU722TD (s osnova kasko osiguranja) te ako je, da dostave dokumentaciju s kojom raspolažu. Zbog navedenog, tuženik osporava tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te potražuje naknadu troškova ovog parničnog postupka.

3. U dokaznom postupku pročitane su iskaznice za fizikalnu terapiju, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkoholu, potvrda MUP-a, medicinska dokumentacija dostavljena uz tužbu, dopis tuženika, dokumentacija MUP-a vezana za prometnu nezgodu, službene zabilješke, zapisnik o očevidu, iskaz svjedoka TC i SC, iskaz tužitelja, zapisnik s uviđaja, nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Saše Monasa, usmeno izlaganje vještaka, fotodokumentacija, prekršajni spis posl. br. Pp P-225/2019 te sva druga dokumentacija priležeća spisu

4. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

5. Među strankama ovog postupka nije sporno da se 30. svibnja 2018. na raskrižju [adresa] i [adresa] u [adresa] dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovala dva motorna vozila i to motocikl kojim je upravljao tužitelj te osobni automobil Hyundai kojim je upravljala TC, osiguranica tuženika, uslijed koje je nezgode nakon pada s motocikla tužitelj pretrpio tjelesne ozljede. Dakle, nije sporna pasivna legitimacija tuženika.

5.1. Osim što navedeno nije sporno, proizlazi i iz dostavljene dokumentacije.

6. Međutim, sporno je je li osiguranica tuženika odgovorna za nastanak predmetne prometne nezgode kako to navodi tužitelj, s obzirom da tuženik izričito osporava odgovornost svoje osiguranice ističući da je za predmetnu nezgodu isključivo odgovoran upravo tužitelj. Dakle, sporna je dinamika nastanka predmetne prometne nezgode i visina štete.

7. Radi utvrđenja spornih činjenica i to osobito dinamike nastanka predmetne nezgode sud je saslušao svjedoke SC i IC te tužitelja, izvršio je uvid u prekršajni spis, proveo dokaz uviđajem na licu mjesta te prometnim vještačenjem.

