Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, Josipa Jelačića 3

K-12/2023-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Ivici Matišiću kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Renate Pjajčik kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog SK zastupanog po AK, odvjetniku iz [adresa] zbog kaznenog djela iz čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/11, 144/12, 56/15 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 u daljnjem tekstu KZ/11) povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj K-DO-149/20188-116 od 22. veljače 2019.,odnosno izmijenjene optuženice KO-DO-25/2023-10 od 10. rujna 2025. nakon održane usmene i javne rasprave dana 08. listopada 2025. u nazočnosti optuženika SK, branitelja AK, odvjetnika iz [adresa] i zamjenice općinskog državnog odvjetnika u Bjelovaru Valentine Zoroja, na ročištu za objavu presude dana 14. listopada 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.Na temelju odredbe čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka USRH, 143/12, 56/13, 145,13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 72/25 – dalje u tekstu ZKP/08)

OPTUŽENIK EK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i ZK rođene A, rođen **.**.1980. u [adresa], s prijavljenim  prebivalištem  u [adresa],  državljanin Republike  Hrvatske,  kv  zidar,  poslovođa gradilišta, zaposlen u trgovačkom društvu „Poduzeće  za  ceste“  d.o.o.  Bjelovar,  s mjesečnom plaćom u iznosu od 6.000,00 kuna, oženjen, otac troje djece, pismen, sa završenom  srednjom  stručnom  spremom, bez imovine, vojsku nije služio, bez čina, neodlikovan,  prekršajno  kažnjavan  prema izvatku iz prekršajne evidencije, neosuđivan, brani se sa slobode

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi 11. listopada 2017. oko 14,45 sati, u Bjelovaru, na Južnoj obilaznici, na privremenom gradilištu „Rekonstrukcija izlaza iz zone JUG na južnu obilaznicu“, kao voditelj radne grupe i ovlaštenik poslodavca trgovačkog društva "Poduzeće za ceste" d.o.o. Bjelovar za zaštitu na radu, zadužen za neposrednu provedbu organizacije i rada na gradilištu, vođenje poslova zaštite na radu te primjenu pravila i mjera zaštite na radu, pri obavljanju radova na izgradnji sustava odvodnje oborinskih voda u koju svrhu se u postojeći kanal polažu kanalizacijske cijevi za odvodnju oborinskih voda nakon čega radnici ulaze u iskop kako bi cijev ručno centrirali u prethodno postavljenu cijev i lopatom očistili usta cijevi od nasipane zemlje, znajući da je na dnu postojećeg kanala dubine 236 cm strojno iskopan rov dubine 142 cm u koji ulaze radnici kako bi obavili poslove ručnog centriranja cijevi i čišćenja usta cijevi te da je zemlja iskopana iz rova odložena uz rub iskopa na povišenom položaju, da je iskopana zemlja vlažna i teška od kiše i da dolazi do odrona vlažne zemlje, protivno odredbi članka 41. stavka 1. i članka 44. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14 i 118/14), nije osigurao uvjete za siguran rad u skladu s pravilima zaštite na radu niti radnicima zabranio izvođenje radova u rovu, iako svjestan da time može ugroziti radnike koji obavljaju ručne radove u rovu i olako držeći da se ništa neće dogoditi, što je imalo za posljedicu da je u trenutku kada se radnik RK nalazio u rovu iskopanom unutar postojećeg kanala kako bi ručno centrirao i očistio usta cijevi uslijed pritiska težine zemlje iskopane iz rova koja je bila odložena neposredno uz iskop došlo do urušavanja korita postojećeg kanala te potpunog zatrpavanja radnika RK zemljom, uslijed čega je RK zadobio šok uzrokovan traumom, natučenje glave, prsišta i trbušne stjenke, nagnječenje jetre, slezene i desnog bubrega, krvarenje u području oko desnog bubrega, prijelom VIII, IX i X rebra desno, prijelom poprečnog nastavka II i III slabinskog kralješka lijevo, zrak oko velikih krvnih žila sredogruđa i akutno bubrežno zatajenje obostrano, a koje su ozljede teške i po život opasne,

da bi, dakle, iz nehaja, uopće nije postupao po propisima o zaštitnim mjerama i time izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a time je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe,

pa da bi time počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11.

II.Na temelju odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. – 5. ZKP/08, te nužni izdaci optuženog i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru pod brojem K-DO-149/2018-116 od 22. veljače 2019. podiglo je kod ovoga suda optužnicu protiv I. optuženog LK i II. optuženog SK zbog kaznenog djela protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u čl. 222. st. 1. u svezi čl. 215. st. 2. KZ/11.

2. Na raspravi održanoj dana 10. rujna 2025. zamjenica općinskog državnog odvjetnika u [adresa] predala je izmijenjenu optužnicu KO-DO-25/2023-30 od 10. rujna 2025. kojom je izmijenila optužnicu K-DO-149/2018 na način da je u odnosu na I. optuženika LK odustala od optužnice, a II. optuženika SK, sada optuženika se sada tereti da iz nehaja, uopće nije postupao po propisima o zaštitnim mjerama i time izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a time je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe, pa da je time počinio kazneno djelo kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11, te je zatraženo da ga sud osudi na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, time da se izrekne uvjetna osuda tako što se izrečena kazna neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, kako je to pobliže navedeno u izreci presude.

3. U ranijem tijeku postupka optuženik EK upitan u smislu čl. 416. ZKP/08 o tome kakav stav zauzima prema optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koja mu se stavlja na teret, a na raspravi 08. listopada 2025. izjavio je da se ne smatra krivim niti prema izmijenjenoj optužnici od 10. rujna 2025.

4. U svojem iskazu kod Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru optuženik EK naveo je da se na predmetnom radilištu nije vršio iskop rova, već su se cijevi polagale u postojeći kanal iz kojeg se razloga u radu nisu koristile poduporne konstrukcije jer za to nije bilo potrebe. Posao su obavljali na način da bi dva radnika donijeli cijev do ruba kanala, a zatim ju gurnuli u kanal te bi jedan od radnika ušao u kanal kako bi centrirao cijev na prethodnu. Pri tome je radnik stajao na cijevi i istu centrirao lopatom, a nakon toga se cijev zatrpavala zemljom što se obavljalo strojem. Tek kada su došli do zadnje tri cijevi naišli su na plinske cijevi zbog čega su morali u postojećem kanalu iskopati rov kako bi cijevi položili ispod plinskih cijevi. Nazvao je LK i o tome ga izvijestio te mu rekao da bi dubina rova bila oko 90 - 100 cm, na što mu je LK rekao da to mogu odraditi ako dubina nije veća. Tijekom tog razgovora razgovarali su i o postavljanju razupora, no zajedno su odlučili da za to nema potrebe. Dubina rova koji su iskopali radi postavljanja cijevi iznosila je oko 1,10 metara. Predmetnog dana RK i FK su obavljali poslove polaganja i centriranja cijevi. Nakon što su postavili zadnju cijev rekao je radnicima da je posao gotov za taj dan, krenuo je o tome obavijestiti i druge radnike i u tom trenutku je došlo do urušavanja zemlje i zatrpavanja RK. Ne zna što je u tom trenutku RK radio u rovu s lopatom jer je zadnja cijev već bila postavljena. Tvrdi kako nije došlo do urušavanja iskopanog rova, već se urušilo korito postojećeg kanala.

