Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: K-18/2023-110
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sutkinje toga suda Jesenke Kovačić, predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Tatjane Koželj Mladenić i Milice Ban, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Paule Salopek, u kaznenom predmetu protiv optužene ABC, zbog kaznenog djela iz članka 337 stavak 4 Kaznenog zakona (Narodne Novine 110/97, 27/97, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03-odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 125/11 i 143/12 -dalje u tekstu KZ/97), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO- DO-65/05 od 31. srpnja 2006., nakon održane javne rasprave 20. veljače 2025., 4. ožujka 2025., 5. ožujka 2025., 6. ožujka 2025., 17. ožujka 2025., 18. ožujka 2025., 25. ožujka 2025., 17. travnja 2025., 9. lipnja 2025., 9. srpnja 2025. i 3. listopada 2025., u nazočnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci Nenada Bogosavljeva, branitelja optužene Ivice Matasa, odvjetnika iz Šibenika, branitelja optužene Alena Ivkovića, odvjetnika iz Rijeke i branitelja optužene po službenoj dužnosti Antona Nulleshia, odvjetnika iz Rijeke 14. listopada 2025., izrekao je, javno objavio i
p r e s u d i o j e
optužena ABC, bez nadimka, kći pok. Đ i O, rođena **.**.1964. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenim Pravnim fakultetom u Zagrebu, dipl. pravnica, zaposlena u ... Zagreb, sa mjesečnim primanjima oko 2.000,00 eura, neudata, bez djece, vlasnica stana u [adresa] od 64 m2, stana na adresi prebivališta od 37 m2, kuće na Braču od 50 m2, poljoprivrednog zemljišta na Braču od cca 70 000 m2, građevinskog zemljišta u Gornjoj Bistri od 1300 m2, građevinskog zemljišta u Poznanovcu od 2000 m2, poljoprivrednog zemljišta u Lazu Stubičkom od oko 1300 m2, protiv nje se ne vodi drugi kazneni postupak, neosuđivana
Na temelju članka 453 točka 3 Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08)
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi
u vremenskom razdoblju od 30. siječnja 2003. pa do 12. studenog 2003. u Supetru, kao sudac Općinskog suda u Supetru, s nakanom da ĐH i OH omogući stjecanje prava vlasništva na nekretninama bez valjanog pravnog osnova, u parničnom postupku pod brojem P-27/03 po tužbi koju je ĐH kao tužitelj u svoje ime i ime OH zastupan po punomoćniku ŽH, odvjetniku iz [adresa], podnio protiv tuženika DH, IH, HH, SH, UH, ĆH i PH, svih odsutnih i nepoznatog boravišta radi stjecanja prava vlasništva na 4/5 dijela nekretnine čestice zemljišne 583. z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 2856 m2 vrijednosti 285.600,00 eura neistinito u tužbi navodeći da su tuženici odsutni i nepoznata boravišta iako su isti u međuvremenu preminuli sa živim nasljednicima, kao i da su tužitelji temeljem dosjelosti za više od 20 godina stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine, a što nisu, pa je ista po zaprimanju tužbe 30. siječnja 2003., iako svjesna da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjeničnih navoda tužbe, pa je bez ikakvog provjeravanja navoda iz iste, pogotovo da li su označeni tuženici uistinu odsutni i nepoznata boravišta, protivno odredbama članka 7., 8., 84., 280., 281. Zakona o parničnom postupku, 3. rujna 2003. donijela rješenje kojim tuženicima odsutna i nepoznata boravišta postavlja za privremenog zastupnika Bracu Kušetu, odvjetnika u Supetru, zakazala 12. studenog 2003. prvo ročište glavne rasprave, pritom unoseći u zapisnik glavne rasprave da privremeni zastupnik tuženika Braco Kušeta nije pristupio na ročište, da izostanak nije opravdao niti osporio tužbeni zahtjev te da zamjenik punomoćnika tužitelja, odvjetnik KH predlaže donošenje presude zbog izostanka, te je ista znajući da nisu ispunjeni zakonski uvjeti predviđeni u članku 332. stavak 1. točka 4. i 5. Zakona o parničnom postupku, donijela presudu zbog izostanka, temeljem koje su ĐH i OH stekli pravo vlasništva svaki na 2/5 dijela predmetne nekretnine, na koji način je na štetu nasljednika tuženika pribavila ĐH i OH nepripadajuću imovinsku korist u protuvrijednosti navedene nekretnine u ukupnom iznosu od 228.480,00 eura.
dakle, kao službena osoba s ciljem da drugom pribavi imovinsku korist iskoristila svoj položaj i ovlast, a kaznenim djelom pribavljena je znatna imovinska korist i počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi,
pa da bi time počinila kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti iz članka 337 stavak 1, 3 i 4 KZ/97.
Na temelju članka 149 stavak 1 Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08) troškovi ovog kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO-65/05 od 31. srpnja 2006. protiv 18 optuženika, između ostalih i protiv 1. opt. Ivane Domić zbog kaznenih djela iz članka 337 stavak 4 i dr. KZ/97.
2. Rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kr-30/2023 od 5. srpnja 2023. prihvaćen je prijedlog Županijskog suda u Šibeniku za prenošenje mjesne nadležnosti te za vođenje kaznenog postupka u kaznenom predmetu broj K- 19/2021 protiv opt. Ivane Domić i opt. Brace Kušete zbog kaznenog djela iz čl. 337 st. 4 u vezi st. 3 i 1 i dr. KZ/97, a u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-65/05 od 31. srpnja 2006. određen je Županijski sud u Rijeci. Konkretno radi se o preostaloj točki 19 navedene optužnice.
3. Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podneskom broj KO-DO-24/23 od 10. veljače 2025. i broj KO-DO-24/23 od 11. srpnja 2025. izvršilo je izmjenu činjeničnog opisa optužnice odnosno točke 19 optužnice u odnosu na optuženu ABC, a istim podneskom Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci odustalo je od kaznenog progona protiv optuženog ABC zbog kaznenog djela pomaganja na zlouporabu položaja i ovlasti iz čl. 337 st 1, 3 i 4 u svezi čl. 38 KZ/97.
4. Ovosudnim rješenjem poslovni broj K-18/2023 od 13. veljače 2025. na temelju odredbe čl. 380 st. 1 toč. 1 ZKP/08 obustavljen je kazneni postupak protiv 9. opt. ABC zbog kaznenog djela iz čl. 337 st. 1, 3 i 4 u svezi čl. 38 KZ/97. opisano pod točkom 19 optužnice.
ĐH i KH više se ne navode kao optuženici u činjeničnom opisu jer je već ranije ĐH preminuo, a u odnosu na KH je oslobađajuća prvostupanjska presuda potvrđena odnosno postala je pravomoćna.
5. Optužena ABC pozvana da se očituje o optužbi izjavila je da se ne smatra krivom.
6. U tijeku dokaznog postupka provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina Slavenu Runji, dipl.ing.građ., čija zadaća je bila izvršiti procjenu najmanje vrijednosti nekretnine zč. 583, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u razdoblju od 30. siječnja 2003. do 12. studenog 2003., pročitan je nalaz i mišljenje "procjembeni elaborat" stalnog sudskog vještaka Slavena Runje, dipl.ing.građ., u svojstvu svjedoka ispitani su svjedoci ABC, ŠH, FH, ABC. Pregledan je spis Općinskog suda u Supetru poslovni broj P-27/03 tužitelja 1. OH i 2. ĐH protiv tuženika DH i dr. radi utvrđenja i ispravka uknjižbe, te sudski priručnik za 2003. godinu optužene ABC tadašnje sutkinje i predsjednice Općinskog suda u Supetru. Pročitano je izvješće Županijskog suda u Splitu o pregledu rada Općinskog suda u Supetru te izvadak iz matice umrlih za BH. Na temelju odredbe čl. 431 st. 1 toč. 2 ZKP/08 pročitan je iskaz svjedoka pok. BH. Ispitani su svjedoci OH, ABC i ŽH. Ispitan je stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl.ing.građ. MH. Pregledani su dostavljeni predmeti Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj P-2467/2024, poslovni broj Pu P-11242/2015, ranije poslovni broj P-279/12 i sudski priručnik tadašnje sutkinje ABC iz 2003. u izvorniku. U svojstvu svjedoka ispitana je JH. Ispitani su svjedoci RH, LH i KH. Pročitano je rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Dinka Martinovića iz [adresa] broj O-4853/18, UPP/OS-53/19 od 23. listopada 2023., presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj K-3/2019 od 31. ožujka 2022., Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-384/2022 od 21. veljače 2023., Županijskog suda u Rijeci poslovni broj K-7/2023 od 28. studenog 2023., Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj K- 93/06 od 26. veljače 2010. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž- 613/10 od 25. i 26. veljače 2013., Presuda Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj K-6/2013 od 10. rujna 2013. i presuda i rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-718/13 od 11. prosinca 2018., podaci o ukupnom broju riješenih parničnih predmeta i predmeta u kojima je donesena presuda zbog izostanka od 1. siječnja 1990. do 31. listopada 2004., odluke Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2819/94 od 7. studenog 1994., Gž-1075/01 od 26. ožujka 2004., Gž-1145/02 od 20. siječnja 2005., Gž-1146/02 od 21. siječnja 2005., Gž-1144/02 od istog datuma. Provedeno je vještačenje raspravne sposobnosti optužene ABC po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Elizabeti Dadić Hero. Pročitani su zemljišno knjižni izvaci za kč. br. [katastarska čestica], dokumentacija koju je branitelj predložio, a iz tzv. plastičnog omota oznake A koji prileži ovom spisu, obavijest Županijskog suda u Splitu od 23. rujna 2004. o pregledu rada Općinskog suda u Supetru, očitovanje predsjednice Općinskog suda u Supetru broj 11 Su-896/04 od 30. studenog 2004., ponovni uvid u rad sudske uprave Općinskog suda u Supetru od 15. prosinca 2004., statistički podaci koje je Ured predsjednika Općinskog suda u Supetru dostavio Vrhovnom sudu RH 9. prosinca 2004. sa pregledom primljenih parničnih predmeta po vrstama za 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. do 30. studenog, dopis Općinskog suda u Supetru, Ureda predsjednika od 24. prosinca 2004. sudačkom vijeću Županijskog suda u Splitu, Predmet: Nadzor nad obavljanjem poslovima sudske uprave te izvadak iz kaznene evidencije za optuženu. Nakon toga optužena ABC iznijela je svoju obranu, a pročitane su i njene sve dosadašnje obrane i to pred Županijskim sudom u Splitu od 18. kolovoza i 25. listopada 2005. i pred Županijskim sudom u Šibeniku od 25. studenog 2009. i 2. ožujka 2022.
7. Iz nalaza i mišljenja (procjembeni elaborat – 43-03/25) stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Slavena Runje, dipl.ing.građ. od 1. ožujka 2025. proizlazi da se najmanja vrijednost predmetne nekretnine z.č. 583, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u razdoblju 30. siječnja 2003. do 12. studenog 2003. procjenjuje u iznosu od 285.600,00 eura.
Stalni sudski vještak Slaven Runje ispitan na raspravi iskazao je da osim poredbene metode koje je koristio tijekom vještačenja postoje još troškovna metoda i prihodovna metoda koje nisu primjenjive u ovom slučaju jer se troškovna metoda odnosi uglavnom na utvrđenje troškovne vrijednosti građevine, a u okviru procjena vrijednosti građevine troškovnom metodom opet se koristi za utvrđenje vrijednosti zemljišta poredbena metoda. Prihodovna metoda odnosi se na poslovne prostore i građevine koje nose prihod. Obzirom da je vještak 32 godine ima vlastitu zbirku izrađenih vještva u kojima je u predmetnom razdoblju dok nije postojao Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina koristio Poreznu upravu i djelatnika ĐHR koji su mu na njegove upite dostavljali informacije o vrijednosti nekretnina, u ovom slučaju vrijednosti zemljišta. Bilo da je radio za PBZ u to doba i danas, bilo da je radio po nalogu privatne osobe donio je cijeli niz procjembenih rezimea iz kojih su razvidne jedinične cijene nekretnina zemlje odnosno zemljišta. Iz svih ovih podataka, elaborata procjene vrijednosti, od svih tih nekretnina, a kreću se u rasponu od 9. mjeseca 2002. do 11. mjeseca 2003. nije izvršio namjerno međuvremensko izjednačenje sa traženim periodom iz razloga što u to doba kada su radili procjenu nije se primjenjivalo međuvremensko izjednačenje. Znači da iz ovih jediničnih cijena građevinskog zemljišta na predmetnom području po nalogu suda izabrao je najmanju vrijednost po iznosu od 100,00 eura po m2 zemljišta. Da se je primjenjivalo međuvremensko izjednačenje cijena bi bila barem 20% veća. Upitan da li je podnio pisani zahtjev nadležnom županijskom uredu za pribavom izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena na promatranom području izjavio je da nije iz razloga što je služba u županiji koja se bavi kontrolom procjembenih elaborata i izdavanjem izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena trebala biti formirana do konca 2015., a formirana je 2016. i ne raspolaže nekretninama starijim od 2012. Znajući tu činjenicu bilo je apsolutno nepotrebno tražiti izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena iz 2003. Predmetno zemljište svakako je bilo građevinsko 2003., a misli da je bilo već i 1997.