8. U svom iskazu svjedokinja IC navodi da je svoj iskaz vezano za događaj od 30. svibnja 2018. već dala u prekršajnom postupku i u njemu ustraje. Tim je raskrižjem više puta prolazila i prije štetnog događaja jer joj dečko stanuje na adresi [adresa]. Bio je lijep, sunčan dan, svekrva je imala rođendan, sama je bila u vozilu. Kretala se Petrovićevom ulicom, trebala se dolaskom na raskrižje nastaviti kretati ravno. Dolaskom na raskrižje nije se zaustavila, već se kretala u prvoj brzini između 5-10 km/h. Na tom je dijelu raskrižje bilo nepregledno. Izvršila je provjeru prije ulaska u raskrižje, s njene lijeve strane gledano u pravcu kretanja vozila bila je kuća i grmlje koje raste preko na cestu pa je izvršila provjeru na način da je okrenula glavu u lijevo i desno, nije bilo nikoga i nastavila se kretati. Motor je naišao s njene lijeve strane. U trenutku kada je dolazila do raskrižja nije se ispred nje kretalo ni jedno drugo vozilo u njenom smjeru kretanja, a niti sa suprotne strane prije ulaska u raskrižje nije dolazilo niti jedno drugo vozilo. U vrijeme kada se dogodila nezgoda nisu postojali niti prometni znaci na raskrižju niti ogledala. Dolaskom na raskrižje nije stana jer je nakon izvršenih provjera procijenila da nije potrebno stati. Na sredini raskrižja je došlo do kontakta, motor je udario u lijevi dio njenog auta, gledano u pravcu kretanja i to u dio između prednje lijeve gume i vrata, došlo je do zanašanja motora, motor je pao na tlo, gospodin je skočio s motora da se ne ozlijedi još više te je na taj način ozlijedio nogu. Vozač motocikla kretao se ravno [adresa] jer nije bilo nikakvih pokazivača žmigavaca vezano za skretanje. Po prvi put je u raskrižju vidjela gdje se nalazio motocikl kada je naletio na njeno vozilu. Kada je izašla iz auta nakon sudara na motoru nije ništa pokazivalo vezano za skretanje pa je po tome zaključila. Nije ga ni vidjela kada joj je dolazio s lijeve strane. Motor je već bio s njene lijeve strane kada je ušla u raskrižje, tako da nije vidjela trenutak kada je ušao u raskrižje. Zna da nije dao žmigavac za skretanje lijevo ili desno jer je produžavao ravno, a zbog njenog vozila u raskrižju nije ni mogao skrenuti. Trgovina se nalazi u pravcu njenog kretanja, na kutu, neposredno prije ulaska u raskrižje. Vozač motocikla je nešto opsovao i rekao zašto ne gleda, došli su susjedi, a on je sjeo na stepenice pored trgovine. Vozač motocikla nije mi kazao kamo se kretao. Nije čula je li vozač motocikla kočio neposredno prije udara u moje vozilo. Mjesto nezgode izgledalo je kao što pokazuje fotografija JPEG9413. Točno je da nije stigla ni kočiti. Širina Petrovićeve ulice omogućava mimoilaženje dva vozila koja dolaze iz suprotnog smjera, ali mora se ići skroz na desnu stranu i to sići s asfalta na travnatu površinu, a to mislim na Petrovićevu ulicu prije ulaska u raskrižje gdje se dogodio sudar. Vozila na fotografiji su bila parkirana u trenutku ulaska u raskrižje, što se vidi na desnoj strani, u pravcu njenog kretanja prije raskrižja. Tužitelj je udario u njen auto s lijeve strane kotačem pod pravim kutom. Procijenila je da se motor tužitelja kretao većom brzinom po tome što je šteta na njenom vozilu bila totalna i zbog toga što ga nije niti vidjela kako dolazi, dakle njen auto imao je totalku, a da se kretao manjom brzinom šteta bi vjerojatno bila manja. Ne može se preciznije izjasniti o tome što podrazumijeva pod "većom brzinom". Njen auto je u trenutku sudara prošao središnju zamišljenu liniju raskrižju (centralnu) za prednji dio njenog vozila (prednji dio gdje je motor). Ostvarila je naknadu štete kod osiguravatelja Generali u cijelosti.

9. Iz iskaza svjedoka SC proizlazi da tužitelja ne poznaje niti mu je u rodu. Vezano za događaj od 30. svibnja 2018. već je dao iskaz u prekršajnom postupku i tamo je rekao ono što je vidio. On živi 100 metara udaljenosti od ovog raskrižja. Bio je parkiran (gdje sudac označava na listu 61 spisa) suprotno od raskrižja, možda nekih 30-ak metara udaljeno od raskrižja, bio je sam u vozilu. Ne sjeća se u kojem je retrovizoru vidio nailazak motocikla, lijevom ili desnom, ali u srednjem nije. U vrijeme nezgode nije bilo prometnih znakova, nakon toga je postavljen znak stop i ogledala. Tu iz smjera odakle je izašla ta cura nije bilo znaka stop, loša je preglednost. Točno je da je tu bilo neko grmlje. Nije vidio dolazak motocikla u retrovizoru nego je vidio samo sam kontakt. Ta cura je izašla van, nije vidjela tko dolazi i on je došao. Ne zna da li je taj motocikl išao ravno ili je trebao skrenuti, po njemu se ne bi zabio da je skretao. Ovo raskrižje je definitivno bilo nepregledno gledano u smjeru dolaska te cure. Ona ga nikako nije mogla vidjeti jer on i da je vozio po ograničenju cura ga nikako nije mogla vidjeti. Motocikl je jako udario u taj auto jer se čulo. Ne zna je li on usporio prije udara, to ne može reći. Ne zna u koji dio vozila je udario motocikl, samo zna da je udario kotačem u lijevi dio vozila, ne zna koji. Misli da je motor pao na vozača, preko auta nije išao, stvarno se ne sjeća jer je prošlo već dosta vremena. Motor i auto su ostali na poziciji do dolaska policije. On je vidio samo trenutak udara. Kočenje nije čuo.

