REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-538/2025-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijaliste MĆ, u pravnoj stvari tužiteljice AĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ZAGREBAČKOG ELEKTRIČNOG TRAMVAJA d.o.o. za trgovinu, usluge i javni prijevoz, Zagreb, Ozaljska ulica 105, OIB: 82031999604, kojeg zastupa zaposlenica TĆ, temeljem generalne punomoći Su-198/23, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. rujna 2025. u prisutnosti tužiteljice, zamjenika punomoćnika tužiteljice RĆ, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tuženika, 14. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ d.o.o. da tužiteljici AĆ isplati ukupan iznos od 5.653,74 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 150,30 EUR od 16. svibnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 143,36 EUR od 16. lipnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 151,28 EUR od 16. srpnja 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 165,72 EUR od 16. kolovoza 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 149,47 EUR od 16. rujna 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 153,87 EUR od 16. listopada 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 148,64 EUR od 16. studenog 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 146,26 EUR od 16. prosinca 2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 161,65 EUR od 16. siječnja 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 148,14 EUR od 16. veljače 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 136,25 EUR od 16. ožujka 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 163,79 EUR od 16. travnja 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 164,12 EUR od 16. svibnja 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 158,30 EUR od 16. lipnja 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 168,08 EUR od 16. srpnja 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 169,06 EUR od 16. kolovoza 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 165,28 EUR od 16. rujna 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 167,91 EUR od 16. listopada 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 152,42 EUR od 16. studenog 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 177,21 EUR od 16. prosinca 2021. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 180,62 EUR od 16. siječnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 158,51 EUR od 16. veljače 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 157,41 EUR od 16. ožujka 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 175,23 EUR od 16. travnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 159,44 EUR od 16. svibnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 171,34 EUR od 16. lipnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 170,88 EUR od 16. srpnja 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 163,55 EUR od 16. kolovoza 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 174,07 EUR od 16. rujna 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 169,33 EUR od 16. listopada 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 159,23 EUR od 16. studenog 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 164,86 EUR od 16. prosinca 2022. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 172,75 EUR od 16. siječnja 2023. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 170,95 EUR od 16. veljače 2023. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 164,48 EUR od 16. ožujka 2023. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