8. Svjedok ABC iskazao je da je imenovan odvjetnikom 1. lipnja 2002. i da ih je tada bilo na [adresa] tri odvjetnika, on i kolege KH te CH. U to vrijeme samo njih trojica sa [adresa] postavljani su kao privremeni zastupnici, a nitko iz Splita. Kada bi on bio u predmetu punomoćnik tužitelja onda bi netko od ove druge dvojice bio postavljen za privremenog zastupnika tuženiku. U prvoj godini dana bio je u 194 predmeta privremeni zastupnik od čega je bilo 30% predmeta od ABC, a drugo je bilo od drugih sudaca. To je bilo negdje do kraja 2003., a onda kada je nastala ova afera jedno vrijeme nisu postavljani kao privremeni zastupnici, a sada se opet radi na taj način i opet se postavljaju privremeni zastupnici pa tako i on osobno. Ovdje se radilo o predmetima po pitanju vlasništva, naime u zemljišnim knjigama bili su upisani tuženici, knjige [adresa] su nesređene, upisi su izvršeni u prošlom stoljeću, a pola naroda je u međuvremenu odselilo. Znao je u danu dobivati po 15 rješenja za privremenog zastupnika osobama koji su upisani kao vlasnici. Način rada je bio takav da su oni kao privremeni zastupnici provjeravali zemljišnoknjižno stanje, posjed, navode iz tužbe i kada bi zaključili da je čisto nisu ulagali odgovor na tužbu. Načelno ne bi dolazili ni na ta pripremna ročišta na kojima bi onda sud donio odluku. Na prijedlog tužitelja donijela bi se presuda na temelju izostanaka i tako je riješeno tisuću predmeta. U razdoblju od 1986. do 1988. bio je vježbenik u sudu u [adresa] i tada su se kao privremeni zastupnici postavljali šefovi mjesnih ureda jer nije bilo odvjetnika. U predmetima gdje bi on zaključio da tužbeni zahtjev nema osnova, a to je bilo možda od ovih 194 u 80-ak predmeta, uložio bi odgovor na tužbu, ali i u tim situacijama u velikom broju slučajeva tužbeni zahtjev bi bio usvojen. To su upisi u zemljišne knjige od 1926. do 1930., to je velika većina spisa, a ljudi su odselili po svijetu, uglavnom u Argentinu i Čile, nisu vođeni ostavinski postupci pa kako onda utvrditi nasljednike. Možda kada je krenulo da je to sada velika vrijednost zemljišta i unazad nekih 10 godina su se nasljednici počeli javljati. Ne zna točno kada je ovo zemljište postalo građevinsko, ali pretpostavlja da je u trenutku podnošenja tužbe bilo građevinsko. Ova čestica nalazi se u k. o. [katastarska općina], ali ne zna kako se točno zove predio. Živi u [adresa] pa tako ne zna što je sada u Bolu, ali pretpostavlja da je na tom području nešto sagrađeno pa tako i na toj čestici. Ako je građevinsko zemljište to bi mogli biti apartmani ili stanovi. Bilo je uobičajeno da niti on, niti kolege, nisu dolazili na ta ročišta u situacijama kada ne bi osporavali tužbeni zahtjev. Ove postupke vodile su kako optužena ABC tako i druge sutkinje Jelena Karuza, Katarina Heinrich i Ivana Mogić Melvan i svi su sudili na isti način. Katarina Heinrich je još uvijek u sudu u [adresa], a za ove druge dvije ne zna, misli da su one otišle još kada je on počeo raditi kao odvjetnik, a došle su ŠH i Sanda Crljen Ivančić. Kada je izbila ova afera onda je počelo izbjegavanje donošenja presuda na temelju izostanka, a i dan danas je uobičajeno da se opreza radi protive tužbenom zahtjevu. Privremenim zastupnikom postavljale su ga sutkinje Ivana Domić i Katarina Heinrich svaka u svojim predmetima. To je bila uobičajena praksa jer Centar za socijalnu skrb nije želio postavljati zastupnike za tuženike jer su smatrali da nemaju vremena i da nemaju ljudi. Centar za socijalnu skrb i onda i danas trebao je postaviti zastupnika u određenom roku koji će skrbiti o pravima tuženika odnosno osoba koje su u konkretnim predmetima bile upisane kao vlasnici međutim Centar to nije radio. Sud kada bi donio rješenje o postavljanju privremenih zastupnika slao bi to rješenje Centru međutim Centar ne bi postavljao nikoga. Zato se oni i zovu privremeni zastupnici dok Centar ne postavi osobu koja će zastupati i u tom slučaju bi oni prestali sa svojom ulogom privremenog zastupnika. Međutim oni to nisu napravili, a pripremna ročišta su zakazivana na način da ih je bilo više dnevno pa i 10 do 20 ročišta. Za jedno ročište treba par minuta u situacijama kada nema osporavanja tužbenog zahtjeva i kada se donosi presuda na temelju izostanka. U drugom slučaju isto je kratko jer se samo donese rješenje koji će se dokazi provesti na slijedećem ročištu. Ne zna kako je došlo do "afere" možda je ABC stala nekome na žulj, a on misli da je to bila politička odluka. U ovom postupku bili su uključeni samo Brački odvjetnici, njih trojica, a niti jedan punomoćnik tužitelja nije procesuiran. U ovom konkretnom predmetu kolegica JH ponijela je 2004. zahtjev za ponavljanje postupka, 3 mjeseca nakon pravomoćne presude zbog izostanka sutkinje ABC. Iako ti navodni oštećenici nisu imali aktivnu legitimaciju sutkinja ABC je ukinula presudu i odbacila tužbu nakon čega je Županijski sud u Splitu potvrdio presudu gdje je odbačena tužba i predmet se vratio u stanje prije podnošenja tužbe. Ovdje su se pojavili neki nasljednici koji žive u [adresa], a nasljednici su jedne osobe iz Bola koja je bila odselila u Crnu Goru jer se je tamo udala, a to je VH. Isto tako 2006. JH je poslala faks zamjeniku županijskog državnog odvjetnika u Splitu ABC da se ne smatraju oštećenicima i da ne žele kazneni progon što je ovjereno 2009. kod javnog bilježnika. U ovom predmetu bila su dva tužitelja pok. ĐH i OH, a procesuiran je samo ĐH. Što se tiče osoba navedenih kao tuženici SH, UH, ĆH i PH su u Crnoj Gori, a za ove ostale DH, IH i HH nikada se nije utvrdilo gdje su. Svjedok se ispravio da je u Crnoj Gori jedino AH, a ovo troje prezimena ĆH su tko zna gdje, umrli su jer je vođen ostavinski postupak i njih su naslijedili ovi PH negdje 2007. Čim je kolegica JH postavila prijedlog za ponavljanje postupka sutkinja ABC je donijela rješenje kojim ukida presudu u odnosu na sve tuženike. Kolegica JH je zastupala samo oštećenike PH odnosno presumirane oštećenike jer nije bilo utvrđeno u ostavinskom postupku da su oni nasljednici ovih troje tuženika ĆH. Njegov je stav onda i sada da je sve rađeno u skladu sa Zakonom o parničnom postupku. Kasnije su ovi nasljednici podnijeli i brisovnu tužbu, a čini mu se da su 2009. dobili pravomoćnu presudu da su upisani kao vlasnici pa zato ne vidi tko je ovdje oštećen. Upitan zbog čega u ovom predmetu nije ulagao žalbu iskazao je da zbog materijalnih dokaza koji su bili priloženi uz tužbu. OH bio je upisan kao posjednik za cijelu nekretninu, a u zemljišnim knjigama je bio upisan kao vlasnik u 1/5. Kako je na [adresa] katastarsko stanje u načelu i stvarno stanje na terenu nije imao razloga sumnjati da je on vlasnik u cijelosti, a upisan je samo na 1/5. Inače u predmetima gdje nije osporavao tužbeni zahtjev i gdje su donijete presude zbog izostanka nije ulagao žalbe niti on, a niti njegove kolege. Ovakve tužbe se i danas podnose, ali se danas opreza radi protive tužbi pa se izvode i dokazi. Danas se vode i pojedinačni ispravni postupci kojih ima more gdje god su vlasnici odsutni i nepoznata boravišta. Dovoljno je da ste upisani kao posjednik što ne znači da se otima zemlja jer se izlazi na lice mjesta i pozivaju se svjedoci. Kada bi bio postavljen za privremenog zastupnika nitko ga nije kontaktirao govoreći mu kako da se postavi u tom predmetu niti onda niti danas pa tako niti bilo tko od stranaka ili sutkinja ABC. Sa sutkinjom ABC nije imao nikakav odnos mimo profesionalnog.
9. Svjedok ŠH iskazala je da joj konkretan predmet nije poznat, a na Općinskom sudu u Supetru radila je kao savjetnica od 1998., a sutkinjom je imenovana krajem 2000. U 2003. bila je na porodiljnom. Kao sutkinja radila je parnične predmete i možda nešto sitno izvanparnične. Na [adresa] većina predmeta su vlasnički predmeti. Kada je bilo potrebe postavljali su se privremeni zastupnici i sukladno Zakonu o parničnom postupku suci su u svojim predmetima pa tako i ona donosili rješenja o postavljanju privremenog zastupnika. Centar za socijalnu skrb bi trebao postaviti staratelja za poseban slučaj za osobe odsutne i nepoznata boravišta. Misli da je tada bila situacija da su se iz Centra za socijalnu skrb žalili da su ih zatrpali sa takvim predmetima i onda je ispalo da bi to sve dugo trajalo pa bi se išlo na postavljanje privremenih zastupnika. To rješenje o postavljanju privremenog zastupnika ona osobno je slala i Centru za socijalnu skrb. Kada je imenovana sutkinjom u 11. mjesecu 2000. predsjednica Općinskog suda u Supetru bila je ABC. Naslijedila je referadu ABC i misli da je vidjela već takve situacije kako u predmetima te sutkinje tako i ranijih sudaca ABC, ABC gdje su isto bili privremeni zastupnici. Obzirom da su prošle već 23 godine ne može se izjasniti koliko je točno bilo takvih predmeta. To su uglavnom bila pripremna ročišta odnosno prva rasprava gdje se je trebalo vidjeti što će se dalje izvoditi tako da bi ona više takvih predmeta zakazala u jednom danu 7 do 10. Nadalje ukoliko ne bi došao privremeni zastupnik, a nije osporio odnosno odgovorio na tužbu ako je tužitelj to predložio i ako je iz same tužbe proizlazila osnovanost tužbenog zahtjeva donijela bi presudu na temelju izostanka. Optužena ABC je tada bila predsjednice suda i nije imala uvid u njene predmete, a očito je rješavala i ovakve predmete sa privremenim zastupnicima jer inače ne bi bili ovdje, a koliko je imala takvih predmeta ona ne zna. U to vrijeme na [adresa] su djelovala tri odvjetnika CH, KH i nešto kasnije Kušeta pa se u principu postupalo tako da su oni bili postavljani kao privremeni zastupnici jer su bili iz [adresa] pa da se izbjegnu dodatni troškovi. U ono vrijeme u zemljišnim knjigama u pravilu pisalo je samo ime i prezime čovjeka, nije pisalo gdje je, rijetko bi bio JMBG jer je to vrijeme prije eSpisa pa bi oni tada pisali MUP-u da izvrše provjeru prebivališta, a oni bi nekada odgovorili, a nekad ne bi, uglavnom je bio odgovor da ne prolazi kroz evidenciju. Dodatni problem bio je i taj što je na otoku bilo puno ljudi sa istim imenom i prezimenom. Misli da se sve ovo počelo vrtiti i odvijati negdje 2004. kada je ona došla sa porodiljnog. Na Općinskog sudu u Supetru radila je do 1. siječnja 2022., a sada je sutkinja Općinskog suda u Splitu. Što se tiče osoba ĐH i OH poznati su joj imenom i prezimenom jer su se provlačili kroz predmete. Konkretno u odnosu na ĐH koji je bio građevinski poduzetnik imala je više postupaka odnosno predmeta, a OH joj zvuči poznato, ali se ne može sjetiti da bi ga imala u predmetima. Imena oštećenika u ovom predmetu su joj poznata samo iz razloga jer je u vezi ovog kaznenog predmeta već dva puta ispitivana. Praksa postavljanja privremenog zastupnika nakon što je započet ovaj postupak negdje 2004. protiv ABC se par godina prekinula, ali samo iz razloga jer su se svi bojali, o tome su pisale novine, vodio se je kazneni postupak protiv bivše predsjednice, ali privremeni zastupnik po ZPP-u postoji i dalje i on se postavlja kada god je to potrebno. Kasnije su se privremeni zastupnici opet postavljali na isti način jer su ih i prije i poslije postavljali prema odredbama ZPP-a. Što se tiče privremenih zastupnika ako se radi o ovoj trojici kako su se već opekli zbog kaznenog postupka nadalje su postupali tako da bi se opreza radi protivili tužbenom zahtjevu. Ne može se sjetiti konkretnog predmeta, ali je vjerojatno imala slučajeva da bi netko postavio zahtjev za obnovu postupka i u takvom slučaju dopustila bi ponavljanje postupka, ukinula presudu na temelju izostanka te ponovila postupak. Bilo je uobičajeno da Županijski sud dolazi jednom godišnje u kontrolu i od kada je ona postala sudac pa do odlaska na porodiljni bila je jedna kontrola i gledali su se predmeti svih sudaca nasumičnim odabirom. Slijedeća kontrola bila je 2004. na jesen i ona je izgledala kao ciljana kontrola predmeta sutkinje ABC. Od strane Županijskog suda nije bilo primjedbi vezano za predmete u kojima su postavljani privremeni zastupnici. Odnos sa predsjednicom Domić bio je kolegijalan, ništa više od toga i ona nije utjecala na njihov rad. Nije joj poznato kakav je bio odnos Ivane Domić i sutkinje Ivane Mogić Melvan, ali joj je poznato da je ta sutkinja bila dosta često na bolovanju pa se predsjednica Domić znala zbog toga ljutiti.