10. Iz iskaza tužitelja GC proizlazi da je vozački ispit za B kategoriju položio 1999., a za A kategoriju 2 do 3 godine kasnije. Prije prometne nezgode prolazio je ovim dijelom gdje se dogodila prometna nezgoda i to više puta dnevno. Bio je sunčan dan, suha cesta, oko 11,30 sati. Navodi da je vozio sporo jer je htio stati. Misli da se prije sudara u njegovom smjeru ispred njega nije kretalo neko vozilo, ali ne može sa sigurnošću reći. Nije dolazilo vozilo iz suprotnog smjera prije raskrižja. Navodi da je vozio skroz uza desni zid gledano s njegove strane kretanja. Po njemu je cura vozila skroz uza zid, ali lijevo. Policija ga ništa nije pitala vezano za ovaj događaj, samo su došli u bolnicu i napravili mi alkotest. Nakon što je tužitelju predočena zabilješka policije, navodi da im je ipak rekao da je dolazio iz [adresa] i vozio 20 km/h u 1. brzini, međutim namjeravao je skrenuti desnu u tu ulicu odakle je ta cura izletjela. Dao je signal da će skrenuti u desno međutim kako je tu zidić visine metar ona ga nije mogla vidjeti zbog čega je i izletjela. Cesta odakle je ona izletjela je uska i ona je bila skroz na toj strani gledano od svog smjera kretanja. Auto i motor bi se mogli mimoići da je ona bila na desnoj strani gledano od smjera njezinog kretanja. Ne zna odakle policiji podaci. On bi policiji sigurno bio rekao da je cura bila skroz na lijevoj strani ceste. On se kretao prema trgovini Alida u koju je išao i ona se nalazi na toj raskrsnici. Skretao je desno. Navodi da on nije mogao vidjeti ta parkirana vozila zbog zida koji se nalazi s desne strane nego je samo mogao vidjeti krov vozila. Kontakt se dogodio kod zida, a kako mu je kotač uletio u njen blatobran ona mu je povukla motor do ovog dijela koji je prikazan na skici. Navodi da nije bio ni u kakvom prekršajnom postupku jer nije pozvan niti kao svjedok ni kao okrivljenik. Apsolutno ništa nije izjavljivao u tom postupku. Taj motor ima jačinu 60 kubika. Dobio je neku odluku iz prekršajnog postupka, misli da je dobio neku malu kaznu za platiti. Dao je desni žmigavac malo prije raskrižja, možda 10-ak metara. To raskrižje nije bilo pregledno u trenutku nezgode i ta cesta odakle je dolazila ta cura je nerazvrstana cesta. Koliko je vidio ta djevojka se nije kretala brzo, ali nije ni stala, samo je vozila. Možda je prije sudara vidio krov tog vozila jer mu je smetao zid nekih par metara prije nego će skrenuti, ali kako je vidio krov tog auta mislio je da ta cura ide u istom smjeru gdje će on skrenuti, a on je trebao skrenuti na desno. Nije mogao vidjeti da se krov auta pomiče prema njemu jer su to sve bile sekunde. Mislio je nakon što skrene desno parkirati. Nije stao jer nije očekivao