Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: R1-48/2021-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu Snježani Kozina kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku iz Županje, protiv protustranke „Vulkanizer Zdeno" d.o.o. iz [adresa], OIB: 45720904552, zastupan po direktoru DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Berislavu Knezu, odvjetniku iz Vinkovaca, radi uređenja međe, 14. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se predlagateljica s prijedlogom za uređenje međe na način kako je to zatražila u prijedlogu od 6. svibnja 2021. u kojem tvrdi da je međa izvanparničnih stranaka u cijelosti sporna jer je protustranke bez znanja i odobrenja predlagateljice postavila zidanu ogradu u periodu od 26. travnja 2021. do 1. svibnja 2021 i to na mjestu koje nikada nije predstavljalo među.

II. Nalaže se protustranci Vulkanizer Zdeno" d.o.o. iz [adresa], OIB: 45720904552, da predlagateljici KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova ovog izvanparničnog postupka naknadi iznos od 259,19 eura (dvjesto pedeset devet eura i devetnaest centi) u roku od 15 dana dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova predlagateljica odbija, te se nalaže predlagateljici i protustranci da podmire trošak sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje svaka u iznosu od 13,27 eura.

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je samovlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 135 i dvorište u ulici A. Stepinca sa 693 m2.

1.1. Nadalje predlagateljica navodi da je protustranka samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], zgrade mješovite uporabe br. 137 i dvorišta u ulici Alojzija Stepinca ukupne površine 691 m2, od toga zgrada mješovite uporabe br. 137 u ulici Alojzija Stepinca sa 443 m2, dvorište sa 248 m2 i to: 5. suvlasnički dio: 4008/10000 etažno vlasništvo (E-1) neodvojivo povezano s vlasništvom vulkanizerske radnje u prizemlju ukupne površine 306,71 m2 u nacrtu označeno plavom bojom; 6. suvlasnički dio: 2082/10000 etažno vlasništvo (E-2) neodvojivo povezano s vlasništvom caffe bara u prizemlju i I-katu ukupne površine 159,38 m2 u nacrtu označeno narančastom bojom; 7. suvlasnički dio: 3910/10000 etažno vlasništvo (E-3) neodvojivo povezano s vlasništvom trgovine rezervnih dijelova i opreme za vozila na I-katu, ukupne površine 299,25 m2, u nacrtu označeno zelenom bojom kojom pripada sporedni prostor na 1-katu logia 1 površine 6,37 m2 i logia 2 površine 4,50 m2.

1.2. Predlagateljica smatra da je međa između opisanih nekretnina izvanparničnih stranaka u cijelosti sporna jer je protustranka bez znanja i odobrenja predlagateljice i suprotno odredbi članka 102. stavak 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima postavila zidanu ogradu u periodu od 26. 4. 2021. do 1. 5. 2021. između stambeno-poslovnih jedinica u vlasništvu izvanparničnih stranaka i to na mjestu koje nikada nije predstavljalo među.

1.3. Stoga predlagateljica predlaže da sud dopusti upis zabilježbe postojanja prijedloga za uređenje međe na navedenim nekretninama protustranke kao i da sud izađe na lice mjesta s vještakom geodetske struke, te utvrdi osnovanost prijedloga.

2. Protustranka u svom odgovoru na prijedlog ističe da se zid koji spominje predlagateljica nalazi u cijelosti unutar nekretnine protustranke, a za što prilaže izvod iz katastarskog plana nadležnog ureda za katastar nekretnina Vinkovci iz kojeg je vidljivo da je uređena međa između protustranke i predlagateljice te da zid niti jednom svojom točkom ne dodiruje među predlagateljice. Također protustranka prilaže uporabnu dozvolu iz koje je vidljivo da je zgrada koja je izgrađena na nekretnini protustranke izdana sukladno uvjetima koji propisuje odredba članka 137. Zakona o gradnji, te rješenje o izvedenom stanju, a koje ne bi bilo moguće niti izdati da je sporna međa među strankama. Protustranka ističe kako predlagateljica nije priložila niti jedan dokaz za svoju tvrdnju. Smatrajući kako je sporan prijedlog predlagateljice da se uređuje već uređeno i slijedom svega navedenog predlaže odbiti prijedlog predlagateljice uz naknadu mu troška postupka.