10. Svjedok FH iskazala je da je u to vrijeme bila tajnice predsjednice suda Ivane Domić i to od 1997. pa do kraja odnosno do 2003. ili 2004. izuzev razdoblja kada je u jednom navratu bila na porodiljnom. U predmetima gdje su bile tužbe protiv osoba odsutnih i nepoznata boravišta najprije su se od MUP-a tražili podaci, a zatim bi od Centra za socijalnu skrb bio postavljen privremeni zastupnik međutim ravnatelj odnosno Centar nije više htio postavljati skrbnike pa bi onda to činila sutkinja koja bi postavljala privremenog zastupnika. Zbog čega Centar to više nije htio raditi ona ne zna i ne zna da li je u vezi toga postojao nekakav dopis ili rješenje. Samo može reći da isto ono što je radila sutkinja ABC su radile i druge sutkinje. Ne može reći sa koliko takvih predmeta je bila zadužena sutkinja ABC, a sa koliko druge sutkinje, možda ako je ona imala 70 predmeta druge su imale po 40-50, ali se ne može o tome točno odrediti. U jednom danu sutkinja je znala zakazivati po 7-8 rasprava, a to su bile takve rasprave gdje bi došao punomoćnik tužitelja, a ne bi došao privremeni zastupnik. Punomoćnik tužitelja bi predložio donošenje presude zbog izostanka, sutkinja bi takvu presudu donijela i to bi bilo kratko. Misli da su se rasprave zakazivale svakih 5 minuta i to je bio copy paste. Ovdje nije bilo samo predmeta gdje su na mjestu tuženih bili privremeni zastupnici, bilo je i predmeta gdje su bili živi tuženici koji su rekli da nemaju veze sa tom zemljom. Kada je već počelo sve ovo, ova afera, sjeća se da je u jednom predmetu od sutkinje ABC bio prijedlog za ponavljanje postupka od strane stranke koja se zvala UH ili DH i onda je došla ta osoba i rekla kako sa tom zemljom nema veze, ali da su joj na policiji rekli da tako mora postupiti. To nije osoba koja živi u [adresa] nego osoba koja je imala zemljište u [adresa] što zna jer tamo živi. Kada je nakon 2003. ili 2004. prešla u referadu drugog suca primijetila je da su i drugi suci nastavili sa takovom praksom rješavanja predmeta. Sutkinja ABC prema kolegama KH, ABC i CH imala je jednak odnos kao i sa svakim drugim odvjetnikom iz Splita ili Zagreba. Koliko se može sjetiti ove kontrole iz 2004. misli da su oni tada tražili samo presude zbog izostanka sutkinje ABC. Ne zna da bi ranije rekla da je 10 rasprava bilo zakazano u isti sat i dan, jednom se sjeća da su bila zakazana po tri ročišta u 08,00 zatim u 08,15 pa nadalje, ne može je se hvatati za riječ jer se ne sjeća više toliko detalja.
11. Svjedok ABC iskazala je da je u Općinskom sudu u Supetru počela raditi 2000. kao sudski savjetnik, a sutkinjom je imenovana 1. studenog 2003. i od tada do danas radi u Općinskom sudu u Supetru, a danas je to stalna služba u [adresa]. U to vrijeme ABC bila je predsjednica suda negdje do 2004. Kao sudac radila je uglavnom parnicu, ali do 2011. bili su nadležni za kaznene predmete tako da je radila i njih, ali i izvanparnične. Što se tiče predmeta sa privremenim zastupnicima oni su se postavljali gdje su stranke bile odsutne i nepoznata boravišta i tada bi od Centra tražili podatke da li su te osobe odsutne, dobivali bi od njih potvrdu, a zatim tražili da imenuju zastupnika. Oni su to radili dugo vremena međutim voditelj Centra je 2002. ili 2003. rekao da to neće raditi jer da nema kada nakon čega su suci počeli sukladno Zakonu o parničnom postupku u svojim predmetima imenovati privremenog zastupnika. Zna da je voditelj Centra kategorički rekao "ja to više neću", ali da li je bilo u vidu dopisa ili kako ne zna više. Za privremene zastupnike postavljali bi uglavnom odvjetnike iz [adresa]. Inače odvjetnici se nisu baš toga rado prihvaćali. Odvjetnici iz [adresa] bili su CH, KH i ABC. Ne može se sjetiti koliko je presuda zbog izostanka donijela, ali ih je sigurno donosila, a prestale su se donositi negdje 2003. ili 2004. nakon izmjene ZPP-a i nakon što su uvedene presude zbog ogluhe. Postupak je bio takav da bi se protivnoj strani dostavila tužba uz poziv i kada se ne bi nitko pojavio donijeli bi presudu na temelju izostanka. Nakon što je pokrenut ovaj postupak, a i nakon što se izmijenio ZPP više se nisu donosile presude na temelju izostanka. Na tim raspravama privremeni zastupnici se uglavnom ne bi pojavljivali, a niti bi ulagali žalbe. Ovaj postupak je i za njih bio iznenađenje, nije joj padalo na pamet da bi vodila nešto pogrešno. Inače imali su redovite kontrole kojom prilikom su pregledavani i ovakvi predmeti i nitko nikoga nije vezano za to upozorio. Što se njene referade tiče možda je imala svega 10-15 predmeta u kojima je donijela presudu zbog izostanka. Zna da je sutkinja ABC imala više takvih predmeta. Zna da su ove presude zbog izostanka odgovarale svima jer su išle u statistiku, a nisi se morao puno namučiti. Inače ona je došlo na mjesto sutkinje ABC i nije joj poznato da li je sutkinja ABC uzimala u svoj rad neke predmete sa privremenim zastupnicima iz referade ABC. Upitana da li bi u takvim predmetima bez adrese tuženika provjeravala gdje se oni nalaze izjavila je da je taj dio obavio Centar za socijalnu skrb i oni su se oko toga jako trudili. Preko MUP-a nisu ništa provjeravali odnosno ne sjeća se. U pravilu nije provjeravala ako eventualno postoje nasljednici ili zbirke isprava, u to vrijeme imala je 1500 predmeta. Postupanja privremenih zastupnika nakon ovih postupka promijenila su se utoliko što oni sada, ali ne zna od kada, odgovore na tužbu i protive se tužbenom zahtjevu. Ona osobno također je postavljala privremene zastupnike.
12. Svjedok OH iskazao je da se ova zemljišna čestica o kojoj se raspravlja 583 nalazila u građevinskom području Bola i on je, a prije njega njegov otac bili u posjedu cijele te čestice, a 1/5 su bili u vlasništvu međutim smatralo se je da je cijela čestica njihova jer je posjed bio važniji nego vlasništvo. To je bio pašnjak i nitko nije obraćao pozornost da je to njegovo do trenutka kada je nekih 90-ih godina to postalo građevinsko zemljište. Inače ĐH je godinama po odobrenju njegovog pokojnog oca držao na toj parceli građevinski materijal jer je bio građevinski poduzetnik i onda je htio postati vlasnik. On ne zna kako je ĐH postao vlasnik 2/5, a napravio je i to da i on postane vlasnik 2/5 pa je onda bio ukupno vlasnik 3/5, a ĐH 2/5. Kako se ĐH uknjižio ne zna, ali mu je onda rekao da će mu platiti tih njegovih 2/5 i on mu je odgovorio da dobro, međutim nije platio ništa jer je ĐH lagao čim zine, a u međuvremenu je umro. Onda su došli EH iz [adresa], to je bio rod, odnosno njihova majka je bila uknjižena ZH udana PH. To je bilo negdje 2000., oni su vidjeli da se ĐH uknjižio i onda su pokrenuli postupak. Rekao im je da on priznaje da je to njihovo, a sa ĐH neka vide. Bili su na sudu i dobili česticu natrag, oni su imali 1/5 dijela. Ostali koji su imali 3/5 otišli su u Buenos Aires u Ameriku, ne zna da li su imali nasljednike, a on je ostao upisan u 1/5 dijela što je i dan danas. Što se tiče BH misli da je ona nasljednica ovih iz Argentine. Njoj je rekao da ne zna kako se ovaj uknjižio i neka pokuša nešto ako ima papire međutim ona ništa nije pokrenula, ona nema nasljednika. Nije mu poznato kako je ĐH ovo proveo, on mu nije dao nikakvu punomoć niti njemu, niti odvjetniku. Kada je svjedoku predočena punomoć kojom se ovlašćuje odvjetnik ŽH svjedok je iskazao da je Ž to potpisao u njegovo ime jer on to nije potpisao i ne poznaje ŽH. Između njega i Ž nije bio nikakav kupoprodajni ugovor. ABC poznaje jer je ona vodila jedan spor njegove majke i bila je korektna. ABC ne poznaje. Inače on se u katastar upisao kao posjednik cijele čestice kao nasljednik pok. oca. Prije toga bila je upisana mamina tetka TH koja je umrla 50-ih godina, a kako nije imala djece naslijedila ju je njegova majka. Upitan kako je onda došlo do toga da je upisan njegov pok. otac iskazao je da je onda majka to njemu dala, uglavnom na kraju da je svjedok upisan kao posjednik. Tu parcelu su koristili, držali su koze, onda je došla nacionalizacija pa onda nisu držali ništa i onda je njegov otac rekao Ž da može držati taj materija. Misli da on za to nije plaćao ništa niti njegovom ocu, a nije plaćao ni njemu. Nitko od suvlasnika nije prigovarao što koristi tu parcelu, jedni su živjeli u [adresa], drugi u [adresa], a i u Americi. Nasljednicima iz Crne Gore odmah je rekao da im to priznaje jer se nije želio motati po sudu. Točno je da je Ž govorio da mora obeštetiti ZH, BH i PH pa onda ne mora ići na sud. To mu je govorio kada se Ž upisao.