taj manevar, nije očekivao da će se to vozilo naći tu na tom mjestu. Mislio je da taj auto ne ide prema njemu, nego na drugu stranu jer je Petrovićeva ulica odakle je došla ta djevojka dvosmjerna. Prednji kotač njegovog motora zabio se u njezin prednji lijevi blatobran. Nije stigao kočiti. Kako mu se motor zatukao u njezin blatobran rukama je razbio gornju kolonu od auta gdje se vrata zatvaraju, auto je povukao njegov motor, on se počeo bacati s motora. Ta cura je jako teško mogla vidjeti da je on dao taj desni žmigavac zbog zida, morala bi cijelom prednjom haubom izaći van da ga je mogla uopće uočiti. Nije stao s motorom prije skretanja u desno jer je mislio da cura ne ide u njegovom smjeru nego da ide u smjeru kojem će i on skrenuti, a i zbog toga što je on bio u prednosti jer je skretao u desno jer tamo nije niti bilo znakova, a nakon nesreće su stavili. Ističe da je imao prednost jer je on imao prednost. Nigdje nije ništa iskazivao, niti policiji niti u prekršajnom postupku. Vidio je krov od auta i nije išao za tim da će ići prema njemu i da će izletjeti. Da je znao da će ona ići prema njemu, on bi s motorom stao. Ni ona nije išla nekom velikom brzinom. Navodi da ono što se vidjelo na fotografijama odgovara licu mjesta. Kad je auto vukao motor, motor je bio na dva kotača samo je volan bio okrenut. Hitna je došla na licu mjesta, policiju nije ni vidio. Motor nije mican do dolaska policije. Siguran je da nije trebao preći raskrižje i da je trebao skrenuti desno. Ne zna je li desni žmigavac nastavio žmigati nakon kontakta. Širina [adresa] je takva da prođu dva auta, ali na usko da su svaki na svojoj traci, a Petrovićeva ako prođu auto i motor. Odakle je cura dolazila taj dio N ja uži. Bilo mu je poznato da je taj dio gdje je trebao skrenuti uži jer je tu prolazio nebrojeno puta. Cijelo vrijeme bio je u laganom kretanju i skretanju T, ni u jednom momentu nije stao, cijelo vrijeme se kretao. Nije bilo potrebe da nabija gas jer je mala udaljenost. Godinu dana nakon nezgode bio je bolovanju. U vrijeme nezgode radio je kao konobar. Bio je na fizioterapijama 4-5 serije, neke su bile po 10, neke 15 dana ovdje u Puli. Od kontakta desna noga mi je ostala između motora i auta. Kako je motor počeo padati dočekao se na lijevoj nozi i skakutao je, a ona je vukla motor. Pukli su mu svi ligamenti na desnom zglobu. Danas ga je strah skočiti na tu nogu. Ne smije se kupati u bazenima, presađivana mu je koža pa može ostati opasnost od zaraze bakterijama, tamnija mu je koža radi lošijeg krvotoka, ne smije na sunce. Nakon povratka na posao dobio je lakše radno mjesto, nakon toga su smanjili plaću zbog korone, dao je otkaz i otišao u Nizozemsku.

11. Uvidom u priloženi spis prekršajnog odjela ovog suda posl.br. Pp P-225/2019 utvrđeno je da je ovdje tužitelju GC od strane MUP-a 16. lipnja 2018. radi izazivanja prometne nezgode 30. svibnja 2018. izdan obvezni prekršajni nalog kojim se proglašava krivim. Tužitelj je u svojstvu okrivljenika zastupan po istom punomoćniku protiv tog naloga podnio prigovor nadležnom sudu. U postupku pred sudom saslušani su svjedoci IC i SC te policijski službenik MC, nakon čega je donesena presuda 20. ožujka 2019. kojom je tužitelj kao okrivljenik proglašen krivim za prouzročenje prometne nezgode. Predmetna presuda postala je pravomoćna 20. ožujka 2019. i izvršna 4. svibnja 2019.

12. Na uviđaju na licu mjesta u prisutnosti vještaka prometne struke saslušan je još jednom tužitelj kako bi mu se omogućilo da na licu mjesta pokaže smjer svog kretanja, smjer kretanja tužiteljice i mjesto sudara. Vještak je po kazivanju tužitelja naznačio potrebne točke mjerenja i sačinio fotografije tako označenih točaka te potom izradio nalaz i mišljenje.

12.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometno-tehničke struke Saše Monasa proizlazi da je isti sačinjen na temelju Zapisnika policije o očevidu, fotografiranih materijalnih tragova označenih u Situacijskom planu te ostale fotodokumentacije iz Zapisnika o očevidu policije. Iz naprijed navedene dokumentacije, ali i iskaza sudionika nesporno proizlazi da se tužitelj kretao kolnikom [adresa], a osiguranica tuženika kolnikom Petrovićevom ulicom, oboje u pravcu nepreglednog četverokrakog raskrižja cesta iste važnosti. Na temelju opisane dokumentacije vještak je iznio mišljenje da je došlo do naleta prednjeg dijela motocikla Kawasaki (tužitelja) u prednji lijevi bočni dio (zona prednjeg lijevog kotača i prednjeg lijevog blatobrana) osobnog vozila Hyundai Accent. Kao posljedica sudara motocikl Kawasaki je nastavno svojom desnom bočnom stranom kontaktirao lijevu bočnu stranu vozila Hyundai Accent, nakon čega je motocikl pao na kolnik na svoj desni bok, gdje se zaustavio u položaju koji je u Skici označen rednim brojem 2. Nakon sudara osobni automobil Hyundai Accent se zaustavio u položaju koji je u Skici označen rednim brojem 3. Na temelju položaja materijalnih tragova koji su u Skici označeni rednim brojevima 2 i 3 te posebno položaja tragova suhe zemlje, laka i plastike (u Skici označeno rednim brojem 1) koji su se našli u sredini četverokrakog raskrižja, vještak zaključuje da se tužitelj na motociklu Kawasaki kretao u pravcu ravno u smjeru juga kako je to naznačeno slovom A u Skici, dok se svjedokinja u vozilu Hyundai Accent u predmetnom raskrižju također kretala u pravcu ravno u smjeru istoka kako je to naznačeno slovom B u Skici. Uzimajući u obzir da na predmetnom raskrižju u trenutku nastanka prometne nesreće nije bilo postavljenih prometnih znakova kojima bi se regulirala prednost prolaska na raskrižju radi se o cestama iste važnosti pa proizlazi da je svjedokinja u vozilu Hyundai Accent imala prednost prolaska kroz raskrižje u odnosu na smjer kretanja tužitelja na motociklu, budući je vozilo Hyundai Accent, u odnosu na smjer kretanja motocikla tužitelja, nailazilo s tužiteljeve desne strane. Kontaktna točka odnosno mjesto sudara dvaju vozila definirano je položajem tragova suhe zemlje, laka i plastike na kolniku (u Skici označeno rednim brojem 1). Vještak je izračunao da je brzina osobnog automobila Hyundai Accent u trenutku sudara iznosila oko 15,8 km/h te da je brzina motocikla Kawasaki u trenutku sudara oko 32,5 km/h. Budući da prije mjesta sudara u smjeru kretanja motocikla Kawasaki nisu pronađeni tragovi usporavanja motocikla na kolniku, to proizlazi da se predmetni motocikl neposredno prije sudara kretao jednakom brzinom kao i u trenutku sudara. Za zaustavljanje motocikla Kawasaki pri brzini kretanja od 32,5 km/h potreban je zaustavni put (uključujući reakciju prosječnog vozača od 0,8s) od oko 15,7 m i vrijeme od oko 2,6 s. U trenutku kada je osobni automobil Hyundai Accent ušao u raskrižje, gdje je imao prednost prolaska u odnosu na smjer kretanja motocikla Kawasaki u raskrižju, motocikl Kawasaki se nalazio u položaju koji prethodi mjestu sudara (u Skici označeno rednim brojem 1) za oko 6,3 m, a koji položaj je u Skici označen rednim brojem 4. Do prometne nesreće ne bi došlo uz uvjet da je tužitelj na motociklu Kawasaki prije ulaska u raskrižje cesta iste važnosti, krećući se ravno u smjeru juga propustio vozilo Hyundai Accent koje mu je na raskrižju nailazilo s njegove desne strane i koje je imalo prednost prolaska u ovoj prometnoj situaciji. Na dužini puta od 6,3 m (udaljenost motocikla Kawasaki od mjesta sudara u trenutku kada je vozilo Hyundai Accent prešlo zamišljenu liniju koja razdvaja Petrovićevu ulicu od [adresa], moguće je zaustavljanje motocikla tužitelja prije mjesta sudara za sve brzine kretanja niže od 16,6 km/h.

13. Tužitelj je iznio prigovore i primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka stoga je vještak usmeno iznio svoj nalaz i mišljenje.

