Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-1273/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužiteljice ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Josip Tolić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice Josipa Tolića, odvjetnika u Zadru, na ročištu za objavu presude 14. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je pogrešan upis Republike Hrvatske kao vlasnice nekretnina oznake čest.br. 2478 k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik površine 474 m[2] , čest.br. 2582 k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik površine 373 m[2] , te čest.br. 2741 k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik površine 599 m[2] , te se određuje ispravak upisa vlasništva na tim nekretninama na ime tužiteljice ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to za cijelo, uz istovremeno brisanje cjelokupnog postojećeg upisa prava vlasništva na tim nekretninama s imena tuženice Republike Hrvatske.

II Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, isplatiti tužiteljici ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak postupka u iznosu od 2.629,64 EUR (dvijetisućešestodvadesetdevet eura i šezdesetčetiri centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 14. listopada 2025., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 11. lipnja 2024. navodi da je vlasnica i posjednica nekretnina oznake čest.br. 2478 k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik površine 474 m[2] , čest.br. 2582 k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik površine 373 m[2] , te čest.br. 2741 k. o. [katastarska općina], u naravi maslinik površine 599 m[2] , za cijelo. Navodi da je vlasništvo na svim predmetnim nekretninama stekla dijelom nasljeđivanjem majke ZMZ pok. UM te dijelom nasljeđivanjem djeda HM pok. CM. Pokojnog djeda tužiteljice, HM, naslijedili su tužiteljica za 6/8 dijela i njezina majka, a nevjesta ostavitelja, UMZ, za 2/8 dijela. Nakon smrti majke tužiteljice, istu je u cijelosti naslijedila tužiteljica. Prethodno je djed tužiteljice, HM pok. CM, iste nekretnine stekao nasljeđivanjem svojeg oca CM, te diobom sa svojim bratom UM prije više od 80 godina. Ovdje se radi o starini obitelji UM, koja se u nesmetanom posjedu ovih nekretnina nalazi zasigurno preko 150 godina, te su im iste nekretnine služile i služe kao maslinici. Dakle, prije cca 80 godina Z su podijelila, između ostalog, i neke jedinstvene nekretnine na dva susjedna dijela, pa je tako HM pripala nekretnina sadašnje oznake čest.br. 2478 k. o. [katastarska općina], UM nekretnina sadašnje oznake čest.br. 2479 k. o. [katastarska općina], odnosno HM je pripala nekretnina sadašnje oznake čest.br. 2741 k. o. [katastarska općina], dok je UM pripala nekretnina sadašnje oznake čest.br. 2751 k. o. [katastarska općina]. Isto tako, UM je dopala nekretnina sadašnje oznake čest.br. 2568 k. o. [katastarska općina], dok je HM dopala nekretnina preko puta ove, sadašnje oznake čest.br. 2582 k. o. [katastarska općina]. Iako bi po pravnoj i bilo kojoj drugoj logici trebala biti jednaka pravna sudbina svih naprijed navedenih nekretnina, koje su nastale od istih matičnih nekretnina, to se nažalost nije dogodilo, već je Komisija za preoblikovanje zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] kao vlasnike nekretnina oznake čest.br. 2479 k. o. [katastarska općina], čest.br. 2751 k. o. [katastarska općina], i čest.br. 2568 k. o. [katastarska općina], ispravno uknjižila fizičke osobe, tj. unuke UM, dok je kao vlasnicu njima susjednih nekretnina oznake čest.br. 2478 k. o. [katastarska općina], čest.br. 2741 k. o. [katastarska općina], i čest.br. 2582 k. o. [katastarska općina], potpuno nelogično i neosnovano te bez pravnog temelja, uknjižila tuženu Republiku Hrvatsku. Nažalost, navedena je Komisija zanemarila i sve spomenute isprave koje potvrđuju prednje navode tužiteljice, iako Republika Hrvatska nema nikakva vlasnička prava na tim nekretninama, niti se bilo koji drugi organ vlasti ikada nalazio u posjedu navedenih nekretnina, odnosno raspolagao istima. Isto tako, unatoč pravovremenom i obrazloženom prigovoru podnesenom od strane tužiteljice, taj je sud isti prigovor odbio kao neosnovan, te potvrdio upis Republike Hrvatske kao vlasnice. Zanimljivo je da se tužiteljicu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] uknjižilo kao vlasnicu nekretnine oznake čest.br. 2742 k. o. [katastarska općina], iako je ta nekretnina sve do izgradnje mjesnog puta prije 24 godine činila jedinstvenu cjelinu s nekretninom oznake čest.br. 2741 k. o. [katastarska općina]. Dakle, u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška], predmetne nekretnine upisane su kao vlasništvo Republike Hrvatske, koja nije stvarni vlasnik istih nekretnina, pa stoga tužiteljica ovim putem želi uskladiti zemljišnoknjižno sa stvarnim stanjem. Zaključno predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev. Ujedno podnosi eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva na utuženim nekretninama.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 19. srpnja 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da dokumentacije koja prileži tužbi, a za koju tužiteljica navodi da je temeljem iste stekla navodno pravo vlasništva na gore navedenim nekretninama, da ista nije podoba za upis prava vlasništva na ime tužiteljice, niti da iz iste proizlazi da bi tužiteljica ispunila pretpostavke koje se po zakonu traže za stjecanje prava vlasništva na državnoj imovini. Nadalje navodi da tužiteljica nije dokazala niti jednim materijalnim dokazom da su njezini pravni prednici bili u neprekinutom, mirnom i savjesnom posjedu za vrijeme kako se to navodi u tužbi. Nadalje dostavlja Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991., u kojem se u cijelosti nalazi čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere koje su u vlasništvu Republike Hrvatske i od kojih su u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] nastale utužene predmetne čest. zem. [katastarska čestica] te 2741 sve k. o. [katastarska općina], a što je vidljivo iz zapisnika Općinskog suda u Zadru Zemljišnoknjižni odjel Biograd na Moru, posl. br. Z-4221/2017/544, koji je priložen uz tužbu. Ističe se da rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na šumama i šumskom zemljištu počeo je teći tek od odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I- 374/1998 tj. od 12. siječnja 2000. godine, dakle jasno je da dosjelošću tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva na šumskom zemljištu. U vremenu od 6. travnja 1941. do 12. siječnja 2000. godine na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske bio je zastoj dosjedanja. Slijedom svega iznesenoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nastavno na prethodno tuženica smatra da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] izvršen valjan i zakonit upis Republike Hrvatske kao vlasnice predmetnih nekretnina, pa kako tužiteljica ničim nije dokazala svoje pravo vlasništva predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan uz obvezu naknade troška prouzročenog ovim parničnim postupkom tuženici.