13. Svjedok ABC iskazala je da se ovdje koliko se sjeća radi o postupcima presuda zbog izostanka, a to je bilo pred 25-26 godina. Radila je mješovitu referadu, kaznenu, parničnu, ostavine i izvanparničnu. Sutkinjom je imenovana 1996. i radila je na Općinskom sudu u Supetru do 2001. ili 2002. kada je dala ostavku i otvorila odvjetnički ured u Splitu. Kroz to vrijeme dok je radila u Općinskom sudu u Supetru predsjednica je bila ABC. Sjeća se da je ona takve presude donosila kada su se ispunili zakonski uvjeti odnosno kada se iz dokaza priloženih uz tužbu vidjelo da je tužbeni zahtjev osnovan. Ukoliko se radilo o tuženicima odsutni i nepoznata boravišta postavljali su im se staratelji, misli da je to radio matičar u [adresa] ili je on bio postavljen za staratelja, dok su oni kao suci postavljali CH i KH, odvjetnike iz [adresa]. Dosta je bilo takvih predmeta, od svih sporova 80% sporova je bilo utvrđenja jer je na [adresa] bilo neuredno zemljišnoknjižno stanje. Pozvala bi se na svoje ranije iskaze koje je dala pred Županijskim sudom u Splitu i Županijskim sudom u Šibeniku jer joj je sve to tada bilo svježije. Što se tiče odnosa između nje i tadašnje predsjednice može reći da su se u početku dobro slagale i funkcionirale međutim zadnjih godina imala je zdravstvenih problema i išla na bolovanja za koje vrijeme je ona zakazivala ročišta u njenim predmetima, u njeno ime i služila se pečatom na kojem je njeno ime i prezime što smatra da nije bilo u redu. Zakazivala je rasprave u njenim predmetima, a da ih nije presignirala na drugog suca ili na sebe. One su o tome razgovarale, ali je teško bilo sa njome komunicirati pa je radi toga dala ostavku i otvorila u Splitu odvjetnički ured. Upitana zašto je bilo teško komunicirati sa tadašnjom predsjednicom iskazala je da je imala ružnu narav, da je bila autoritativna, svojeglava itd. Što se tiče predmeta utvrđenja kada se radilo o pripremnom ročištu zakazivala bi 10 do 15 dnevno jer traju 10 do 15 minuta, ovisno o tome koliko je bilo tuženika. Kada bi se radilo o raspravama na kojima se provode dokazi onda bi ovisno o dokazima zakazala 5 ili 6 dnevno. Što se tiče ABC ona ih je zakazivala puno, jednom joj je pokazala ročišnik i zakazivala ih je po 20-30 svakih 5 minuta. Što se tiče postavljanja staratelja praksa je bila takva da su svi suci postavljali staratelje, ove naprijed spomenute odvjetnike iz [adresa]. Što se tiče spomenutih odvjetnika odnos sudaca sa njima bio je profesionalan, a znali su otići na kavu. Što se tiče odvjetnika KH on je imao odvjetnički ured u [adresa], ali je živio u [adresa] pa su putovali zajedno i trajektom jer su ona i kolegica Jelena živjele u [adresa]. Odvjetnik CH imao je odvjetnički ured u [adresa] gdje je i živio tako da su se on i optužena više družili izvan profesionalnog dijela. Njoj je bilo malo čudno zakazivanje ovolikog broja ročišta, a ABC je od nje i od ABC tražila da zakazuju više po 30-40, a ona joj je govorila da je to tehnički nemoguće. Staratelji su se inače trebali pojaviti na ročištu, ali se nikada nisu pojavljivali i ukoliko bi ostali uvjeti bili zadovoljeni donijela bi se presuda zbog izostanka. Imali su i kontrole sa Županijskog suda u Splitu pa su se tako kod sutkinje ABC konzultirali u vezi ovih presuda pa im je ona potvrdila da je to čista situacija procesno pravno da se donese presuda zbog izostanka. Kada joj je predočen iskaz kojeg je dala u istražnom postupku 15. ožujka 2006. iskazala je da se većine toga sjeća, da se možda ne sjeća nekih prezimena. Primjerice kada je spominjala stranke u predmetima Gjurek i GH, ali tada je sa sjećanjem bila svježija i ako je tako rekla onda je tako i bilo. Točno je što je navela u ranijem iskazu da im je predsjednica nalagala da ne provjeravaju da li su tuženici stvarno odsutni i nepoznata boravišta i to zato da bi se požurilo da ne idu previše u detalje jer bi oni tražili informacije od policije ili od Centra za socijalnu skrb, a ona bi tu prošlo vremena dok se dobiju te informacije. Ako bi bilo rečeno da je osoba umrla ili bi dobili takav podatak od Centra ili policije onda bi provjeravali ostavinsku arhivu, barem ona je tako radila da se vidi da li je doneseno rješenje o nasljeđivanju, a onda bi naložili tužitelju da uredi tužbu na način da kao tuženike obuhvati i nasljednike. Da li je i sutkinja ABC tako radila njoj nije poznato. Točno je da im je predsjednica govorila da tu ne treba previše odugovlačiti jer da tuženici uvijek imaju pravo na prijedlog za ponavljanje postupka i to je doista tako. Kada joj je predočeno da je tada rekla da se ona sa tim nije slagala i da je smatrala da je to protuzakonito iskazala je da je možda rekla zato jer je ona bila detaljna, htjela je biti sigurna, ali je to onda išlo na uštrb njezine norme.
14. Svjedok ŽH iskazao je da je u ovom predmetu već jednom ili dva puta saslušavan, pa sada ne može reći ni više ni manje nego tada. Osobe koje su mu navedene kao tužene sada nema nikakvih saznanja da bi ih zastupao, a isto tako niti osobe kao tužitelje ĐH ili OH, ali ne isključuje mogućnost da ih je zastupao. Kolegu KH dobro poznaje i u to vrijeme bili su u korektnim odnosima, a sada ga manje viđa. Što se tiče ĐH sjeća se da je zastupao hotel Petramidu u Bolu prije 5-6 godina, a ĐH je u sporu bio tuženik. Inače zastupao je iznimno puno stranaka na [adresa] i dan danas ima stranke sa otoka [adresa], ali uglavnom u zadnjih nekoliko godina ne ide tamo nego idu njegove zamjene, ali prije 25 godina sigurno je odlazio na rasprave u Općinski sud u Supetru. Sasvim sigurno može reći da je zastupao tužitelje u postupcima utvrđenja protiv tuženika odsutnih i nepoznata boravišta. Radilo se sasvim uobičajeno, a misli da se i danas tako radi. Upitan da li je na bilo koji način kontaktirao sutkinju ABC u vezi ovakvih predmeta iskazao je da sasvim sigurno nije. Upitan da li ju je poznavao iskazao je da ju je jako dobro poznavao, da je ona imala relativno korektan odnos prema odvjetnicima i nije primijetio da bi radila neprofesionalno. Kada je rekao da ju je jako dobro poznavao, pri tome misli kao kolega, a ne sjeća se da je ikada sa njom popio kavu, dolazio je na njene rasprave i tako ju je upoznao.
15. Svjedok JH iskazala je da je prošlo već 20-ak godina, da je već u dva navrata svjedočila pa ostaje kod svega što je tada iskazala. Sjeća se da je zastupala stranke [adresa] iz Crne Gore, te su joj se stranke obratile i onda je utvrdila da postoji presuda zbog izostanka na kojoj se tuženici nisu pojavili, a onda su se pojavili ovi nasljednici iz Crne Gore i ona je zastupajući ih tražila ili povrat u prijašnje stanje ili ponavljanje postupka i u tome je uspjela. Ova presuda zbog izostanka bila je donesena u korist dvije osobe, ali se ne sjeća imena. Upitana da li je jedna od tih osoba bio OH iskazala je da je. Upitana da li je druga osoba bio ĐH također je odgovorila potvrdno. Presuda zbog izostanka je bila donesena zato što staratelj za poseban slučaj nije pristupio, a to je bio jedan odvjetnik sa [adresa] protiv kojeg se vodio kazneni postupak u vezi ovoga. Misli da je to bio ABC, KH nije sigurno. Te stranke iz Crne Gore prije nje obraćali su se i ABC da im provjeri stanje nekih nekretnina što je on i učinio. Da li je bila i ova nekretnina obuhvaćena ona ne zna, ali kada su utvrđivali status tih nekretnina saznali su za ovu presudu zbog izostanka. Tu je bio i jedan predmet u kojem je falsificirana oporuka i za to su odvjetnici odgovarali, ali to nema veze sa ovim postupkom. Kao što je već rekla ona je u ovom postupku uspjela i oni su došli na ono što su tražili i ove stranke iz Crne Gore postale su vlasnicima sporne nekretnine na koju su bili upisani OH i ĐH. Ne zna koliko je postupak trajao i ne bi mogla više neke detalje govoriti, prošlo je puno vremena, ali ostaje kod svega što je rekla ranije u svojim iskazima. Inače D je zastupala dok nisu završili svi postupci, a bilo ih je dosta i oni su se na kraju uspjeli upisati kao vlasnici u zemljišne knjige. Iz ovoga što je rekla sada i ranije proizlazi da EH nisu oštećeni ako je rekla da su uspjeli u postupku odnosno u onome što su tražili. Ona nikada nije podnijela kaznenu prijavu radi ovog parničnog predmeta, a prvi puta je saznala da se vodi kazneni postupak kada je dobila poziv kao svjedok. Koliko ona zna niti EH nisu o tome govorili niti podnosili kaznenu prijavu. Sa optuženom dok je bila sutkinja nije imala nikakav odnos što znači da je znala da postoji sutkinja Ivana Domić i da je išla kod nje na raspravu kao kod svakog drugog suca. OH i ČH poznaje samo onoliko koliko ih je viđala na sudu u ovom predmetu.
KH poznaje jer je odvjetnik.
16. Svjedok RH iskazao je da je bio ravnatelj Centra za socijalnu skrb u Supetru, a prije 4 i pol godine otišao je u mirovinu. Centar je inače imenovao posebne skrbnike po obavijesti suda i u jednom trenutku to je kulminiralno po broju i Centar to više nije mogao pratiti jer je dolazilo po 800 provjera godišnje u različitim predmetima i više nisu mogli donositi rješenja u zakonskom roku od 2 mjeseca pa je i na sudu dolazilo do zastoja. Naime po obavijesti suda, a prije odluke o imenovanju posebnog skrbnika morali su utvrditi da li ima osnove za imenovanje posebnog skrbnika i taj ispitni postupak trajao je dugo jer je u jednoj parnici bilo 10 do 15 tuženih, a u jednom predmetu bilo ih je čak 102. Tražili bi podatke od policije o adresi, zatim od matičnog ureda da nije osoba umrla, određeni podaci traženi su i od crkve i nakon toga tamo gdje je bilo osnovano imenovali bi posebne skrbnike, a gdje nije obustavili bi postupak. Kako nisu više mogli u roku donositi rješenja došlo je do toga da sud nije mogao toliko dugo čekati i oni su počeli imenovati privremene zastupnike nakon čega su bili dužni rješenja dostaviti Centru što su i činili, a takva praksa je počela unazad 20-ak godina i više. Ova rješenja o postavljanju privremenih zastupnika Općinski sud u Supetru dostavljao je redovito i to svaki sudac u svom predmetu. U tom slučaju oni više nisu bili dužni vršiti provjere koje je prethodno naveo, a koje su provodili kod postavljanja posebnog skrbnika. Inače želio bi naglasiti da je zemljišnoknjižno stanje na [adresa] nesređeno jer je to silno iseljeno područje. Što se tiče sutkinje ABC dok je ona bila na Općinskom sudu u Supetru mnogo se toga što se zemljišta tiče na [adresa] provelo i ispravilo. Na [adresa] se smatralo da je zapravo onaj tko je u posjedu i vlasnik iako je institut vlasništva jači. Upitan da li je u trenutku kada je Centar prestao donositi odnosno imenovati posebne skrbnike obavijestio o tome sud iskazao je da nisu službeno obavijestili sud pismenim putem, ali su usmeno razgovarali sa svim sucima da je to više nemoguće, a kako zakon omogućava postavljanje privremenog zastupnika oni su počeli sa time jer im je Centar bio usporavao rad. Oni su i dalje koristili mogućnost postavljanja posebnog skrbnika u nekim slučajevima kada je bilo očito da osoba nije odsutna i nepoznata boravišta, ali je bilo vrlo malo takvih slučajeva. Oni bi u tom slučaju obavijestili sud i onda bi im sud vjerojatno dostavljao poziv. Nakon toga svjedok se ispravio i naveo da kada bi sud postavio privremenog zastupnika i obavijestio Centar o tome oni tada nisu postavljali posebnog skrbnika nego bi jedino obavijestili sud ako bi bilo očito da osoba nije odsutna i nepoznata boravišta. Kada je svjedoku predočen raniji iskaz izjavio je da se sada zaista više ne može sjetiti da li su sudu u vezi problema oko postavljanja skrbnika za poseban slučaj poslali i dopis kao što je to izjavio prilikom ranijeg svjedočenja.