sve prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.187,50 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 14. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je temeljem ugovora o radu od 2. rujna 2013. zaposlenik društva Zagrebački električni tramvaj d.o.o. na radnom mjestu Referent kontrole, koeficijent složenosti poslova 2,10. Tužiteljica je dodatkom ugovora o radu od 29. lipnja 2015. zadužena za obavljanje dodatnih poslova kako se to navodi u Dodatku ugovora o radu po istome koeficijentu složenosti poslova temeljem kojeg se vrši obračun plaće sukladno odredbama Kolektivnog ugovora ili Pravilnika o radu, a koji po prirodi odgovaraju radnom mjestu Dispečer. Tužiteljica je zaposlena temeljem Ugovora o radu na radnom mjestu Referent kontrole, redni broj poslova 00310, koeficijent složenosti poslova 2,10 na temelju kojeg je tužiteljici vršen obračun plaće sukladno Kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. prosinca 2019. u članku 67. uređuje osnovnu plaću radnika definirajući da osnovnu plaću radnika za puno radno vrijeme čini zbroj umnoška osnovice i koeficijenta karakteristične skupine poslova i zadaća u koju je razvrstano radno mjesto na koje je radnik raspoređen, stalnog dodatka i dodatka na radni staž. Uz radno mjesto na koje je raspoređena tužiteljica, općim aktom tuženika sistematizirano je i radno mjesto Dispečer, koeficijent složenosti 2,40. Radnica je na radnom mjestu Referent kontrole, suštinski obavljala identične poslove i poslove iste složenosti kao radnici na radnom mjestu Dispečer. Tužiteljici je za jednak posao isplaćivana za 10% manja plaće od plaće radnika koji je raspoređen na radno mjesto Dispečer, stoga smatra da je diskriminirana u odnosu na druge radnike tuženika koji obavljaju jednak posao. Odredbe o određivanju i jednakosti plaća sadržane u člancima 90. i 91. Zakona o radu. Tužiteljica stoga, na ime manje isplaćene plaće za razdoblje od 14. ožujka 2020. do 14. ožujka 2025., a time i manje isplaćene naknade za godišnji odmor, minuli rad i za manje isplaćeni rad nedjeljom, potražuje za sada neutvrđeni iznos sa zateznom kamatama tekućim na svaki pojedini iznos od 15-og u mjesecu za protekli mjesec te naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava kao neosnovanu tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice. Navodi da je nesporan navod tužiteljice da je temeljem Ugovora o radu od 2. rujna 2013. bila zaposlena na radnom mjestu „Referent kontrole“, za koje je aktom tuženika bio određen koeficijent složenosti poslova 2,10. Tužiteljica je potom sa tuženikom sklopila Dodatak Ugovoru o radu od 29. lipnja 2015., kojim je u čl. 2., pored poslova radnog mjesta iz čl. 2. Ugovora o radu (opis i popis poslova iz karte radnog mjesta „Referent kontrole“), utvrđeno da tužiteljica obavlja poslove koji su taksativno navedeni, a sve ostale odredbe Ugovora o radu ostaju na snazi i primjenjuju se. Temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, s danom 20. travnja 2023. tužiteljica je započela sa radom na radnom mjestu „Voditelj tima kontrole karata“, u Službi općih poslova, u Odjelu kontrole karata, sa koeficijentom složenosti poslova 2,55. Dana 9. travnja 2024. između tužiteljice i tuženika sklopljen je Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto „Voditelj tima kontrole karata“ u Službi općih poslova, u Odjelu kontrole karata, sa koeficijentom složenosti poslova 2,60. Gore navedena radna mjesta, kao i pripadajući koeficijenti složenosti poslova utvrđeni su i regulirani općim aktima tuženika. Tako su, obzirom na vrijeme sklapanja pojedinačno spomenutih ugovora o radu tužiteljice, kronološki bili važeći i primjenjivi slijedeći akti tuženika. Kolektivni ugovor za radnike ZET-a i pripadajući mu Prilog I sa radnim mjestima i koeficijentima složenosti i grupama složenosti iz 2002., bio je važeći akt tuženika kojim je bilo utvrđeno radno mjesto „Referent kontrole“ sa propisanim koeficijentom složenosti poslova 2,10. U skladu sa navedenim aktom sklopljen je Ugovor o radu tužiteljice iz 2013., kao i kasniji Dodatak Ugovoru o radu iz 2015. U skladu sa zadnjom sistematizacijom i organizacijom tuženika, odnosno stupanjem na snagu Kolektivnog ugovora iz veljače 2023. (uz Dodatak Kolektivnom ugovoru od 31. ožujka 2023., I. izmjenu i dopunu Dodatka Kolektivnom ugovoru od 17. travnja 2023., II. Dodatak Kolektivnom ugovoru od 26. ožujka 2024. i II. Izmjenu Dodatka Kolektivnom ugovoru od 26. ožujka 2024.), tužiteljica ima sklopljena dva ugovora o radu na neodređeno vrijeme na radnom mjestu „Voditelj tima kontrole karata“. Prvi takav ugovor je Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 20. travnja 2023. koji je tužiteljica sklopila sa tuženikom sukladno Dodatku KU-a za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. od 31. ožujka 2023. (taj Dodatak ima primjenu od 1. ožujka 2023., kako je to i naznačeno u samom Ugovoru o radu tužiteljice) – za radnom mjesto „Voditelja tima kontrole karata“, sa koeficijentom složenosti 2,55. Drugi takav ugovor je Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 9. travnja 2024. koji je tužiteljica sklopila sa tuženikom sukladno II. Izmjeni Dodatka KU-a za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. – prilogu koji sadrži Katalog radnih mjesta od 26. ožujka 2024. (ima primjenu od 1. ožujka 2024., kako je to i naznačeno u samom Ugovoru o radu tužiteljice) – za radnom mjesto „Voditelja tima kontrole karata“, sa koeficijentom složenosti 2,60. Iz navedenog je evidentno da tužiteljica već od 2023., točnije od 1. ožujka 2023., kao dana početka primjene novog sistematizacijskog akta tuženika, ima novo radno mjesto i novi koeficijent složenosti poslova. Ovo tuženik posebno ističe zbog potrebe točnog i ispravnog preciziranja tužbenog zahtjeva, odnosno utuženog razdoblja i potraživanja razlike u obračunu plaća tužiteljice koji mogu biti postavljeni jedino u skladu sa prethodnim navodima tuženika. Nadalje, u skladu sa prethodnim navodima i spomenutim sistematizacijskim aktima tuženika, tuženik ukazuje na promašen predmet spora, obzirom da tužiteljica svoju tužbu temelji na postojanju diskriminacije u odnosu na druge radnike tuženika koji su zaposleni na radnom mjestu „Dispečer“, tvrdeći pritom da je kod tuženika sistematizirano radno mjesto „Dispečer“, sa koeficijentom složenosti poslova 2,40, a da ona na radnom mjestu „Referent kontrole“ suštinski je obavljala identične poslove i poslove iste složenosti kao radnici na radnom mjestu „Dispečer“. Ova tvrdnje tužiteljice je u potpunosti netočna. Naime, tuženik u svojim spomenutim sistematizacijskim aktima nije imao niti ima sistematizirano radno mjesto „Dispečer“ u organizacijskoj jedinci kojoj tužiteljica pripada. Dakle, tako nema niti radnika zaposlenih na takvom radnom mjestu u organizacijskoj jedinci Odjela kontrole karata s kojima bi se tužiteljica mogla uspoređivati, odnosno za koje navodi da je diskriminirana u pogledu obavljanja poslova i koeficijenta složenosti poslova koji se primjenjuje pri obračunu njene i njihove plaće. Izuzev toga što radno mjesto „Dispečer“ u Odjelu kontrole karata nije niti ustrojeno, a pod pretpostavkom da postoji i da je za to mjesto određen koeficijent složenosti 2,40 kako to navodi tužiteljica u tužbi, nije jasno koju točno razliku plaće i za koji period tužiteljica potražuje, uzme li se u obzir da je u jednom od navoda iz tužbe navedeno razdoblje od 14. ožujka 2020. do 14. ožujka 2025. i uzmu li se u obzir radno mjesto i koeficijenti složenosti poslova koje je tužiteljica tada imala. Naime, kako je već gore navedeno, tužiteljici se na radnom mjestu „Voditelj tima kontrole karata“ od 1. ožujka 2023. plaća obračunavala po koeficijentu složenosti poslova 2,55, dok joj se od 1. ožujka 2024. obračunava po koeficijentu složenosti poslova 2,60. Dakle, u oba slučaja radi se o obračunu plaće po većem koeficijentu složenosti poslova nego što tužiteljica tvrdi i smatra da joj pripada da joj je plaća bila obračunavana po koeficijentu složenosti 2,40 na radnom mjestu „Dispečer“ (za koje tuženik, opreza radi, ponovno ističe da takvo radno mjesto ni ne postoji!). Iz navedenog proizlazi da ovako postavljena tužba i tužbeni zahtjev nemaju nikakvog uporišta i nisu ničim potkrijepljeni. Štoviše, osim što tužbeni zahtjev nije točno i ispravno postavljen, tuženik isti smatra neurednim i neodređenim. Same činjenice vezano za uspoređivanje radnih mjesta i obavljanje poslova nisu točne jer jedno od radnih mjesta nije ustrojeno i ne postoji pa je bespredmetno tužiteljica svoje tadašnje radno mjesto uspoređuje sa radnim mjestom kojeg nije ni bilo, a uz to navod o vremenskom razdoblju na način kako je istaknut u tužbi i tužbenom zahtjevu je neprihvatljiv, uzimajući u obzir praksu u pisanju i postavljanju tužbenih zahtjeva u sudskim postupcima. Ako i dalje ustraje na svom tužbenom zahtjevu, tuženik inzistira da tužiteljica uredi svoj zahtjev da je iz njega jasno vidljivo što potražuje, koju razliku između koeficijenata, u kojem vremenskom razdoblju sa specificiranim pojedinačnim mjesečnim iznosima za cijelo razdoblje. Nastavno na navode da tužiteljica ne može odrediti iznose zbog nedostatka određenih isprava, odnosno podataka, tuženik takve navode izričito osporava i predlaže sudu da pozove tužiteljicu na uređenje, odnosno ispravak i dopunu tužbe i tužbenog zahtjeva. Naime, isprave koje tako općenito navodi tužiteljica, a temeljem kojih može precizirati iznose svog tužbenog zahtjeva, mogu biti ugovori o radu i platne liste. Takve svoje isprave tužiteljica bi trebala imati – ugovore o radu u primjerku koji joj je dan pri samom sklapanju svakog ugovora o radu, a platne liste uredno dobiva svaki mjesec pri isplati plaće, kao i svi radnici tuženika, jer je to i zakonska obveza tuženika koju tuženik uredno izvršava i radnicima dostavlja po isplati plaće. Dakle, tužiteljici su iste dostavljane, istima bi zato trebala raspolagati, a osim toga dostupne su i pribavljive putem sustava e-građani. Što se tiče traženja dostave evidencija radnog vremena, tuženik isto drži nepotrebnim – radi se o evidenciji koju poslodavac isključivo vodi radi konačnog obračuna na kraju mjeseca, a svi podaci iz nje, odnosno sati rada, odsutnosti sa rada, bolovanja, godišnjeg odmora i sl., vidljivi su iz samih isplatnih lista koje se radnicima, kao i tužiteljici, uredno dostavljaju. U odnosu na isprave drugih radnika, odnosno platne liste radnika zaposlenih na radnom mjestu „Dispečer“ za koje tužiteljica predlaže sudu da naloži tuženiku dostavu istih, tuženik se ovim putem očituje da ih, ukoliko sud to naloži, ne može dostaviti, jer kako je već objašnjeno – takvog radnog mjesta nema pa ne postoje niti radnici zaposleni na tom radnom mjestu niti platne liste koje bi se dostavile. Tuženik se protivi saslušanju predloženih svjedoka PĆ i OĆ, obojice zaposlenih na radnom mjestu „Kontrolor karata“, dakle, radnim mjestima različitima i od tužiteljičinog (Referent kontrole, potom Voditelj tima kontrole karata) i od onog za koje smatra da obavlja poslove to radnog mjesta (Dispečer) pa nije jasna svrha kao niti na koje okolnosti bi se predloženi svjedoci mogli saslušavati. Tuženik se protivi predloženoj dostavi „putnih naloga“ tužiteljice, jer nije jasno o kakvim bi se ispravama i podacima trebalo raditi, obzirom tužiteljica obavlja vrstu administrativnog posla u poslovnim prostorijama tuženika pa joj, u skladu s navedenim, tuženik, odnosno poslodavac ne izdaje nikakve putne naloge koje tužiteljica navodi. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, jer tužiteljica nije priložila valjane dokaze na kojima temelji razlike plaće koje potražuje tužbom. Tužiteljica nema pravo potraživati zakonske zatezne kamate na porez na dobit i na prirez kao sastavni dio bruto plaće radnika, jer prema čl. 22. st. 3. važećeg Zakona o porezu na dohodak, zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koje potražuje tužitelj, a ukoliko isti budu dosuđeni te koji se budu isplaćivali po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće. Slijedom navedenog, treba odbiti zahtjev tužiteljice da mu tuženik isplati zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, ukoliko će tužiteljica iste potraživati. Predloženim dokazima tužiteljica nije dokazala osnovanost, niti visinu tužbenog zahtjeva pa tuženik predlaže da sud tužbu odbaci, odnosno podredno donese presudu kojom će tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti u cijelosti.