3. U dokaznom postupku sud je u ovoj pravnoj stvari izvršio uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga (list 4-13 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 32 i 43), uporabnu dozvolu (list 32-35 i 49-52), rješenje o izvedenom stanju (list 44-48), proveden je očevid na licu mjesta 3. 5. 2023. (list 79-81), te je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku iz područja građevine Dinku Spahiji, dipl.ing.geod. iz Bošnjaka, od 9. 5. 2023. (list 85-90 spisa).

4. Sud je usvojio prijedlog predlagateljice te je izveo dokaz očevidom na licu mjesta 3. svibnja 2023. na koje su pristupile izvanparnične stranke sa svojim punomoćnicima, te vještak Dinko Spahija, dip. ing. geod. koji je izvršio potrebna mjerenja i fotografiranja.

5. Na održanom ročištu na licu mjesta predlagateljica se protivila uređenju međe prema stanju u katastru i traži da se međa uredi prema posljednjem pravu uživanja dok se protustranka protivi istome ističući da u prijedlogu predlagateljica traži samo da se uredi međa tvrdeći da je sporni sazidani zid ušao u njezinu parcelu. Obzirom na stanje okapnica predlaže se da vještak u svom elaboratu označi i stanje istih. Predlagateljica navodi da posljednji mirni posjed predstavlja linija okapnica, te stoga predlaže uređenje prema posljednjem mirnom posjedu dok se protustranka protivi ovakvom uređenju međe iz razloga što se radi o preinačenju prijedloga predlagateljice na način da je u svom prijedlogu isticala da je sporni zid koji je izgrađen na njezinom vlasništvu i da je došlo do prekoračenje međe.

6. Vještak Dinko Spahija, dipl. ing. geod. u svom nalazu i mišljenju od 9. 5. 2023. navodi da je katastarska izmjera predmetnog područja izvršena ortogonalnom izmjerom 1961.g, a katastarski planovi su iskartirani u mjerilu 1:2000. Geodetska izmjera za potrebe ovog postupka izvršena je tahimetrijskom metodom Totalnom stanicom ''Spectra Precision – Trimble'' model Focus 8 ( 2'' ), serijskog broja C933814, a pomoćne točke potrebne za izmjeru određene su metodom satelitskog pozicioniranja (GPS roverom Magellan ProMark 500 spajanjem na CROPOS i lokalizacijom na poligonsku točku broj 3, a kontrolom na poligonsku točku broj 41). Nalazu je vještak priložio geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja na kojem je vidljivo sljedeće da je međna linija prema katastarskim podacima između predmetnih katastarskih čestica određena točkama A–D i iscrtana je crvenom bojom, zidana ograda izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] (Antunović Manda) određena je točkama A-B i iscrtana je sivom bojom s naznačenim kartografskim znakovima za ogradu. Zidana ograda izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] određena je točkama C-D (Vulkanizer Zdeno d.o.o.) i iscrtana je sivom bojom s naznačenim kartografskim znakovima za ogradu. Krovna streha sa olukom kuće izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] (PN) određena je točkama 1-2 i iscrtana je plavom bojom dok je krovna streha dvorišne zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] (PN) određena je točkama 3-4 i iscrtana je zelenom bojom. Zaključno vještak utvrđuje da su zidane ograde (A-B i C-D) izgrađene točno (u granicama položajne točnosti) po međnoj liniji između predmetnih katastarskih čestica određenoj u katastarskoj izmjeri. Naglašava u granicama položajne točnosti koja je definirana i stavkom 2. članak 26. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Također je utvrdio da streha sa olukom kuće izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] (PN) prelazi međnu liniju između predmetnih katastarskih čestica određenu prema katastarskim podacima. Krovna streha dvorišne zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] (Antunović Manda) cijelom površinom se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica].