17. Svjedok LH iskazala je da joj je poznato da je njen pok. otac ĐH bio okrivljenik u ovom ili nekom drugom predmetu, a što je točno bilo posrijedi ne zna jer on nikada o tome nije govorio niti je spominjao ABC koju ona nikada nije srela. U Zagrebu živi preko 25 godina, tamo je završila školu i radi, a u Bol bi dolazila po ljeti kod svojeg oca koji nije govorio o svojim poslovnim stvarima, a niti ga je ona propitkivala. Poznato joj je ime OH jer je to susjed iz Bola i zna da su on i njen otac imali u suvlasništvu jednu česticu zemlje u Bolu, a misli da se radi o čestici 583/1 i o građevinskom zemljištu. U dokumentaciji službeno ta je čestica bila u vlasništvu OH, ali je vidjela da postoji izjava da su OH i njen pok. otac suvlasnici u toj čestici i od OH ona je tražila taj dio od njenog oca da joj vrati. Pokrenula je prošle godine sudski postupak tužbom, on je priznao i dobila je odluku Općinskog suda u Supetru da ima udio u vlasništvu te čestice, a koji je bio od njenog pok. oca. Kada je upitana za osobe NH, IH, HH, SH, UH, ĐD i PH iskazuje da joj nitko od tih osoba nije poznat. Odvjetnik KH bio je poznanik odnosno prijatelj njenog oca i susjed iz Bola i kroz taj njihov odnos ona ga dobro poznaje, susretala ga je i dolazio je kod njih. Upitana da li je kada je pripremala dokumentaciju za tužbu protiv OH utvrdila na koji način je njen pok. otac došao u suvlasništvo na toj čestici iskazala je da ne zna. Nikakav kupoprodajni ugovor ona nije vidjela, samo je kroz priču znala da je dio te parcele njegov, a kad ju je i kako stekao ne zna. Njeno saznanje o toj čestici i tome da je otac bio suvlasnik seže sigurno 15 godina. Upitana zbog čega su to tek prošle godine rješavali iskazala je da je u dokumentaciji postojala ta izjava o suvlasništvu, a neki ljudi su dolazili da bi kupili tu parcelu pa su onda išli to riješiti. Njen otac je umro u kolovozu 2022. Poznato joj je da je on putovao u Južnu Ameriku poslovno, ali ne zna da li je otkupljivao od prijašnjih suvlasnika njihov udio u česticama. Sigurno je putovao 2-3 puta, a to je možda bilo 2006./2007., možda ranije, a možda i kasnije. Da li bi što otkupio ili ne njoj nije poznato, uglavnom oni su njemu davali punomoć da im to riješi, ali dokumentaciju o tome nikada nije imala na uvidu.
18. Svjedok KH iskazao je da je u ovom postupku bio obuhvaćen optužnicom, a u ovom dijelu koji je ostao bio je zamjenik punomoćnika odvjetnika ŽH što je inače bilo uobičajeno da jedni druge mijenjaju. Sjeća se da je u odnosu na neke tuženike bilo problema, misli da su neki nasljednici tražili obnovu postupka smatrajući da su i oni imali pravo odnosno udio na nekoj od tih čestica. Poznata mu je zemljišna čestica 583 jer zna da su upravo i u odnosu na tu česticu neki nasljednici pokretali postupke, neki su uspjeli, a neki nisu. Zna da su poslije bili neki sporazumi ili dogovori između tih nasljednika. U odnosu na ovu česticu on je bio zamjenik punomoćnika tužitelja, a radilo se je o tužbi protiv odsutnih i nepoznata boravišta radi stjecanja prava vlasništva. Njih je zastupao neki privremeni zastupnik, ne sjeća se koji možda ABC jer je i on bio obuhvaćen optužnicom, ali se poslije od njega odustalo. Tužitelji su bili OH i ĐH, a predmet je vodila sutkinja ABC. Bila je velika količina parnica u to doba gdje su bile te osobe odsutna i nepoznata boravišta, ali takve parnice su vodili i drugi suci osim sutkinje Domić i znalo je tih predmeta biti više u jednom danu jer rasprave nisu dugo trajale. Trebalo je obaviti neke prethodne radnje, oglas u narodnim novinama, oglasna ploča suda, mjesnog ureda i kada je prošlo tu selekciju nitko ne bi osporio tužbeni zahtjev i onda to sve skupa nije dugo trajalo. Veliki problem bio je taj što su u zemljišnim knjigama ostali upisani umrli jer nasljednici nisu nažalost provodili ostavine pa bi sud obustavljao ostavine kao da nema imovine. Te osobe nisu pronađene u registrima i zaista bi proizlazilo da ih nema. Kako se dešavalo da su određeni nasljednici tražili da se postupak obnovi oni bi dokazali svoj slijed pa bi se ova prethodna presuda ukinula, a oni bi nastavili dokazivati svoja prava ili bi se odbacila tužba. Najveći problem je bilo to nesređeno stanje u zemljišnim knjigama, a nikome nije odgovaralo da se nekome nešto oduzme. Može reći da se recimo od nekih 1000 takvih predmeta obnovio jedan ili dva, pri čemu misli kada bi se pojavili nasljednici. Nitko nije donosio presudu koja bi bila bez nekog korijena. Upitan da li je neke od stranka OH, PH i ostale zastupao prije ovog postupka 2003. iskazao je da je D zastupao u ostavini jednim dijelom, ali misli poslije toga međutim oni su se zatim prebacili kod jedne druge odvjetnice, tvrdili su da je oporuka falsificirana i da su u tome sudjelovali neke njegove kolege što on nije mogao vjerovati, a kasnije se ispostavilo da je zaista oporuka falsificirana međutim oni su jer im on početno nije dao za pravo u vezi toga kasnije uzeli drugu odvjetnicu. OH nije zastupao, a BH jer tvrdila da je ona jedna od nasljednica, ali se poslije ispostavilo da nije. Inače poznata mu je lokacija ove nekretnine, u blizini kuće njegove kćeri. Poslije je saznao da su OH i ĐH suvlasnici, ĐH je valjda OH obavljao nekakve radove ili njegovom ocu pa je on ĐH prepustio dio. To je saznavao poslije 2003. Poznato mu je da ovi EH žive u [adresa]. Sa tadašnjom predsjednicom suda ABC bio je u kolegijalnim korektnim odnosima, ništa posebno. U to vrijeme na sudu bili su još suci ABC i ABC i oni su svi istovjetno postupali u ovakvim predmetima, a svi suci su dobivali ovakve predmete. U ranijim periodima prije dolaska ABC misli da je bilo isto jedino što su suci znali zvati svjedoke koji bi međutim uvijek potvrdili ono što je tužitelj rekao. Nakon što je pokrenut ovaj kazneni postupak odvjetnici su počeli osporavati tužbeni zahtjev opreza radi ili se provode pojedinačni ispravni postupci. Upitan da li je od ĐH kupio dio ove sporne nekretnine iskazao je da je on njegovoj kćeri darovao jedan mali dio. Misli da je ĐH jedan dio darovao i gospođi OD. Koliko mu je poznato ŽD je kasnije od nasljednika koji su se pojavili kupio neke dijelove ove čestice o kojoj se raspravlja. Nasljednici od kojih je ŽD kupio dio sporne nekretnine su [obrt]. Inače bilo je more tih predmeta u kojima su tuženici bili odsutna i nepoznata boravišta, prije su se znali postavljati matičari, a kako ih je bilo malo počeli su postavljati odvjetnike i oni bi osporavali tužbu ako bi nešto znali, vidjeli, čuli da nešto nije bilo u redu, međutim većina predmeta bila je u redu. Misli da su u to vrijeme na [adresa] bili odvjetnici ABC i CH i misli da nitko od sudaca nije za privremenog zastupnika imenovao nekog odvjetnika koji nije sa [adresa]. Nakon "slučaja ABC" oni kao privremeni zastupnici su opreza radi osporavali tužbeni zahtjev i prepuštali odluku sudu. Drugo se ništa nije izmijenilo osim što su počeli biti aktualni pojedinačni ispravni postupci.
19. Presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj K-93/06 od 26. veljače 2010.
1. opt. ABC, 2. opt. KH, 3. opt. CH, 4. opt. DD, 5. opt. ID, 6. opt. ĐH, 7. opt. HD, 8. opt. GH, 9. opt. ABC, 10. opt. SD, 11. opt. UD, 12. opt. ĆD i 13. opt. PD temeljem čl. 354 toč. 3 ZKP/08 oslobođeni su optužbe da bi počinili kaznena djela pod točkama 1 do 18 optužnice iz čl. 337 st. 4 i dr. KZ/97, a protiv 2. opt. KH je i na temelju čl. 353 toč. 6 ZKP/08 odbijena optužba da bi počinio kazneno djelo iz čl. 311 st. 1 KZ/97. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-613/10 od 25. i 26. veljače 2013. prihvaćena je žalba državnog odvjetnika, a povodom te žalbe po službenoj dužnosti ukinuta je prvostupanjska presuda u odnosu na oslobađajući dio i u tom dijelu predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj K-3/19 od 31. ožujka 2022. proglašeni su krivima opt. ABC, KH, CH, KD, GH i PD, zbog kaznenih djela pod točkama 1 do 7 optužnice te su osuđeni optužena ABC na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 10 mjeseci, optuženi KH na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 8 mjeseci, optuženi CH na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci, optuženi KD na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, optuženi GH na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, optuženi PD na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci. Prema optuženicima ABC, KH i HD odbijena je optužba da bi počinili kazneno djelo pod točkom 19 (?) iz čl. 337 st. 4 i dr. KZ/97.
Presudom i rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž- 384/22 od 21. veljače 2023. u povodu žalbi državnog odvjetnika optuženih ABC, KH, CH, ID, ŠD i FD, na temelju čl. 452 toč. 6 ZKP/08 protiv opt. ABC, KH, CH, BD, ŠD i FD odbijena je optužba da bi počinili kaznena djela pod točkama 1 do 10 optužnice.
Presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj K-6/13 od 10. rujna 2013. optuženici ABC, KH, CH, DD, ID, ĐH, HD, GH, ABC, SD, UD, ĆD i PD na temelju čl. 354 toč. 3 ZKP/08 oslobođeni su optužbe da bi počinili kaznena djela po točkama 1 do 20 optužnice. Presudom i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-718/2013 od 11. prosinca 2018. povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti preinačena je prvostupanjska presuda u odnosu na kazneno djelo pod točkom 1 te je protiv optuženih ABC i DD odbijena optužba za to kazneno djelo. Djelomično je prihvaćena žalba državnog odvjetnika i ukinuta prvostupanjska presuda u odnosu na kaznena djela pod točkama 2 do 19, dok je žalba državnog odvjetnika u ostalom dijelu odbijena kao neosnovana te je u ostalom ne pobijanom, nepreinačenom i neukinutom dijelu potvrđena prvostupanjska presuda.
Rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj K-7/2023 od 28. studenog 2023. na temelju čl. 380 st. 1 toč. 2 u svezi čl. 452 toč. 6 ZKP/08 obustavljen je kazneni postupak protiv opt. ABC, opt. KH, opt. CH i opt. ŠD zbog kaznenih djela iz čl. 337 st. 4 i dr. KZ/97, pod točkom 11 optužnice. Presudom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj K-6/2013 od 10. rujna 2013. optužena ABC oslobođena je optužbe da bi počinila kaznena djela koja joj se stavljaju na teret zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337 stavak 4 KZ/97 na način opisan pod točkama 1 do 20, a isto tako oslobođeni su optubžbe optuženici KH, CH, DD, KD, ĐH, HD, GH, Braco Kušeta, SD, UD, ĆD, PD.
Presudom i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-718/13 od 11. prosinca 2018. u povodu žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti preinačena je prvostupanjska presuda u odnosu na kazneno djelo pod točkom 1 te je protiv optužene ABC i optuženog DD odbijena optužba da bi počinili kazneno djelo iz članka 337 stavak 4 i dr. KZ/97. U preostalom dijelu prihvaćena je djelomično žalba državnog odvjetnika te je ukinuta pobijana presuda u odnosu na kaznena djela opisana pod točkama 2 do 19.