3. U dokazne svrhe sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu i to: rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču u Biogradu na Moru, posl.br. O-204/2012, UPP/OS-42/2012 od 16. travnja 2012. ( list spisa 7-11, 35-38), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, posl.br. O- 684/68 od 10. ožujka 1971. ( list spisa 12-13), izvod iz katastarskog plana DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru (list spisa 14-16), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-4221/2017/544 od 14. lipnja 2018. ( list spisa 17-19), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] od 17. svibanj 2024., broj: Z-16811/24, Z-21846/20 ( list spisa 20-21), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-4221/2017/738 od 24. kolovoza 2018. ( list spisa 22-24), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] (list spisa 25-31), zapisnik DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Biograd na Moru, KLASA: 932-07/12-05/00070, URBROJ: 541-19-3-02/15-12-2 od 14. lipnja 2012. ( list spisa 32-34), zapisnik DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostava Biograd na Moru, KLASA: 932-07/12-05/00033, URBROJ: 541-22-4-7-12-2 od 4. listopada 2012. ( list spisa 39-41), izvod iz posjedovnog lista broj 544 k. o. [katastarska općina] (list spisa 42), povijest promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru, KLASA: 936-02/20- 05/92, URBROJ: 541-22-05/4-20-2 OD 14. listopada 2020. ( list spisa 43-55), Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991. ( list spisa 60-61), -02/15-12-2 od 14. lipnja 2012. ( list spisa 32- 34), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z- 4221/2017/736 od 24. kolovoza 2018. ( list spisa 65-67), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z-4221/2017/665 od 6. kolovoza 2018. ( list spisa 68-70), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju ĐM, dipl. ing. geod. (list spisa 96-98, 100-105), nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za agronomiju i procjenu poljoprivrednog zemljišta Marije Jurić, dipl. agr. (list spisa 100-129), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjene nekretnina RM, ing. građ. (list spisa 137-152), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 90-92), te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka:

AM (list spisa 160-161), SM (list spisa 161-162), GM (list spisa 162-163) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužiteljice (list spisa 163-164).

3.1. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] uknjižene kao vlasništvo tuženice za cijelo u postupku preoblikovanja zemljišne knjige.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana vlasnicom predmetnih nekretnina u cijelosti u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i to zapisnikom, broj: Z-4221/2017/544 od 14. lipnja 2018.

7. Sporno je s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava, je li sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku o prigovoru ovdje tužiteljice.

9. Odredbom članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17. - u daljnjem tekstu: ZZK/96.) odnosno odredbom članka 205. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22., u daljnjem tekstu: ZZK-a) propisano je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijekom ( tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišno knjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

10. Iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica povrijeđena u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], odnosno proizlazi da je tuženica neosnovano upisana vlasnicom na predmetnim nekretninama u tom postupku.

11. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] broj: Z-4221/2017/544 razvidno je da kat. čest. [katastarska čestica] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] uknjiženog prava vlasništva Republike Hrvatske, kat. čest. [katastarska čestica] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] uknjiženog prava vlasništva Republike Hrvatske, dok kat. čest. [katastarska čestica] odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], dijelu kat. čest. [katastarska čestica] uknjiženog prava vlasništva u korist HMZ, za 1/6 dijela, kat. čest. [katastarska čestica] uknjiženog prava vlasništva u korist Republike Hrvatske za cijelo i kat. čest. [katastarska čestica] uknjižena kao općenarodna imovina za cijelo.

12. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositeljice ZM podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], razvidno je da je odbijen prigovor predlagateljice kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnim nekretninama ostala neizmijenjena, a podnositelj ovdje tužiteljica je upućena svoje pravo ostvarivati u parnici uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od trideset dana od dana zaključenja rasprave.

13. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po povjereniku Dušanu Kvartuču, javnom bilježniku u Zadru, poslovni broj: O-204/2012, UPP/OS-42/2012 od 16. travnja 2012. ( list spisa 7- 11) razvidno je da je kao nasljednica pok. ZMZ rođene 1927., a umrle 2011. proglašena zakonska nasljednica ZM za cijelo. Uvidom u predmetno rješenje razvidno je da su u ostavinsku imovinu pok. ostaviteljice kao izvanknjižno vlasništvo uvršteni dijelovi nekretnina i to: kat. čest. [katastarska čestica] zvani Mali bokolj, u naravi maslinjak površine 300 m[2] , kat. čest. [katastarska čestica], zvana Boganča, u naravi maslinjak površine 1000 m[2] , kat. čest. [katastarska čestica], zvana Skalica u naravi maslinjak površine 3801 m[2] i kat. čest. [katastarska čestica], zvana Skalica, u naravi šuma površine 118 m .

14. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, posl.br. O-648/68 od 4. prosinca 1970. ( list spisa 12-13) proizlazi da su pok. ostavitelja HM, rođenog 1880., a umrlog 1968. naslijedile nevjesta VM i unuka MM. Ujedno uvidom u citirano rješenje razvidno je da su između ostalog njegovu ostavinsku imovinu činile i nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

15. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru, KLASA: 936-02/20- 05/92, URBROJ: 541-22-05/4-20-2 od 14. listopada 2020. ( list spisa 43-55) razvidno je da se kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere odnosi na dio kat. čest. [katastarska čestica], dio kat. čest. [katastarska čestica], dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere. Nadalje, kat. čest. [katastarska čestica] nove izmjere se odnosi na dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere. Revizijom posjedovnog stanja 1949., kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] upisane su u popisni list posjeda 14 i 15 na ime posjednika BM. ĐM. Kat. čest. [katastarska čestica] upisana je u popis posjeda 75. Iskazom promjena 5/72. čestice zemlje iz posjedovnog lista broj 15 mijenjale su naslovnu stranu posjedovnog lista ( na temelju rješenja o nasljeđivanju ) na način da se upisuje VM ud. U. Iskazom promjena 3/2012. čestice zemlje iz posjedovnog lista 15 mijenjale su naslovnu stranu posjedovnog lista na temelju rješenja o izvršenoj promjeni i akta temeljem kojeg je izvršena promjena – rješenje o nasljeđivanju iza pok. VM, posl.br. O-204/212, UPP/OS-42/2012. Iskazom promjena 11/2012. na česticama zemlje upisanim u posjedovni list 15 izvršena je ispravka pogrešnog upisa na način da se umjesto pogrešno navedenog posjednika KM upisuje ZM. U postupku izlaganja dio kat. čest. [katastarska čestica], dio 1586/121, dio 1586/2 i dio kat. čest. [katastarska čestica] obuhvaćene se novim katastarskim brojem 2741, a dio kat. čest. [katastarska čestica], dio kat. čest. [katastarska čestica] obuhvaćene su novim katastarskim brojem 2478.

16. Uvidom u Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982.-1991. (list spisa 60- 61) slijedi da su nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere površinom od 246421 m[2] , kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom od 115547 m[2] , obuhvaćene Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima biogradskog užeg područja krša za razdoblje od 1982. do 1991. godine odnosno na dan 16. listopada 1990. kad je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

17. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetne nekretnine identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je neposrednim opažanjem suda utvrđeno da je ista ograđena sa svih strana suhozidom. Nadalje, drugu pokazanu nekretninu vještak je identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ujedno je neposrednim opažanjem suda utvrđeno da je ista s tri strane ograđena suhozidom te s jugoistočne strane međnim kamenjima. U odnosu na treću pokazanu nekretninu, vještak mjerničke struke ju je identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja maslinik, ograđenu suhozidom i međnim kamenjem.

17.1. Iz sačinjenih skica sudskog očevida od strane vještaka ĐM, dipl. ing. geod. razvidno je da su na skicama žutom bojom označene nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 599 m[2] , kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 474 m[2] te kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 373 m . Ujedno je vještak na skicama naznačio suhozide koji egzistiraju i omeđuju predmetne nekretnine, kao i naslagana međna kamenja koja omeđuju nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Ujedno kao prilog skicama sudskog očevida vještak je izradio preklop predmeta spora s digitalnim orto-foto snimkama iz 1968.

18. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Marije Jurić, dipl. ing. agr. od 1. rujna 2024. (list spisa 110-129) proizlazi da nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] u naravi predstavlja obraslo zemljište prekriveno niskim raslinjem, grmljem te stablima crnike i alepskog bora. Iz određene daljine da je uočen je veći broj maslina, međutim iste nisu pregledane zbog neprohodnosti terena. Nadalje, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dijelom obraslo zemljište s biljnim sastojinama i na njoj se nalaze osam stabala starih maslina. Nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također predstavlja obraslo zemljište istovjetnom samoniklom vegetacijom na kojoj se nalaze dva stabla maslina. U neposrednoj blizini puta da se nalaze ostatci debla dviju maslina, koje su posječene u razini tla. Nadalje, navodi se da su stabla na kat. čest. [katastarska čestica] i na kat. čest. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] starija od 80 godina. U sačinjenom nalazu i mišljenju stalna sudska vještakinja je navela da procjena starosti nasada može varirati ovisno o sorti, geografskom položaju, klimatskim uvjetima, reljefu, tlu, uvjetima uzgoja i ostalim čimbenicima koji utječu na rast i razvoj biljaka. Navedene godine starosti mogu odstupati iz spomenutih razloga pa da zbog tog razloga sačinjeni nalaz i mišljenje obuhvaća približnu procjenu. Ujedno nalazu i mišljenju prileže fotografije zatečenog stanja na licu mjesta.

19. Stalni sudski vještak RM, ing. građ. je u svom nalazu i mišljenju (list spisa 137-152) naveo da su na temelju samog očevida i službenog zračnog snimka iz 1959. dobivenih od Državne geodetske uprave ( javno dostupan) označeni suhozidi izgrađeni dijelom prije 1959.

20. Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka kao stručnim i objektivnima, izrađenih u skladu s nalogom suda. Ujedno niti stranke nisu imale primjedbe na naprijed citirane nalaze stalnih sudskih vještaka.

21. Svjedok AM je u iskazu (list spisa 160-161) naveo da da su mu poznate predmetne nekretnine. Jednu u mjestu nazivaju "Skalice" i taj teren da se nalazi poviše od mora, zatim jedan teren malo dalje od puta kojeg u mjestu nazivaju "Stenice" te treći teren da se nalazi uz sami bijeli put i nazivali su ga "Pod krug" ili "Pod Glavice". Što se tiče nekretnine "Skalica" navodi da mu je taj teren jako dobro poznat budući da njegova parcela graniči uz ovu parcelu. Na toj nekretnini se nalazi maslinik koji je tamo od kad zna za sebe. Sjeća se da je na ovoj parceli još kao dijete viđao ZM koja je dolazila s majkom VM i djedom HM na ovu nekretninu, a oni su obrađivali masline jednako kao što su i oni na svom terenu imali masline. ZM da je viđao sa majkom i pokojnim djedom HM budući da joj je otac umro ranije. Istaknuo je da se jako dobro sjeća HM. Ta parcela da je ograđena i te da njegovu nekretninu i ovu nekretninu koja danas pripada ZM dijeli kameni suhozid. Ne pamti tko ga je gradio, od kad pamti sebe navodi da pamti i da je postojao taj kameni zid. Koliko mu je poznato nikada nikakvih sporova nije bilo vezano za ovu nekretninu, nije čuo da bi itko danas ZM ili ranije pok. VM ili HM osporavao vlasništvo ovog terena. Naveo je da lugar nikad nije dolazio na ovaj teren, u to vrijeme lugar je bio IM, on nije zalazio na privatne terene, njega nisu zanimali privatni maslinici već je kontrolirao državnu šumu. Nikada koliko pamti na ovom terenu nije bilo šume. Nadalje, što se tiče terena "Stenice" navodi da i taj teren pripada danas ZM, a ona ga je stekla na isti način kao i "Skalicu", dakle od svoje majke pok. VM, a ona od pokojnoga HM. Naveo je da se na ovoj parceli također nalazilo oduvijek nekoliko stabala maslina. Još kao dječak kad je znao prolaziti pored ove nekretnine, sjeća se da su i tada postojale masline. Na ovom terenu da je još kao dijete viđao pok. HM, VM kao i ZM. Koliko pamti i ova parcela je ograđena, čini mu se suhozidima koji nisu baš visoki, ali parcela je ograđena. Nije čuo nikada da bi bilo spora vezano za ovu nekretninu. Također navodi da ona nikad nije predstavljala šumu i zbog toga lugar nije imao što dolaziti na ovaj teren. Treća parcela naziva "Pod Glavica" ili "Pod Krug" kako je tko zvao u mjestu se nalazi odmah uz bijeli put kojim da je prolazio često još kao dijete. Tako da se sjeća da su i tada postojale masline na ovom terenu. Danas ovaj teren pripada ZM koji je stekla na jednak način kao i ranije nekretnine, dakle nasljeđivanjem majke VM i djeda HM. Znao je viđati također i VM, HM i ZM na ovom terenu i nije čuo da bi bilo spora vezano za ovu nekretninu. Ova nekretnina je oduvijek ograđena suhozidom. Također ovdje nije bilo šume na ovom terenu i lugar nije zalazio. Cijeli svoj život živi u [adresa] tako da može reći da su mu vrlo dobro poznate sve tri parcele, a napominje da se sa osam godina sjeća još svog pradjeda s kojim je prolazio u mjestu i koji mu je pričao o njihovoj zemlji i zemlji sumještana. Na poseban upit naveo je da je njegov pokojni pradjed generacija sa ocem HM, tako da je iz priče svoga pradjeda zaključio da su te masline starije od 150 godina.