7. Predlagateljica se na nalaz i mišljenje vještaka očitovala pismenim podneskom od 21. 9. 2023. smatrajući vještačenje nepotpunim jer na licu mjesta nije ucrtana međa po posljednjem mirnom posjedu budući stranke nisu prihvatile uređenje međe po katastarskom nacrtu niti su postigle sporazum o uređenju međe, te smatra da se međa u takvim okolnostima može urediti samo prema posljednjem mirnom posjedu ili ako se ne uspije utvrditi onda i prema pravičnoj ocjeni, stoga smatra da sud mora odrediti novi izlazak na lice mjesta i pri tom uredovanju na licu mjesta odrediti nove točke kojim će se označiti posljednji mirni posjed ili pravično uredovanje suda.

8. Protustranka u pismenom podnesku od 11. 10. 2023. očitujući se na nalaz vještaka i pismeni podnesak predlagateljice ističe i nadalje da zidana ograda koju spominje predlagateljica u svom prijedlogu radi uređenje međe, a koji je bio i povod za podnošenje njezinog prijedloga se nalazi u cijelosti unutar nekretnine protustranke što potvrđuje i geodetski elaborat vještaka, te predlagateljica nema pravnog interesa uređivati među koja je već uređena po katastarskom nacrtu i stoga je neosnovan prijedlog da se uređuje nešto što je već uređeno.

9. Na održanom ročištu kod ovog suda 30. 9. 2025. predlagateljica predlaže novi izlazak na lice mjesta u prisutnosti vještaka kako bi se uredila međe po osnovu posljednjeg mirnog posjedu ili eventualno po načelu pravičnosti obzirom da ne prihvaća međe po katastarskom nacrtu. Protustranka se protivi prijedlogu ističući da je tijekom postupka utvrđena činjenica da protustranka nikada nije prešla međnu liniju predlagateljice, a što je predlagateljica u svom prijedlogu prvotno tvrdila te da je predlagateljica tek nakon očevida na licu mjesta i nakon što je vještak utvrdio da se sporna ograda nalazi točno na međnoj liniji između predmetnih čestica predložila da se međa utvrdi prema posljednjem mirnom posjedu, a nikada nije niti podnijela tužbu radi smetanja posjeda kada se predmetna ograda gradila. Poriče tvrdnje da predlagateljica nije znala za gradnju sporne ograde te da se u ovom postupku ne može utvrđivati činjenica smetanja posjeda već je to eventualno trebalo utvrđivati u nekom drugom postupku.

10. Na ovom ročištu predlagateljica je osobno iskazala da u predmetnoj nekretnini živi zajedno s majkom i da je bila u Hrvatskoj i živjela u predmetnoj nekretnini kada je protustranka započela s radovima i zidanjem ograde te je vidjela kako se izvode radovi, a što je svaki dan fotografirala te fotografije može eventualno dostaviti kao dokaze radi utvrđivanja dinamike izvođenja radova.

11. Na temelju provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja ovaj sud je utvrdio da je prijedlog predlagateljice neosnovan.

12. Naime, temeljem odredbe članka 103. stavak 1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) ako je sporna međa svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među. Prema stavku 2. istog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. U stavku 3. citiranog članka stoji da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. tog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

13. Nadalje, prema članku 155. stavak 1. ZV-a ako je građenjem prekoračena međa i zahvaćen dio susjednog zemljišta uz među, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjih stanja.

14. Uvidom u dokumentaciju u spisu, katastarski plan, kao i izvršenim očevidom na licu mjesta u prisutnosti vještaka utvrđeno je kako se sporni zid nalazi u cijelosti unutar nekretnine protustranke te zid niti jednom svojom točkom ne dodiruje među predlagateljice.

