Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

Posl. broj: R1 Ob-545/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Jasmini Drageljević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ML iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I. protustranke GL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te II. protustranke HL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 14. listopada 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je ML iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. FL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1954., a umrlog **.**.2025., i to počevši od 1991. pa sve do 3. rujna 2025., te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.

O b r a z l o ž e n j e

1.Predlagateljica ML je kod ovog suda podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u kojem navodi da je bila u braku sa pok. FL sve do 1991. godine kada je isti brak razveden. Međutim, nakon razvoda braka predlagateljica i pok. FL nastavili su živjeti u izvanbračnoj zajednici sve do 3. rujna 2025. godine kada je FL preminuo. Predlagateljica i pok. FL imaju dvoje zajedničke djece, zajednički su živjeli, zajednički su dijelili troškove kućanstva te zajednički brinuli jedan o drugome oko zdravlja i svakodnevnih životnih potreba.Predlagateljica kao izvanbračna supruga pok. FL, sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, smatra se članom obitelji koji ostvaruje pravo na mirovinu pok. supruga, time da je sukladno odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju određeno da se članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom, ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanbračnom postupku. Predlagateljica je nakon smrti izvanbračnog supruga nedvojbeno ostala udovica te sukladno čl. 67. Zakona o mirovinskom osiguranju ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu sve kako je do smrti izvanbračnog supruga, po kojemu joj to pravo pripada, navršila 50 godina života. Slijedom navedenoga, predlagateljica ima očigledan interes da sud provede postupak, izvede predložene dokaze te utvrdi postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice s pok. FL. Stoga predlagateljica podnosi ovaj prijedlog te predlaže da se nakon provedenog postupka donese rješenje kojim se utvrđuje da je predlagateljica ML iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. FL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] , rod. 24. travnja 1954., a umrlog **.**.2025., i to počevši od 1991. pa sve do 3. rujna 2025., te se ima smatrati njegovom izvanbračnom suprugom.

2. I. protustranka je podneskom od 23.09.2025. navela kako priznaje točnost navoda iz prijedloga predlagateljice od 17. rujna 2025. te je suglasna da sud donese rješenje kojim se utvrđuje izvanbračna zajednica, odriče se prava na žalbu na rješenje i priznaje pravomoćnost rješenja s danom donošenja istoga.

II. protustranka je podneskom od 23.09.2025. naveo kako priznaje točnost navoda iz prijedloga predlagateljice od 17. rujna 2025. te je suglasan da sud donese rješenje kojim se utvrđuje izvanbračna zajednica, odriče se prava na žalbu na rješenje i priznaje pravomoćnost rješenja s danom donošenja istoga.

3.Tijekom postupka Sud je izvršio uvid u isprave sadržane u spisu predmeta te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice.

4.Izvedene dokaze Sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 17.st.3. Zakona o izvanparničnom postupku NN 59/23).

5. Uzevši u obzir sve izvedene dokaze tijekom postupka, sud je stajališta da je prijedlog predlagateljice osnovan.

6. Uvidom u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (MUP) za predlagateljicu i sada pokojnog FL proizlazi da je predlagateljica živjela na adresi [adresa]. u periodu od 21.03.1994. pa nadalje, dok je pok. FL živio na istoj adresi – [adresa] od 28.08.1995.

Dakle, iz navedenih isprava na istovjetan način proizlazi da su predlagateljica i pok. FL imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi – [adresa] u periodu od 28.08.1995. pa nadalje, a iz iskaza predlagateljice proizlazi da su isti živjeli zajedno tijekom cijelog trajanja izvanbračne zajednice.

7. Iz Izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. FL proizlazi da oni za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nisu bili u bračnoj zajednici sa drugim osobama.

8. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da su ona i pok. FL do 1991. bili u braku, a tada je brak razveden i zatim su nastavili živjeti u izvanbračnoj zajednici sve do njegove smrti 3. rujna 2025. te su nastavili živjeti na istoj adresi u istom kućanstvu te je njihova zajednica bila potpuno nalik bračnoj zajednici, da je u njihovoj zajednici rođeno dvoje djece.

9. Odredbom čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

10.Po ocjeni ovoga Suda, iz ove zakonske definicije proizlaze četiri pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice: 1. postojanje životne zajednice, 2. da su partneri muškarac i žena, 3. da su partneri slobodni od bračnog statusa, odnosno nisu u braku, i 4. da zajednica traje najmanje tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka između partnera. Da bi izvanbračna zajednica proizvodila pravne učinke moraju kumulativno biti ispunjene sve ove pretpostavke.