22. Svjedokinja SM je u iskazu (list spisa 161-162) navela da su ZM i ona prijateljice još od djetinjstva, ista su generacija te da je sve do srednje škole živjela u [adresa]. Tako da je njoj jako dobro poznato da je ZM bila jedinica u svojih roditelja, a s obzirom da joj je otac jako rano preminuo, njezina majka PM je nastavila obrađivati zemlju svoga svekra pok. HM. Istaknula je da je jako dobro poznavala pok. HM i njegovu suprugu pok. TM. Sad točno se ne može izjasniti kad je pok. HM preminuo, po sjećanju da je to bilo negdje 60-ih godina prošlog stoljeća jer je tada još živjela u [adresa]. Nadalje je navela da su se ZM i ona kao djeca stalno družile. U to vrijeme je bio običaj da djeca kad malo stasaju tj. porastu pomažu roditeljima u kući i u polju. Tako da se često znala pridružiti ZM i njezinoj majci kada bi išle u polje raditi pa tako i na ova tri terena o kojima je danas riječ na kojima su brale masline. Jedan teren su zvali "Skalice", drugi teren se danas naziva "Stenice", ali su ga zvali "Mali Bokolj", a treća nekretnina se danas naziva "Glavica" međutim tu nekretninu da su zvali "Pod krug". Što se tiče "Skalica" navela je da se ona nalazi odmah uz mali put. Tim putem da je još kao dijete često prolazila budući da su tim putem i gonili ovce, a interesantno im je bilo što taj put vodi do mora. Sjeća se da je sa ZM dolazila na "Skalice" gdje su se kao djeca znale igrati na način da su pekle šećer te radile bombone. Na ovom terenu se nalazilo nekih desetaka maslina, pamti ove masline od svoje desete godine života, ali da se sjeća da su već tada te masline bile stare masline i velikih krošnji i debla pa zaključuje da su puno starije od njezinog rođenja. Još kao dijete da je ZM pomagala brati masline. Sve te masline su bile obrađivane. Sve ih je obrađivala Šimičina majka pok. PM, a možda prije toga njezin djed HM. Nekretnina je ograđena suhozidom oduvijek koliko pamti. H nikada nije viđala na "Skalicama". Tu nije bilo šume jer je ta nekretnina od kad pamti obrađivana. Druga parcela "Stenice" da joj je jako dobro poznata budući da je obitelj njezina oca JM u neposrednoj blizini imala također svoj teren s maslinama. Što se tiče oblika može reći da je riječ o jednoj dužoj i uskoj parceli. Na ovoj parceli se također nalaze masline od kad pamti sebe. Na ovom terenu da je osobno viđala pok. PM i ona je to održavala redovno isto kao i "Skalicu", ovo je VM stekla od svekra pok. HM što u obitelji nikada nije bilo sporno. Kao i "Skalica" i ova parcela je ograđena kamenim suhozidom. Kako su ljudi na ovom predjelu vadili kamen, kamenja su koristili upravo za gradnju i postavljanje tih kamenih suhozida. Nikad nije vidjela lugara da bi dolazio na ovaj teren. C je u to vrijeme bio iz [adresa], ali on je kontrolirao državnu imovinu. Što se tiče treće parcele "Pod krug" tj. danas "Glavice" navela je da vrijedi sve što je rekla i u odnosu na "Stenice". Također se nalaze maslinici i naglašava da je njezin otac u neposrednoj blizini imao svoj teren. Još kao dijete postavljala je kamene suhozide na njihovom terenu jer su ono vrijeme djeca pomagali roditeljima. Tako da osobno zna još kao dijete da je ova nekretnina pripada pok. FM.