4.1. Kod ovoga suda optuženi EK je ostao kod ranijih obrana koje je iznosio tijekom postupka, te je pojasnio da nije bio voditelj gradnje, te nema položen ispit zaštite na radu jer misli da mu nije ni trebao za posao koji je obavljao. Naveo je da je cijev koja se polagala u rov bila promjera 800 mm, a po njegovoj procjeni težina jedne takve cijevi je između 500-550 kg, a te cijevi se međusobno ne mogu spajati ručno, odnosno uz pomoć fizičke snage, već se to radi uz pomoć bagera i to malo većeg. Te cijevi prije polaganja su bila na parkiralištu a njih su radnici odgurali do rova i one su pale u rov, a nakon toga ih spaja, "uštekava" bager. U trenutku nesreće bager je bio isključen jer su bili završili s polaganjem i spajanjem cijevi, te su trebali ići kući i on, oštećenik i ostali radnici nalazili su se na parkiralištu. Po njegovom mišljenu oštećenik više nije imao što za raditi na gradilištu, pa ni u rovu jer su završili s poslom i išli smo doma. Navodi da mu nije poznato čega je oštećenik nakon svega toga ulazio u rov, a pojasnio je da je radno vrijeme na gradilištu bilo od 7 do 17 sati, a radnici su ulazili u rov i to na samom početku tog rova, gdje je rov bio dubok otprilike do koljena i gdje se cijev polagala, a promjer cijevi je bio od 160 do 300. Dodao je da na njega poslodavac nije prenio obveze da obavlja poslove zaštite na radu.

5. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Zapisnik o očevidu od 11. listopada 2017. (list 13-14), Izvješće o osiguranju mjesta događaja od 11. listopada 2017. (list 15-17) službenu zabilješku (list 18) Izvješće o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja od 11. listopada 2017. (list 19), liječničku dokumentaciju za RK (list 20-32) nalaz i mišljenje toksikološkog vještačenja (list 34 -35) liječničku dokumentaciju za RK (list 37-38) CD medij sa fotografijama (list 41), zapisnik o očevidu od 12. listopada 2017. (list 42-46) zapisnik od 07. studenog 2017. (list 47 ) zapisnik od 12. listopada 2017. (list 48-50) zapisnik od 12. listopada 2017. (list 51 ) zapisnik od 12. listopada 2017. (list 52) zapisnik od 12. listopada 2017. (list 53) službena zabilješka Inspektorata rada 13. listopada 2017. (list 54-55) podatke iz sudskog registra za trgovačko društvo „Poduzeće za ceste“ d.o.o. (list 56 i 57) Procjenu rizika (list 58-62) Ugovor o radu na određeno vrijeme za RK od 09. kolovoza 2017. (list 63 - 65) Ugovor o radu na određeno vrijeme za RK od 02. kolovoza 2017. (list 66-68) Potvrdu o osposobljenosti za rad na siguran način za RK (list 69) evidencijski karton (list 70), zapisnik o osposobljenosti radnika za RK (list 71 i 72) svjedodžba o zdravstvenoj osposobljenosti (list 73), izdatnice (list 74-77) Odluku o prenošenju ovlaštenja za organizaciju i provedbu zaštite na radu za LK od 05. listopada 2015. (list 78) Uvjerenje za SK od 27. ožujka 2006. (list 79) zapisnik o osposobljenosti (list 80), uvjerenje (81), zapisinik (list 82) Svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti radnika za SK (list 84) Uvjerenje o osposobljenosti ovlaštenika poslodavca za SK od 08. svibnja 2017. (list 85-87) Zapisnik o osposobljenosti (list 89) ovlaštenja za organizaciju i provedbu zaštite na radu za SK od 08. svibnja 2017 (list 90) uvjerenje o osposobljenosti za rad (list 93) evidencijski karton (list 94), svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti (list 95) uvjerenje (96-98) zapisnik o provjeri osposobljenosti (list 99), uvjerenje list (list 101), evidencijski karton (list 102), svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 103), uvjerenje (list 104), zapisnik o provjeri osposobljenosti (list 105-106), uvjerenje o osposobljenosti za rad (list 107-108) svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 109), uvjerenje (list 110) zapisnik o obavljenom ispitivanju stroja (list 111 i 112), zapisnik o pregledu rada opreme (list 113-117), evidencijski karton o ispitivanju strojeva za radi (list 118), Plan izvođenja radova na privremenom radilištu od 21. rujna 2017. (list 119 -124) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 20. studenog 2017. (list 125-129) sporazum (list 139 i 140), čita se iskaz žrtve (list 153-156) vrši se uvid u fotodokumentacija očevida (list 162-169) Ugovor o radu za SK od 31. listopada 2007. (list 171-173) Odluku o privremenom rasporedu na drugo radno mjesto za SK od 10. prosinca 2015. (list 174), Uvjerenje (list 177), zapisnik o osposobljenosti (list 178- 179) ugovor o radu (180-182) potvrdu o visini dohodka za I. optuženika (list 191), reproducira se snimka o prvom ispitivanju okrivljenika LK od 04. rujna 2018. (list 237) reproducira se snimka o prvom ispitivanju okrivljenika SK od 04. rujna 2018. (list 241) čita se zapisnik o ispitivanju svjedoka UK od 05. rujna 2018. (list 244-246) Zapisnik o ispitivanju svjedoka GK od 11. rujna 2018. (list 250-252) Zapisnik o ispitivanju svjedoka CK od 11. rujna 2018. (list 253-255) Zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠK od 09. listopada 2018. (list 260-263) vrši se uvid u rješenje (list 267) očitovanje (list 276) reproducira se snimka o drugom ispitivanju okrivljenika SK od 19. prosinca 2018. (list 292) čita se nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za sigurnost i zaštitu na radu dipl. ing. sig. Ane Šijaković od 25. siječnja 2019. s prilozima (list 296-304), vrši se uvid u procjenu rizika (list 306-382) preslik građevnog dnevnika (list 383-434) Pravilnik zaštite na radu (435-448) Pravilnik o sistematizaciji poslova (list 449-485) upute za siguran rad prilikom izvođenja zemljanih radova (list 486-493) uvjerenje o osposobljenosti ovlaštenika poslodavca (li 494), zapisnik (list 495) Odluku o prenošenju ovlaštenja (list 496), prekršajni izvadak za okrivljenika LK (list 538) prekršajni izvadak za SK (list 539) potvrdu o visini dohodka za ČK (list 540-541), za SK (list 542- 543) vrši se uvid u Izvadak iz kaznene evidencije za I. okrivljenika LK (list 544) Izvadak iz Izvadak iz kaznene evidencije za II. okrivljenika SK (list 545) čita se iskaz svjedoka UK (list 573) GK (list 573), ŠK (list 574 ) CK (list 574) ŠK (list 574) iskaz oštećenika kao svjedoka RK (list 576-577), vještaka dip. ing. sig. Ane Šijaković (list 577-579) čita se nalaz i mišljenje građevinskog vještaka (list 592-603) čita se iskaz vještaka IK, dip. ing. građ (list 609-610), čita se iskaz vještaka dip. ing. sig. Ane Šijaković (list 668-669, 678) nalaz i mišljenje građevinskog vještaka (list 683-686) čita se iskaz vještaka dip. ing. sig. Ane Šijaković (list 668-669, 691-692) čita se iskaz građevinskog vještaka (list 692-693), čita se nalaz i mišljenje vještaka za sigurnost i zaštitu na radu (list 695-700) čita se iskaz vještaka dip.ing.sig.Ane Šijaković (list 705) čita se iskaz građevinskog vještaka (list 706) vrši se uvid u rješenje br. 30-G/2017 (list 741), dostavnica uz projekt "Rekonstrukcija izlaza iz zone "JUG" na Južnu obilaznicu-kružno raskrižje", troškovnik, prometni elaborat i odluku o imenovanju za glavnog nadzornog inženjera (list 743) podnesak Gradske plinare (list 744) podnesak Poduzeća za ceste d.o.o. (list 745) iskaz vještaka (list 73-776), podnesak Poduzeća za ceste (list 780)