11. Odredbom čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12. Nadalje, s obzirom da se izvanbračna zajednica utvrđuje sa sada pokojnom osobom, za napomenuti je da se prema odredbama članka 8. Zakonu o nasljeđivanju izvanbračnom zajednicom smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Dakle, definicija izvanbračne zajednice po Zakonu o nasljeđivanju djelomično se razlikuje od definicije u Obiteljskom zakonu s obzirom na pretpostavku trajanja vremena koje se definira kao: “dulje vrijeme“, a ne tri godine kao što je to u Obiteljskom zakonu. Uz ono što je isto tj. slobodni bračni status, zajednica je trebala trajati dulje i prestati ostaviteljevom smrću, a trebale su biti ispunjene pretpostavke za valjanost braka (punoljetnost partnera, sposobnost za rasuđivanje, osobe izvan nedopuštenog krvnog srodstva i osoba slobodnog bračnog stanja – čl. 25. do 28. Obiteljskog zakona). Navedeno je važno iz razloga što se na temelju navoda predlagatelja iznijetih u prijedlogu zaključuje da je predlagateljica ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza sada pokojnog FL.

Naime, odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog zakonskog članka je propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ovog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine.

Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku ali se u istoj ne navodi prema materijalnim odredbama kojega propisa, kao što to na primjer čini Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju koji u pogledu prava na zdravstveno osiguranje supružnika upućuje na propis o obiteljskim odnosima (čl.10. st. 1. t. 1.) ili Opći porezni zakon koji to pak također ne definira (čl. 15. st. 1.).

13.Imajući u vidu sve naprijed navedeno za napomenuti je i to da Sud u ovom postupku utvrđuje da li je postojala izvanbračna zajednica u slučaju predlagateljice i sada pokojnog FL, a ne to da li je predlagateljica stekla pretpostavke za ostvarenje prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (čl. 22., 65., 67., 72. i dr.) jer će se te pretpostavke utvrđivati pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u postupku u kojem će odluka iz ovog predmeta biti tek jedna od isprava kojom će se dokazivati ispunjenje Zakonom o mirovinskom osiguranju propisanih pretpostavki (u tom slučaju postojanje izvanbračne zajednice), kao što ista u tu svrhu može eventualno poslužiti i u nekim drugim postupcima. Dakle, s obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovoga Suda, u ovom konkretnom slučaju kada nisu precizno propisane odredbe kojega materijalnog i procesnog zakona primijeniti kod donošenja odluke i kod provođenja postupka (npr. kao što bi to u ostavinskom postupku bila primjena Zakona o nasljeđivanju) primijenjuju se, kao opće, odredbe Obiteljskog zakona. Prema tome, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. FL tijekom predmetnog perioda živjela u zajedničkom kućanstvu i to na način da su međusobno bili u emotivnim odnosima te da su održavali zajedničke socijalne kontakte sa drugim osobama, da su zajednički skrbili o svojoj imovini i raspolagali sa sredstvima koja su imali, brinuli se međusobno jedan o drugome, te o njihovom zajedničkoj djeci. Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja, odnosno sud je iz navedenih razloga prijedlog smatrao osnovanim u odnosu ovdje naznačene protustranke, a i same I. i II. protustranke navele kako su suglasne sa prijedlogom predlagateljice.

14.Slijedom svega navedenog, u smislu naprijed citiranih odredbi članka 11. Obiteljskog zakona u slučaju predlagateljice utvrđeno je da je ona sa pok. FL tijekom predmetnog perioda tj. neprekidno od 1991. pa sve do 3. rujna 2025. živjela u zajedničkom kućanstvu i to u izvanbračnoj zajednici.

Uz navedeno utvrđeno je i to da je njihova izvanbračna zajednica trajala u neprekidnom period dužem od tri godine (više od 20 godina) te da za to vrijeme nijedan od njih nije bio u braku sa drugom osobom radi čega su u njihovom slučaju, po ocjeni ovoga Suda, bile kumulativno ispunjene sve pretpostavke propisane odredbama članka 11. st. 1. Obiteljskog zakona radi čega je Sud prijedlog smatrao osnovanim i odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Bjelovaru, 14. listopada 2025. godine.

S U D A C :

Jasmina Drageljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Rješenje pravomoćno dana 14. listopada 2025. obzirom da su se stranke odrekle prava na žalbu.