23. Svjedok GM je u iskazu (list spisa 162-163) naveo da su njegov djed pok. RM i Šimičin djed pok. HM dva brata. Čak da se sjeća pok. HM, dok svog djeda pok. RM se ne sjeća, ali zna da su se njih dvojica podijelila i to upravo vezano za ove terene o kojima je riječ. Oni su svu imovinu podijelili na pola tako da su pokojna braća pok. RM i pok. HM parcele fizički podijelili na način da su stavili kamenja. Nadalje može reći da je ZM ove terene stekla nasljeđivanjem svoje majke FM koju su zvali u mjestu pod nadimkom " Đ" . Budući da je ona ostala bez supruga kada je on imao 23 godine, ona je nastavila živjeti sa kćeri i naslijedila je ove terene od svekra pok. HM. ZM je jedinica u majke i oca. Jedan teren da se lokalno naziva "Skalica", u naravi predstavlja maslinik od kad pamti sebe, pamti i te masline. Ovaj teren se nalazi neposredno uz bijeli put "Put Čerena", a probijen je možda prije više od deset godina. Nije čuo da bi bilo ikada ikakvih sporova vezano za "Skalice". C nikad nije zalazio na ovaj teren. Lugari su kontrolirali državnu zemlju i često su prolazili putem, ali nikada nije zalazio unutar ove parcele. Drugu parcelu da su oduvijek zvali "Pod Bokolj" iako misli da je sad promijenila naziv. Na ovoj parceli pamti da su oduvijek postojale masline i to otprilike 7-8 stabala maslina, možda i više. Još kao dijete pamti da je postojalo i starih i mladih maslina, misli da niti jedna nema ispod sto godina. Danas zna često prolaziti ovim putem budući da ide u lov, ali i njegova obitelj odnosno rođak NM ima nekretninu koja graniči odmah sa ovom nekretninom, budući da su oni svi djeljenici kao što je ranije naveo. I ova parcela je ograđena na isti način kao i "Skalice" kamenim suhozidom, a među njima djeljenicima međnim kamenjima. Lugar nije nikada zalazio na ovu parcelu jer je ovo bila privatna zemlja. Na trećoj parceli "Pod Krug", ograđenoj sa svih strana, po njegovoj procjeni nalazi se otprilike 11 stabala maslina, a svaka maslina je ograđena poprečnim kamenim zidovima. Također oduvijek pamti da su na ovom terenu postojale masline, svaki dan ih gleda budući da svaki dan prolazi putem koji se nalazi odmah do ove parcele. Nije čuo za ikakve sporove niti da bi ZM, FM i ranije pok. HM itko osporavao vlasništvo. Nadalje je naveo da sve tri parcele danas pripadaju ZM i nju i njezinog supruga zna viđati kako dolaze na ove terene, dolaze i njihova djeca i oni se brinu tj. obrađuju te masline i održavaju te terene. Koliko zna da ZM i njezin suprug i dan danas beru te masline.

24. U stranačkom iskazu tužiteljica ZM (list spisa 163-164) je navela da je sve parcele naslijedila od svoje pok. majke pok. FM i djeda pok. HM. Istaknula je da je bila jedino dijete u svojih roditelja, njezin otac je poginuo 1950., kada je bila beba od dva mjeseca tako da je odrasla s majkom te s djedom HM i bakom TM. Jako se dobro sjeća svoga djeda HM koji je rođen 1880., a umro 1968. i on da joj je čak pričao da su ove parcele i ranije pripadale pradjedu pok. ĐM. Istaknula je da im nitko nikada nije osporavao vlasništvo ovih parcela. Riječ je o parcelama koje se nazivaju i to: danas "Stenice", a ranije "Mali Bokolj", druga parcela danas "Glavica", a ranije "Pod Krug" i treća je ostala pod nazivom "Skalica". Sve ove parcele u naravi predstavljaju maslinike. Jedino može reći da se na "Skalici" nalazi manje maslina budući da je tu prošao put koji je presjekao teren pa i masline. Nadalje je navela da je još kao dijete dolazila na ove terene sa svojim djedom pok. HM i majkom FM i nikada im nitko nije osporavao vlasništvo niti im je branio. Lugar nikad nije zalazio na ove parcele budući da je to njihovo vlasništvo oduvijek, to su privatni maslinici. Lugari su kontrolirali državnu zemlju tj. državnu šumu. Te masline oduvijek postoje na terenu, još dok je bila dijete sjeća se da su te masline bile ogromne. Po priči djeda pretpostavlja da je još i pokojni pradjed ĐM koji je umro 1916. imao masline. Istaknula je da su ove parcele ograđene kamenim suhozidima, a ono što je zanimljivo je da su svi tereni ograđeni posebnim kamenim ogradama u kojima se nalaze masline. Napominje da je pokojni djed HM imao brata pok. RM s kojim se dijelio. Tako da su se i ovi predmetni tereni između braće pok. HM i pok. RM dijelili na pola na način da su između stavljane kamenite međe. Zbog toga veliki kameni suhozidi nisu sa svih strana jer su oni djeljenici unutar obitelji.

25. Prema odredbi članka 114. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

26. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.

27. Odredbom članka 159. stavka 1. ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

27.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

27.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

28. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

29. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

30. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

31. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

32. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužiteljica i njezini prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetnih nekretnina jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, a upisani vlasnik svo vrijeme, niz godina, bio je potpuno pasivan u iskazivanju bilo kojih vlasničkih ovlasti na nekretninama i svojatanju nekog prava na istima, pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).

33. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka AM (rođenog 1950.), SM (rođen 1950.) i GM ( rođenog 1961.) koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetnih nekretnina koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su svjedoci AM i GM mještani male sredine mjesta [adresa], gdje je ujedno svjedokinja SM rođena (gdje se i nalaze predmetne nekretnine) u kojoj su mještani međusobno povezani, da su imajući u obzir navedeno iskazivali iscrpno i suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, pa je sud iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim. Pa su svjedoci suglasno iskazali da su predmetne nekretnine ranije bile u posjedu tužiteljičinog djeda pok. HM, da je riječ o parcelama lokalnog naziva „Skalice“, „Stenice“ ili „ Mali bokolj“ i „Pod krug“, da su oduvijek ograđene kamenim suhozidom, s tim da je svjedok GM istaknuo da su među djeljenicima ograđene i kamenjima. Suglasno su naveli da su na predmetnim nekretninama oduvijek postojale masline, da ih je obrađivao pok. HM kojeg da su poznavali svi saslušani svjedoci, a nakon pok. djeda parcele da je nastavila koristiti njegova nevjesta tužiteljičina majka UMZ, a potom suglasno su iskazivali da danas utužene nekretnine posjeduje upravo tužiteljica. Svjedoci su suglasno iskazali kako vezano za ove parcele nikad nisu čuli za spor unutar obitelji, kao i da bi netko treći pa tako niti iz Šumarije osporavao tužiteljici i njezinim prednicima posjedovanje i korištenje ovih utuženih nekretnina. Posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušane tužiteljice budući da je iskazivala u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i ostalim izvedenim dokazima tijekom postupka.