20. Optužena ABC u svojoj obrani je navela da ostaje u cijelosti kod svih svojih prethodnih obrana nadodajući okolnosti njenog dolaska na Brač gdje navodi da je njen pok. otac porijeklom iz Ložišća na Braču odakle je otišao na školovanje nakon čega je radio u Slavoniji i onda je došao u Mariju Bistricu gdje je ona završila osmogodišnju školu, a nakon toga je putovala u srednju školu i na fakultet u Zagreb. Nakon odlaska njenih roditelja u mirovinu oni su se 1992. preselili na [adresa] u obiteljsku kuću, a ona je u međuvremenu 1989. završila Pravni fakultet i radila kao vježbenik volonter u Općinskom sudu u Sesvetama, a zatim u Republičkom inspektoratu rada u Donjoj Stubici. U jednom trenutku kada je otišao kolega bilo joj je ponuđeno mjesto u Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru jer je bila "domaća pravnica" međutim njen interes nikada nije bilo državno odvjetništvo. Studirala je pravo iz svoje volje i osobnog izbora i željela je biti sudac te kada je bio natječaj za sud na Braču prijavila se je i imenovana je za suca. Odlučila je otići na Brač na par godina međutim to se je pretvorilo u puno više godina dok se nije dogodilo ovo što se je dogodilo i što traje do danas. Njene ranije obrane odnosile su se na kompletnu optužnicu i na sve druge predmete što je već pravomoćno okončano, ali ta obrana u cijelosti se odnosi i na ovaj predmet i na posljednju točku optužnice koja je preostala. Nastojala je raditi najsavjesnije i najbolje, a sigurna je da je griješila jer je bilo jako puno predmeta, međutim to nije bilo namjerno i u cilju da nekome pogoduje. ĐH nije poznavala sve dok ga nije vidjela na raspravi, a odvjetnike je poznavala iz viđenja kao kolege koji su dolazili na sud i u drugim predmetima. Za ovaj predmet može reći da je to bilo upravo 2003. nakon preseljenja u novi sud, a iz tablice koja je na raspravi pregledana vidi se koliko je koji sudac donosio presuda zbog izostanka. Što se tiče ovog predmeta u međuvremenu je ĐH umro, od ABC je odvjetništvo odustalo, a protiv nje se iako ne zna zašto i dalje vodi postupak. Ovaj slučaj se ni po čemu ne razlikuje od ostalih, tu se je dogodila nenamjerna greška, tužitelji su OH i ĐH i ona je napravila previd u odnosu na ĐH i čim je podnesen prijedlog za ponavljanje postupka stavila je presudu zbog izostanka van snage i to u cijelosti kao "tužba se odbacuje". U to vrijeme nisu se još provodili pojedinačni ispravni postupci, ona se u vezi toga konzultirala sa drugim kolegama jer to nikada nije radila, a niti je netko to od njih radio do tada, pri čemu misli na kolege u okruženju dok su recimo kolege u Sesvetama to radili, ali su joj rekli da je situacija u Dalmaciji odnosno na otoku drugačija nego kod njih i da je bolje ići na tužbe. To se tako radilo do tzv. afere Domić nakon čega nitko nije htio donositi presude zbog izostanka ili ogluhe. Ona osobno i njen brat 2009. su postavili 6 prijedloga za pojedinačni ispravni postupak koji predmeti su svi riješeni, prihvaćeni i uknjiženi su, a bili su upisani kao posjednici. Praksa je bila takva da su išle tužbe, pa privremeni zastupnici, pa staratelji za poseban slučaj, pa Centar nije stigao pratiti tempo, pa su se vratili privremeni zastupnici, pa se dogodila afera ABC i onda neko vrijeme nitko nije radio ništa nakon čega su krenuli ispravni postupci. OH nije poznavala, a ABC površno i kratko jer je tek tada bio postao odvjetnik. Niti je koga poznavala, niti je kome pogodovala, niti je nešto sa namjerom činila i ne zna zašto bi pogodovala nepoznatom čovjeku. Iz obiteljskih prilika poznate su joj okolnosti iseljavanja sa Brača i stanje nekretnina. Djedova obitelj odselila je u Kaliforniju, a bakina u Čile te su ovi iz Kalifornije darovali ovu kuću, koju je tata darovao njoj, njenom tati kao i sve ove nekretnine iz ispravnog postupka. Njen interes je bio da se riješi što više predmeta i točno je ovo što su rekle njene kolegice da je možda manje pazila na kvalitetu, a malo više vodila računa o statistici. Misli da nikome ovdje nije nastupila šteta, a uvijek postoji način da se netko tko se kasnije pojavi obešteti.
Ispitana pred istražnim sucem Županijskog suca u Splitu 18. kolovoza 2005. optužena ABC je iskazala da je kao sutkinja Općinskog suda u Supetru u svim navedenim predmetima u cijelosti postupala sukladno važećim zakonskim propisima, a posebno Zakonu o parničnom postupku. Niti jednu radnju u postupku nije poduzela zajednički, dogovorno, na nagovor, po prethodnom dogovoru znajući da su osobe odsutne, znajući da su preminule, svjesna da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz tužbe znajući da zastupnik stranke neće poduzeti neku radnju, dakle u bilo kojoj svojoj radnji i postupanju nikada ni na koji način s bilo kime nije bila u dogovoru, u zajedničkom postupanju ili radila na bilo čiji nagovor. U svim predmetima koji se navode u istražnom zahtjevu kao i u tisućama predmeta raznih vrsta koje je rješavala tijekom dvanaestogodišnjeg sudačkog rada postupala je na temelju važećih zakonskih propisa po najboljem znanju i svojoj savjesti. Moguće je da je u svom radu pogriješila što može biti rezultat nesnalaženja, previda, velikog broja predmeta i raznih drugih objektivnih okolnosti, ali odbacuje sve navode koji na bilo koji način upućuju da je postupala suprotno. Radila je kao prvostupanjski sudac, zakon predviđa pravne lijekove, predviđa i mogućnost povrede postupka, povrede materijalnog prava, zbog toga i postoje pravni lijekovi i redovni postupak u kojem se eventualne pogreške prvostupanjskog suca preispituju od viših sudskih instanci. U ovom slučaju eventualne njene pogreške može se u redovnom postupku zatražiti bilo ponavljanje postupka odnosno upotrijebiti odgovarajuće pravno sredstvo ukoliko se utvrdi neka povreda prvostupanjskog suca. S obzirom na brojnost parničnih, kaznenih, ovršnih, izvanparničnih i zemljišnoknjižnih predmeta ne može se samo po poslovnim brojevima predmeta, zemljišnim česticama i imenima stranaka sjetiti detalja, a bez uvida u konkretan spis.
Ispitana pred istražnim sucem Županijskog suca u Splitu 25. listopada 2005. optužena ABC izjavila je da je u odnosu na ono što joj se stavlja na teret u zahtjevu za proširenje istrage u svome radu u cijelosti postupala sukladno zakonu, posebno Zakonu o parničnom postupku, po svom najboljem znanju i savjesno. Nikada nije postupala u bilo kakvom dogovoru sa bilo kim. U odnosu na kazneno djelo krivotvorenja u predmetu poslovni broj P-379/01 navodi da je u zapisniku utvrđeno kako je pristupio tuženik MD koji je zapisnik i potpisao pa zbog toga nisu istiniti navodi zahtjeva za proširenje istrage da bi ona krivotvorila zapisnik sa ročišta. Ispitana na raspravi pred Županijskim sudom u Šibeniku 25. studenog 2009. optužena ABC iskazala je kako u cijelosti ostaje kod svojih obrana koje je dala pred istražnim sucem u dva navrata, a koju obranu će dopuniti. Poriče da bi u bilo kojem predmetu postupala u namjeri da bilo kome pribavi kakvu protupravnu imovinsku korist, niti sebi, niti bilo kojoj stranci u postupku. Bilo bi potpuno nelogično da pribavlja imovinsku korist nepoznatoj stranci u postupku. Općepoznata je činjenica da je zemljišnoknjižno stanje na Braču i ostalim otocima bilo nesređeno pa su bili potrebni i ovi pojedinačni postupci koji su se vodili. Općinski sud u Supetru imao je 80 do 90% predmeta ovakve naravi. Za vrijeme svoga suđenja riješila je stotine ovakvih istovrsnih predmeta s time da je u radu osim toga imala i druge predmete, kaznene, ovršne, a kao predsjednica suda i predmete sudske uprave. Na jednak način kako je radio Općinski sud u Supetru kako je njoj poznato radili su i drugi sudovi na području Makarske, Trogira, Hvara, Korčule. U odnosu na zapisnik kontrole Županijskog suda u Splitu prije ove po njoj ciljane kontrole u Općinskom sudu u Supetru izvršene su 3 ili 4 kontrole Županijskog suda u Splitu koje su uvijek vršila tri suca, a obuhvaćale su i parnične predmete istovrsne ovima koji su predmet optužnice. Tijekom tih ranijih kontrola nikada nije bilo primjedbi, bilo na njen rad ili drugih sudaca Općinskog suda u Supetru. U ovoj ciljanoj kontroli predmeti su uglavnom 90% bili njeni spisi, pri čemu misli na ove parnične predmete gdje su donesene presude zbog izostanka i priznanja, dakle spisi kojima je utvrđivano zemljišnoknjižno stanje. Najveći dio bili su pravomoćno dovršeni predmeti, a dio onih koji su još bili u radu. Ostale sutkinje radile su na jednak način kao i ona, bio je jedan dio i njihovih spisa u kontroli, ali ponavlja 90% radilo se je o njenim spisima. U odnosu na navode optužnice, a u svezi zakazivanje većeg broja predmeta jedan dan potvrđuje da je doista u određene dane kada je to mogla i bila slobodna zakazivala veliki broj predmeta počevši od 07,30 sati. U pravilu bi se radilo o pripremnim ročištima koja traju izuzetno kratko tako da bi punomoćnici odlazili i dolazili, bili ili ne bili nazočni ako ne bi bilo ništa sporno. Dok je obavljala i dužnost predsjednice suda bila je često odsutna, a sve u svrhu sređivanja raznih papira vezano za izgradnju nove zgrade Općinskog suda u Supetru koja je otvorena 1. rujna 2003. Radi toga bila je često odsutna u dužem trajanju u Zagrebu, bilo u Ministarstvu pravosuđa ili u Splitu pa kada je bila u sudu i kada je mogla raditi doista je radila i zakazivala veći broj predmeta. Moguće i u tri ročišna dana koja bi u drugim prilikama možda zakazala u dva do tri tjedna. Ročišta su išla jedna za drugim u trajanju od par minuta. Ako bi se punomoćnik u jednom predmetu nalazio i u drugom predmetu koji je slijedio po redu rekla bi mu da ostane, a on bi ostao ili otišao ako po njemu tu ništa ne bi bilo sporno za njegovu stranku. Nemoguće je da su neka ročišta održavana u isti dan i u isto vrijeme, tu se očigledno radi o omašci prilikom izrade zapisnika. U Općinskom sudu u Supetru bilo je dosta i kadrovskih problema, nedostajalo je sudaca, a kolegica ABC bila je u jednom dugom periodu, gotovo 2 i pol godine, na kraćim i dužim bolovanjima i točno je da je ona određeni broj spisa iz pozicije kolegice ABC uzela i stavila u rad. Spisi nisu fizički izašli iz njene sobe, oni su ostali u njezinoj referadi, a na spisima je radio sudski savjetnik i njezina zapisničarka. Na zapisniku je pisalo ABC te bi ona donijela i potpisala tu odluku. Moguće je da je njen propust što nije donijela rješenje o preraspodjeli spisa, ali to nije činila čisto iz tehničkih razloga jer bi ih morala donositi za svaki spis, a onda po povratku kolegice ponovno ih vraćati iz svoje pozicije u njenu pa je ovo bio najjednostavniji način. Sa svime time bio je upoznat i tadašnji predsjednik Županijskog suda u Splitu ABC koji u vezi toga nije imao nikakve primjedbe. Istina je da su se pozivi strankama upućivali imenom i prezimenom sutkinje ABC iz razloga da stranke znaju gdje trebaju doći i da stranke ne bi čekale ispred njezina ureda. Kako je sutkinja ABC bila dugo na bolovanju bila je opcija da spisi stoje ili da se na njima radi. Vezano za ostale optuženike poznaje odvjetnika CH, KH, ABC, a poznaje i optuženike KD i DD. Sve ostale optuženike uopće ne poznaje. CH, KH i Kušetu poznaje isključivo i samo profesionalno iz odnosa sudac odvjetnik kao odvjetnike iz Supetra koji su imali tu odvjetničke urede i pojavljivali se kao punomoćnici i privremeni zastupnici u velikom broju predmeta. Nikakav privatni odnos nema sa tim odvjetnicima, osobno se ne sjeća da je bilo kada popila i kavu sa nekima od njih, možda i je, ali se ne sjeća. Njihov odnos je bio strogo profesionalan i ništa drugo. Što se tiče optuženika KD poznaje ga kao matičara najprije iz Bola, a kasnije iz Supetra, onda je već bio u spisima kao privremeni zastupnik tako da je onda i ona naslijedila tu praksu. Osim KD tada su se za privremene zastupnike postavljali i JD i RD za područje [adresa], LD za područje Selca, za područje [adresa] CD, VD za područje Ložišća i Bogovišća. U odnosu na DD ističe da je i njihov odnos bio profesionalan, poznavala ga je kao kolegu pravnika, a jedno vrijeme on je bio i predsjednik skupštine općine Brač prije nego je ona došla na mjesto suca u Supetru. Nakon toga bio je i direktor ACY-a. Poznaje ga i po spisima kada se pojavljivao kao punomoćnik svoga oca, a dolazio je i kao