3. Podneskom od 22. svibnja 2025. tužitelj je postavio tužbeni zahtjev, sačinjen sukladno izračunu tuženika, prema kojem potražuje ukupan iznos od 6.473,79 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 16-og u mjesecu za protekli mjesec do isplate, a na ročištu 23. rujna 2025. tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev s obzirom na osnovani prigovor zastare i to na način da povlači dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na razdoblje od studenog 2019. do travnja 2020., tako da sada potražuje ukupan iznos od 5.653,74 EUR bruto.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 2. rujna 2013. (str. 15-16 spisa), Dodatak Ugovoru o radu od 29. lipnja 2015. (str. 17- 18 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 20. travnja 2023. (str. 19-21 spisa), Ugovor o radu od 9. travnja 2024. (str. 22-24 spisa), Kolektivni ugovor za radnike ZET- a iz travnja 2002. (str. 25-34 spisa), Prilog I Kolektivnog ugovora za radnike ZET-a – Radna mjesta sa pripadajućim koeficijentima složenosti i grupama složenosti (str. 35- 36), Kolektivni ugovor za radnike u t.d. Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz veljače 2023. (str. 37-77 spisa), Dodatak Kolektivnom ugovoru za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz ožujka 2023. (str. 78-111 spisa), Izmjenu i dopunu Dodatka Kolektivnom ugovoru za radnike u t.d. Zagrebački tramvaj d.o.o. od 17. travnja 2023. (str. 112-115 spisa), II. Dodatak Kolektivnom ugovoru za radnike u t.d. Zagrebački tramvaj d.o.o. od 26. ožujka 2024. (str. 116-130 spisa), II. Dodatak Izmjena dodatka Kolektivnom ugovoru za radnike u t.d. Zagrebački tramvaj d.o.o. od 26. ožujka 2024. (str. 131-143 spisa), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnice Zagrebački električni tramvaj – Prilog 3. Katalog radnih mjesta po grupama složenosti poslova (str. 145-150), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebački električni tramvaj (str. 151-159 spisa), Kolektivni ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački električni tramvaj d.o.o. iz prosinca 2019. (str. 160-168 spisa), Obavijest o prestanku Ugovora o radu od 26. travnja 2021. (str. 175 spisa), Dodatak Ugovoru o radu od 29. lipnja 2015. (str. 176 spisa), Dodatak Ugovoru o radu od 26. srpnja 2007. (str. 177-178 spisa), Dodatak Ugovoru o radu od 13. listopada 1998. (str. 179 spisa), Dodatak Ugovoru o radu od 13. listopada 1998. (str. 179 spisa), Ugovor o radu od 29. ožujka 1996. (str. 180-181 spisa), Rješenje o obračunu plaće tužiteljice od 14. travnja 1993. (str. 182 spisa), Rješenje o rasporedu na radno mjesto tužiteljice od 12. kolovoza 2022. (str. 184 spisa), Rješenja o obračunu osobnog dohotka tužiteljice (str. 188-193 spisa), Rješenje o imenovanju stručne komisije za ocjenu sposobnosti od 16. studenog 1994. (str. 194 spisa), Rješenje o prijemu na rad djelatnice UĆ od 27. prosinca 1974. (str. 195 spisa), Rješenje o rasporedu na radno mjesto djelatnice UĆ od 2. prosinca 1975. (str. 196 spisa), Rješenje o prijemu na pokusni rad djelatnice UĆ (str. 197 spisa), Ugovor sklopljen između tuženika i djelatnice UĆ o osposobljavanju za stjecanje interne kvalifikacije za radno mjesto KV konduktera (str. 198 spisa), platne liste GĆ (str.199-219 spisa), Izračun pretpostavljene bruto razlike plaće tužiteljice za razdoblje od 1. listopada 2019. do 28. veljače 2023. (str. 221-222 spisa), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebački električni tramvaj (str. 235-244 spisa), Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Zagrebačkog holdinga d.o.o. Podružnice Zagrebački električni tramvaj – Prilog 3. Katalog radnih mjesta po grupama složenosti poslova (str. 245-251 spisa), izračun potraživanja tužiteljice (str. 223-225 spisa), saslušani su svjedoci ŠĆ (str. 227-228 spisa), GĆ (str. 228 spisa), OĆ (str. 229 spisa) i PĆ (str. 263 spisa) te tužiteljica (str. 263-264 spisa).