5.1.U spisu je provedeno i građevinsko vještačenje po vještaku IK, dip. ing. građ. (list 592-603).

5.2.Sud je proveo dokaz neposrednim ispitivanjem svjedoka UK (list 573) GK (list 573), CK (list 574), ŠK (list 574) oštećenika kao svjedoka RK (list 576-577) te svjedoka SKR (list 712), JK (list 712-713), DK (list 713)

5.3.Isto tako sud je neposredno je saslušao vještaka dip. ing. sig. Anu Šijaković (list 577-579) i vještaka IK, dip. ing. građ (list 609-610).

5.4.Sud je proveo i novo vještačenje po vještaku zaštite na radu dipl.ing.sig. Željku Sinkoviću(list 751-770), a isti je i dao iskaz kod ovoga suda (list 773-776) 6. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka sud smatra da tijekom dokaznog postupka nije sa dovoljno sigurnosti dokazano da bi optuženi EK počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11, kako mu se izmijenjenom optužnicom od 10. rujna 2025. stavlja na teret, pa ga je temeljem odredbe čl. 453. toč. 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe.

7. Tijekom postupka nije bilo sporno da se 11. listopada 2017. godine u [adresa], na Južnoj obilaznici na privremenom gradilištu Rekonstrukcija izlaza iz zone jug na Južnu obilaznicu oko 14,45 dogodila nesreća na radu na način da je došlo do urušavanja lijeve strane iskopanog rova i iskopane zemlje na radnika RK koji se u trom trenutku nalazio u rovu te njegovog potpunog zatrpavanja obrušenom zemljom.

7.1.Između stranka nije bilo sporno da je oštećenik RK tom prilikom prema liječničkoj dokumentaciji zadobio šok uzrokovan traumom, natučenje glave, prsišta i trbušne stjenke, nagnječenje jetre, slezene i desnog bubrega, krvarenje u području oko desnog bubrega, prijelom VIII, IX i X rebra desno, prijelom poprečnog nastavka II i III slabinskog kralješka lijevo, ulazak zraka oko velikih krvnih žila sredogruđa i akutno zatajenje bubrega obostrano, a koje su ozljede teške i po život opasne.

8. Bila je sporna dubina rova na mjestu navedene nesreće, te je bilo sporno je li s obzirom na dubinu iskopanog rova, u isti trebalo, u skladu s Zakonom o zaštiti na radu i Pravilnikom o zaštiti na radu, te Uputom za siguran rad prilikom izvođenja zemljanih radova izdanom od Poduzeća za ceste od 13. veljače 2017. godine postaviti odgovarajuću razupornu konstrukciju, kako bi se spriječilo odronjavanje stranica rova i iskopane zemlje.

8.1.Bilo je sporno, je li, s obzirom na vrstu radova i primijenjenu tehnologiju postavljanja cijevi, bilo potrebno,odnosno moguće postavljanje navedene razuporne konstrukcije, odnosno je li s obzirom na to bila potrebna nazočnost i intervencija radnika u rovu prije i nakon postavljanja cijevi u iskopani rov.

8.2. Bilo je sporno je li oštećeni radnik RK u navedeni rov ušao po nalogu svojeg pretpostavljenog ili samoinicijativno.

9. Oštećenik RK u svojem iskazu naveo je da su se radovi na izgradnji sustava, odvodnje oborinskih voda, obavljali na način da se je bagerom čistio postojeći kanal, a na pojedinim mjestima gdje kanal nije bio dovoljno dubok bilo je potrebno iskopavati zemlju. Nakon čišćenja, odnosno produbljivanja kanala u isti se polagala cijev za odvodnju oborinskih voda koja se utiskivala pomoću radnog stroja, nakon čega su radnici ulazili u rov i ručno lopatom čistili usta cijevi od nasipane zemlje kako ista ne bi ostala unutar cijevi nakon što se u rov utisne iduća cijev. Sa ovakvim načinom rada, odnosno da radnici ulaze u rov kako bi lopatom očistili usta cijevi bili su upoznati rukovoditelj gradilišta LK i poslovođa EK. LK je svaki dan dolazio na gradilište te bi sa SK dogovorio što će se raditi taj dan i tko će od radnika obavljati koje poslove, a zatim bi EK radnike raspoređivao na pojedine poslove sukladno dogovoru sa LK. Predmetnog dana EK je njemu i UK rekao da će njih dvojica u rovu lopatama čistiti cijevi od zemlje. U dijelu kanala u kojem je stradao kopali su dublje zbog plinskih cijevi, a nakon što je cijev spuštena u rov, s lopatom je ušao u rov kako bi istu očistio. Stajao je na cijevi kada je sa jedne strane rova pala manja količina zemlje koja mu je zatrpala noge, a zatim se odronilo još zemlje koja ga je zatrpala preko glave .

9.1. Kod ovoga suda oštećenik je u cijelosti ostao kod svojega iskaza kojega je dao kod Općinskog državnog odvjetništva, te je dodao, koliko se sjeća, nakon što je jarak bio iskopan, bio je dubok oko 1,70 metara. Njegov posao je bio da počisti zemlju ako uđe u cijev, a zatim bi se na tu cijev nastavljala druga cijev. U taj jarak je neposredno prije nesreće ušao je samo kako bi očistio cijev, te mu toga dana nitko nije dao konkretan nalog da uđe u taj jarak. Navodi da nikada prije toga nije došlo do urušavanja toga jarka, pa misli da za to nisu ni poduzimali nikakve mjere u vezi urušavanja, osim što bi se jarak zakopao nakon zadnjeg polaganja cijevi. Sjeća se da ih je taj dan na te poslove rasporedio EK a na temelju naloga LK. Navodi da je još uvijek zaposlen u Poduzeću za ceste, te misli da je prije toga prošao obuku za osposobljenost za rad. Ta nesreća dogodila se nakon gableca, otprilike oko 13,00 sati, ali nije bio sasvim siguran, ne zna točno.