15. Važno je naglasiti da je sama predlagateljica na ročištu održanom 30. 9. 2025. učinila nespornim da živi s majkom u predmetnoj nekretnini te da je bila prisutna kada je protustranka započela s radovima i zidanjem ograda te je vidjela kako se svaki dan izvode radovi što je svakodnevno i fotografirala. Nesporno je utvrđeno da predlagateljica nije sprječavala izgradnju spornog zida, pa kako je prema nalazu vještaku sporna zidana ograda točno na međnoj liniji između predmetnih katastarskih čestica određenoj u katastarskoj izmjeri i kako je katastarska izmjera predmetnog područja izvršena ortogonalnom izmjerom 1961. što nedvojbeno proistječe iz nalaza vještaka to je prema ocjeni suda međa uređena sukladno katastarskom nacrtu, a kako predlagateljica nije sprječavala izgradnju zidane ograde to sud smatra da je na to pristala, a kako je zidana ograda točno na međnoj liniji to je međa uređena i prema posljednjem mirnom posjedu jer predlagateljica sama priznaje da je svakodnevno pratila izgradnju i fotografirala izradu zidane ograde te nije pokretala nikakav postupak smetanja posjeda.

16. Sukladno odredbama članka 21. stavak 1. ZV-a i članka 27. istog zakona predlagateljica nije koristila pravo na zaštitu posjeda sudskim putem niti je koristila dopuštenu samopomoć kako bi se zaštitila od uznemiravanja i oduzimanja posjeda te onemogućila protustranku u daljnjem uznemiravanju.

17. Važno je napomenuti da predlagateljica tijekom postupka niti u nekom drugom postupku nije osporila mirni posjed pa zidana ograda koja se prema zaključku vještaka nalazi točno na međnoj liniji koja po ocjeni suda predstavlja i zatečeno stanje koje je prema katastarskim izmjerama još od 1961., a što proistječe i iz nalaza vještaka, ujedno i posljednji mirni posjed.

18. Kako je iz nalaza vještaka nespornom utvrđeno kao i očevidom na licu mjesta da krovna streha kuće sa olukom ŽN prelazi međnu liniju određenu prema katastarskim podacima to je prema ocjeni suda prijedlog predlagateljice u cijelosti neosnovan.

19. Odluka o troškovima ovog izvanparničnog postupka temelji se na odredbi paragrafa 283. stavak 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. a koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao pravno pravilo temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Narodne novine" broj 73/91).

19.1. U troškove izvanparničnog postupka priznaju se troškovi koji su bili nužni ili potrebni za vođenje tog postupka odnosno troškovi koji su zajednički za sve stranke tijekom postupka. Kako je među strankama bilo potrebno utvrditi da li izgrađeni betonski zid prelazi među po katastarskim mapama i liniji uživanja to troškove stranke snose u jednakim omjerima.

20. Kao potrebne i nužne troškove ovoga postupka sud je cijenio troškove koji se prije svega odnose na troškove predujmljenog geodetskog vještačenja i troškove izlaska suda na lice mjesta, a koji troškovi sveukupno iznose 518,38 eura, te je pored toga kao nužne još cijenio troškove sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje u ukupnom iznosu 26,54 eura, tako da sveukupni nužni troškovi iznose 544,92 eura.

20.1. Obzirom da je predlagateljica predujmila troškove geodetskog vještačenja i troškove izlaska suda na lice mjesta u sveukupnom iznosu od 518,38 eura to je protustranka dužna predlagateljici naknaditi polovinu ovog iznosa odnosno 259,19 eura dok su stranke dužne podmiriti troškove sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje svaka u ½ dijela odnosno svaka po 13,27 eura.

U Vinkovcima 14. listopada 2025.

Sudac

Snježana Kozina

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud kao drugostupanjski sud.

DOSTAVITI:

1. Odvjetnik Krunoslav Gloković, Županja – pun. predlagateljice

2. Odvjetnik Berislav Knez, Vinkovci – pun. protustranke