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće koje bi joj trebale biti obračunate i isplaćene po koeficijentu 2,40 i plaće koje su joj obračunate i isplaćene po koeficijentu 2,20 za razdoblje od 7. listopada 2019. do veljače 2023.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom periodu bila radnik tuženika te da je na temelju sklopljenog Ugovora o radu imala zasnovan radni odnos za radno mjesto referent kontrole sa koeficijentom složenosti poslova 2,10.

9. Sporno je da li je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove radnog mjesta Dispečera, da li postoji takvo radno mjesto kod tuženika te da li tužiteljici s obzirom na poslove koje je obavljala u utuženom razdoblju pripada plaća po koeficijentu složenosti poslova 2,40.

10. Iz čl. 2. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 2. rujna 2013. sklopljenog između tužiteljice i tuženika proizlazi da će tužiteljica kao radnik obavljati poslove "referent kontrole" redni broj poslova 00310, u uredu karata. Nadalje je navedeno da će poslove radnik obavljati prema opisu i popisu poslova iz karte radnih mjesta koja je sastavni dio Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, odnosno u skladu sa naravi i vrstom rada za koji se ovaj Ugovor sklapa. Za obavljanje predmetnih poslova, sukladno čl. 8. Ugovora, radniku je utvrđen koeficijent složenosti poslova 2,10. Nadalje, stavkom 2. čl. 8. predmetnog Ugovora o radu propisano je ako radnik obavlja poslove na kojima su utvrđeni uvjeti rada teži od normalnih ili obavlja dodatne poslove za koje je potrebno dopunsko znanje, ostvaruje pravo na uvećanje osnovice plaće (dodatak na plaću) dok takve poslove obavlja. Stavkom 3. istog članka propisano je da se na određivanje osnovne plaće, dodataka na plaću, naknade plaće i drugih primanja primjenjuju odredbe Kolektivnog ugovora ili Pravilnika o radu.

10.1. Iz čl. 2. Dodatka ugovora o radu od 29. lipnja 2015. sklopljenog između tužiteljice i tuženika proizlazi da se pored poslova radnog mjesta iz čl. 2. Ugovora o radu od 2. rujna 2013. radniku utvrđuju poslovi prema sljedećem popisu: zadužuje i razdužuje kontrolore karata sa uređajima Pidion 1500, vodi evidenciju dolaska na posao i raniji odlazak sa posla, preuzima oduzete (neispravne) iskaznice putnika od strane kontrolora karata, upisuje i dostavlja preuzete iskaznice i izvješća u referadu tarifnog sustava, vodi računa o punjenju baterija za uređaje te sve ostalo potrebno za ispravnost uređaja za rad.