direktor, zastupnik za ACY i Supetrus Hotele. Nikakvih privatnih odnosa između nje i DD nije bilo, niti je njihov odnos bio privatne naravi. Kada je bilo otvaranje nove zgrade suda bilo je prisutno više od 100 ljudi, a to je organizirano u hotelu Kaktus koji je u sklopu Supetrus Hotela. Tu je bila ministrica, predstavnici Vrhovnog suda, a bio je nazočan i I. Ostaje kod toga da je njen odnos sa DD profesionalan, korektan, kolegijalan, a kada bi se sreli popričali bi. Njezin odnos sa kolegama odvjetnicima koji su suoptuženici u predmetu se ni po čemu nije razlikovao od odnosa sa drugim odvjetnicima. U situaciji kada punomoćnik tuženika ili tuženik ne pristupi na raspravu onda smatra da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz sadržaja tužbe i ako tužitelj to predloži može se donijeti presuda zbog izostanka. U ranijim kontrolama Županijskog suda u Splitu do one zadnje 2004. nikada joj se nije skrenula pozornost u nepravilnost i slično donošenja predmetnih ili uopće presuda zbog izostanka. Pored ovih presuda zbog izostanka koje su predmet optužnice donijela je ogroman broj također presuda zbog izostanka koje nisu predmet ove optužnice. Što se tiče njenog imovinskog stanja ono je dobro, a imovinu koju posjeduje najvećim je dijelom stekla obiteljskim nasljeđem odnosno darovanjem roditelja. Stan u [adresa] od 64 m2 naslijedila je iza smrti oca, kuću u [adresa] na Braču, kao i poljoprivredno zemljište na Braču otac joj je darovao još za života, posjeduje i stan u [adresa] od 37 m2 kojeg je kupila novcem koji su joj dali roditelji još 1997. ili 1998. Svojim kolegicama nikada nije davala konkretne naputke o načinima rješavanja spisa. One su kao kolegice suci razgovarale o načelnim pitanjima i o konkretnim predmetima, ali nikada nije niti jednoj kolegici dala konkretni naputak kakvu će presudu donijeti u kojem predmetu. Sa DD razgovarala je isključivo i samo na ročištima te izvan raspravnih ročišta nisu imali nikakve druge razgovore vezano za predmete koji su predmet optužnice. Ističe da sudac ne može donijeti presudu zbog izostanka ako je ne predloži punomoćnik tužitelja. Kada je imenovana na mjesto suca Općinskog suda u Supetru 1. srpnja 1993. predsjednik suda bio je ABC, a na sudu je radio i sudac ABC. Tada je bila zadužena za parnične, kaznene i R predmete, a raspored predmeta vršila je pisarnica. Kolega ABC i ona dijelili su priliv predmeta po pola i tako je bilo do trenutka kada je imenovana za predsjednika suda 1. listopada 1995. Tada je zadržala parnične predmete, a uzela u rad i zemljišnoknjižne i ovršne predmete. Za vrijeme mandata predsjednice suda uspjela je dobiti povećanje sistematizacije za još jednog suca i to krajem 2003. Taj sudac bila je ABC koja je imala prisegu u 10. ili 11. mjesecu 2003. U međuvremenu su suci ABC i ABC razriješeni, a imenovane su sutkinje ABC i ABC, a to je bilo u ljeto 1996. Kolegica ABC tražila je premještaj te je 2001. otišla na Općinski sud u Split. Kolegica ABC također je tražila premještaj, ali joj nije odobren i u međuvremenu je tražila razrješenje radi odlaska u odvjetništvo. Referadu sutkinje ABC preuzela je OHR, a nakon odlaska ABC, negdje u proljeće 2003. dolazi AD. Sud nije dužan provjeravati navode tužbe, da li je tuženik odsutan i nepoznata boravišta, niti je ona to provjeravala. Ne sjeća se točno vremena kada je Centar za socijalnu skrb prestao sa postavljanjem posebnog staratelja, ali ona je počela postavljati privremene zastupnike u osobi odvjetnika u trenutku kada je postupak kod Centra postao dugotrajan. Znao je trajati veći broj mjeseci pa i godinu dana. Kako se tijekom 1995. do 1997. počelo intenzivnije raditi na svim vrstama predmeta tako je postupak pred Centrom bio dugotrajan i ona osobno je u svom radu i na naslijeđenim predmetima koji su bili stari postavljala privremene zastupnike u osobama odvjetnika. Ona sigurno nikada nikome nije rekla, pa tako niti kolegici ABC, da nešto mora napraviti tako i tako, ali je svakako dala savjet da ne čeka postupak pred Centrom za socijalnu skrb i da ima pravo kao sudac postavljati privremenog skrbnika. Upitana da li je kao sudac tražila od zemljišnika izvatke iz zemljišnih knjiga za odgovarajuće predmete za ročišta iskazala je da sudac to nije dužan tražiti.
21. Optužnica u ovom kaznenom predmetu podignuta je 31. srpnja 2006. protiv 18 optuženika, između ostalih i protiv ovdje optužene ABC i to zbog ukupno 21 kaznenog djela, a inkriminirano razdoblje proteže se od 5. svibnja 1995. do 12. studenog 2003. Kroz proteklih 19 godina od podizanja optužnice nije donijeta meritorna pravomoćna odluka. Donesene su dvije oslobađajuće i jedna osuđujuća presuda, dvije presude su ukinute, a presudom i rješenjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske poslovni broj Kž-384/2022 od 21. veljače 2023. preinačena je presuda na način da se protiv optužene ABC odbija optužba, a na temelju čl. 452 toč. 6 ZKP/08 što znači da se kazneni progon više ne može poduzeti zbog zastare. Nakon toga nadležnost je prebačena na Županijski sud u Rijeci zbog kaznenog djela pod točkom 11 iste optužnice, a zatim i u drugom predmetu zbog kaznenog djela pod točkom 19 iste optužnice. Unatoč tome što se je postupak vodio na istom sudu protiv iste optužene u dva odvojena kaznena predmeta zbog kaznenih djela iz iste optužnice, izvanraspravno vijeće nije u smislu odredbe čl. 25 ZKP/08 donijelo odluku o provođenju jedinstvenog postupka, a na prijedlog predsjednice vijeća u ovom predmetu. U međuvremenu u starijem predmetu sud je donio rješenje poslovni broj K- 7/2023 od 28. studenog 2023. kojim se obustavlja kazneni postupak protiv optužene ABC i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 337 st. 1, 3 i 4 u svezi čl. 33 KZ/97, a zbog zastare kaznenog progona. Od cijele optužnice preostala je točka 19, a u odnosu na koju je državni odvjetnik odustao od kaznenog progona protiv optuženika ABC koji je bio privremeni zastupnik u parničnom postupku poslovni broj P-27/03, a iz razloga jer da nije utvrđeno kako bi isti znao da sadržaj tužbe nije istinit kao niti da tuženici nisu odsutni i nepoznata boravišta. Ovom točkom optužnice teretili su se još i optuženici KH i ĐH. Optuženik KH u međuvremenu je pravomoćno oslobođen, optuženik ĐH je preminuo, a kao što je naprijed navedeno od optuženika ABC državni odvjetnik je odustao od optužbe. Da bi se utvrdila namjera optužene ABC navedena u činjeničnom opisu optužnice odnosno da je postupala svjesna da osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjeničnih navoda tužbe optužnicu bi trebalo promatrati cjelovito, ispitati sve do sada ispitane svjedoke, a u svojstvu svjedoka ispitati i sve ranije optuženike kao i provesti sve ostale dokaze kao da je još uvijek cijela optužnica na snazi, a za što je potrebno znatno duže vremensko razdoblje od onog koje je do zastare preostalo ovom prvostupanjskom sudu. Da bi se moglo utvrditi da li je optužena ABC počinila zlouporabu koja joj se kaznenim djelima stavlja na teret potrebno je analizirati sadržaje svih parničnih spisa obuhvaćenih optužnicom, a kontrolno i određenog dijela spisa tadašnje sutkinje ABC koji nisu obuhvaćeni optužnicom. Pri tome bi valjalo uzeti u obzir priložene isprave uz svaku od tužbi kojima se je potkrjepljivao tužbeni zahtjev, kao i pitanje osnovanosti svakog od tužbenih zahtjeva s obzirom na stanje spisa i relevantne zakonske odredbe i, u tom kontekstu, ocijeniti zakonitost postupanja optužene kao raspravne sutkinje u svakom od tih predmeta pa tako i u predmednom poslovni broj P-27/03. Ukoliko bi se utvrdilo da su počinjene povrede navedene u činjeničnim opisima kako predmetnog kaznenog djela tako i ostalih za koje se je optužnicom teretila optužena ABC sud bi trebao i mogao ocijeniti da li njihov broj i značaj u svojoj ukupnosti i međusobnoj povezanosti upućuju na zlouporabu koja se optuženoj ABC stavlja na teret ili se samo radi o njezinom nesavjesnom postupanju. Dakle, nužno bi bilo promatrati postupanje ABC u svakom od parničnih predmeta koji su predmet optužnice. Obzirom da više ne egzistiraju ostala kaznena djela optužnice osim točke 19, a da bi se prednje navedeno moglo utvrditi potrebno bi bilo provesti dokazni postupak u odnosu na cijelu optužnicu, a i u odnosu na ranije optuženike koji to više nisu. Analizirajući samo postupanje ABC pod točkom 19 optužnice isto svakako upućuje na njeno nesavjesno postupanje, ali nema dovoljno dokaza kojima bi se utvrdilo da je to činila s namjerom. Kao što se u podnesku o odustanku od optužbe protiv optuženog ABC navodi da nije utvrđeno da bi isti znao da sadržaj tužbe nije istinit, kao niti da tuženici nisu odsutna i nepoznata boravišta, a kao privremeni zastupnik trebao se je barem opreza radi protiviti tužbenom zahtjevu, isto tako nije sa sigurnošću utvrđeno da bi optužena ABC znala da navodi tužbe nisu istiniti, međutim, očigledno to nije niti provjeravala u čemu se sastoji njen propust i nesavjesno postupanje što bi mogao biti razlog za stegovni postupak. U dokaznom postupku u ovom predmetu ispitani su brojni svjedoci, suci koji su u inkriminirano vrijeme radili u Općinskom sudu u Supetru, a neki rade još i danas, ŠH, ABC i ABC. Navedene su u svojim iskazima potvrdile da su na istovjetan način donosile presude zbog izostanka i postavljale privremene zastupnike, ali su neke ipak nešto provjeravale (primjerice sutkinja ABC). Tako je ŠH iskazala da joj konkretan predmet nije poznat, ali da su u parničnom postupku suci u svojim predmetima pa tako i ona donosili rješenja o postavljanju privremenog zastupnika, iz Centra za socijalnu skrb su se žalili da su ih zatrpali sa takvim predmetima za postavljanje staratelja za poseban slučaj pa se onda išlo na postavljanje privremenih zastupnika. Radilo se o predmetima za osobe odsutne i nepoznata boravišta, to je uglavnom bila prva rasprava i znala ih je u jednom danu zakazati 7 do 10 te ukoliko ne bi došao privremeni zastupnik, a nije osporio odnosno odgovorio na tužbu ako je tužitelj to predložio i ako bi iz tužbe proizlazila osnovanost tužbenog zahtjeva ona bi donijela presudu na temelju izostanka. Što se tiče privremenih zastupnika ako se radi o ovoj trojici kako su se već opekli zbog kaznenog postupka nadalje su postupali tako da bi se opreza radi protivili tužbenom zahtjevu. Svjedok ABC iskazala je da su se privremeni zastupnici postavljali gdje su stranke bile odsutna i nepoznata boravišta, dugo vremena je to radio Centar, ali je voditelj rekao da to više neće raditi i onda su suci u svojim predmetima imenovali privremenog zastupnika. Donosila je presude zbog izostanka, ne može se sjetiti koliko, a u slučaju kada se nitko ne bi pojavio na strani tuženika. Što se njene referade tiče možda je imala 10-15 predmeta u kojima je donijela presudu zbog izostanka, a te su presude odgovarale svima jer su išle u statistiku, a nisi se morao puno namučiti. Postupanje privremenih zastupnika nakon ovih postupaka promijenilo se utoliko što oni odgovore na tužbu i protive se tužbenom zahtjevu.
Svjedok ABC iskazala je da se sjeća da je takve presude donosila kada su se ispunili zakonski uvjeti, a ukoliko se radilo o tuženicima koji su odsutna i nepoznata boravišta postavljali su im se staratelji. Oni su kao suci postavljali CH i KH. Dosta je bilo takvih predmeta, od svih sporova 80% je bilo utvrđenja jer je na Braču bilo neuredno zemljišnoknjižno stanje. Što se tiče predmeta utvrđenja zakazivala bi 10 do 15 dnevno jer traju 5-10 minuta, ovisno koliko je bilo tuženika. ABC ih je zakazivala puno pa i 20-30, svakih 5 minuta. Što se tiče postavljanja staratelja praksa je bila takva da su svi postavljali staratelje, naprijed spomenute odvjetnike iz Supetra. Točno je da im je predsjednica govorila da tu ne treba previše odugovlačiti jer tuženici uvijek imaju pravo na ponavljanje postupka i to je doista tako. Što se tiče odnosa između nje i tadašnje predsjednice one su se u početku dobro slagale međutim kako je ona imala zdravstvenih problema zadnjih godina bila je na bolovanju, a ABC je zakazivala ročišta u njezinim predmetima da ih nije presignirala na drugog suca ili na sebe. One su o tome razgovarale, ali sa njome je bilo teško komunicirati jer je imala ružnu narav, bila je autoritativna i svojeglava.
