Poslovni broj: Us I-1045/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice VS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćenici Ljubici Vuković, odvjetnici u Splitu, Mažuranićevo šetalište 14, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne i usmene rasprave zaključene 24. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 14. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-05/24-26/69, Urbroj: 531-03-25-2 od 10. ožujka 2025. te da se predmet vrati tuženiku na ponovno odlučivanje.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj 6. svibnja 2025. protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-05/24-26/69, Urbroj: 531-03-25-2 od 10. ožujka 2025., tužiteljica u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega navodi kako tuženik osporeno rješenje obrazlaže utvrđenjem da nije sporno da zgrada na koju se odnosi prijedlog žaliteljice, ovdje tužiteljice za donošenje rješenja o izvedenom stanju nije vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011, niti na drugoj digitalnoj ortofoto karti u smislu čl. 2. st. 1. i st. 2. Zakona o postupanju. Predmetni zaključak kao niti pobijano rješenje tuženika nije na zakonu utemeljen. Radi pojašnjenja odlučnih činjenica tužiteljica pojašnjava kronološki tijek događaja i to da je ona pravodobno podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu stambenu zgradu izgrađenu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka Trogir, Klasa: UP/I-361-02/18-09/0728, Urbroj: 2181/1-11-08/14- 22-0003 od 1. lipnja 2022. odbijen njen zahtjev, protiv kojeg rješenje je tužiteljica pravodobno izjavila žalbu. Rješenjem Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine od 6. listopada 2023. usvojena je njena žalba te je poništeno rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka Trogir, Klasa: UP/I-361-02/18-09/0728, Urbroj: 2181/1-11-08/14-22-0003 od 1. lipnja 2022. i predmet je vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje. Rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka Trogir, Klasa: UP/I-361-02/18-09/0728, Urbroj: 2181/1-11-08/14- 24-0011 od 9. siječnja 2024. ponovno je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Protiv navedenog rješenja, izjavila je žalbu od 30. siječnja 2024., a koja žalba je naposljetku odbijena rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-05/24- 26/69 urbroj: 531-03-25-2 od 10. ožujka 2025. Tužiteljica prvenstveno ističe kako su u trenutku aerofotogrametrijskog snimanja teritorija Republike Hrvatske, na predmetnoj nekretnini bili izvedeni svi grubi konstruktivni radovi, preciznije tužiteljica je na nekretnini staroj gotovo 100 godina izvodila određene dogradnje, a što je sve razvidno iz digitalne ortofoto karte Državne geodetske uprave, za katastarsku općinu [katastarska općina]. Sukladno odredbi članka 2. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji propisuje da se nezakonito izgrađenom zgradom smatra i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011, ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave, razvidno je kako pobijano rješenje tuženika nije na zakonu osnovano. Štoviše, prvostupanjsko tijelo u svom rješenju, Klasa: UP/I-361-02/18-09/0728, Urbroj: 2181/1-11-08/14-24-0011 od 9. siječnja 2024. utvrđuje da je predmetna građevina vidljiva na DOF5/2011, ali prema snimci izvedenog stanja zaključuje da građevine nisu identične, pri čemu ne navodi temeljem čega je došlo do spornog zaključka, ne utvrđuje o kakvim bi se odstupanjima u gabaritima radilo te ne navodi niti da bi zatečeni objekt bio viši ili širi od postojećeg. Takva utvrđenja prvostupanjskog tijela, tuženik u osporavanom rješenju u cijelosti prihvaća te potpuno nezakonito odbija žalbu tužiteljice. I ovim putem tužiteljica navodi, a navedeno nesporno proizlazi iz dostavljene tehničke dokumentacije (snimaka izvedenog stanja te geodetskog snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade) kako se u ovom slučaju radi o rekonstrukciji postojeće zgrade koja je izgrađena prije 1968. i koja je stara više od 100 godina te koja je vidljiva na svim kartama i grafičkim prikazima, a koju nekretninu vidi i prvostupanjsko tijelo, međutim potpuno nezakonito zaključuje da se ne radi o istoj zgradi kao onoj prikazanoj na snimaka izvedenog stanja, a što pak tuženik osporavanim rješenjem prihvaća. Naime, u osporavanom rješenju tuženik zaključuje kako iznijeto obrazloženje prvostupanjskog tijela nalazi pravilnim i zakonitim, te utemeljenim na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju te pravilnoj primjeni materijalnog prava. Nadalje, tuženik navodi kako navedeno proizlazi iz priložene službene zabilješke prvostupanjskog tijela klasa:

UP/I-361-02/18-09/0728, URBROJ: 2181/1-11-08/14-22-0002 od 27. svibnja 2022. i ispisa DOF5/2011 s usporedbom ispisa DOF5/2019/2020, te da je utvrđeno kako predmetna zgrada na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije nedvojbeno vidljiva na DO5/2011. Dakle, sam tuženik utvrđuje da je predmetna zgrada vidljiva, ali po njegovom mišljenju nije nedvojbeno vidljiva. Iz navedenog proizlazi kako sam tuženik ima dvojbe u svezi utvrđenog činjeničnog stanja, a što predstavlja daljnju povredu odredaba postupka. Eventualne dvojbe, bi se isključivo mogle riješiti jedino očevidom na licu mjesta uz učešće sudskog vještaka građevinske struke te saslušanjem svjedoka, a koje dokazne prijedloge prvostupanjsko tijelo nije prihvatilo, a kamoli provelo. Slijedom naprijed navedenog, a kako je tuženik na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešno primijenio materijalno pravo, te kako proizlazi da je pobijano rješenje tuženika nezakonito, tužiteljica tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenja tuženika te mu predmet vratiti na ponovno odlučivanje, a pored toga predlaže i da sud naloži tuženiku da joj naknadi trošak spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

3.U sporu je održana rasprava 24. rujna 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila zamjenica opunomoćenice tužiteljice, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice i to da se u ovom sporu obavi očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, da se u svojstvu stranke sasluša tužiteljica, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9.Naime, prvostupanjskim rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Odsjeka u Trogiru, Klasa: UP/I 361-02/18- 09/0728, Urbroj: 2181/1-11-08/14-24-0011 od 9. siječnja 2024. odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za jednostavnu stambenu zgradu izgrađenu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko tijelo zaključilo da se u konkretnom slučaju ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19).

10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, klasa: UP/II-361-05/24-26/69, Urbroj: 531-03-25-2 od 10. ožujka 2025. postupajući po žalbi tužiteljice, njena žalba je odbijena, čime je potvđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da nisu ispunjene pretpostavke za izdavanje rješenja o izvedenom stanju budući da se ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, slijedom čega je tuženik to rješenje ocijenio pravilnim i zakonitim.

11.Među strankama ovog spora isključivo prijepornom se ukazuje radi li se u konkretnom slučaju o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12, 143/13 i 65/17), odnosno o zgradi koja bi bila podobna za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, kao i je li u tom pogledu činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno te na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, slijedom čega je prijeporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

12.Odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19) propisano je da nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

Stavkom 2. da nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

Odredbom članka 16. stavka 2. istog Zakona propisano je da veličina, stupanj, završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedeno stanju utvrđuje se prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu.

13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja istu odbio, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako u predmetnoj upravnoj stvari nisu bile ispunjene pretpostavke da bi se zahtjevu tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju moglo udovoljiti s obzirom da se i po stajalištu ovog suda u konkretnom slučaju ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, slijedom čega je prvostupanjsko tijelo pravilno postupio kada je odbilo tužiteljičin zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu zgradu, kao i tuženik kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv tog rješenja, pa stoga sud osporeni akt tuženika cijeni u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

14.Glede tužbenih prigovora tužiteljice koji se odnose na temeljno prijeporno pitanje u ovom sporu i to radi li se u konkretnom slučaju o zgradi koja bi bila podobna za izdavanje rješenja o izvedenom stanju u smislu naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, za kazati je kako sud takve prigovore ne nalazi osnovanima.

15.Naime, s prethodnim u vezi prvenstveno je za kazati kako da bi se moglo izdati rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu, prije svega je potrebno da je riječ o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, što pak znači da se primarno mora raditi o zgradi koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, što pak znači da bi se neka zgrada ozakonila da se mora raditi upravo o zgradi kakvu definira citirana odredba.

16.Međutim, prema podacima spisa i dokumentaciji koja istom prileže, i ovaj sud zaključuje kako se u konkretnom slučaju ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Naime, sud nalazi da je u tom pogledu činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, slijedom čega su pravilna utvrđenja upravnih tijela da se u ovoj upravnoj stvari ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, zbog čega tužiteljici nije bilo moguće izdati traženo rješenje. S tim u vezi za kazati je kako je prvostupanjsko tijelo tijekom upravnog postupka izvršilo uvid u DOF5/2011 o čemu je sastavljena službena zabilješka od 27. svibnja 2022. te je izrađen ispisi iz navedene karte kada je utvrđeno da zgrada za koju se traži ozakonjenje nije nedvojbeno vidljiva u onim gabaritima za koje se traži ozakonjenje, te je ujedno obavljen i očevid na licu mjesta kada je utvrđeno kako je snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem na terenu, međutim kao najvažnije utvrđeno je da zgrada koja se nalazi na terenu nije identična onoj koja je vidljiva na DOF5/2011.

17.S prethodnim u vezi sud nalazi potrebnim naglasiti kako je u konkretnom slučaju od odlučne važnosti činjenica da na DOF5/2011, zgrada u odnosu na koju je tužiteljica zatražila ozakonjenje nedvojbeno nije vidljiva, već je na DOF5/2011 na mjestu na kojem se nalazi zgrada koja je predmet ozakonjenja vidljiv određeni objekt koji može biti zgrada ili neki drugi objekt, ali to nesumnjivo nije zgrada za koju se traži izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno zgrada kakva je prikazana na snimku izvedenog stanja s obzirom da je predmet ozakonjenja zgrada drugačijih dimenzija i boje krovne plohe budući je vidljiva tamna površina što može predstavljati krov. Pored toga, da se u konkretnom slučaju ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ukazuje i činjenica što je zgrada koja je predmet ozakonjenja u onim gabaritima i onog izgleda za koju je zatraženo izdavanje rješenja o izvedenom stanju vidljiva na DOF5/2019/2020, što pak nedvojbeno proizlazi usporedbom DOF5/2011 sa DOF5/2019/2020 jer se upravo takvom usporedbom dolazi do neprijepornog zaključka kako je zgrada koja je predmet ozakonjenja vidljiva na DOF5/2019/2020, ali da nije vidljiva na DOF5/2011, koja je ujedno vidljiva i na Google Earth prikazu predmetne lokacije od 19. svibnja 2023., što pak i po stajalištu ovog suda neprijeporno znači da se radi o zgradi koja je izgrađena, odnosno rekonstruirana nakon 21. lipnja 2011. iz kojeg razloga ju nije moguće ozakoniti. Stoga, upravo na ovakav način otklonjena je svaka dvojba u pogledu toga da je predmetna zgrada izgrađena, odnosno rekonstruirana nakon 21. lipnja 2011., a što proizlazi iz svih izvedenih dokaza, i to kako iz uvida u DOF5/2011, tako i iz DOF5/2019/2020 jer da je zgrada bila izgrađena, odnosno rekonstruirana na dan 21. lipnja 2011. u onima gabaritima i na način kako je ista prikazana u snimku izvedenog stanja, tada bi zasigurno bila vidljiva i na DOF5/2011, kao što je ista neprijeporno vidljiva na DOF5/2019/2020, no kako ona nije vidljiva na DOF5/2011, to samo znači da je naknadno izgrađena, tj. rekonstruirana, odnosno nakon 21. lipnja 2011., koja okolnost priječi njeno ozakonjenje.

18.Kod izloženog stanja stvari, uzimajući u obzir DOF5/2019/2020 na kojima je predmetna zgrada vidljiva, nedvojbeno je da se bez bilo koje sumnje može zaključiti da ista nije vidljiva na digitalnoj ortofoto karti DOF5/2011, što sasvim jasno znači da je izgrađena, odnosno rekonstruirana nakon 21. lipnja 2011. jer da je izgrađena do tog datuma tada bi zasigurno bila vidljiva i na DOF5/2011, kao što je vidljiva na DOF5/2019/2020, ali kako nije vidljiva, neprijeporno je da ista nije podobna za ozakonjenje s obzirom da nije riječ o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Također, nakon što je prvostupanjsko tijelo izvršilo uvid u DOF5/2011 te izvršilo usporedbu sa DOF5/2019/2020, a koja su izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja u razdoblju od 2019. do 2020., točno je utvrdilo da zgrada za koju je zatraženo izdavanje rješenja o izvedenom stanju nije vidljiva na DOF5/2011, ali da je vidljiva na DOF5/2019/2020, što je od odlučne važnosti za konkretnu upravnu stvar jer iz toga nesumnjivo proizlazi da je zgrada koja je predmet ozakonjenja izgrađena, odnosno rekonstruirana nakon 21. lipnja 2011. iz čega je jasno da su utvrđenja upravnih tijela u tom pogledu pravilna i potpuna.

19.Uslijed izloženog, odnosno kod nedvojbenog stanja stvari i to da se ovdje uopće ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, već kod takvog utvrđenja zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju trebalo je odbiti bez utvrđivanja bilo kakvih daljnjih pretpostavki za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, to pak stoga što već sama činjenica da se ne radi o zgradi iz odredbe čl. 2. st. 1. istog Zakona predstavlja dostatan razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanja traženog rješenja, u kojem slučaju nije ni potrebno utvrđivanje bilo kakvih daljnjih pretpostavki za izdavanje rješenja o izvedenom stanju jer takva nedvojbena činjenica sama za sebe već predstavlja eliminacijski kriterij za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.

20.Konačno, za nadodati je i kako u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni ni odredbe čl. 20. st. 4. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, to pak stoga što je tom odredbom propisano da rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može se donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.), no kako je u konkretnom slučaju neprijeporno utvrđeno da na DOF5/2011 na mjestu zgrade koja je predmet ozakonjenja nije vidljiva ona zgrada za koju je zatraženo izdavanje rješenja o izvedenom stanju, to je jasno da se ovdje ne radi o zgradi kakvu u vidu ima odredba čl. 2. istog Zakona koju bi bilo moguće ozakoniti u slučaju da tužiteljica postupi sukladno ovoj odredbi, slijedom čega nije bilo razloga niti za pozivanje tužiteljice da postupi u skladu s citiranom odredbom.

21.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa kako tužiteljica u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njezine tužbe.

22.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito osporeno rješenje tuženika, te su u obrazloženu istog dani jasni, precizni i okolnosni razlozi zbog kojih je trebalo odbiti zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za predmetnu građevinu, koji su prihvatljivi i ovom sudu, zbog čega sud zaključuje da u provedenom upravnom psotupku nije došlo ni do povrede bilo kojeg od načela upravnog postupka, kao ni do povrede bilo koje mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

23.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

24.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njen zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 14. listopada 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenici tužiteljice Ljubici Vuković, odvjetnici u Splitu, Mažuranićevo šetalište 14, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 24. rujna 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.