33.1. Prvenstveno, sukladno povijesti promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Biograd na Moru, KLASA: 936-02/20-05/92, URBROJ: 541-22-05/4-20-2 od 14. listopada 2020. ( list spisa 43-55) prema kojoj su na kat. čest. [katastarska čestica], zv. Skalica u površini od 3802 m[2] , kat. čest. [katastarska čestica] zv. Skalica, kat. čest. [katastarska čestica] u površini od 1000 m , sve k. o. [katastarska općina] stare izmjere ( od dijela koje je nastala sporna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere), na kat. čest. [katastarska čestica], zv. Mali Bokolj, u površini od 300 m[2] ( od dijela koje je nastala sporna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere) od najstarijih podataka 1949. bila evidentirana obitelj UMZ odnosno kao posjed pok. HM, djeda tužiteljice, a potom pok. ZMZ, majka tužiteljice.

34. U odnosu na Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima zadarskog užeg područja krša za razdoblje 1982. -1991. ( odnosno na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o šumama), po stavu ovog suda tuženica ne bi samo radi toga stekla pravo vlasništva prema odredbi čl. 16. Zakona o šumama, posebno stoga što su predmetne nekretnine po kulturi upisane kao maslinici, što je sud utvrdio neposrednim opažanjem na licu mjesta, pa tako iskazima saslušanih svjedoka i provedenim vještačenjem. ( vidjeti odluku Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, posl.br. Gž Zk-291/17-2 od 12. listopada 2017.). Naime, prema utvrđenjima ovoga suda, a koja tijekom postupka nije sporila niti tuženica, riječ je o kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] koje su opisno navedene kao maslinici, nesporno ograđene kamenim suhozidima i međnim kamenjem sa svih strana, što proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka, a na kojima su nesporno nalaze stabla maslina, dok su ujedno svjedoci suglasno naveli da na sporne nekretnine nisu dolazili lugari. Iako iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Marije Jurić proizlazi da se predmetnoj parceli oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije moglo pristupiti zbog nepristupačnosti iste, međutim ista je iskazala da je upravo i na ovoj parceli uočen veći broj stabala maslina. Nadalje iz nalaza i mišljenja vještakinje za poljoprivredu Marije Jurić proizlazi da su sva zatečena stabla maslina na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] starija od 80 godina. Slijedom navedenog predmetne nekretnine se nalaze u posjedu tužiteljice i njezinih prednika najkasnije od pedesetih godina prošlog stoljeća, a na kojim nekretninama nitko treći nikad nije polagao pravo vlasništva, iz čega slijedi da na dan stupanja na snagu ZID ZŠ-a 16. listopada 1990., (kojim je Republika Hrvatska postala vlasnikom šuma i šumskog zemljišta), iste nisu predstavljale šumu (niti šumsko zemljište).

34.1 Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine" broj 41/90, dalje ZID ZOŠ), te su od toga dana šume i šumsko zemljište koje su do tada bile u društvenom vlasništvu, postale vlasništvo Republike Hrvatske, s time da se prema odredbi čl. 4. ZOŠ-a, šumom prema tom Zakonu smatralo zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari, a da se šumom nisu smatrale odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari, šumski rasadnici, vjetrobrani, pojasevi, drvoredi, ni parkovi u naseljenim mjestima, dok se šumskim zemljištem, prema tom Zakonu, smatralo zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma.

34.2. Slijedom izvedenih dokaza, nekretnine koje su predmet ovog postupka, najmanje od pedesetih godina prošlog stoljeća, po svojoj naravi nisu šume niti šumsko zemljište. U svakom slučaju, za ukazati je da Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom rješenju poslovni broj Revd-3164/2022-2 od 24. siječnja 2023. nije dopustio reviziju jer je o pitanju stjecanja prava vlasništva dosjelošću na šumskom zemljištu zauzeto pravno shvaćanje (npr. u odlukama poslovni broj Rev-1424/2021 od 4. siječnja 2022., Rev- 291/2014-2 od 17. travnja 2018., Rev-3014/2019 od 12. svibnja 2020.). Prema pravnom shvaćanju iz tih odluka za takve nekretnine treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, kao i vrijeme nakon toga, sve do 17. studenoga 1999.