11.1. Iz čl. 2. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 13. listopada 1998. sklopljenog između GĆ i tuženika proizlazi da će zaposlenik obavljati poslove "kontrolor-koordinator" redni broj poslova 00320, u uredu karata. Nadalje je navedeno da će poslove radnik obavljati prema opisu i popisu poslova iz karte radnih mjesta koja je sastavni dio Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu. Za obavljanje predmetnih poslova, sukladno čl. 3. Ugovora, radniku je utvrđen koeficijent složenosti poslova 2,10.

11.2. Iz Dodatka ugovora o radu od 29. lipnja 2015. sklopljenog između GĆ i tuženika proizlazi da se pored poslova radnog mjesta iz čl. 2. Ugovora o radu od 2. rujna 2013. radniku utvrđuju poslovi prema sljedećem popisu: zadužuje i razdužuje kontrolore karata sa uređajima Pidion 1500, vodi evidenciju dolaska na posao i raniji odlazak sa posla, preuzima oduzete (neispravne) iskaznice putnika od strane kontrolora karata, upisuje i dostavlja preuzete iskaznice i izvješća u referadu tarifnog sustava, vodi računa o punjenju baterija za uređaje te sve ostalo potrebno za ispravnost uređaja za rad.

12. Iz platnih lista radnice GĆ od listopada 2019. do 1. lipnja 2021. proizlazi da je navedena zaposlenica radila na radnom mjestu 00325 Kontrolor-Koordinator kontrole karata, koeficijent 2,400.

13. Iz čl. 71. Kolektivnog ugovora za radnike ZET-a od travnja 2002. proizlazi da su sva radna mjesta razvrstana u deset grupa složenosti poslova, a tužiteljica je razvrstana u IV. grupu koja se odnosi na radnike čiji su glavni poslovi upisivanje brojčanih podataka u računalo ili obrada teksta, knjiženje financijskih i drugih brojčanih podataka, vođenje operativnih poslova u prometu, obavljanje službeničkih dužnosti, prodaja karata, zaštita od požara i pružanje usluga, za koje je predviđen raspon u koeficijentu složenosti poslova od 1,81 – 2,10.

13.1. V. grupa iz čl. 71. Kolektivnog ugovora za radnike ZET-a od travnja 2002. odnosi se na radnike koji imaju potrebna znanja i vještine u rukovanju strojevima, opremom i raznim alatima, te je tu većina zanimanja majstora i specijaliziranih mehaničara, montera, strojara, vozača, rukovatelja te manjim dijelom uslužna i službenička zvanja, za koje je predviđen raspon u koeficijentu složenosti poslova od 2,11 – 2,40.

14. Prema Prilogu I Kolektivnog ugovora za radnike ZET-a od travnja 2002., Radna mjesta sa pripadajućim koeficijentima složenosti i grupama složenosti, Odsjek kontrole karata, tužiteljici je za radno mjesto referenta kontrole predviđen koeficijent složenosti 2,10, dok je za radno mjesto disponent predviđen koeficijent složenosti 2,40, a za radno mjesto kontrolor-koordinator predviđen je koeficijent složenosti 2,11/2,40.

15. Iz iskaza svjedoka ŠĆ proizlazi da radi kod tuženika zadnjih 26 godina, da je u početku bio kontrolor, jedno razdoblje unutrašnji kontrolor, jedno razdoblje i samostalni referent unutrašnje kontrole. Navodi da je sve prošao kod tuženika, odnosno te sve pozicije te je napredovao tijekom godina, tako da je zadnjih 10 godina zaposlen kao voditelj odjela kontrole karata. Navodi da tužiteljicu poznaje od samih početaka, s tim da zadnjih 10 godina bliže surađuju jer je tužiteljica obavljala poslove referenta. Poznato mu je da je sada tužiteljica voditelj tima sukladno novoj sistematizaciji kod tuženika. Svjedok nadalje navodi da kod tuženika po sistematizaciji ne postoji radno mjesto dispečera, ali je tužiteljica jedno razdoblje obavljala te poslove. Na poseban upit suda da pojasni navedeno, svjedok navodi da dispečera nije bilo kod njih, a pri tome misli na Odjel kontrole karata dok je dispečera bilo u Odjelu tramvajskog pogona. Poznato mu je da su dispečeri u tramvajskom pogonu pisali službe vozačima, odnosno radili raspored. 2009. godine došli su određeni aparati za provjeru karata u tramvajima te su poslove izdavanje tih aparata obavljali kontrolori koordinatori. Od 2023. te kolege imaju naziv voditelja tima kada im je odmah uvećan i koeficijent na 2,60. Poznato mu je da je tužiteljica zadnjih 10 godina obavljala poslove izdavanja aparata, rješavanja problema vezano za te aparate, vodila je dnevnik o događajima u kontroli, i sve ostale poslove po njegovom nalogu. Ističe da je tužiteljica uvijek korektno obavljala poslove svog radnog mjesta. U jednom trenutku prije nego što je on došao na poziciju voditelja, kontrolori koordinatori nazvali su se dispečerima. Na poseban upit suda zašto, svjedok navodi da ne zna. Na poseban upit suda da li mu je poznato da bi dispečeri postojali u drugim jedinicama tuženika i koje su poslove obavljali, svjedok navodi da su dispečeri postojali u Odjelu tramvajskog pogona te da su obavljali poslove pisanje službi vozaču. Nadalje navodi da se zalagao kod tuženika da se uvede radno mjesto dispečera u njegovoj jedinici, međutim, prijedlozi mu nisu prošli. Smatra da tužiteljica kao voditeljica treba imati veći koeficijent kao što to imaju dispečeri. Ističe da osim onoga što je navedeno nije mu još poznato koje poslove obavljaju dispečeri u drugim jedinicama. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li je svjedok u travnju 2021. donio odluku da će tužiteljica na radnom mjestu referent kontrole karata obavljati poslove dispečera kontrole karata, svjedok navodi da je donio takvu odluku. Pojašnjava da ga je tužiteljica zamolila da radi poslove u kancelariji unutra, a obzirom je bila osoba od povjerenja s tim se složio i donio tu odluku, s tim što ističe da po sistematizaciji radno mjesto dispečera nije postojalo u toj jedinici. Na poseban upit suda, a imajući u vidu navedenu odluku koje poslove onda tužiteljica pod poslovima dispečera trebala obavljati, svjedok navodi poslove isto kao i kontrolor koordinator. Na poseban upit suda zašto je onda navedeno posebno poslovi dispečera, svjedok navodi da ne zna. Na poseban upit suda da li je tužiteljica radi te odluke dobila drugi koeficijent, svjedok navodi da nije. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedok navodi da je GĆ do odlaska u mirovinu obavljala poslove kontrolora koordinatora. Nakon odlaska u mirovinu njezine poslove preuzela je AĆ, iako nije siguran u to. Na pitanje punomoćnika tuženika svjedok navodi da kod tuženika u njihovoj jedinici Odjela kontrole karata nije bilo djelatnika koji su imali ugovor o radu za radno mjesto dispečera. Radno mjesto dispečera do danas u njegovoj organizacijskoj jedinici Odjela kontrole karata nema.

