Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-770/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Dragice Sirovica Hranilović sutkinje izvjestiteljice i Zinke Bulka članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja CP, C. 13, [adresa], Republika Njemačka, kojeg zastupa punomoćnica Tajana Babić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Babić & Babić, j.t.d., iz Zagreba, protiv tuženika KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednika pokojne ČP, kojeg zastupa punomoćnik Stipica Kovačević, odvjetnik u [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 5819/2017-56 od 27. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5819/2017-56 od 27. kolovoza 2024., te se predmet vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„I/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Tužena ČP (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], dužna je tužitelju CP, [adresa], isplatiti iznos od 50.000,00 EUR, prema srednjem tečaju HNB-a, na dan isplate, sa pripadajućom zateznom kamatom, tekućom od 1. kolovoza 2016., do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima zaračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana."
II/ Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana isplati tuženiku parnični trošak u iznosu od 10.000,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 27. kolovoza 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“
2. Protiv navedene presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" , broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom sudu drugoga stupnja da prvostupanjsku presudu preinači na način da tužbeni zahtjev usvoji, podredno ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 50.000,00 EUR koji tužitelj potražuje na temelju isprave nazvane zadužnica.
5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno čl. 365. st. 2. ZPP.
6. Međutim, pred prvostupanjskim sudom je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 261. st. 1. i 2. ZPP, na koju u žalbi sadržajno ukazuje tužitelj, a koja postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije primijenio odredbu čl. 261. st. 1. i 2. ZPP, čime je ostvarena navedena bitna povreda.
7. Prvostupanjski sud svoju odluku o odbijanju tužbenog zahtjeva temelji na utvrđenju da je tuženica ČP utvrđena zakonskom nasljednicom ĆP temeljem pravomoćnog rješenjem o nasljeđivanju broj O-5168/16 javnog bilježnika Dalibora Pavlovića, da je ispravom pod nazivom zadužnica, konstatirano da je prednik tuženice dužan tužitelju iznos od 50.000,00 EUR, a koji iznos je obvezan vratiti do 31. srpnja 2016. bez kamata, da je među strankama sporan nastanak pravnog odnosa obzirom na tvrdnju tuženice da ispravu nazvanu zadužnica ĆP nije potpisao, da je obzirom na sporno pitanje izveden dokaz grafološkim vještačenjem potpisa ĆP, po stalnoj sudskoj vještakinji Nataliji Milanja Hribar iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „TP“, te stalnom sudskom vještaku Zvonimiru Ćoriću, da iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Natalije Milanje Hribar uopćeno proistječe kako dostavljeni nesporni materijal ne zadovoljava potrebe traženog vještačenja, no utvrđuje i sličnost s obzirom na parafnu formu te blagi desni nagib pisanja te različitost u kalibru potpisa, složenosti potpisa u dijelu koji se odnosi na veći broj poteza kojim se formira sporni potpis, u odnosu na nesporne potpise, da stalni sudski vještak Zvonimir Ćorić u nalazu i mišljenju utvrđuje kako sporni potpis nije ispisan prirodno i spontano, uočio je da razlike između nespornog i spornog potpisa proizlaze iz općeg izgleda potpisa, broja poteza, ritma i dinamike pisanja te sigurnosti linije poteza, pisanju i formiranju inicijalnog grafema, središnjih girlandnih grama i završnog grafema, a sličnosti utvrđuje u odnosu na liniju pisanja, nagib grafema, dijelom u formi potpisa te zaključuje kako ĆP, nije skriptor spornog potpisa na izvorniku prijeporne isprave, da je tužitelj prigovorio vještačenju vještaka Zvonimira Ćorića, te da sud nije odredio usuglašavanje vještaka uz obrazloženje da bi u konačnici zaključak bio isti, a to je da tužitelj mora dokazati da je pok. ĆP potpisao predmetnu ispravu što nije uspio grafološkim vještačenjem jer nema dovoljno nespornog materijala.
8. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda za sada se ne može prihvatiti.
9. Naime, sud prvog stupnja naveo je da nije proveo usmeno saslušanje vještakinje Natalije Milanja Hribar niti pokušao usuglasiti nalaze s vještakom Zvonimirom Ćorićem jer smatra da je „zaključak u konačnici isti – da tužitelj mora dokazati da je pok. ĆP potpisao ispravu“. Takvo obrazloženje nije pravilno jer pitanje tereta dokazivanja određuje koja stranka snosi posljedice ako činjenica ostane nedokazana, ali ne oslobađa sud obveze da provede dokaze koje stranka predlaže radi dokazivanja te činjenice, osobito ako su provedeni nalazi neusklađeni ili nejasni.
10. Pravilno ukazuje žalitelj da su u provedenom postupku postojale bitne razlike između nalaza i mišljenja sudskih vještaka, te da sud prvog stupnja nije postupio u skladu s odredbama čl. 261. st. 2. i 3. ZPP, jer nije poduzeo radnje radi njihova usuglašavanja te da unatoč prijedlogu tužitelja za određivanje novog vještačenja, kod kojeg je ustrajao tijekom cijelog postupka, pa i u žalbi, ocijenio da za to nema potrebe, iako je raspolagao s dva različita vještačka nalaza i mišljenja.
11. Nalaz vještakinje Natalije Milanja Hribar razlikuje se od nalaza vještaka Zvonimira Ćorića i po metodološkom pristupu i po krajnjem zaključku. Vještakinja Milanja Hribar, pozivajući se na nedostatak dovoljnog broja usporedivih uzoraka potpisa pok. ĆP, zaključuje da na temelju dostavljenog materijala nije moguće sa sigurnošću utvrditi autentičnost potpisa. Nasuprot tomu, vještak Zvonimir Ćorić zaključuje da je potpis na zadužnici nesporno neautentičan, odnosno da ga nije pisao pok. ĆP. Dakle, nalazi se razlikuju kako u stupnju sigurnosti tako i u sadržaju zaključka, jer jedan nalaz ne potvrđuje, ali ni ne isključuje autentičnost, dok drugi kategorički negira da je potpis Tavrićev.
12. U takvoj situaciji, prema čl. 261. st. 2. ZPP, sud je bio dužan pozvati vještake na raspravu radi usmenog obrazloženja njihovih pisanih nalaza, međusobnog razjašnjenja razlika i pokušaja usuglašavanja zaključaka. Taj je postupak nužan kako bi se otklonile sve nejasnoće i omogućilo da sud, a i stranke, steknu potpun uvid u razloge zbog kojih su nalazi različiti. Budući da to nije učinjeno, a radi se o dokazu koji je bio odlučan za ishod spora, jer se odnosi na autentičnost sporne isprave, sud je počinio relativnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. st. 2. i 3. ZPP, a i činjenično stanje o odlučnoj činjenici, autentičnosti potpisa pok. ĆP nije potpuno utvrđeno, što je sve utjecalo na zakonitost i pravilnost presude.
13. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu kako je odlučeno pod stavkom I. izreke ovog rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, radi otklanjanja navedene povrede, pozvati vještake Nataliju Milanja Hribar i Zvonimira Ćorića na raspravu radi usmenog obrazloženja njihovih pisanih nalaza i razjašnjenja razlika u zaključcima, kako je to tužitelj tijekom postupka i predložio, te će po potrebi odlučiti o dopunskom ili novom vještačenju. Nakon što se taj dokaz provede u skladu s odredbama čl. 261. ZPP, sud će ponovno ocijeniti sve dokaze u njihovoj međusobnoj vezi i donijeti novu odluku.
15. Na temelju čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
U Velikoj Gorici 14. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Ankica Jakovina