35. Slijedom svih naprijed izvedenih personalnih i materijalnih dokaza, sud je utvrdio da su predmetne nekretnine u cijelosti uživane po prednicima tužiteljice, koju je koristio još djed tužitelja pok. HM pok. ĐM, rođen 1880., a umrlog 1968. na način da je iste koristio za obrađivanje maslina, a potom na jednak način i tužiteljičina majka UMZ, rođena 1927., umrla 2011., koja je zajedno sa kćeri, ovdje tužiteljicom ZM proglašena oporučnom nasljednicom iza pok. HM, a potom tužiteljica koji je predmetne nekretnine koristila na isti način kao njezin pok. djed i majka, dakle održavanjem stabala maslina koje se i danas nalaze na utuženim nekretninama što je sud utvrdio uviđajem na licu mjesta, a koje nitko nikada nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina koje su jasno omeđene od susjednih nekretnina i to suhozidom i međnim kamenjima, dok iz orto-foto snimki iz 1968. ( list spisa 96-98) je razvidno da su utužene nekretnine i tada bile istog oblika i u istim gabaritima, ograđene dijelom kamenim suhozidom izgrađenim prije 1959. kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka građevinarske struke, manifestirajući vlasničkopravna ovlaštenja na očigled svih. Ukazuje se da iz izvedenih dokaza proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti ograđena kamenim suhozidom sa svih strana, dok su kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] dijelom ograđene kamenim suhozidom, a dijelom međnim kamenjima, međutim upravo u dijelu na kojem graniče s nekretninama i to kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane na djeljenike ČM ( list spisa 22-24) i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao suvlasništvo OM, LM i UM svakog za 1/ 3 dijela( list spisa 27 ), između kojih međe nikad nisu bile sporne. Slijedom svega iznesenog, po stavu ovog suda predmetne nekretnine su još od najkasnije od početka pedesetih godina prošlog stoljeća, u samostalnom posjedu pok. HM, djeda tužiteljice koja se dalje prenosila unutar obitelji pa do tužiteljice koju nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju spornih nekretnina, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužiteljica i po prednicima mogla dosjedati i u vremenu kad je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva.

36. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

37. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa) tuženica je u obvezi tužiteljici naknaditi troškove postupka jer je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu.

37.1. Tužiteljici je prema vrijednosti predmeta spora (1.330,00 EUR) priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 13. rujna 2024., 21. veljače 2025. ( pristup ročištu za uviđaj na licu mjesta) i 1. listopada 2025. (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife) od po 100 bodova.

37.2. Tužiteljici nije priznat trošak opisan kao „ nagrada za čekanje na raspravu, vijećanje, izbivanje iz pisarice za vrijeme putovanja i sl. ( Tbr. 35) Zadar- Ždrelac- Zadar, 2 započeta sata (21. veljače 2025.)“ s obzirom da se po stavu ovog suda ne radi o nužnom trošku u smislu odredbe članka 155. ZPP-a koji mogu pasti na teret protivne strane. Nadalje, nije priznat zatraženi trošak prijevoza osobnim automobilom na relaciji Preko-Ždrelac-Preko u zatraženom iznosu od 12,32 EUR. Naime, prema Tbr. 50. Tarife odvjetnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza u visini cijene karte I. razreda ekspresnog vlaka ili broda, avionsku kartu za poslovni razred i za spavaća kola u vlaku, odnosno kabinu na brodu, ukoliko putovanje mora obaviti noću. Naknada iz prethodnog stava pripada odvjetniku u visini prijevoznih putnih troškova za putovanje najkraćim mogućim putem. Za upotrebu vlastitog automobila odvjetniku pripada nadoknada u visini 30% cijene bezolovnog benzina od 100 oktana za svaki prevaljeni kilometar. Međutim, iz stanja spisa nije moguće utvrditi da bi punomoćnik tužiteljice na lice mjesta došao vlastitim osobnim automobilom jer postoje i drugi načini dolaska na lice mjesta, primjerice da stranka svojim automobilom doveze punomoćnika na lice mjesta. S obzirom da prvenstveno iz dostavljenog troškovnika nije naznačen datum nastanka takvog troška, što takav zahtjev čini neodređenim, po pretpostavkom da bi isti predstavljao putni trošak za pristup uviđaju na licu mjesta, punomoćnik tužiteljice svakako nije dokazao da je na lice mjesta došao vlastitim automobilom niti je dostavio dokaz koliko kilometara iznosi udaljenost i kolika bi bila cijena benzina na dan uviđaja 21. veljače 2025. ( takav stav zauzeo je Županijski sud u Puli-Pola u odluci, poslovni broj: Gž Ovr-248/2025-2 od 24. lipnja 2025.)

37.3. Dakle, tužiteljici je priznato ukupno 400 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 800,00 EUR, a uvećano za PDV od 25 % iznosi 1.000,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 1.550,00 EUR, iznos sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 EUR, trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 53,09 EUR. Slijedom čega, tužiteljici je priznat ukupni trošak parničnog postupka u iznosu od 2.629,64 EUR, dok je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka preko dosuđenog odnosno za iznos od 110,78 EUR, kao neosnovan.

37.4. Dakle, tužiteljici je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 2.629,64 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (14. listopada 2025.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.), pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

38. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 14. listopada 2025.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužiteljici po punomoćniku Josipu Toliću, odvjetniku u Zadru

- tuženici po zz Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel.