Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-1690/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća, te Maria Soljačića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Diane Pavlečić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice DĆ zastupana po braniteljici SĆ, odvjetnici iz [adresa], radi djela prekršaja iz članka 229.stavak 2. u svezi stavka 1.točke 9. Zakona o radu (NN93/14, 127/17, 98/19), odlučujući o žalbi okrivljenice DĆ podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 30. siječnja 2023., poslovni broj: 30. Pp-6494/2022, u sjednici vijeća održanoj dana 14. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e:
I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice DĆ i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II Temeljem članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07.,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22- nastavno PZ) okrivljenica je obvezna naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura, u roku od 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljenica je proglašena krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 eura (tisuću eura) / 7.534,50 kuna (sedamtisućapetstotridesetčetirikune i pedeset lipa), zbog prekršaja iz članka 229.stavak 2. u svezi stavka 1.točke 9. Zakona o radu, opisanog u izreci.
1. Istom presudom okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40 EUR (četrdeset eura) / 301,38 kuna (tristojednakuna i tridesetosam lipa).
2. Protiv te presude okrivljenica je pravodobno po braniteljici podnijela žalbu pobijajući istu u cijelosti. Okrivljena u žalbi u bitnome ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, počinio apsolutno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195 stavak 1 točke 11 na način da su razlozi presude potpuno nejasni i u znatnoj mjeri proturječni, te o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Okrivljena nadalje o žalbi reproducira iskaz svjedokinje OĆ danog u prekršajnom postupku pred prvostupanjskim sudom tvrdeći da je ista manipulirala zajedno sa svojim doktorom potvrdama o nesposobnosti za rad. Okrivljena ističe kao u obrani pred prvostupanjskim sudom da nije znala za trudnoću radnice OĆ koja očito ni sama nije znala za trudnoću, da je radnica u trenutku otkaza znala da je trudna zasigurno ne bi potpisala odluku o otkazu, dostavila bi poslodavcu potvrdu o trudnoći, podnijela bi zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava iz radnog odnosa, međutim radnica nije učinila apsolutno ništa do 24.veljače 2022. godine kada je podnijela prijavu inspektoratu. Da okrivljena nije imala intenciju dati otkaz trudnoj radnici jasno govori činjenica da je okrivljena istog momenta kad je saznala da je u trenutku otkaza KĆ bila trudna poništila odluku i retroaktivno prijavili radnicu. Prvostupanjski sud banalne pogreške računovodstva o datumu odjave smatra dvojbenim i u prilog počinjenja inkriminiranog djela, stoga je evidentno da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava. Nadalje smatra da pravilnom analizom svih izvedenih dokaza prvostupanjski sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je okrivljena počinila inkriminirano dijelo stoga je pobijanom presudom prvostupanjski sud povrijedio načela in dubio pro reo. Posebno na kraju okrivljena pobija presudu zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama i troškovima postupka citirajući zakonsku odredbu članka 38 stavak 2 točke 2 Prekršajnog zakona obrazlažući to time da je unatoč tome da u trenutku otkaza nije znala da je radnica trudna je donijela odluku o stavljanju van snage otkaza ugovora o radu te retroaktivno prijavila radnicu na rad i na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tim je postupkom otklonila posljedice prekršaja te zaslužuje oslobođenje od kazne obzirom da radnica nije pretrpjela nikakvu štetu. Smatra kaznu previsokom jer je ista izrečena iznad zakonom propisanog minimuma novčane kazne za tu vrstu prekršaja usprkos utvrđenom nizu olakotnih okolnosti, a nijednoj otegotnoj.
3. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
4. Žalba je neosnovana.
5. Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. PZ-a, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da presudom nisu na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, obzirom na protek vremena od počinjenja prekršaja, pa do odlučivanja ovog Suda o žalbi okrivljenice, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., točke 7., točke 9. i točke 10. Prekršajnog zakona.
6. Suprotno tvrdnji žaliteljice prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, jer je dao valjano obrazložene razloge za krivnju okrivljenice, posebice u dijelu radi čega smatra da je okrivljenica radnici dala izvanredan otkaz o radu iako je ista bila trudna. Iz prvostupanjske presude razvidno je koji su dokazi provedeni i na kojima se temelji utvrđenje da je žaliteljica počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret. Analizirajući sve provedene dokaze te činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršaja, prvostupanjski sud je za svoja utvrđenja i stajališta dalo valjane pravne razloge. Naime, odredbom članka 88. Prekršajnog zakona propisano je da je sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, kao i da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.
1. Prema tome, ako žalitelj smatra da je ta ocjena pogrešna, to može predstavljati žalbenu osnovu pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ali ne i bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka. Stoga, nije osnovana žalba okrivljenice zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, Prvostupanjski sud dao je jasne razloge za krivnju okrivljenice.
2. Međutim, svi naprijed navedeni prigovori su u biti činjeničnog karaktera i njima žaliteljica samo otkriva nezadovoljstvo ocjenom dokaza i zaključivanjem prvostupanjskog suda o postojanju prekršaja i krivnji okrivljenika.
9. Jednako tako, prvostupanjski je sud u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo okrivljenice kao prekršaj iz primijenjenog propisa.
10. Nadalje, neosnovano žaliteljica prigovara pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanja i pogrešnoj primjeni materijalna prava, jer je u dokaznom postupku sud saslušao svjedokinju OĆ, MĆ (dj. D), VĆ, proveo suočenje između okrivljenice i svjedokinje OĆ, te izvršio uvid i pročitao materijalne dokaze koji prileže sudskom spisu: e- mail poruka radnici OĆ upućene Državnom inspektoratu 24.2.2022., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 5.4.2022., dokumentaciju koju je u spis priložila okrivljenica, otkaz ugovora o radu za radnicu OĆ, odluka o stavljanju izvan snage Odluke o izvanrednom otkazu radnici OĆ, dokaze da je radnicu OĆ retroaktivno prijavila na HZMO i HZZO, te dokaz o isplati plaće, e-mail poruku okrivljene upućenu radnici OĆ, potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad OĆ – jedna izdana 12.01.2022. i druga izdana 17.1.2022. sa različito označenim prvim danom nesposobnosti za rad (obje izdane od Doma zdravlja Zagreb – Zapad ginekologa S Salem Ayoub), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu. Slijedom navedenih dokaza prvostupanjski sud valjano je zaključio da se u ponašanju okrivljenice stječu sva bitna obilježja prekršaja iz članka 229.stavak 2. u svezi stavka 1.točke 9. Zakona o radu, a što je u pobijanoj presudi valjano obrazložio, radi čega se okrivljenica zbog nepotrebnog ponavljanja upućuje na razloge prvostupanjske presude koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.
12. Činjenice koje terete okrivljenicu suprotno tvrdnji žaliteljice su dokazane u dovoljnoj mjeri, te po ocjeni ovoga Suda provođenje daljnjih dokaza je nepotrebno jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno do sada provedenim dokazima, te daljnje izvođenje dokaza ne bi promijenilo već utvrđeno činjenično stanje i dovelo do drugačije odluke prvostupanjskoga suda, a za krivnju okrivljenice prvostupanjski sud je dao valjano obrazložene razloge.
13. Slijedom iznesenog valjalo je žalbu okrivljenice odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
14. Imajući u vidu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravne kvalifikacije djela, ovaj Sud je našao da je prvostupanjski sud pravilno okrivljenici izrekao novčanu kaznu, a kako okrivljenica svoje žalbene navode u tom dijelu nije ničim dokumentirala to ovaj sud nije našao uvjeta za ublažavanjem izrečene novčane kazne.
15. Troškovi postupka su utemeljeni na zakonu.
16. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izrijeku.
17. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3. c PZ-a, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. PZ-a određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13. ) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, odnosno 13,27 do 663,61 eura, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.
U Zagrebu, 14. listopada 2025.,
ZAPISNIČAR :
PREDSJEDNIK VIJEĆA:
Diana Pavlečić, v. r.
Tomislav Tomašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.