10. Svjedok ŽK u svom iskazu navodi da je zaposlen u trgovačkom društvu "Poduzeće za ceste" d.o.o. [adresa] na radnom mjestu pomoćnog radnika te su u mjesecu listopadu 2017. obavljali poslove na gradilištu kružnog toka na južnoj obilaznici u [adresa], a dana kada je došlo do ozljeđivanja RK obavljali su poslove na ugradnji cijevi za odvodnju oborinskih voda. Toga dana poslovođa EK rasporedio je njega i RK na poslove polaganja i pripasavanja cijevi, a taj su posao obavljali na način da su gurnuli cijev u postojeći kanal te bi zatim jedan od njih dvojice sišao u kanal kako bi očistio spojnicu cijevi i istu pripasao na prethodno položenu cijev, a zatim je bager vršio spajanje cijevi. Na mjestu gdje je došlo do urušavanja zemlja na RK naišli su na postojeće instalacije zbog čega su morali produbiti postojeći kanal kako bi cijevi postavili ispod tih instalacija. Kanal je produbljen u dužini od dvije ili tri cijevi time da je jedna cijev dužine 6 metara, no ne može reći koliko je iznosila dubina rova u tom dijelu. Zemlja koja je iskopana iz kanala odlagana je pokraj kanala na udaljenosti od oko 1,5-2 metra od ruba kanala. Nakon što su gurnuli cijev u rov RK je sišao u rov kako bi očistio spojnicu cijevi i istu pripasao na prethodno postavljenu cijev. Vidio je RK kako stoji na jednoj od postavljenih cijevi i tada je došlo do urušavanja zemlje koja je zatrpala RK gotovo preko glave. U radu se nisu koristile poduporne konstrukcije jer za to nije bilo potrebe, budući su se cijevi polagale u već postojeći iskopani kanal, no niti na mjestu gdje je došlo do stradavanja RK nisu korištene poduporne konstrukcije radi sprječavanja urušavanja.

10.1.Na raspravi kod ovoga suda svjedok ŽK u cijelosti je ostao kod svojeg ranijeg iskaza, te je dodao da su u trenutku nesreće, koliko se sjeća, strojevi na gradilištu bili ugašeni.

11. Svjedok CK naveo je da je zaposlen u trgovačkom društvu "Poduzeće za ceste" d.o.o. [adresa] na radnom mjestu rukovatelja radnih strojeva te su u mjesecu listopadu 2017. radili na gradilištu kod trgovačkog centra "Lidl" gdje je obavljao poslove bageriste. Cijevi su se polagale u postojeći kanal time da bi kanal prethodno očistio bagerom, a na mjestima gdje kanal nije bio dovoljno dubok morao ga je produbiti. Nakon što bi očistio, odnosno produbio kanal dvojica radnika bi sa ruba kanala gurnuli cijev u kanal, a nakon toga bi jedan od radnika silazio u kanal da bi centrirao cijev kako bi se ona mogla spojiti sa prethodno položenom cijevi i očistiti zemlju koja bi se eventualno odronila, a zatim bi radnik izašao iz rova te bi tada bagerom položenu cijev spojio sa prethodnom cijevi. Na dijelu gdje je stradao RK naišli su na plinske cijevi zbog čega je morao iskopati dublji rov jer su se cijevi morale položiti ispod plinskih cijevi, no ne zna koliko je iznosila dubina rova na tom dijelu. Nakon što je produbio kanal, ŽK i RK su gurnuli cijev u rov, a zatim je RK ušao u rov sa lopatom u rukama. Ne zna zašto je RK ulazio u rov, no pretpostavlja da je imao nekog posla u rovu jer ne bi ulazio u rov bez veze. U jednom trenutku odronila se zemlja, odnosno stjenke iskopanog rova i zatrpala RK preko glave. U rovovima se nisu koristile nikakve konstrukcije koje bi sprječavale odron zemlje jer navodno za to nije bilo potrebe, no o tome nisu odlučivali radnici, već poslovođa.

11.1.Na raspravi kod ovoga suda ostao je kod svojeg prethodnog iskaza, te je dodao da, koliko se sjeća, da se nesreća dogodila pred kraj radnog vremena, te da je njegov stroj prije nesreće bio isključen. Na mjestu nesreće već je postojao kanal kojeg su oni produbljivali kako bi stavili cijev i bio je dubok oko 1 metar, a oni su ga produbljivali za još pola metra ili manje, ne sjeća se točno.

12. Svjedok GK iskazuje da je u mjesecu listopadu 2017. kao zaposlenik trgovačkog društva "Poduzeće za ceste" d.o.o. [adresa] obavljao radove na rekonstrukciji kružnog toka na južnoj obilaznici kod trgovačkog centra "Lidl". Rukovoditelj gradilišta LK i poslovođa gradilišta EK zajedno su odlučivali što će se koji dan raditi i tko će obavljati koje poslove na gradilištu. Oni bi se obično ujutro dogovorili o rasporedu, a zatim bi EK radnicima prenio radne zadatke. Toga dana 11. listopada 2017. polagale su se cijevi za odvodnju slivnih voda. Cijevi su se polagale u postojeći kanal koji se je produbljivao radi nagiba da bi voda mogla otjecati. Postojeći kanal je bio dubok oko 1,5 metara, a dio koji je bio produbljen, odnosno rov, bio je dubine oko 80 centimetara, no dubina rova je varirala i ovisila je o nagibu koji je bio potreban da bi voda mogla otjecati kroz cijevi. CK je bagerom produbljivao kanal, a zatim su RK i ŽK donosili cijevi do ruba kanala i gurnuli ih u kanal. Događaj u kojem je RK zatrpan zemljom nije osobno vidio jer se u tom trenutku nalazio u stroju i obavljao zatrpavanje rova na udaljenosti od oko 20-30 metara od mjesta događaja.

12.1. Na raspravi kod ovoga suda svjedok GK ostao je kod svojeg prethodnog iskaza, te je dodao da se ne sjeća jesu li strojevi u vrijeme nesreće bili uključeni ili isključeni, ali zna da je njegov stroj "kombinirka" u vrijeme nesreće bio isključen. Ne sjeća se koliko je bio kanal dubok.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka za sigurnost i zaštitu na radu dipl. ing. sig. Ane Šijaković proizlazi da je dana 11. listopada 2017. oko 14,30 sati prilikom obavljanja poslova ugradnje kanalizacijskih cijevi u zemljanom rovu došlo do urušavanja jedne strane pri čemu je urušena zemlja zatrpala radnika RK koji je ušao u iskopani rov kako bi isti pripremio za postavljanje iduće cijevi na dubini od oko 3 metra. Odgovorna osoba za predmetno gradilište je rukovoditelj gradilišta LK koji se u vrijeme štetnog događaja nije nalazio na gradilištu, dok je radnike na poslove na dan štetnog događaja rasporedio EK. Očevidom na mjestu događaja i prema izjavama očevidaca vještak nalazi da iskopani rov na mjestu urušavanja, ali ni čitavom duljinom izgradnje nije bio osiguran, odnosno nije imao osigurane strane od urušavanja, čime nije poštivana odredba članka 14. Dodatka IV Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima koja propisuje minimalne sigurnosne i zdravstvene zahtjeve na gradilištima, kao i Dio B, Dio II točka 10.1.a navedenog Pravilnika koja propisuje posebne minimalne zahtjeve za mjesta rada na gradilištu i koja zahtijeva da se kod radova u građevinskim jamama, zdencima, pod zemljom ili u tunelima moraju poduzeti sigurnosne mjere i to koristiti odgovarajuće poduporne - razuporne konstrukcije ili nasipi.

13.1.Vještakinja zaključuje da poslodavac trgovačko društvo „Poduzeće za ceste“ d.o.o. [adresa], odnosno LK i EK kao odgovorne osobe ovlaštene od strane poslodavca za provođenje mjera za zaštitu na radu nisu planirali, pripremili i provodili radne postupke, nisu razradili tehnološki postupak i utvrdili tehnologiju rada na način da ista ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u svezi s radom, a sukladno Zakonu o zaštiti na radu. Nepoštivanje pravila zaštite na radu uzrok je uzročno posljedičnih veza između učinjenih propusta i ozljeđivanja radnika RK. Vještakinja nalazi da je bila primijenjena mjera postavljana razupora, tada ne bi došlo do odrona zemlje i teškog ozljeđivanja radnika RK.

13.2.Na raspravi dana 14. travnja 2021. vještakinja je ostala kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja. Smatra da je predmetni jarak u koji su se postavljale cijevi, morao biti osiguran bočno s razuporima kako ne bi došlo do odrona zemlje, a u protivnom radnik fizički nije smio ući u taj iskop. Navodi da Poduzeće za ceste nema Pravilnik o zaštiti na radu s zakonom, te ne može jednoznačno utvrditi odgovornost SK jer za njega u spisu postoji dokumentacija da je osposobljen kao ovlaštenik poslodavca no u procjeni rizika on kao takav ne postoji već je za to ovlašten jedino LK. Navodi da postoje dva tipa odgovornosti jedan je definiran Zakonom o radu te su po tome voditelj radova i poslovođe odgovorne. Zakon o zaštiti na radu propisuje obvezuju ovlašteniku poslodavca, a u ovom slučaju imao ju je ovlaštenik LK koji je u svim dokumentima definiran kao ovlaštenik poslodavca i EK koji je poslovođa prema Ugovoru o radu i osposobljena za obavljanje poslova ovlaštenika poslodavca, ali se isti ne nalazi na popisu ovlaštenika poslodavca za procjenu rizika. Navodi da iz stanja spisa proizlazi da je EK obavljao poslove rukovoditelja, da ih je raspoređivao na poslove te je zaključila da je on bio suodgovoran planirati, predvidjeti i pripremati poslove na način da se osigura siguran način rada radnika. Navodi da ukoliko dođe do promjena plana izvođenja radova da je tada potrebno pismeno utvrditi u čemu dolazi do razlike i način kako će se riješiti predmetna situacija što znači da se radi Anex za određni dan, izmjena do koje je došlo i način kako će se to riješiti na terenu. Navodi da je u Planu bilo potrebno kopanje, ali u Planu izvođenja radova nije bilo predviđeno koje razupore treba koristiti. U slučaju kada radnik prihvati raditi na nesiguran način i dalje postoji odgovornost ovlaštenika poslodavca koji je po Zakonu obavezan zabraniti rad radniku ako se radi protivno pravilima Zaštite na radu i pravilima struke. U slučaju kada se izvode radovi polaganja cijevi koje se nastavljaju u postojećem putnom jarku nije u mogućnosti odgovoriti te navodi da joj nisu poznate tehničke karakteristike toga jarka, te je svoj pisani nalaz i mišljenje sačinila na temelju fotodokumentacije iz spisa. Navodi da širina rova odgovora širini bagera od 60 cm, a da je dubina rova na mjestu događaja u odnosu na razinu prometnice bila oko 3 metra, prema njezinoj procjeni. Navodi da nema podataka o tome kolika je dubina rova od mjesta gdje je bager započeo kopati do dna toga rova.

14. Kako iz nalaza i mišljenja navedenog vještaka, kao i iz iskaza saslušanih svjedoka i oštećenika nije bilo moguće utvrditi točnu dubinu rova na mjestu gdje se nesreća dogodila, niti je vještak uspio odgovoriti na pitanje koje su tehničke karakteristike toga jarka, sud je zbog navedenih razloga prihvatio prijedlog branitelja optuženika te je odredio provođenje građevinskog vještačenja u kojem je vještaku naložio da utvrdi tehničke karakteristike kanalu (rova) njegove dimenzije, te nakon toga, s obzirom na karakteristike rova da svoje mišljenje je li u tom kanalu bilo potrebno postavljati razupore, ili na neki drugi način osigurati rov od urušavanja, odnosno kakvu je zaštitu na radu bilo potrebno primijeniti kako bi se osigurala sigurnost radnika u tom kanalu.

15. U svojem pisanom nalazu i mišljenje vještak IK dip. ing. građ. naveo je da, što se tiče širine iskopanog kanala na mjestu nesreće, da se u građevinskom dnevniku od 11. 10. 2017. spominje kanalizacijska cijev DN600. Smatra da takvu cijev čiji je vanjski promjer 68 cm nije moguće ugraditi u rov širine 60 cm, iz toga zaključuje da je širina iskopa rova sigurno bila veća od širine koju je utvrdio inspektor rada. Što se tiče dubine samoga rova, navodi da, ako je prema građevinskom dnevniku u rov ugrađena cijev promjera od najmanje 68 cm, a prema iskazu oštećenika, on je u trenutku nesreće stajao na toj cijevi, te uzme li se u obzir i posteljica cjevovoda prema građevinskom dnevniku, onda je visina tjemena cijevi u odnosu na iskopani dio rova bila 68 cm (vanjski promjer cijevi) plus 10 cm (debljina posteljice) što ukupno iznosi 78 cm od dna iskopanog rova.

15.1.Sve to vještak je skicirao na donjoj skici na listu broj 15 u svom nalazu i mišljenju (list 600). Vještak je naveo da je poprečni presjek kanala na navedenoj skici prikazan kao pretpostavljani pregled mjesta događaja odnosno nesreće na radu. Navodi da je došlo do naknadnog nasipavanja na postojeću kotu terena, a s druge strane promijenjen je nagib kanala do prometnice jer se izgradila pješačka staza. Isto tako, navodi da je širina iskopa rova i rub rova minimalno 80 cm, što je isto tako njegova pretpostavka jer ju ni na koji način nije mogao egzaktno utvrditi. Dalje navodi da, kada se uzme u obzir izabrana tehnologija izgradnje izabrana od strane izvođača radova, ugrađivanje korigiranih kanalizacijskih cijevi DN600 u iskopani rov pri čemu niti u kojem trenutku nema potrebe za prisutnosti radnika u iskopanom rovu, smatra da za dubinu rova prikazanu na skici pretpostavljenog presjeka izrađenu na temelju dimenzija rova iz spisa nije bilo potrebno da se u kanalu prilikom iskopa sraslog zemljanog materijala C kategorije postavljaju razupori. Dakle, smatra da s obzirom na izabranu tehnologiju ugradnje kanalizacijskih cijevi od strane izvođača nije bio predviđen rad radnika u tom rovu, jer se kod te tehnologije postavljanje spojnih sredstava i brtvi kod kanalizacijskih korigiranih cijevi kao i mazanje unutrašnjosti spojnice kalijevim sapunom obavlja na vrhu rova, prije spuštanja cijevi u rov. Eventualna zemlja koja bi se pojavila u cijevi bila bi isprana prilikom ispitivanja voda na vodonepropusnost i u slijedećem priključnom ili reviziornom oknu istaložila bi se u taložnici.

16. Na raspravi kod ovoga suda vještak je u cijelosti ostao kod svojega nalaza i mišljenja, kojega je nadopunio smatrajući da su se u konkretnom slučaju kanalizacijske cijevi postavljale strojno, te nije bilo moguće primijeniti razupore, te radnik nije niti trebao ulaziti u rov, jer se tada cijevi ne bi mogle ni postaviti. Navodi da se razupori inače postavljaju u rovove u kojima je nužno da se ljudi spuštaju i kada je dubina rova takva da to predviđa Zakon o radu, a inače se razupori ne postavljaju ako je predviđeno strojno postavljanje i bez nužne nazočnosti ljudi u rovovima. Navodi da bi u tom slučaju rov trebao biti iskopan savršeno ravno što je rijetko u stvarnosti, te bi radnici s ruba rova centrirali cijev kako bi se spojila na prethodno spuštenu cijev te nema potrebe da se radnik spušta u rov.

17. Na nalaz i mišljenje vještaka, optuženici, niti oštećenici nisu imali prigovora, dok je zamjenica općinskog državnog odvjetnika prigovorila nalazu i mišljenju vještaka u dijelu koji se odnosio na tehnologiju odnosno na način ugradnje i spajanje cijevi koja je primijenjena u konkretnom slučaju i suprotan je provedenim dokazima i to iskazima svjedoka UK, CK i oštećenika, kao i obrane II. optuženika koju je iznio pred odvjetništvom iz koje proizlazi da su radnici ulazili u rov kako bi ručno centrirali cijev dok se u materijalnoj dokumentaciji spisa nigdje ne opisuje način rada prilikom ugradnje i spajanja cijevi.

18. Nakon ukidanja prvostupanjske presude i nakon što je rasprava počela iznova, sud je na raspravi 13. rujna 2023. dopunski ispitao vještakinju zaštite na radu Anu Šijaković koja je u bitnom ostala kod svojeg prijašnjeg pisanog nalaza i mišljenja. Na raspravi je dodala da su mjere zaštite na radu trebale biti poštivane jer je propisano da kod radova u građevinskim rovovima, zdencima, pod zemljom ili tunelima da se moraju koristiti razupori ili podupori u vidu konstrukcija ili nekih drugih mjera.

19. Kod tog svog mišljenja u bitnom je ostala i u pisanoj dopuni tog svog nalaza i mišljenja od 23. rujna 2023.

20. Građevinski vještak IK, dopunjujući svoj nalaz na istoj raspravi, suprotno navodima vještaka zaštite na radu, u cijelosti je ostao kod svojeg pisanog nalaza i mišljenje i dopune istoga, te je naglasio da je tehnološki nemoguće postaviti razupore u rov a nakon toga postavljati cijevi. Ne zna zašto je bilo potrebno da radnik ulazi u rov, jer smatra, da nakon što su cijevi postavljene u rov da nema potrebe za razuporima, a cijevi se eventualno pomiču s ruba rova kako bi zauzele pravilan položaj.Tehnologiju polaganja u rov utvrdio je na temelju podataka iz spisa i iskaza radnika. Dodao je da proizvođač cijevi samo preporučuje tehnologiju dok izvođač radova odabire način na koji će se cijevi polagati prema uvjetima na gradilištu i kako bi zadovoljio propise zaštite na radu.

21. Navedenom iskazu građevinskog vještaka prigovorilo je općinsko državnog odvjetništvo i to u dijelu koji se odnosio na tehnologiju rada, odnosno način ugradnje i postavljanja cijevi koja je primjerena u konkretnom slučaju jer je u tom dijelu suprotan iskazima ispitanih svjedoka, oštećenika, obrani optuženika .

22. Sud je dopunski saslušao oba vještaka i na raspravi dana 08. studenog 2023. godine. Na toj raspravi oba vještaka ostala su kod svojih prijašnjih nalaza i mišljenja. Na toj raspravi zamjenica odo prigovorila je iskazu građevinskog vještaka vezano uz tehnologiju rada gdje vještak navodi da nije bio predviđen ulazak radnika u rov, a što je u suprotnosti sa svim provedenim personalnim dokazima, budući da ispitani svjedoci, oštećenik i optuženik jasno i izričito navode da su radnici ulazili u rov kako bi centrirali cijevi ručno i očistili usta cijevi.

23. Očitujući se na navedeni prigovor građevinski vještak navodi da je u svojem nalazu i mišljenju napisao razlog zbog čega radnici nisu trebali ulaziti u rov jer je centriranje rađeno s ruba rova pomoću letvi, a zemlju nije bilo potrebno vaditi ručno, ni na bilo koji način, jer se svaki cjevovod mora isprati i provesti tlačna proba, pa bi samim time određena količina došla do šahta koji služi kao taložnik za nečistoće koji se mora povremeno očistiti.

24. U nastavku postupka sud je saslušao djelatnike policije koji su provodili očevid nesreće na radu u kojoj je stradao oštećenik.

25. Tako svjedok AKR navodi da se sjeća očevida na Južnoj obilaznici na kojem je osim nje, bio i policajac JK koji je bio tehničar. Sjeća se da je na mjestu očevida bio iskopan rov, te je kolega JK metrom utvrđivao dimenzije rova, a ona je upisivala utvrđeno. Koliko se sjeća, koristio je metar za utvrđivanje dimenzija rova, a misli da nekada zna koristiti i laserski, no misli da kritične zgode nije. Sjeća se da je u tom iskopu bila položena korpa od bagera, te se vidjelo mjesto odrona. Kolega JK ulazio je i u sam rov te ga je mjerio i iz unutrašnjosti samoga rova. Na mjestu očevida osim popisanih predmeta zatekli su i ljestve. Prije nego su kolega i ona došli na očevid, mjesto događaja osiguravao je policijski službenik DK, a misli da je bio i kolega E s njim.

26. Njezin iskaz u većem dijelu potvrđuje iskaz svjedoka JK koji je naveo da se sjeća očevida od 11. listopada 2017, te se sjeća nekakvog iskopanog kanala, te je na tom kanalu obavljao mjerenja. Prilikom mjerenja spuštao se u kanal jer je tamo bila nekakva lopata. Za mjerenje je koristio metar. Ne sjeća se da je u rovu bila položena cijev, ali se sjeća da je mjerio dubinu kanala, te širinu kanala s jedne i druge strane. Koristio je i fotoaparat kako bi dokumentira očevid, dok je njegova kolegica koja je bila sa njim na očevidu upisivala točno ono što sam joj ja rekao da sam izmjerio.

27. Svjedok DK sjećao se mjesta događaja, radilo se o nekoj rupi koja se urušila. Navodi da kada su oni došli, hitna pomoć je već odvezla oštećenika. Sjeća se da u toj rupi ili rovu nisu bile položene cijevi, no ne sjeća se koliko je taj rov bio dubok.

28. Nakon toga sud je prihvatio prijedlog braniteljice I. optuženika da se provede vještačenje zaštite na radu po drugom vještaku s obzirom na različite iskaze do sada saslušanih vještaka, odnosno da se pokuša utvrditi je li u rovu na mjestu nesreće bilo potrebno primijeniti mjere zaštite na radu u vidu postavljanja razupora ili ne.

29. U svojem pisanom nalazu i mišljenja vještak zaštite na radu Željko Sinković dip.ing. sig.zaključuje da razupori u samom kanalu ne bi spriječili odron zemlje i zatrpavanja radnika MK zato što je do zatrpavanja kanala i ozljede radnika došlo uslijed odlganja istrpane zemlje na površinu između iskopanog kanala i prometnice pa je uslijed povećanog pritiska došlo do urušavanja korita postojećeg kanala. Dalje navodi da je poslodavac, odnosno osobe zadužene za predmetno gradilište LK kao voditelj gradnje i EK kao poslovođa-voditelj radne grupe trebali osigurati uvjete za siguran radi ili zabraniti izvođenje radova. Dalje navodi da je ozlijeđeni radnik obavljao poslove prema uputama koje je dobio od poslodavca, odnosno od osoba koje su bile zadužene za navedeno gradilište, poslovođe- kao voditelja radne grupe i LK kao voditelja gradnje. Dalje navodi da je poslodavac, odnosno osobe zadužene za navedeno gradilište, poslovođe, kao voditelja radne grupe i LK kao voditelja gradnje nisu postupili prema obvezama propisanim prema odredbama zaštite na radu i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, točnije nisu razradili tehnologiju radu u kojoj bi bili obuhvaćeni svi radni zadaci prilikom obavljanja radova, posebice pri iskopu zemlje, izrade rovova te načinu polaganja kanalizacijskih cijevi, nisu propisali mjere zaštite koja moraju biti poduzeta kako bi se osiguralo mjesto rada a samim time nisu osigurali sigurnosne uvjete na navedenim mjestima rada. Zaključuje da radni postupak od strane poslodavca nije pripremljen, organiziran i nadziran na način da ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje radnika

30. Nadopunjujući svoj nalaz i mišljenje na raspravi 31. ožujka 20205. vještak je naveo da ostaje kod svojeg pisanog nalaza i mišljenje. Odgovarajući na pitanje suca koje točno mjere zaštite na radu je trebalo primijeniti u konkretnoj situaciji kada je rov već iskopan i u njemu postavljene cijevi, vještak je odgovorio da je tehnologija polaganja cijevi trebala biti obrađena u glavnom projektu ili u planu izvođenju radova kojeg izrađuje koordinator zaštite na radu I. i propisuje sve mjere koje je potrebno osigurati rad na siguran način. Po mojem mišljenju, kako se radilo o nepovoljnim vremenskim uvjetima, kišovito vrijeme, optuženici su, kada su vidjeli da je došlo do urušavanja rova, trebali obustaviti rad. Navodi da prema raspoloživoj dokumentaciji na kojoj je naznačena prijava gradilišta na istoj prijavi samo piše da je plan izradio Poduzeće za ceste d.o.o. LK, a iz spisa nije mogao utvrditi je li on koordinator I, a tko je bio koordinator II nije naznačeno u prijavi, jedino je naznačeno da je BK kod poslodavca obavljao zaštitu na radu u Poduzeću za ceste, a ne može biti ovlaštenik, jer je jedno provođenje, a drugo obavljanje. Smatra da su LK i EK trebali prekinuti radove kada su vidjeli da nisu ispunjeni uvjeti za siguran način rada, odnosno trebali su potaknuti izmjenu Plana za izvođenju radova, sukladno novonastalim promjenama na gradilištu, a njih dvojica bili su dužni provoditi zaštitu na radu na predmetnom gradilištu, kao poslovođa i voditelj gradnje bili su dužni, kao ovlaštenici poslodavca, provoditi zaštitu na radu, a što je propisano Zakonom o zaštiti na radu. Prema podacima iz spisa zemlja je bila odlagana na metar od samog iskopa prema prometnici na povišenom položaju, a kako su u vrijeme nastanka nesreće bile loše vremenske prilike, bila je kiša, što je utjecalo da iskopana zemlja klizne u iskopani rov. Prema njegovom mišljenju, da je iskop obavljen ranije i da u kritično vrijeme nije padala kiša, možda ne bi došlo do odrona zemlje. LK bio je naznačen kao osoba koja je izradila Plan izvođenja radova i u tom planu je trebalo biti naznačeno, kako će se i gdje odlagati ta iskopana zemlja. Navodi da on pretpostavlja da razupori, čak i da su bili postavljeni na mjestu nesreće, ne bi spriječili odron zemlje, zbog vremenskih prilika, odnosno kiše koja je padala. Naveo je da koordinator I postoji u fazi izradi projekta, dok koordionator II u fazi izvođenja radova. Koordinator I mora imati visoku stručnu spremu i to građevinsku, arhitekt, elektrotehnika i stručni ispit iz struke i stručni ispis iz zaštite na radu. Koordinator II u fazi izvođenja radova, uz navedene uvjete može biti i dip. inž. sigurnosti i položenim stručnim ispitom zaštite na radu i stručnim ispitom koordinatora zaštite na radu. Navodi da u odnosu na oba optuženika, u spisu nigdje nije pronašao podatke da bi netko od njih dvojice imao sve ove uvjete da bi bio koordinator I ili koordinator II. Dalje navodi da plan izvođenja radova može izraziti samo ovlaštena osoba, odnosno koordinator I dok izmjene i dopune može dati samo koordinator II zaštite na radu, odnosno II. optuženik EK nije mogao izraditi i revidirati Plan izvođenja radova, a I. optuženik LK, ukoliko je on koordinator zaštite na radu, mogao napraviti takav plan. Navodi da ukoliko ne postoji plan izvođenja radova u tom slučaju su ovlaštenici poslodavca dužni provoditi zaštitu na radu, a to su u konkretnom slučaju voditelj gradnje i poslovođa. Dalje je naveo da prije nego li je stradao oštećenik već došlo do odrona zemlje, te smatra da su optuženici odmah nakon toga trebali prekinuti radove u tom rovu. Navodi da je u glavnom projektu bilo naznačeno polaganje kanalizacijske cijevi na dubinu od 1 (jednog) metra, te iskop rova nije bio predviđen. U slučaju da je bilo potrebno iskopati rov, a da to nije bilo navedeno u glavnom projektu, trebalo je zaustaviti radove i zvati glavnog projektanta, a to su trebali učiniti voditelj gradnje i poslovođa. U slučaju nepredviđenih okolnosti koje nisu bile naznačene u glavnom projektu treba radove obustaviti, a u slučaju da se ipak takvi nepredviđeni radovi nastave, pa i dovrše, te da se radnicima kaže da mogu ići, da je rad gotov, a da nakon toga ipak strada radnik, to je odgovornost poslodavca, odnosno ovlaštenih osoba od strane poslodavca.

31. Na navedeni nalaz i mišljenje prigovorila je braniteljica tada I. optuženika LK smatrajući da vještak i nije odgovorio na direktno postavljeno pitanje, odnosno da pri izradi svojeg nalaza i mišljenja, nije uzeo u obzir nalaz i mišljenje građ. vještaka koji je govorio o tehnologiji polaganja cijevi i tehničkim karakteristikama kanala. Nalaz je nejasan i u pojedinim dijelovima kontradiktoran posebno kad navodi da postavljeni razupori ne bi spriječili odron zemlje, a zaključuje da optuženici nisu postupali pravilima zaštite na radu, te da je tehnologija polaganja cijevi određena uputama proizvođača, te da je protivno uputama poslodavca oštećenik nakon završetka radnog procesa ušao u kanal.

31. 1. I branitelj II. optuženika (sada optuženika SK) stavio je prigovor navodeći da nalazom i mišljenjem nije utvrđeno da li su optuženici ovlaštene osobe, koordinatori odnosno da li imaju za to potrebne položene stručne ispite.

32. Vještak, očitujući se na prigovore, u cijelosti je ostao kod svojeg nalaza i mišljenja.

33. Nakon toga, sud je prihvatio prijedlog zamjenice općinskog državnog odvjetnika te je od poslodavca I. optuženika i II. optuženika pribavio podatak jesu li tada I. optuženik LK i II. optuženik EK kritičnog dana ispunjavali uvjete za koordinatora I i koordinator II, odnosno je li I. optuženik LK imao položen stručni ispis zaštite na radu, te je li II. optuženik EK bio stručno osposobljen da provodi mjere zaštite na radu na mjestu izvođenja radova.

34. Postupajući po nalogu suda Poduzeće za ceste d.o.o. izvijestilo je sud da sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, te Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta kao i tijekom građenja kada radove izvode ili je predviđeno da iz izvode dva ili više izvođača, dakle investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt obvezan je imenovati koordinatora I (u fazi izrade projekta) i koordinatora II (u fazi izvođenja radova). Navodi da su tada I. optuženik i II. optuženik EK su bili zaposlenici tvrtke Poduzeća za cesta koji kao izvođač radova ne podliježe niti jednoj zakonskoj obvezi za imenovanje koordinatrora I i koordinatora II.

35. Kada se pažljivo analiziraju provedeni dokazi, svaki za sebe i u svojoj ukupnosti, a prvenstveno nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, nalazi i mišljenja vještaka zaštite na radu, te iskazi saslušanih svjedoka i iskaz oštećenika, sud smatra da je na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka, kojeg je sud u cijelosti prihvatio s obzirom na tehnologiju postavljanja kanalizacijskih cijevi (strojno postavljanje) koja ne predviđa ulazak radnika u sam rov, pa dakle niti mjere zaštite na radu u vidu postavljanja podupora-razupora u sam rov kako bi se spriječilo urušavanje istog, da optuženik nije propustio primijeniti mjere zaštite na radu koje se odnose na sprečavanje urušavanja iskopanog rova postavljanjem razupora jer nije niti predviđeno korištenje takve zaštite na radu budući da nije bio predviđen ulazak radnika u sam rov.

36. No, upravo da su na mjestu stradanja oštećenika bili postavljeni razupori, to ne bi spriječilo urušavanje rova, odnosno stradavanje oštećenika jer je do urušavanja rova došlo zbog odlaganja iskopane zemlje na površinu između iskopanog kanala i prometnice, pa je zbog pojačanog pritiska došlo do urušavanja korita postojećeg kanala, kako je to pravilno objasnio vještak zaštite na radu Željko Sinković dip.ing. sig.

37. Zbog navedenog sud nije prihvatio nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu Ane Sinjaković koja je u svojem nalazu i mišljenju tvrdila da je na mjestu stradavanja oštećenika trebalo postaviti razupore, te da se u tome sastoji propust optuženika.

38. Vještak zaštite na radu Željko Sinković dip.ing. sig. na pitanje suda koje je onda konkretne mjere zaštite na radu na mjestu nesreće trebao primijeniti optuženik, odgovorio je da je, kada je u konkretnoj situaciji došlo do odronjavanja rova, trebao obustaviti rad.

39. Iako je nepobitna činjenica da je na temelju iskaza svjedoka UK i CK, kao i samog oštećenika, na početku tog radnog dana optuženik EK dao nalog oštećeniku da ulazi u rov, iako se oštećenik s obzirom na korištenu tehnologiju tamo nije trebao spuštati, u trenutku stradavanja oštećenika rad na tom gradilištu bio je završen, strojevi su bili ugašeni, te se oštećenik u to vrijeme nije trebao nalaziti u rovu, niti mu je za taj silazak u rov optuženik dao izričiti nalog.

40. Osim toga, tijekom postupka nije utvrđeno da je optuženik bio koordinator II zaštite na radu koji bi, prema nalazu i mišljenju vještaka zaštite na radu Željka Sinkovića dip.ing. sig imao ovlasti izraditi ili revidirati plan izvođenja radova, odnosno iz dopisa Poduzeće za ceste d.o.o. koji je u kritično vrijeme bio poslodavac optuženika i izvođač radova, da oni kao izvođači radovi ne podliježu obvezi da imenuju koordinatore I i II već je to obveza investitora, vlasnika građevine ili druge osobe.

41. Na temelju svega navedenoga, sud zaključuje da je do nesreće u kojoj je stradao oštećenik došlo spletom nesretnih okolnosti, kišovitog vremena, iskopane zemlje koja je bila odložena između rova i prometnice, te ulaska oštećenika u rov kada su radovi za taj dan već bili dovršeni, jer su prema iskazima svjedoka ĆK, CK i GK strojevi bili ugašeni, odnosno smatra da optuženik niti na bilo koji način propustio primijeniti mjere zaštite na radu koje su mogle spriječiti da do nesreće u kojoj je stradao oštećenik ne dođe.

42. Iz svega navedenoga sud zaključuje da iz provedenog dokaznog postupka, nije dokazano da bi optuženik postupao suprotno Zakonu o zaštiti na radu, Pravilniku o zaštitu na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, Uputi za siguran rad prilikom izvođenja zemljanih radova koju je izradilo Poduzeće za ceste d.o.o. iz [adresa] od 13. veljače 2017 koji se odnose na zaštitu na radu u situacijama kada se obavlja iskop rova ili kanala, odnosno nije sa dovoljno izvjesnosti dokazano niti da bi optuženik počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u čl. 222. st. 3. u vezi čl. 215. st. 3. i 2. KZ/11.

43. Kako nije bilo drugih dokaza koji bi ukazivali da bi optuženik počinio navedeno kazneno djelo, sud ga je, temeljem čl. 453. toč. 3. ZKP/08 primjenjujući načelo in dubio pro reo, oslobodio od optužbe.

44. Kako oštećenik tijekom postupka nije postavio imovinsko-pravni zahtjev, sud o istome nije niti odlučivao.

45. Kako je optuženik oslobođen od optužbe, sud je na temelju odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08 odredio da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. - 5. istog Zakona, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

46. Iz svih navedenih razloga presuđeno je kao u izreci presude.

Bjelovar, 14. listopada 2025.

SUDAC

Ivica Matišić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u četiri primjerka putem ovog suda nadležnom sudu drugog stupnja.

Oštećenik može podnijeti žalbu zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu.

Naredba:

I. Presuda nije pravomoćna

II. DNA-ODO

- optuženik

- branitelj

- oštećenik

III. Kal 15 dana