13.1. U odnosu na primjedbu tužitelja vezanu za njegovu namjeru kretanja, vještak je naveo da je zaključak o tome da je tužitelj imao namjeru kretanja ravno u smjeru juga nastavno [adresa] donio na temelju zatečenih materijalnih tragova suhe zemlje, laka i plastike (koji je u skici lica mjesta prometne nesreće označen rednim brojem 1) jer mjesto pada navedenih tragova predstavlja mjesto međusobnog kontakta vozila. Vještak objašnjava da se navedeno lijepo vidi u fotodokumentaciji očevida i to na onim fotografijama koje su slikane iz pravca kretanja samog tužitelja u smjeru juga. Također obrazlaže da je suha zemlja koja je zatečena na policijskom očevidu otpala s blatobrana vozila Hyundai u trenutku kada je došlo do međusobnog sraza vozila, a taj trag nije zatečen u blizini desnog ruba kolnika u raskrižju gledano po pravcu kretanja tužitelja na putanji za koju tužitelj iskazuje da se njome kretao skretanjem u desno na raskrižju. Dakle, vještak ističe da je suha zemlja pala uslijed udara i da su policijski službenici zabilježili to mjesto koje se nalazi duboko u raskrižju. Ističe da navod tužitelja o tome da je namjeravao skrenuti udesno valja promotriti i u odnosu na utvrđenu brzinu kretanja njegovog motocikla. Vještak navodi da, uzimajući u obzir da je na predmetnom motociklu kao posljedica sudara došlo do deformacije odnosno savijanja prednje vilice motocikla, brzina predmetnog motocikla u trenutku sudara nije mogla biti manja od 30 km/h, jer se pri manjoj brzini to ne bi dogodilo. Vještak ističe da pri toj brzini tužitelj ne bi mogao svladati zavoj od 90 stupnjeva u desno, s obzirom da tužitelj navodi da mu je to bila namjera. Navodi da je predmetno raskrižje bilo nepregledno četverokrako raskrižje bez postavljene prometne signalizacije koja bi definirala promet na tom raskrižju, međutim kretanje vozila Hyundai je imalo prednost prolaska u odnosu na kretanje motocikla tužitelja. Vještak ističe da je u poglavlju 8.6. pisanog nalaza i mišljenja prikazao prostorno- vremensku ovisnost međusobnih položaja sudionika prometne nesreće i to u trenutku kada je vozilo Hyundai svojim prednjim krajem ušlo u predmetno raskrižje gdje je motocikl tužitelja u navedenom trenutku bio u položaju koji je označen rednim brojem 4, stoga su se u navedenim položajima sudionici mogli vidjeti. Tužitelj je pri dolasku u raskrižje apsolutno trebao prilagoditi svoju brzinu kretanja i uvjeriti se da mu s desne strane iz Petrovićeve ulice iz smjera zapada ne nailazi niti jedno vozilo, koje bi u ovom slučaju u odnosu na njegov smjer kretanja i nedostatak prometne signalizacije, imalo prednost prolaska. Tužitelj je imao mogućnost, pa i s obzirom na situaciju na terenu u vrijeme nezgode, provjeriti dolazi li netko s desne strane te je u tu svrhu po potrebi trebao i stati na zamišljenoj liniji preglednosti bez ulaska u samo raskrižje. Na taj način se postupa uvijek kada se dolazi sa sporedne u glavnu cestu.

13.2. U odnosu na drugu primjedbu tužitelja o tome na koji se način kretala vozačica vozila Hyundai i to je li se kretala lijevom ili desnom trakom kolnika Petrovićeve ulice, vještak navodi da smatra da navedeno nije od odlučujućeg značaja za okolnost dolaska do sraza i to iz razloga što je do sraza vozila došlo duboko u raskrižju, ni blizu putanje kretanja za koju tužitelj navodi da ju je imao. Tužitelj je na uviđaju pokazao točku za koju navodi da je došlo do sraza, međutim uzimajući u obzir zatečene materijalne tragove, tehnički do sraza na tom mjestu nije moglo doći. Kada bi se pokušala povući zamišljena linija kretanja vozila Hyundai unatrag, uzimajući u obzir njen zaustavni položaj, vještak navodi da je mišljenja da se vozilo Hyundai kretalo bliže desnom rubu kolnika u Petrovićevoj ulici. Osim toga na skici mjesta prometne nesreće, suprotno navodima tužitelja, naznačeno je točkom 1 mjesto sudara. S obzirom da u vrijeme nezgode predmetno raskrižje nije bilo regulirano prometnim znakovima, vozačica vozila Hyundai nije bila u obvezi zaustaviti svoje vozilo dolaskom u raskrižje. Vozačica vozila Hyundai trebala je voditi računa o eventualnom kretanju vozila s njene desne strane, a vozač motocikla je nailazio s njene lijeve strane pa nije imao prednost prolaska u ovoj prometnoj situaciji. Moguće je da je vozačica Hyundai morala obići vozilo parkirano uz kolnik u Petrovićevoj ulici, ali je zasigurno do sraza došlo na mjestu označenom rednim brojem 1 duboko u raskrižju pa način kretanja vozila Hyundai prije ulaska u raskrižje s prometno- tehničkog stajališta nije od odlučujućeg značaja za uzrok sraza. Tužitelj je trebao prilagoditi svoju brzinu kretanja ako je već namjeravao skretati desno kako to navodi, jer bi u tom slučaju vozila s te strane imala prednost.

13.3. Vještak je nadalje iznio da tehnički nije moguća situacija koju tužitelj ističe o tome da se prednji kotač njegovog motocikla zabio u prednji lijevi blatobran vozila Hyundai te da je vozilo Hyundai povuklo njegov motor. Objašnjava da navedeno nije moguće iz razloga što je širina prednjeg kotača predmetnog motocikla veća od zračnosti (prostora) između prednjeg lijevog kotač vozila Hyundai i samog blatobrana oko njega. Osim toga, da je došlo do nekakvog povlačenja na takav način sve i kada bi to bilo moguće, očekivalo bi se da bi na kolniku zaostali tragovi struganja prednjeg kotača motocikla, kojih međutim nije bilo.

13.4. Zaključno vještak ističe da nastanak prometne nesreće prema kazivanju tužitelja tehnički nije moguće, stoga u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja.

14. Tužitelj je nakon usmenog izlaganja nalaza predložio provođenje novog prometnog vještačenja navodeći da vještak nije ispravno utvrdio dinamiku nastanka prometne nezgode zanemarujući i neobrazlažući tvrdnje tužitelja.

14.1. Sud je, međutim, prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Saše Monasa ocijenivši ga stručnim i objektivnim. Naime, vještak je vrlo detaljno i temeljito iznio svoj nalaz i mišljenje te argumentirano odgovorio na sva pitanja stranaka, a osobito na tužiteljeve primjedbe koje je u cijelosti uvjerljivo razjasnio i otklonio, stoga je prijedlog tužitelja za provođenje novog vještačenja odbijen kao nepotreban. Vještak kao stručnjak u području prometno-tehničkih znanosti s obzirom na svoje znanje i iskustvo, može i mora sudu ukazati na značaj zatečenih i evidentiranih materijalnih tragova te navedeno objasniti, što je u ovom predmetu vještak i učinio. Suprotno stavu tužitelja, vještak je vrlo detaljno obrazložio primjedbe tužitelja, a pri tom je pomno uzeo u obzir i razradio tvrdnje tužitelja dovodeći ih u korelaciju s materijalnim utvrđenjima. Dakle, suprotno navodu tužitelja, vještak nije zanemario tvrdnje tužitelja, već je iznio svoje stručno mišljenje o tome da ih smatra tehnički nemogućima u predmetnoj prometnoj situaciji.

14.2. Sud je iskaze tužitelja i svjedoka ocijenio posebno analizirajući iskaze zasebno, ali i dovodeći ih u vezu s drugim dokazima i činjenicama utvrđenih tijekom postupka (i) drugim dokaznim sredstvima, a osobito prometnim vještačenjem koje je sačinjeno na temelju utvrđenih oštećenja vozila i zatečenih tragova. Tako je na temelju nalaza i mišljenja vještaka prometne struke, kojeg je sud u cijelosti prihvatio, utvrđeno da je tužitelj svojim motociklom naletio na prednji bočni lijevi dio vozila osiguranice tuženika i to jer nije prilagodio brzinu svoga kretanja približavajući se prometnim znakovima nereguliranom četverokrakom raskrižju i potom jer nije poštivao prednost prolaska vozila sa svoje desne strane. Sve navedeno vještak je utvrdio na temelju materijalnih tragova zabilježenih policijskim očevidom i to osobito pozicije zatečenih vozila, za što su svi saslušani naveli da te pozicije do dolaska policije nisu mijenjane, potom na temelju evidentiranih tragova suhe zemlje, laka i plastike, ali i na temelju nastalih oštećenja na vozilima.

14.3. Uzimajući u obzir predmetna utvrđenja, sud je iskaz tužitelja ocijenio nevjerodostojnim jer je isti protivan utvrđenjima koja se temelje na stručnom i vjerodostojnom nalazu i mišljenju vještaka prometne struke. Tužitelj je, naime, u ovom postupku saslušan u dva navrata, jednom na ročištu na sudu i drugi put na samom uviđaju. Međutim, utvrđeno je da su tako izneseni navodi i tvrdnje tužitelja u suprotnosti s nizom već opisanih materijalnih tragova, ali i iskazima svjedoka IC i SC. Tužitelj je iskazivao subjektivno radi uspjeha u ovom postupku i to osobito u odnosu na namjeravani smjer svoga kretanja. Predmetne navode tužitelj nije ničime dodatno potkrijepio, obrazložio, pojasnio, taj dio njegova iskat je štur, nije detaljno iskazivao o toj namjeri. Potom tužitelj potpuno neosnovano inzistira na tvrdnji da je on spram svjedokinje imao prednost, iako je takva njegova tvrdnja vještačenjem opovrgnuta, a i protivna je izričitoj odredbi članka 57. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, dalje ZSPC-a) kojom je propisano da je na raskrižju cesta iste važnosti vozač dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.

14.4. Tužiteljevi navodi o tome da je mislio da se svjedokinja kreće u drugom smjeru ne ekskulpiraju ga. Naime, iz tog dijela iskaza tužitelja utvrđeno je da je tužitelj, dakle, vidio vozilo tužiteljice koje se kreće cestom koja se nalazi s njegove desne strane. Eventualna kriva procjena tužitelja o smjeru kretanja tužiteljice niti na koji način ne utječe na odgovornost osiguranice tuženika za nastanak predmetne nezgode. Samo tužitelj u svom iskazu spominje da mu se kotač zabio u blatobran vozila, dok svjedoci navedeno uopće ne spominju, a k tome je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da isto nije bilo moguće. Tužitelj je nesigurno iskazivao i vezano za svoje postupanje nakon same nezgode, odnosno konkretnije vezano za obavljeni razgovor s policijom, a potom i vezano za svoje sudjelovanje u prekršajnom postupku. S druge strane, iskazi svjedoka IC i SC su uvjerljivi, sigurni i konzistentni, istovjetni iskazima danim u prekršajnom postupku te sukladni materijalnim dokazima u ovom predmetu.

15. Prema članku 1072. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO) kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. U ovom je postupku utvrđeno da je upravo tužitelj skrivio predmetnu nezgodu jer nije pravovremeno prilagodio brzinu kretanja svog motocikla i jer je u konačnici postupio protivno odredbi članka 57. stavka 1. ZSPC-a ne propustivši vozilo koje je nailazilo s njegove desne strane.

16. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da osiguranica tuženika nije odgovorna za nastanak predmetne nezgode pa ne postoji niti odgovornost tuženika kao osiguratelja za naknadu štete tužitelju. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

17. Uslijed predmetne odluke nije bilo potrebno posebno cijeniti druge dokaze koji su provedeni u ovom predmetu na okolnost visine pretrpljene štete. Preostali dokazni prijedlozi stranaka odbijeni su kao nepotrebni.

18. Posljedično je odbijen i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka (sadržan u petitu izreke presude), a tuženik zahtjev za naknadu troškova nije podnio.

U Puli 15. listopada 2025.

Sutkinja

Ana Brgles Keser

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Tužitelju po pun. uz R/ pristojba na presudu

2. Tuženiku