REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4412/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mate Knezović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Škola drvne tehnologije i šumarstva Zagreb, Savska cesta 86, OIB 93567138561, kojeg zastupa punomoćnik Milko Križanović, odvjetnik u Zagrebu, radi diskriminacije i naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž R-47/2025-2 od 3. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-134/2023-15 od 31. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž R-47/2025-2 od 3. srpnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-134/2023-15 od 31. ožujka 2025.
2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik je predložio odbiti prijedlog.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je predlagatelj naznačio tri pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlagatelj je istaknuo i da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo, pravo na pravično suđenje jer da je pobijana presuda arbitrarna.
4.1. Prvim naznačenim pitanjem predlagatelj preispituje predstavlja li konkretno ponašanje poslodavca diskriminatorno ponašanje, međutim odgovor na to pitanje ovisi o konkretnim činjeničnim okolnostima svakog pojedinog slučaja stoga prvo pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4.2. Drugim naznačenim pitanjem predlagatelj preispituje je li diskriminatorno ponašanje kada poslodavac obustavi radniku isplatu dijela plaće na koje pitanje odgovor ovisi o konkretnim činjeničnim okolnostima svakog pojedinog slučaja stoga niti drugo naznačeno pitanje nije važno pitanje za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4.3. Trećim naznačenim pitanjem predlagatelj preispituje na kome je teret dokazivanja u sporu koji je pokrenut zbog diskriminacije. Međutim prema čl. 20. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine", broj 85/08 i 112/12 - dalje: ZSD) ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njeno pravo na jednako postupanje dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, leži na protivnoj strani. S obzirom da tužitelj nije učinio vjerojatnim da je došlo do diskriminacije, a tuženik je dokazao da je jednako postupao prema svim zaposlenicima u vrijeme trajanja epidemioloških mjera, a sudovi su pravilno primijenili odredbu čl. 20. ZSD treće naznačeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. Slijedom iznesenog, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na naznačena pitanja nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja odbijen je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP kao u točki I. izreke.
6. Predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije ističe i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zaštićeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 - dalje: Ustav) i čl. 6. st. 1. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine, Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: Konvencije).
7. U ovom sporu tužitelj je tražio da se utvrdi da je diskriminiran jer se odbijao testirati na Covid-19, kao i zbog svojih stavova koji su bili protiv epidemioloških mjera. Međutim tuženik je epidemiološke mjere provodio na temelju obveza nametnutih Odlukom nacionalnog Stožera civilne zaštite donesenom u sprječavanju širenja bolesti COVID-19 za vrijeme proglašenje epidemije te bolesti. U odlukama Revd- 1983/24-2 od 21. svibnja 2024., Revd-2257/2024 od 25. rujna 2024. i drugima donesenim u istovrsnim situacijama, revizijski sud je ocijenio da je razlika u postupanju poslodavca prema radniku kao necijepljenoj osobi po osnovi cjepnog statusa u odnosu na cijepljene osobe bila razmjerna legitimnom cilju zaštite javnog zdravlja jer je epidemija korona virusom u spornom vremenu bila ne samo prijeteća, već stvarna opasnost zato što su se njezini pojavni oblici i posljedice odnosili na sve ljude, sve slojeve i kategorije društva, epidemija je ugrožavala nastavak organiziranog života u cjelokupnoj društvenoj zajednici, a mjere ograničavanja i sprječavanja širenja virusa imale su legitiman cilj upravo u zaštiti javnog zdravlja svih ljudi u okolnostima izvanredne opasnosti.
8. U vezi navoda da je do povrede prava na pravično suđenje došlo uslijed pogrešne primjene materijalnog prava, treba istaknuti da čl. 6. st. 1. Konvencije i čl. 29. st. 1. Ustava RH sadrže samo određena procesna jamstva. Stoga do povrede tog prava u pravilu niti ne može doći zbog pogrešne primjene materijalnog prava, osim u slučaju da je pobijana presuda arbitrarna ili očito nerazumna, što ovdje nije slučaj.
9. Ovaj sud je ocijenio da je u postupku pred nižim sudovima tužitelju bilo omogućeno da se izjasni o svojim zahtjevima i navodima, iznese činjenice i predloži dokaze te ravnopravno sudjeluje u postupku. U pobijanoj presudi sud je odgovorio na sve odlučujuće navode. Pobijana presuda je detaljno obrazložena i ne može se smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužitelj nije imao pravično suđenje odnosno predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.
10. Slijedom iznesenog nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije pa je na temelju odredbe čl. 389.a. st. 4. ZPP valjalo riješiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 14. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