16. Iz iskaza svjedokinje GĆ proizlazi da je kod tuženika bila zaposlena od 1974., počela je kao kondukter, zatim kontrolor karata, zatim voditelj kontrole karata te na kraju dispečer. Cijelo to razdoblje radila je u jedinici Odjela kontrole karata koji spada u Ured kontrole karata. Navodi da je dispečer postala, koliko je sjećanje služi negdje 2009. Navodi da joj je službeno radno mjesto bilo voditelj kontrole karata. Na poseban upit suda zašto je onda rekla da je postala dispečer, navodi da joj je tako rekao šef M. Navodi da je u drugim jedinicama prometa autobusnog i tramvajskog postojao dispečer, a ti ljudi su obavljali poslove vođenja evidencija za vozače. Navodi da kada je dobila posao dispečera, počela je voditi evidenciju dolaska i odlaska kontrolora na radno mjesto, evidenciju aparata kao i njihovu ispravnost, a to su ti novi poslovi koje je dobila 2009. Tada joj je ostao isti koeficijent. Nadalje, poznato joj je da je tužiteljica obavljala iste poslove kao i ona, i to negdje od 2012., a znale su se i mijenjati u poslu u slučaju odsutnosti. Navodi da je od 2015., ali ih je po potrebi znala mijenjati i to često uz vlastiti posao koji je obavljala u drugoj prostoriji u istoj zgradi. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedokinja navodi da je 1. lipnja 2021. prestala raditi kod tuženika zbog mirovine, službeno, dok je već u travnju otišla na godišnji. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedokinja navodi da je njezine poslove preuzela kolegica AĆ. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedokinja navodi da joj nije poznato koji točno koeficijent je imala tužiteljica, ali joj je poznato da je bio manji od njenog.

17. Iz iskaza svjedoka FĆ proizlazi da kod tuženika radi od 21. lipnja 2016. kao kontrolor karata u uredu karata, a sada nosi naziv opći poslovi. Navodi da je njegov posao ispravnost kontrole karata. Tužiteljicu poznaje od 2016., poznato mu je da radi na mjestu disponenta, a to je pisanje službi, vođenja radnih lista. Poznato mu je da je tužiteljica radila i druge poslove po potrebi. Tako mu je poznato da je mijenjala dispečera na izdavanju uređaja kao i zapisivanje dolazaka kontrolora. Pojašnjava da se prilikom dolazaka na posao kontrolori moraju javiti dispečeru i preuzeti uređaj. Navodi da je kolegica AĆ dosta često mijenjala dispečere u slučaju bolovanja ili godišnjeg. Inače, u toj njegovoj jedinici postoji 5 dispečera koji su radili u smjenama. Na pitanje punomoćnika tužitelja svjedok navodi da je GĆ do odlaska u mirovinu obavljala poslove dispečera. Poznato mu je da je njezine poslove preuzela kolegica AĆ. Na pitanje punomoćnika tuženika svjedok navodi da nikada nije radio administrativne poslove u prostorijama tuženika. Na pitanje punomoćnika tuženika kako mu je poznato koje je poslove obavljala tužiteljica obzirom nije s njom usko surađivao, svjedok navodi da svi znaju koje tko poslove obavlja. Na pitanje punomoćnika tuženika da pojasni razliku između disponenta i dispečera, svjedok navodi da disponent piše službe, vodi rasporede, dok dispečer zapisuje i izdaje aparate, te bilježi dolaske i odlaske kontrolora karata.

18. Iz iskaza svjedoka PĆ proizlazi da je kod tuženika zaposlen više od devet godina, a kada je došao zatekao je tužiteljicu na poslovima disponenta. Poznato mu je da je mijenjala dispečere u tom razdoblju, a zadnjih 4-5 godina kada je kolegica GĆ otišla u mirovinu, umjesto te kolegice obavlja posao dispečera. Svjedok navodi da po njegovim saznanjima disponent radi rasporede godišnjih odmora te tjedne rasporede za kontrolore karata vezane za obavljanje poslova. Dispečer pak zadužuje i razdužuje uređaje za kontrolu karata, kontrolor karata javlja dispečeru ukoliko neće doći na posao, da li je tijekom radnog vremena bilo incidenata, također dispečer provjerava da li je toga dana sposoban uredno obavljati posao, na neki način vrši vizualni pregled kontrola karata, da npr. nema alkoholiziranosti ili nešto slično. Nadalje navodi da mu je poznato da su kolegice AĆ i GĆ sjedile u istoj sobi i navodi da su obje nazivali dispečerima. Kad kaže oni, misli na njegove kolege kontrolore karata. Na pitanje punomoćnika tuženika svjedok navodi da nikada nije radio na poslovima dispečera, a saznanja o poslovima koje radi tužiteljica crpi iz svakodnevnog radnog vremena, a imajući u vidu sve što je ranije naveo u svom iskazu, a osobito to da je po njemu ona nadležna osoba koja se javlja vezano za obavljanje njegovog posla tijekom dana. Također mu je tako rečeno kada je dolazio raditi od ostalih kolega kontrolora karata kao i samog šefa ŠĆ. Također, kada je prolazio obuku dvojica mentora su mu rekli da se za bilo kakve probleme javi dispečerima. Na pitanje punomoćnika tuženika svjedok navodi da su poslove dispečera obavljali HĆ, ČĆ, MĆG te AĆ. Navodi da mu nije poznato kakve su ugovore o radu imali, ali mu je poznato da su svi bili u prostoriji odnosno uredu za dispečere.

19. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je kod tuženika zaposlena od 1985. kao kondukter karata i taj je posao obavljala nekih 10 godina. Nakon toga je dobila posao u uredu kao referent kontrole karata i ugovor za to radno mjesto je imala do 1. ožujka 2023. U međuvremenu, tijekom tog razdoblja obavljala je i poslove disponenta, i to sve poslove koje podrazumijevaju to radno mjesto sukladno potrebama poslodavca. 2012. je obavljala poslove dispečera kontrole karata kao zamjena za bolovanje ili godišnje odmore koje su koristili dispečeri. Bila je zamjena sve do 2021. kada je u mirovinu otišla kolegica GĆ. Tada, od travnja 2021. obavlja poslove dispečera, a od 2023. ima ugovor voditelja tima kontrole karata. U odnosu na poslove disponenta navodi da je iste obavljala kada su disponenti išli na bolovanja i godišnje odmore. Cijelo to vrijeme ovisno o vrsti poslova koje je obavljala, sjedila je ili u sobi za disponente ili u sobi za dispečere. Pojašnjava da je po njenim saznanjima mjesto dispečera postojalo po organizaciji tuženika tada za kontrolu i bilo kakve potrebe vozača tramvaja i autobusa. Međutim, kod tuženika postoje i kontrolori karata te ona i njezine kolege obavljaju za kontrolore karata iste poslove kako što to dispečeri obavljaju za vozače. To znači da je ona neovisno o ugovoru o radu obavljala poslove bilježenja dolaska na posao kontrolora karata, izdavanja aparata, vođenja evidencije na terenu ukoliko ima kakav incident na terenu njoj se sve javlja, ukoliko dolazi do poremećaja u prometu ona je osoba kojoj se javlja, ukoliko kontrolor ode na bolovanje ili dolazi s bolovanja dolazi sa doznakom te ga ona raspoređuje dalje na radno mjesto. Navodi da su se ona i kolege putem sindikata žalili nadređenima da obavljaju poslove radnog mjesta dispečera te da sukladno tome trebaju imati veću plaću. Rečeno joj je da se čeka reorganizacija, međutim, reorganizacija je bila tek 2023. kada je dobila rješenje voditelja tima kontrole karata. Navodi da je tada dobila višu plaću, ali joj je poznato da su dispečeri imali i višu plaću od te koju je tada dobila. Na pitanje punomoćnika tuženika tužiteljica navodi da, koliko je njoj poznato, nitko od njezinih radnih kolega nema ugovor za radno mjesto dispečera. Tako se zovu međusobno jer obavljaju poslove dispečera.

20. Sud je prihvatio kao istinite iskaze saslušanih svjedoka ŠĆ, GĆ i tužiteljice AĆ, obzirom su dani životno i uvjerljivo te su međusobno suglasni, i utvrdio da kod tuženika u Odjelu kontrole karata u sistematizaciji nije bilo ustrojeno radno mjesto dispečera. Isto je u skladu i sa navodima tuženika te Prilogom I Kolektivnog ugovora za radnike ZET-a od travnja 2002., Radna mjesta sa pripadajućim koeficijentima složenosti i grupama složenosti.

20.1. Iz navedenih iskaza kao i iz iskaza svjedoka PĆ i OĆ, koje je sud također prihvatio kao istinite i životne u dijelu u kojem su opisivali radna mjesta te poslove tužiteljice, sud je utvrdio da su zaposlenici tuženika smatrali da je tužiteljica, po vrsti poslova koje je obavljala kao i neki drugi radnici u Odjelu kontrole karata, u biti obavljala poslove koji za radno mjesto dispečera obavljaju radnici tuženika u drugim organizacijskim jedinicama autobusnog i tramvajskog prometa tuženika za potrebe vozača tramvaja i autobusa.

20.2. Iz navoda saslušanih svjedoka sud je utvrdio da su kontrolori koordinatori pored ugovorenih poslova 2009. dobili dodatne poslove i to vođenja evidencije dolaska i odlaska kontrolora na radno mjesto, evidenciju aparata kao i njihovu ispravnost, vođenje dnevnika o događajima u kontroli, vođenje evidencije eventualnih problema vezanih za kontrolore i njihovu prisutnost na radnom mjestu kao i vođenje rasporeda. Iz iskaza svjedoka i tužiteljice sud je utvrdio da navedene poslove dispečeri u spomenutim organizacijskim jedinicama obavljaju za vozače, a da istovjetne poslove za kontrolore karata obavljaju kontrolori koordinatori u Odjelu kontrole karata. Iz navedenih razloga, a obzirom je sud utvrdio da su kontrolori koordinatori u svojoj biti obavljali jednaki posao kao i dispečeri, ostali zaposlenici u Odjelu kontrole karata kolokvijalno su ih zvali dispečerima. Pri tome valja i istaknuti da tuženik tijekom postupka nije predložio druge dokaze koji bi bili u suprotnosti s navedenim utvrđenim činjenicama.