22. U svojstvu svjedoka ispitana je i FH tadašnja tajnica predsjednice suda ABC u razdoblju od 1997. pa do 2003. ili 2004. koja je izjavila da joj je poznato da su bile tužbe protiv osoba odsutnih i nepoznata boravišta, da je najprije Centar za socijalnu skrb postavljao privremenog zastupnika međutim ravnatelj odnosno Centar to više nije htio pa bi onda to činila sutkinja, a isto ono što je radila sutkinja ABC su radile i druge sutkinje. Ne može reći sa koliko takvih predmeta je bila zadužena sutkinja ABC, a sa koliko sutkinje možda ako je ABC imala 70 predmeta, druge su imale 40-50. U jednom danu sutkinja je znala zakazivati i po 7-8 rasprava, a to su bile takve rasprave gdje bi došao punomoćnik tužitelja, a ne bi došao privremeni zastupnik, punomoćnik tužitelja bi predložio donošenje presude zbog izostanka, a sutkinja bi takvu presudu donijela. To je sve bilo kratko, rasprave su se zakazivale svakih 5 minuta i to je bio copy paste. Ne zna da bi ranije rekla da je 10 rasprava zakazano u isti sat i dan, jednom se sjeća da su bila zakazana po tri ročišta u 08,00, zatim u 08,15 sati pa nadalje.
23. U svojstvu svjedoka ispitani su i tadašnji odvjetnici ABC, ŽH, JH i KH.
Svjedok ABC iskazao je da su u inkriminirano vrijeme samo njih trojica sa Brača postavljani kao privremeni zastupnici, a kada bi on u predmetu bio punomoćnik tužitelja onda bi netko od ove druge dvojice bio postavljen za privremenog zastupnika. On je imenovan odvjetnikom 1. lipnja 2002. i u prvoj godini dana u 194 predmeta bio je privremeni zastupnik od čega je 30% predmeta bio od ABC, a ostalo od drugih sudaca. U Braču su knjige bile nesređene, u zemljišnim knjigama bili su upisani tuženici, a pola njih je u međuvremenu odselilo. Oni su kao privremeni zastupnici provjeravali zemljišnoknjižno stanje, posjed, navode iz tužbe i kada bi zaključili da je čisto ne bi podnosili odgovor na tužbu, a ne bi niti dolazili na ta pripremna ročišta na kojima bi onda sud donio odluku na prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog izostanka. Tako je riješeno tisuću predmeta. Kada je izbila ova afera počelo se izbjegavati donošenje presuda na temelju izostanka, a i dan danas je uobičajeno da se opreza radi protive tužbenom zahtjevu. Najprije je bila praksa Centra za socijalnu skrb da postavljaju zastupnike za tuženike, ali su onda smatrali da nemaju vremena i da nemaju ljudi.
Svjedok ŽH iskazao je da ne isključuje mogućnost da je zastupao tužitelje ĐH i OH. Zastupao je iznimno puno stranaka na Braču, a sasvim sigurno može reći da je zastupao tužitelje u postupcima utvrđenja protiv tuženika odsutnih i nepoznata boravišta, radilo se sasvim uobičajeno, a misli da se i danas tako radi. Sasvim sigurno nije kontaktirao sutkinju ABC u vezi ovakvih predmeta, ona je imala relativno korektan odnos prema odvjetnicima, nije primijetio da bi radila neprofesionalno.
Svjedok JH iskazala je kako se sjeća da je zastupala stranke PH iz [adresa], da je utvrdila da postoji presuda zbog izostanka na kojoj se tuženici nisu pojavili, a onda su se pojavili ovi nasljednici iz Crne Gore i ona je zastupajući ih ili tražila povrat u prijašnje stanje, ili ponavljanje postupka i u tome je uspjela. Ova presuda zbog izostanka bila je donesena u korist dvije osobe, ali se ne sjeća imena, a kada je upitana da li bi to bili OH i ĐH odgovorila je potvrdo. Presuda zbog izostanka bila je donesena zato što staratelj za poseban slučaj nije pristupio, a to je bio odvjetnik ABC protiv kojeg se vodio u vezi toga kazneni postupak. Te stranke iz Crne Gore prije nje obraćali su se i ABC da im provjeri stanje nekih nekretnina što je on i učinio.
Svjedok KH iskazao je da je bio zamjenik punomoćnika odvjetnika ŽH, poznata mu je zč 583 jer su upravo i u odnosu na tu česticu neki nasljednici pokretali postupke, radilo se o tužbi protiv osoba odsutnih i nepoznata boravišta radi stjecanja prava vlasništva, a tuženike je zastupao neki privremeni zastupnik, možda ABC jer je i on bio obuhvaćen optužnicom. Takve parnice gdje su bile osobe odsutne i nepoznata boravišta vodili su i drugi suci osim sutkinje ABC i tih predmeta je znalo biti više u jednom danu jer rasprave nisu dugo trajale. Veliki problem bio je taj što su u zemljišnim knjigama bili ostali umrli jer nasljednici nažalost nisu provodili ostavine pa bi sud obustavljao ostavine kao da nema imovine. Kada bi se dogodilo da su određeni nasljednici tražili da se postupak obnovi oni bi dokazali svoj sijed, prethodna presuda bi se ukinula ili bi se odbacila tužba. Veliki problem bilo je nesređeno stanje u zemljišnim knjigama. U to vrijeme na sudu su bili suci ABC i ABC i one su istovjetno postupale u ovakvim predmetima, a svi su suci dobivali ovakve predmete. Nakon "slučaja ABC" oni kao privremeni zastupnici su opreza radi osporavali tužbeni zahtjev i prepuštali odluku suda, a počeli su biti aktualni i pojedinačni ispravni postupci.
24. Ispitan u svojstvu svjedoka RH tadašnji ravnatelj Centra za socijalnu skrb u Supetru iskazao je da je Centar inače imenovao posebne skrbnike po obavijesti suda, ali u jednom trenutku to je kulminiralo po broju i Centar to više nije mogao pratiti, više nisu mogli donositi rješenja u zakonskom roku pa je na sudu dolazilo do zastoja. Naime njihov ispitni postupak trajao je dugo jer je u jednoj parnici bilo 10 do 15 tuženika, a u jednom predmetu bilo ih je čak 102. Kako oni više nisu mogli u roku donositi rješenja sud je počeo imenovati privremene zastupnike o čemu su rješenje trebali dostaviti Centru što su i činili. Ova rješenja o postavljanju privremenih zastupnika Općinski sud u Supetru dostavljao je redovito i to svaki sudac u svom predmetu. Naglašava da je zemljišnoknjižno stanje na Braču nesređeno jer je to silno iseljeno područje.
25. U svojstvu svjedoka ispitani su i tužitelji u inkriminiranom predmetu OH i LH kao nasljednica pok. ĐH.
OH je iskazao da je on, a prije njega njegov optac, bio u posjedu cijele te čestice, a 1/5 su bili u vlasništvu. To je ranije bio pašnjak sve do nekih 90-ih godina kada je postalo građevinsko zemljište. ĐH je godinama još po odobrenju njegovog pok. oca držao na toj parceli građevinski materijal, a onda je htio postati vlasnik. Nije mu poznato kako je ĐH postao vlasnik 2/5 dijela, a napravio je i to da ovaj svjedok postane vlasnik 2/5 dijela nakon čega je OH bio ukupno vlasnik 3/5, a ĐH 2/5 dijela. Onda su došli EH, EH iz [adresa], vidjeli su da se ĐH uknjižio i onda su proveli postupak. Bili su na sudu, dobili su česticu natrag odnosno oni su imali 1/5 dijela. On je ostao upisan u 1/5 dijela što je i danas, a ostali koji su imali 3/5 otišli su u Buenos Aires i ne zna da li su imali nasljednike.
Svjedok ED iskazala je kako joj je poznato da je njen pok. otac ĐH bio okrivljenik u ovom ili nekom drugom predmetu, a što je točno posrijedi ne zna jer joj on o tome nikada nije govorio niti je spominjao ABC. Prošle godine pokrenula je sudski postupak tužbom i dobila je odluku Općinskog suda u Supetru da ima udio u vlasništvu čestice 583/1, a misli da se radi o građevinskom zemljištu. U dokumentaciju je službeno ta čestica bila u vlasništvu OH, ali je vidjela da postoji izjava da su OH i njen pok. otac suvlasnici u toj čestici pa je od OH zatražila da joj dio od njenog oca vrati. Njeno saznanje o toj čestici i o tome da je njen otac bio suvlasnik seže sigurno 15 godina unatrag.
26. Na temelju svega navedenog sud smatra utvrđenim i dokazanim da su suci Općinskog suda u Supetru rješavali veliki broj predmeta protiv tuženika odsutnih i nepoznata boravišta, da su sve sutkinje postavljale privremene zastupnike i donosile presude zbog izostanka, a da su svi odvjetnici kao privremeni zastupnici tuženika odsutnih i nepoznata boravišta postupali istovjetno tako da ne bi osporavali tužbeni zahtjev, ne bi dolazili na ročišta niti ulagali žalbe. Pitanje je tko je od sudaca i u kolikoj mjeri provjeravao navode iz tužbe, svakako je to trebao privremeni zastupnik, odnosno barem se je opreza radi trebao protivi tužbi. Što se tiče sudaca za suce je to bilo kao što je i navela svjedokinja ABC statistika za koju se nisi morao puno namučiti, pa su ove presude zbog izostanka odgovarale svima. U vezi te statistike valja svakako napomenuti i ročišnik iz 2003. tadašnje sutkinje ABC, ovdje optužene, iz kojeg proizlazi da je ista zakazivala možda i više od 90% predmeta upravo ove protiv tuženih, osoba odsutnih i nepoznata boravišta i da se njen rad kao suca sastojao gotovo isključivo od ovih predmeta kojima je postizala svoju normu obzirom da je kao predsjednica suda na malom sudu bila dužna raditi i posao suca. Isto tako je vidljivo iz tog ročišnika da je preostali veliki dio vremena odlazila izvan sjedišta suda pa tako u Županijski sud u Splitu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, Ministarstvo pravosuđa u Zagrebu i tako dalje.
Što se tiče predmeta poslovni broj P-27/03 iz istog je utvrđeno da je sutkinja ABC 3. rujna 2003. postavila tuženicima privremenog zastupnika u osobi odvjetnika ABC iz Supetra, da je istoga dana objavila oglas o postavljanju tuženicima privremenog zastupnika koji je postavljen na oglasnu ploču suda, oglasnu ploču općine Bol i dostavljen Narodnim Novinama. Nakon toga 12. studenog 2003. održano je ročište na koje privremeni zastupnik ABC nije pristupio, a zamjenik punomoćnika tužitelja, odvjetnik KH predložio je donošenje presude zbog izostanka koju je tadašnja sutkinja ABC istoga dana i donijela. Nakon toga 15. lipnja 2004. nasljednici tuženika od 4 do 7 podnijeli su prijedlog za ponavljanje postupka i tadašnja sutkinja ABC je 5. srpnja 2004. donijela rješenje kojim je dopustila ponavljanje postupka u ovom parničnom predmetu i to u cijelosti u odnosu na sve tuženike. Da 4 do 7 tuženici nisu oštećeni proizlazi kako iz navedenog, a tako i iz iskaza njihove punomoćnice, odvjetnice JH koja je ispitana u svojstvu svjedoka navela da je u ovom postupku kojeg je pokrenula uspjela, da su došli na ono što su tražili i ove stranke iz Crne Gore postale su vlasnicima sporne nekretnine na koju su bili upisani OH i ZD. Osim toga u predmetu ne postoji imovinskopravni zahtjev bilo kojeg oštećenika, a osim postizanja sudačke norme nije utvrđen niti jedan drugi motiv zbog kojeg bi optužena ABC postupala s ciljem da drugom pribavi imovinsku korist.
27. Sud nije proveo dokaze da se ispitaju svjedoci ABC, ABC i Emil Grga, suci Općinskog suda u Supetru, iz razloga što su na te iste okolnosti ispitane već svjedokinje ŠH, ABC i ABC. Isto tako nije prihvaćen dokazni prijedlog da se ispitaju svjedoci TD, VH, GD, ČD, OD, ŽD, ND i NH jer se provođenjem ovih dokaza ne bi došlo do utvrđenja važnih i odlučnih činjenica koje već nisu utvrđene, te sud smatra da su ovi dokazni prijedlozi usmjereni isključivo odugovlačenju postupka.
28. Obzirom da je optužena ABC oslobođena od optužbe na temelju članka 149 stavak 1 ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
U Rijeci 14. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Jesenka Kovačić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa presude.
Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka putem ovog suda Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske.
DNA:
1. ŽDO Rijeka
2. opt. ABC
3. branitelj opt. odvjetnik Ivica Matas iz Šibenika
4. branitelj opt. odvjetnik Alen Ivković iz Rijeke
5. branitelj opt. odvjetnik Anton Nulleshi iz Rijeke