20.3. Nadalje, iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužiteljice, pri tome osobito imajući u vidu iskaz svjedoka ŠĆ, sud je utvrdio da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove kontrolora koordinatora. Navedeno proizlazi i iz iskaza svjedokinje GĆ. Isto je u skladu i proizlazi iz Dodatka ugovora o radu tužiteljice od 2015. godine koji je u svojim odredbama o dodatnim poslovima isti Dodatku ugovoru o radu svjedokinje GĆ od 2015. godine. Svjedokinja GĆ je utuženom razdoblju bila kontrolor koordinator sa koeficijentom složenosti poslova 2,4, kako to proizlazi iz platnih lista navedene svjedokinje koje prileže spisu.

20.4. Iz iskaza saslušanih svjedoka te tužiteljice također proizlazi da je tužiteljica tijekom cijelog utuženog razdoblja sjedila u dvije prostorije i to u prostoriji gdje su se nalazili disponenti ili u prostoriji za kontrolore koordinatore. Tužiteljica je tijekom utuženog razdoblja obavljala i poslove disponenta kao zamjena za bolovanje ili godišnje odmore, a u navedenim okolnostima mijenjala je i kontrolore koordinatore. U odnosu na obavljanje poslova disponenta sud je iz iskaza svjedoka OĆ i PĆ utvrdio da disponent radi rasporede godišnjih odmora te tjedne rasporede za kontrolore karata vezane za obavljanje poslova, dok iz Priloga I Kolektivnog ugovora za radnike ZET-a od travnja 2002., Radna mjesta sa pripadajućim koeficijentima složenosti i grupama složenosti proizlazi da je za radno mjesto disponenta propisan koeficijent 2,4.

20.5. Iz iskaza tužiteljice te svjedoka ŠĆ sud je utvrdio da su se zaposlenici u Odjelu kontrole karata žalili nadređenima da obavljaju poslove radnog mjesta dispečera te da sukladno tome trebaju imati veću plaću, međutim, rečeno im je da se čeka reorganizacija koja je bila tek 2023. godine. Da je tužiteljica tijekom utuženog razdoblja osim poslova disponenta obavljala i poslove kontrolora koordinatora odnosno poslove dispečera u drugoj organizacijskoj jedinici tuženika proizlazi i iz iskaza GĆ koja je navela da je tužiteljica obavljala iste poslove kao i ona negdje od 2012. godine te da su se znale mijenjati. U prilog navedenom je i činjenica da je tužiteljica preuzela poslove navedene svjedokinje nakon njenog odlaska u mirovinu u lipnju 2021.

21. Čl. 91. st.1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 -dalje: ZR) propisano je da je poslodavac dužan isplatiti jednaku plaću radnici i radniku za jednak rad i rad jednake vrijednosti. Navedenu odredbu, a koja se odnosi na jednakost plaće žena i muškaraca valja tumačiti ekstenzivno tako da se ne odnosi samo na osobe različitog spola nego na jednakost plaće svih radnika koji obavljaju jednake poslove bez obzira na naziv radnog mjesta. Prema odredbi čl. 91. st. 2. ZR-a dvije osobe obavljaju jednak rad i rad jednake vrijednosti ako obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju, odnosno ako je rad koji jedna od osoba obavlja slične naravi radu koji obavlja druga, a razlike nemaju značaja u odnosu na narav posla ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti te ako se uzme u obzir kriterij stručne spreme, vještine, odgovornosti, uvjeta u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi.

22. Budući da je iz svih izvedenih dokaza utvrđeno da tužiteljica sadržajno obavljala iste poslove kao i disponenti i kontrolori koordinatori, da su njihovi poslovi jednakih vrijednosti prema kriterijima iz čl. 91 st. 2. ZR-a, sud je utvrdio osnovanim potraživanje tužiteljice s naslova razlike plaće između plaće koja je tužiteljici isplaćivana u utuženom razdoblju i plaće koja bi tužiteljici pripala da je na nju primijenjen koeficijent složenosti 2,40.

23. U odnosu na istaknuti prigovor zastare valja reći da se, sukladno čl. 232. st. 1. i 2. ZR-a, primjenjuje petogodišnji rok zastare iz odredbe čl. 139. ZR-a. Tužba je u ovoj pravnoj stvari prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu podnesena unutar predviđenog zastarnog roka od pet godina dakle u odnosu na niti jedno utuženo potraživanje iz specificiranog tužbenog zahtjeva nije protekao petogodišnji zastarni rok.

24. Imajući na umu sve navedeno valjalo je prihvatiti konačno postavljeni tužbeni zahtjev i dosuditi traženi iznos razlike bruto plaće za utuženo razdoblje koju bi tužiteljica ostvarila po koeficijentu 2,40 i to u ukupnoj visini od 5.653,74 EUR.

25. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od 16.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 92. st. 3. ZR-a, kao u točki I. izreke, dok se odluka o stopi zateznih kamata temelji na čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO) te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: Tarifa) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva i zatraženom trošku. Tako je tužiteljici valjalo priznati trošak sastava tužbe po Tbr. 7/1- 100 bodova, trošak sastava podneska od 23. svibnja 2025. po Tbr. 8/4 – 25 bodova, trošak zastupanja na ročištima 30. travnja 2025., 6. lipnja 2025. te 23. rujna 2025. po Tbr. 9/1 – po 100 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr 9/5 – 50 bodova odnosno ukupno 475 bodova, a što uz vrijednost boda iznosi 950,00 EUR te uz PDV od 25% ukupno iznosi 1.187,50 EUR.

27. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 16. travnja 2025. obzirom je navode iz predmetnog podneska mogla iznijeti na ročištu 30. travnja 2025.

28. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

29. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 14. listopada 2025.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku