Poslovni broj: K-36/2021-50.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14 A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, po sucu Branimiru Papić, kao sucu pojedincu sa ovlastima vijeća, uz sudjelovanje Snježane Bilandžija, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv I. opt. GD, II. opt. SD, III. opt. BD i IV. opt. trgovačkog društva HIDRAULIKA KURELJA d.o.o., zbog kaznenog djela iz članka 222. st. 3. i 4. u vezi članka 215. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj KO-DO-684/2020. od 1. travnja 2020., nakon provedene javne rasprave zaključene 9. listopada 2025., u prisutnosti ZODO u Zlataru Karmen Kurešić, punom. oštećenika Vinke Brundule Tadić, odvjetnice iz Donje Stubice, I. opt. osobno i uz braniteljicu Višnju Drenški Lasan, odvjetnicu iz Zagreba, II. opt. osobno i uz braniteljicu Ljiljanu Bilbija, odvjetnicu iz Zagreba, III. opt. osobno i uz branitelja Branislava Hajdukovića, odvjetnika iz Zagreba te III. opt. trgovačkog društva, po predstavnici FD, odvjetnici iz [adresa], dana 14. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08)
I. opt. GD, zvani " G", OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i B rođ. F, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen sa završenom VŠS, ing. strojarstva, umirovljenik, zaposlen na četiri sata u TD "Hidraulika Kurelja" d.o.o., oženjen, otac troje punoljetne djece, vojsku služio u JNA 1976/77., neosuđivan,
II. opt. SD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S i R rođ. I, rođen **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen sa završenom SSS, stolar, zaposlen u TD "Hidraulika Kurelja" d.o.o., oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, vojsku služio 1993. u Koprivnici i
Borongaju, sa činom razvodnika, neosuđivan,
III. opt. BD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i J, rođene K, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen sa završenom SSS, vodoinstalater, zaposlen u "Hidraulika Kurelja" d.o.o., neoženjen, vojsku nije služio, neosuđivan,
IV. opt. trgovačko društvo HIDRAULIKA KURELJA d.o.o. OIB 30929005951, Matični broj [matični broj], sa sjedištem u [adresa], po predstavnici u osobi FD, OIB [osobni identifikacijski broj], odvjetnici iz [adresa], sa prebivalištem u [adresa]., neosuđivano,
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
da bi
- dana 30. kolovoza 2018. u [adresa], u prostorijama trgovačkog društva HIDRAULIKA KURELJA d.o.o., u tvorničkom krugu ispred ulaza u pogon 2 (pogon pjeskarenja), nakon obavljanja poslova pjeskarenja željezne ploče dimenzija 6000 x 2500 x 8 mm, teške 960 kg, odnosno tijekom obavljanja radnog postupka preokretanja predmetne željezne ploče, I okr. GD, II okr. SD i III okr. BD, svaki u okviru svojih ovlasti, propustili poduzeti potrebne radnje kojima bi se spriječilo obavljanje radnog postupka preokretanja predmetne željezne ploče na način protivan odredbama Zakona o Zaštiti na radu, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, pa je tako I. okr. GD kao direktor i odgovorna osoba IV. okr. trgovačkog društva HIDRAULIKA KURELJA d.o.o., dužan i odgovoran skrbiti o pravilnoj primjeni radnih postupaka, tehnologije rada i opće priznatih pravila struke, te poštivanju propisa o zaštiti na radu, protivno odredbi članka 44. Zakona o zaštiti na radu propustio planirati, pripremati i provoditi radne postupke te primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, protivno odredbi članka 27. i članka 36. Zakona o zaštiti na radu u vezi s člankom 3. stavkom 1. točkom 2. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, iako svjestan da radnik III okr. BD obavlja poslove rukovanja viličarom te poslove preokretanja željezne ploče dimenzija 6000 x 2500 x 8 mm, teške 960 kg, propustio radnika III okr. BD uputiti na liječnički pregled u ordinaciju medicine rada, te ga propustio stručno osposobiti za rad na siguran način za obavljanje poslova rukovatelja viličarom, odnosno za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, protivno članku 32. Zakona o zaštiti na radu propustio osigurati izradu uputa za rad na siguran način te propustio osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute na rad za siguran način, te protivno čl. 24. st. 7. Zakona o zaštiti na radu te protivno čl. 18. st. 5. Pravilnika o zaštiti na radu trg. društva HIDRAULIKA KURELJA d.o.o. propustio zabraniti rad radnicima ako ne rade u skladu s pravilima zaštite na radu, II. okr. SD, kao ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu i neposredno nadređen radniku III okr. BD, protivno čl. 20., čl. 24. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu, dopustio radniku III okr. BD da rukuje i upravlja motornim viličarom, iako svjestan da imenovani radnik nije osposobljen za rad na siguran način niti je raspoređen na obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, te protivno čl. 24. st. 7. Zakona o zaštiti na radu i čl. 20. toč. 5. Pravilnika o zaštiti na radu trg. društva HIDRAULIKA KURELJA d.o.o. propustio zabraniti rad zaposlenicima BD i RD kada su poslove okretanja čelične ploče obavljali protivno odredbama Zakona i propisa donijetih na temelju zakona, dok je III. okr. BD, iako svjestan da nije osposobljen za upravljanje motornim viličarom, odnosno za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, protivno odredbama članka 41. do 53. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta, obavljao radni postupak preokretanja željezne ploče dimenzija 6000 x 2500 x 8 mm, teške 960 kg upotrebom motornog viličara proizvođača SAMUK, tip CPDP100- RW28, broja šasije [broj šasije], koji je radna oprema za prenošenje, dizanje i spuštanje tereta, a ne za preokretanje tereta, te istu nije zaštitio od slobodnog pada, pa je uslijed predmetnog radnog postupka ploča pala na radnika RD koji je tom prilikom zadobio oguljotine kože glave, oguljotine kože lijevog ramena, oguljotine kože na bočnoj lijevoj strani donjeg dijela prsnog koša i zdjelice, krvnog podljeva trbušne stijenke lijevo, krvnog podljeva mekih tkiva zdjelice obostrano, krvnog podljeva u masnom tkivu oko lijevog bubrega, prijeloma trećeg do petog lijevog poprečnog nastavka slabinskih kralježaka, prijeloma zdjelice (gornja grana lijeve preponske kosti, razdvajanje spoja između preponskih kostiju te prijelom u području zgloba između križne kosti i lijeve crijevne kosti), razdora mokraćnog mjehura i razdora lijeve zajedničke zdjelične arterije, a koji razdor je doveo do iskrvarenja i do smrti imenovanoga,
- dakle, iz nehaja, nisu postupili po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, uslijed čega je prouzročena smrt jedne osobe,
IV. opt. pravna osoba HIDRAULIKA KURELJA d.o.o
2) dakle, kaznenim djelom činjenično i zakonski opisanim pod točkom 1. koje su počinili I. opt. GD, II. opt. SD i III. opt. BD, povrijedilo dužnost pravne osobe,
- pa da su time I. opt. GD, II. opt. SD i III opt. BD počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti - opisano u članku 222. stavak 3. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11) u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11, a IV. opt. pravna osoba HIDRAULIKA KURELJA d.o.o. odgovorna za počinjenje kaznenog djela povredom dužnosti na način opisan pod točkom 2) odnosno odgovorna za počinjenje kaznenog djela protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti - opisano u članku 222. stavku 3. i 4. KZ/11 u vezi članka 215. stavka 2. i 3. KZ/11, u svezi s člankom 3. stavkom 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.
II. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08. upućuje se oštećenik ID, nasljednik iza pok. JD a ovaj iza preminulog RD, zastupan po opunomoćenici Vinki Brundula Tadić, odvjetnici iz [adresa], da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.
III. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci I, II,
III. i IV. optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru optuženicima je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, sve činjenično i pravno opisano u izreci presude.
2. Optuženici se ne smatraju krivima.
3. U svojoj obrani I. opt. GD navodi kako prvenstveno želi navesti da mu je kao čovjeku izuzetno teško što se dogodio događaj koji je predmet ovog postupka i što je smrtno stradao radnik koji je zaposlen u njegovoj firmi. Naveo je kako smatra da u ovom predmetu nije utvrđena njegova kaznena odgovornost te da se radilo o nesretnom slučaju, kako je to na početku samog postupka utvrdila i policija. Njegova firma Hidraulika Kurelja kažnjena je novčanom kaznom u prekršajnom postupku, a koju kaznu je i uredno platila. Ujedno firma je snosila sve troškove ukopa pokojnog radnika te je nadoknadila i štetu sklapanjem izvan sudske nagodbe. Istaknuo je da je teza optužbe o tome kako bi on bio kazneno odgovoran a što je apsurdno i životno nelogično. Dodaje, kako bi se on trebao "klonirati" i trebalo bi postojati toliko GD koliko je i bilo zaposlenika u njegovoj firmi, jer po stavu optužbe on je odgovoran za sve bez obzira na organizaciju rada, tehnološke procese i broj radnika. Smatra kako ne može u svakom momentu biti na svakom mjestu i uz svakog radnika. Još jednom želi iskazati kako ga je sve ovo potreslo i da je bez obzira na odluku suda najgore to što je izgubljen jedan mladi život.
4. U svojoj obrani II. opt. SD navodi: Prvo želim reći da mi je jako žao zbog nesretnog događaja. Ja inkriminiranog dana BD nisam dao nalog da upravlja motornim viličarom jer to nije bio njegov radni zadatak. U to vrijeme bilo je u fazi dogovora da određeni ljudi, među kojima i BD, da se osposobe za upravljanje motornim viličarom. U tom trenutku KD nije bio osposobljen, naknadno je položio i osposobljen je za rukovanje viličarom, nakon ovog nesretnog događaja. Toga dana u jutro oko 6,40 sati kada sam ja došao sa TD i rekao mu da mi mora ispjeskariti djelove kamiona za servisni dio a to su bili blatobrani, zadnji branik i još neki djelovi, to sam mu rekao da je to prioritet i da se toga dana to treba obojati obzirom da su slijedeći dan ljudi trebali doći po to. U odnosu na optužbu da sam propustio zabraniti rad zaposlenicima BD i RD, ne znam na što se to točno misli, jer ja im uopće nisam rekao niti izdao nalog za poslove okretanja čelične ploče. BD i RD su trebali vršiti radnju okretanja čelične ploče tek po završetku posla kojega sam im naložio, tek nakon toga obavljenog posla ja izdajem nalog za okretanje čelične ploče. Nakon što je ČD rekao da predmetnu ploču treba ispjeskariti, ja sam još jedanput naložio RD da izvrši prvo posao koji sam mu naložio a nakon toga da mi se javi radi organizacije pjeskarenja predmetne čelične ploče. Ja sam imao jedno 10-15 novih radnih naloga i vratio sam se na svoje radno mjesto da rasporedim pozicije u radnim jedinicama u proizvodnji. Tada sam računao da RD pjeskari djelove koje sam mu naložio u jutro. U jednom trenutku morao sam jedan radni nalog odnijeti u konstrukciju, to je bilo jedno 5 minuta prije nesreće, čuo sam da je nešto jako zalupilo, istrčao sam na bočna vrata od hale, prvo sam pomislio da je možda bilo nešto sa kamionom na parkiralištu, vidio sam da nije ništa na parkiralištu. Pogledao sam prema pjeskarnici i vidio RD da leži na podu pod pločom, dotračao sam i zvali smo Hitnu. Naknadno sam na snimci vidio kako je došlo do nesreće. Nije uobičajeno da se u prostoru gdje je viličar okreće ploču očekuje prisutnost bilo kojej osobe, mogu samo biti osobe koje su zadužene za taj posao time da iste moraju biti izvan dosega ploče tj. bilo kakve opasnosti. Ovo je bilo prvi puta da se RD našao u prostoru gdje se ploča okretala. On je mogao samo stajati sa strane i paziti da netko ne naiđe i ne uđe u taj prostor gdje se obavlja sigurno okretanje ploče. Da mi se RD javio, ja bih organizirao adekvatne ljude tj. osobe koje su osposobljene, napravili bi pripremu i ja bih bio na licu mjesta. Tvrtka Kurelja ima sve upute kako se vrši postupak pjeskarenja i okretanja ploča, ljudi su upoznati sa sigurnim radom kod pjeskarenja i okretanja ploča. VD nije imao nikakav zadatak vezano za preokretanje ploče, njegova zadaća je bila da kada se okrene ploča da izvrši pjeskarenje ploče. BD nisam dao upute niti nalog, BD je bio pomoćni radnik RD, on je bio zadužen za poslove pjeskarenja.
5. U svojoj obrani III. opt. BD navodi: Istina je da ja nisam bio osposobljen za upravljanje motornim viličarom na dan inkriminiranog događaja, naknadno sam osposobljen i to u prosincu 2018. Ja sam znao upravljati sa tim viličarom, vidio sam kako drugi radnici upravljaju, a imam i slične strojeve doma. Meni je pokojni RD a čiji sam ja bio pomoćni radnik uvijek rekao što trebam napraviti, rekao mi je taj dan da dođem s viličarem i da okrenem čeličnu ploču da ju on može pjeskariti. Ja sam po njegovom usmenom nalogu otišao do viličara sa kojim sam došao na prostor tvrtke. Na kolima su dopeljali tu željeznu ploču, uz RD je još netko bio, stavili su ju na ta kolica, prikopčali su na viljuškar. Ja sam tu ploču podigao da ju okrenem na drugu stranu, prije toga je RD otpeljao kolica i ostavio me samoga da okrenem ploču, on je ta kolica na kojoj je bila ploča odvezao na drugo mjesto. Ja sam počeo okretati ploču na drugu stranu, u mom video krugu nije bio nitko, niti RD, ja ne znam zašto se tamo zatekao, on je samo trebao paziti da ne bi tko ušao u prostor gdje sam ja okretao željeznu ploču. Viličar je osposobljen ne samo za dizanje i spuštanje tereta već i za preokretanje terata a to se radilo i prije ovog inkriminiranog događaja. Meni je ranije bio nadređeni šef AD, on me je stavio u pjeskarnicu da radim sa TD i da izvršavam naloge RD, rekao mi je da RD moram slušati kao da mi i on osobno govori što trebam raditi. Ja sam zato i slušao sve što mi je RD rekao da napravim, ja sam bio njegov pomoćni radnik. Nisam imao ništa niti sa usmenim niti pisanim nalozima. Nakon toga nesretnog događaja užasno mi je teško, ne osjećam se dobro.
6. U obrani IV. opt. predstavnica TD Hidraulika Kurelja d.o.o. navodi da se trgovačko društvo ne smatra odgovornim. Svi blanketni propisi koji se navode u optužnici a koji su prema stavu optužbe u uzročnoj vezi sa nastankom štetne posljedice, smrti oštećenika, prema mišljenju pravne osobe nikako nisu odnosno pogrešno postupanje I. opt. nikako nije uzrok ovog štetnog događaja. Ničim nije dokazano da je I. opt. bilo što propustio planirati, skrbiti o pravilnoj primjeni radnih postupaka i poštivanja propisa zaštite na radu i pripremati radne postupke a još manje je utvrđeno da bi on svojim činjenjem dopustio III. optuženom, a vezano uz to i oštećeniku, da obavi aktivnost koja je dovela do smrti oštećenika. Kada se gleda snimka predmetnog događaja i kada se usporede svi prikupljeni podaci tijekom ovog postupka koji se odnose na radni proces konkretnog pjeskarenja vidljivo je da se oštećenik iz nekog razloga vratio i to u mjesto i na mjesto gdje ga III. opt. nije niti mogao vidjeti a taj radni proces završio je padom te ploče a ne smrću. Hidarulika GD je imala sve propisane pravilnike i postupala je sukladno zakonu a u dijelu u kojem nije postupala u skladu sa zakonom kaznu je platila. U ovom slučaju, vezano uz ozljede na radu, nema kauzalne veze između protupravnog postupanja i štetne posljedice pa nema niri odgovornosti pravne osobe
7. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u kaznenu prijavu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina, Klasa: UP/I-116-02/18-41/7, Urbroj: 524-10- 06-03/2-18-21 od 20.11.2018. (stranica 8-12), pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina, Klasa: UP/I-116-02/18- 41/7, Urbroj: 524-10-06-03/2-18-20 od 06.11.2018. (13-23), zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina, Klasa: UP/I-116-02/18- 41/7, Urbroj: 524-10-06-03/2-18-9 od 19.09.2018. (24-30), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina, Klasa: UP/I-116-02/18-41/7, Urbroj: 524-10- 06-03/2-18-7 od 12.09.2018. (34-35), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava
Krapina, Klasa: UP/I-116-02/18-41/7, Urbroj: 524-10-06-03/2-18-4 od 31.08.2018. (36-38), zapisnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava,
Inspektorat rada, Područni ured Varaždin, Ispostava Krapina, Klasa: UP/I-
116-02/18-41/7, Urbroj: 524-10-06-03/2-18-1 od 30.08.2018. (39-43), Ugovor o radu Hidraulike Kurelja d.o.o. i RD od 17.01.2002. (47-50), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za RD od 16.10.2017. (45-46), zapisnik o ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način za RD (51-52), uvjerenje o osposobljenosti RD za rad na siguran način (447-450), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za opt. BD (44 i 88), bolničku prijavu na ime RD od 30.08.2018. uz uputnicu za prijevoz (86-87), potvrdu o liječenju i povijest bolesti na ime RD od 30.08.2018. (89-90), medicinsku dokumentaciju RD (106-108), smrtni list RD od 03.12.2018. (74), zapisnik obdukcije za RD od 31.08.2018. (116-119). izvadak iz matice umrlih za RD (135; 150), Ugovor o radu Hidraulike Kurelja d.o.o. i SD od 23.06.2016. (32), uvjerenje o osposobljenosti neposrednog ovlaštenika SD (56), odluku direktora društva GD o prenošenju ovlaštenja za organizaciju i provedbu zaštite na radu za SD uz ugovor o radu između Hidraulike Kurelja i SD (57-60), Uvjerenje o osposobljenosti neposrednog ovlaštenika SD (426-427), Ugovor o radu Hidraulike Kurelja d.o.o. i BD od 01.12.2015. (432-434), zapisnik "Atest-kontrola" d.o.o. Zagreb o ocjeni osposobljenosti radnika BD za rad na sigutran način od 30.05.2016. (51-52), Uvjerenje o osposobljenosti BD za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, uz evidencijski karton (436-437), Zapisnik Atest kontrola d.o.o. o ocjeni osposobljenosti za rad na siguran način (438), Uvjerenje o osposobljavanju BD za rukovatelja viličarom od 06.12.2018. (435), Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika BD za poslove pomoćnog radnika u proizvodnji, rukovatelj viličarom (441), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za opt. BD (44 i 88), nalaz i mišljenje analize alkohola u krvi i mokraći i stupnju alkoholiziranosti za KD (253-255), izvršio uvid u Povijesni izvadak iz sudskog registra Hidraulika Kurelja d.o.o. od 5.12.2018. (110- 114; 300), očevidnik o danima insolventnosti (121-129), pročitao Zapisnik o obavljenom pregledu ispitivanja radne opreme za motornog viličara proizvođača SAMUK, tip CPDP100-RW28, broja šasije [broj šasije] (53-55), Uputu za siguran rad pjeskarnica (446), Zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta od 31.08.2018. (95), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj: 1037519 (97) uz DVD snimku i izvješće o pregledu snimke video nadzora (95-98, 99), sadržaj reprodukcije video nadzora tvrtke Hidraulika Krelja d.o.o. (601), Izvješće o osiguranju mjesta događaja od 30.08.2018. (79-82), zapisnik o očevidu PP Donja Stubica,
broj: 511-17-06/12-23/2018 od 31.08.2018. (83-85), zapisnik o ispitivanju svjedoka ČD (184-186), svjedočki iskaz ČD (593), PD (813), LD (819) i ED (821), izvršio uvid u rješenje Inspektorata rada od 07.09.2018. o obustavi izvršenja (618-619), rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o priznanju ozljeda na radu osiguranika RD (620-622), pročitao Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslodavca Hidraulika Kurelja d.o.o. od strane više inspektorice rada, od 24.09.2018. (623-624), Potvrdu Inspektorata rada o naplaćenoj novčanoj kazni na mjestu izvršenja prekršaja (625-628), Izjavu Hidraulike Kurelja d.o.o. o broju zaposlenika na dan 30.08.2018. (306), Procjenu rizika Hidraulika Kurelja d.o.o. (307-312), Pravilnik o radu Hidraulika Kurelja d.o.o. (313- 333), Pravilnik o sistematizaciji poslova Hidraulika Kurelja do.o. (334-343), Kronološki popis radnih mjesta s uvjetima i opisom poslova (344-346), Pravilnik o zaštiti na radu Hidraulika Kurelja, uz priloge (347-399), Prilog osobna zaštitna sredstva Hidraulike Kurelja d.o.o. (401-415), Program osposobljavanja i raspored radnika za pružanje prve pomoći (417-419), Utvrđivanje alkoholiziranosti zaposlenika (421-422), Program za osposobljavanje neposrednih ovlaštenika (430-431), Uvjerenje o osposobljenosti ovlaštenika AD (423-425), Uvjerenje o osposobljenosti neposrednog ovlaštenika PD uz Odluku o prenošenju ovlaštenja za organizaciju i provedbu zaštite na radu ( (428- 429), izvršio uvid u dokumentaciju zaprimljenu od strane obrane I. optuženika (638-674: ugovor o stručnoj pomoći pri vođenju poslova zaštite na radu, sporazum o raskidu ugovora, račun tvrtke KOR-ING d.o.o., zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme koji je za naručitelja Hidrulika Kurelja d.o.o. sačinila tvrtka ATEC kontrola d.o.o. iz Zagreba, inventarsku listu 400 Hidraulika Kurelja za nabavljeno vozilo viličar, RY 100 D, račun auto kuće Gašparić, evidenciju radnog vremena Hidraulike Kurelja za inkr. dan 30.8.2018., račun Komex d.o.o. ispostavljen Hidraulici Kurelja u 2012. godini za nabavku hvataljka za limove, narudžbenicu Hidraulika Kurelja za nabavu univerzalnih hvataljki, podatke o radnom mjestu za tehničkog direktora sačinjeni od ATEC - kontrola d.o.o. Zagreb, identičan dokument za radno mjesto direktora, dokument Hidraulike Kurelja o prijavljenim satima po radnicima za inkriminirani dan i to za pokojnog ZD gdje su navedeni radni zadaci koje je imenovani trebao toga dana obavljati i to prema radnom nalogu 18-084-5- premontaža kiparskog sanduka za stočnu hranu sa instalacijama na vozilo SCANIA i radni nalog 18-0925-S-palfinger, MAN, [registarska oznaka], radni nalog za radove defektaže na vozilu Palfinger/MAN, oznake [registarska oznaka], račun koji je Hidraulika Kurelja za popravak navedenog vozila ispostavila VG Čistoća d.o.o. za održavanje i čistoću Velika Gorica, obračun prijavljenih sati po radnicima za radnika ZD i druge za period od 3.4.2018. do 9.10.2018. sa nositeljem po radnom nalogu, dokument o izdavanju materijala po nositeljima vezano za popravak vozila Palfinger, otpremnicu Hidraulike GD upućena VG Čistoća d.o.o. za održavanje i čišćenje, opis poslova po radnom nalogu 925/2018-S, narudžbenicu VG Čistoća koja je naručila defektažu i popravak vozila), izvršio uvid u ugovor o izvansudskoj nagodbi između Hidraulika Kurelja d.o.o. i oštećenika JD
ZD (587-589), pročitao Nalaz i mišljenje Dr. Pere Bubala, vještaka sudske medicine (205-208), Nalaz i mišljenje Miljenke Kliček, sudskog vještaka za područje zaštita na radu (261-299) sa prigovorima na njihove nalaze koje su iznijeli branitelji i pradstavnica pravne osobe, dopis vještakinje Miljenke Kliček od 14.11.2023. (734-735), nalaz i mišljenja Perice Frkovića, vještaka zaštite na radu, zajedno sa dokumentacijom koju je vještak pribavio iz TD Hidraulika Kurelja (675-711; 782), Mišljenje vještaka Vedranke Bobić Žagmešter, stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu (738-742; 779), Zapisnik o očevidu od 11.09.2025. 8812-823) sa prilozima-fotodokumentacijom i uputama o postupanju za rad na siguran način i znakovima upozorenja u hali za pjeskarenje (828-838), Zapisnik o prvom ispitivanju okr. GD od 27.06.2019. uz DVD medij (230- 235), Zapisnik o prvom ispitivanju okr. SD od 3.07.2019. uz DVD medij (237-241), Zapisnik o prvom ispitivanju okr. BD od 14.lipnja 2019. uz DVD medij (212-216), Zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika Hidraulika Kurelja d.o.o., odnosno predstavnika pravne osobe odvjetnice FD od 14.06.2019. (221-223), izvadak iz kaznene evidencije za I-IV opt. (65-72).
8. Svjedok ČD Ispitan pred tužiteljem, je naveo da je zaposlen u TD Hidraulika Kurelja d.o.o. od 1995. godine. Radi na radnom mjestu bravara-varioca. Kritične zgode je radio time da se sjeća da je došao oko 08,00 sati na posao jer je ujutro bio u laboratoriju zbog vađenja krvi. Samom događaju u kojem je stradao RD nije bio prisutan. Međutim, poznato mu je na koji način se odvijao proces pjeskarenja željezne ploče i što su te kritične zgode radili BD i RD. Naime, taj proces pjeskarenja željezne ploče su imenovani uvijek obavljali na isti način i u tome su već bili uhodani. Pojašnjava da se radi o ploči dimenzija 6000 mm x 2500 mm x 8 mm. BD i RD su tu ploču trebali pjeskariti s jedne strane. To je takva tehnologija kojom se s ploče skine sva prljavština, hrđa ili boja tako da se ploča kasnije može što kvalitetnije zavariti. Imenovani su došli do njega te su predmetnu ploču uzeli viljuškarem kojim je upravljao BD. Ta ploča se zbog veličine ne može ugurati u pjeskaru, odnosno u prostoriju gdje se vrši taj postupak već je istu potrebno prije toga postaviti s viljuškara na kola i kola potom ugurati u pjeskaru. Bio je prisutan do trenutka kada su oni kola ugurali u pjeskaru jer im je prije toga pomogao tu ploču prebaciti s viljuškara na kola. Pojašnjava da je ploča teška 960 kg te istu ne mogu samo „ručno“ prebaciti s viljuškara na kola, već se to radi na način da se ta kola dovedu ispod viljuškara te se onda ploča pomoću viljuškara prebaci na ta kola. To je jedan rutinski posao koji se uvijek tako obavlja. Nakon što su kola sa pločom bila uvedena u pjeskaru on je otišao i radio druge poslove te nije bio prisutan kada je ploča bila gotova i kada se vadila van iz pjeskare. Međutim, može reći da kada je ploča gotova istu je potrebno dovesti do prostorije u kojoj on radi jer on dalje obavlja postupak varenja te ploče na kiperski sanduk. Također pojašnjava da se ploča pjeskari odozgo, pa ju je, kad je gotova, potrebno preokrenuti tako da pjeskarena strana bude odozdo prije nego što se ploča vari na taj sanduk. Obzirom on samom događaju nije bio prisutan može samo pretpostaviti da su BD i RD pomoću viljuškara preokretali predmetnu ploču nakon što su ju izvadili iz pjeskare, a prije nego što su je dovezli do njega i da je tu došlo do nesretnog slučaja. Pojašnjava da se taj kiperski sanduk kasnije montira na kamione. Na postavljeno pitanje da li mu je poznato tko je neposredno nadređen BD navodi da mu je neposredno nadređen poslovođa SD. Nije mu poznato da li je BD bio osposobljen za rad na siguran način za obavljanje poslova rukovatelja viličarom. Na postavljeno pitanje da li se uvijek koristio isti viličar prilikom prijevoza i preokretanja ploče odgovara da ne jer ima ploča različitih veličina i težina pa se stoga za njihov prijevoz i okretanje koriste i različiti viličari. Ne zna koji viličar je bio korišten u konkretnom slučaju. Koliko je njemu poznato kod preokretanja ploče se podjednako koristila kako kranska dizalica tako i motorni viličar. Također, ponekad su radnici ploču preokrenuli odmah nakon što su ju izvadili iz pjeskare, a ponekad su ju prvo dovezli u halu gdje on radi pa se ploča tamo okretala tako da pjeskareni dio bude odozdo. Na postavljeno pitanje navodi da je bio na liječničkom pregledu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad. Ne zna da li je BD bio upućen na liječnički pregled u ordinaciju medicine rada, ali svi su to obavljali pa pretpostavlja da tako i on. Na postavljeno pitanje da li u radnim prostorijama TD Hidraulika Kurelja d.o.o. postoje table sa sigurnosnim upozorenjima te upute za rad na siguran način ogovara da postoje. Ne zna tko je ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu.
Saslušan na raspravi svjedoči: Poslovođa je bio SD, on me je uputio gore [adresa] i BD i rekao mi da im pokažem debljinu ploče. Ja ne znam točno tko je njima dao taj zadatak. Mislim da je SD bio u prolazu, nije bio snjima na licu mjesta, on ne može nadgledati svaku operaciju koja se izvodi. On je nadležan do negdje oko 50-tak ljudi. RD i BD zajedno su radili, znam da je svatko od njih obavljao svoj posao. Prije toga događaja RD i BD radili su na preokretanju ploča tj. konkretnom postupku pjeskarenja svakako više od godinu dana. RD je radio u firmi uglavnom na pjeskarenju. Ja sam pola sata prije ovog događaja otišao od njih tako da ne znam što se događalo. Kranske dizalice su unutar hale firme a vani ih nema. Za okretanje ploča koristili smo kranove unutar hale a nekada su se koristili i viljuškari. Manje ploče su se okretale pomoću viličara izvan hale. Bilo je uobičajeno raditi kao i toga dana. Mislim da je taj dan bila samo ta jedna ploča za pjeskarenje. Oni su pjeskarili neke druge predmete koji su bili manji. Upute kako raditi posao na siguran način bile su izvješene po zidovima. Ta nesretna ploča je bila jedna i to je bila najveća ploča koju smo pjeskarili do tada. Ova velika ploča se nije mogla unutar hale okrenuti pomoću viličara jer tamo nema mjesta za okretanje.
9. Svjedok PD navodi: Na dan štetnog događaja ja sam bio tehnički direktor, sa tvrtkom Kurelja sklopio sam ugovor o radu za tehničkog direktora. Bio sam ovlašteni tehnolog u Hidraulici Kurelja. U moj opseg poslova spada unapređenje tehnološkog procesa. U opis mojih poslova spada izrada plana tehnoloških poslova na siguran način, to se podrazumijeva ali svaki tehnološki proces u sebi sadrži i pitanje organizacije tehnoloških postupaka na siguran način.
U inkriminirano vrijeme tvrtka je imala vanjske suradnike koji su se bavili zaštitom na radu, zajedno sa vanjskim suradnicima koji su se bavili zaštitom na radu u TD razgovarali smo o načinu obavljanja tehnoloških procesa i stvaranju radnih uputa za sigurno obavljanje tehnoloških procesa. Mi smo imali vanjskog suradnika firme koji je nadzirao i kontrolirao provođenje zaštite na radu. U tehničkom odjelu na čijem sam se čelu nalazio kao tehnički direktor obavljali su se poslovi konstrukcija, servisa i proizvodnje
Ja sam kao tehnički direktor bio nadređen voditeljima proizvodnje i ovlaštenicima za provođenje zaštite na radu. Tehnički odjel je zadužen za realizaciju proizvoda sa pravilima struke kojim se osigurava, planira, priprema i proizvodi i osigurava tehnologija rada i drugi radni procesi. U tehničkom odjelu za realizaciju proizvodnje osiguravaju se upute o sigurnom radu.
Direktor GD je sve tehnološke procese koji se trebaju odvijati na siguran način prenio na mene kao tehničkog direktora, normalna stvar da sam ja dio procesa preuzeo na sebe te obavljanje tehnoloških postupaka na siguran način. U svakom slučaju direktor GD je prenosio i zaduživao određene osobe za određena područja iz zaštite na radu a isto tako sam i ja prenosio. Direktor GD je osigurao svu tehnološku potporu za strojeve kao i radnike osposobljene za rukovanje strojevima da se ispravno provede okretanje ploča. Direktor GD je prenio radne obveze na pojedine odjele konkretno na tehnički odjel.
Radne naloge otvara naša služba prodaje. U radnom nalogu ne zadužuju se konkretne osobe, navode se poslovi koji se trebaju izvršiti tj. koji se proizvodi trebaju rješavati i istaknuti da se zna što se radi.
Ovlaštenici poslodavca (poslovođe) imali su uvjerenja da su osposobljeni kao ovlaštenici poslodavca. Poslovođa kao nadređeni daje upute za rad svojem radniku, određuje tko će od tih radnika točno što raditi, na koji način i kojim sredstvima.
Za svaki pojedini radni proces imamo upute za postupanje, posebno sa teškim dimenzijama ploča odnosno sukladno teškim teretima. Sa različitim dimenzijama ploča svaki radnik postupa na drugi način ovisno o težini ploče. Sve upute se obavljaju u tehničkom odjelu. Ukoliko se mijenjaju radnici u procesu mora se novim radnicima dati nova uputa Tvrtka Hidraulika je inkriminiranog dana imala ukupno oko 120 zaposlenih. Ranije nije bilo nepredvidivih situacija prilikom dizanja ploča. Toga dana kada se dogodio nesretni događaj bilo je samo jedno preokretanje ploče.
Okretanje ploča može se vršiti unutar hale a to ovisi o veličini ploče i raspoloživom prostoru. Po potrebi su se velike ploče okretale i vani izvan hale.
Ploča se mora ispjeskariti po ustaljenoj proceduri preokretanja ploče. Takav način pjeskarenja odnosno okretanja ploče nije protivan pravilima zaštite na radu.
Ukratko, radni postupak rukovanja s viličarom kod rada sa željeznim pločama većih dimenzija obavlja se na sljedeći način: ploča se nalazi na skladištu, nju treba prihvatiti s viljuškarom i odveze se na mjesto okretanja gdje će se ona podići i spustiti da se preokrene. Ovisi o prostoru gdje se ploča okreće moraju se ograditi sa štrikom ili zastavicom kako bi se zabranio pristup drugim radnicima i na taj način se umanjuje rizik za izvođenje radnje podizanja i spuštanja ploče kako bi se preokrenula da bi se mogla pjeskariti s druge strane. Kada se procijeni da se preokretanje ne može izvršiti u hali sa kranom na kojega se stavljaju hvataljke za te ploče, ploča se odvozi sa viljuškarom izvan hale i polaže na tlo, stavljaju se hvataljke na ploče. Bez obzira da li se radi s viljuškarom ili kranom na njih se stavljaju hvataljke. Nakon što se ploča podigne gurtne i lanci se stavljaju na te hvataljke i uhvaćaju se za vilice viljuškara. To obavlja osoba zadužena za taj proces. Nije to obaveza osobe koja upravlja viljuškarom. Osoba koja je zadužena da osigura prostor za rad na siguran način da bi se smanjio rizik određena je od strane poslovođe. U inkriminirano vrijeme poslovođa je bio SD. Ploča se sa gornjim dijelom podigne a donji dio ostane na podlozi i nakon toga se spusti tj. okrene na drugu stranu radi pjeskarenja. Ja mislim da je tada ploča bila ispjeskarena s jedne strane pa je vani stavljena kako bi se mogla pjeskariti s druge strane unutar pjeskare. Ja nisam bio prisutan događaju kada je došlo do nesreće. Ja sam bio u firmi, ne znam gdje sam bio u tom trenutku.
Upute za siguran rad izvješene su na uvid radnicima kao i uvijek prije i poslije.
Mislim da toga dana nitko nije dao nalog RD i BD za okretanje ploče
Pokojni ošt. RD nije bio zadužen za transport ali je bio zadužen za obradu ploča tj. pjeskarenje, za manipulaciju s pločama nije bio zadužen. Oštećenik je vodio pjeskarenje a optuženi BD je bio njegov pomoćnik. BD je radio radne zadatke po nalogu RD. Prije same izvedbe okretanja ploče netko dogovara detalje toga posla i tko obavlja te poslove treba obaviti neposredni rukovoditelj tj. poslovođa. Mislim da je tada SD bio osoba koja je dogovarala detalje poslova oko okretanja ploče. SD je trebao dati nalog da se to izvrši i na koji način.
Pokojni ošt. RD i ranije je sudjelovao u okretanju ploča. U njegov opis poslova nije spadala manipulacija sa okretanjem ploča, nije mi poznato zašto se našao na mjestu gdje se ploča okretala inkriminiranog dana, zašto se u kritičnom trenutku našao unutar opasne zone okretanja ploče
Koliko ja znam LD i ED nisu bili prisutni toga dana jer njihovi poslovi na spadaju u konkretni događaj. LD je radio na radnom mjestu bravara a ED na mjestu lakirera. LD je imao certifikat za rukovanje kranom. ED je imao certifikat za vožnju viljuškarom. Kada se radilo u hali onda je LD obavljao te poslove s kranom. Kožuh je radio sa viljuškarom kada je nešto trebalo dovesti u halu ili iz hale.
GD nije bio dužan inkriminiranog dana osigurati pristup mjestu rada gdje se okretala ploča niti jer bio dužan izdati konkretno pisanu uputu za rad na siguran način upravo za taj dan. Mislim da opt. GD nije znao da III. opt. BD obavlja poslove rukovanja viličarom inkr. dana tj. poslove preokretanja željezne ploče, od kuda bi on to znao. Teške ploče kada se iz hale dovoze na vanjski prostor ne prebacuju se na nekakva kola ispod viljuškara, to se radi kada se ploča treba izvesti ili uvesti u halu. Tehnološki nije moguće posao okretanja ploče velikih dimenzija i težine izvoditi na drugi način osim sa viljuškarom tj. s manje rizika. Izvan hale se okretanje teških čeličnih ploča ne može obavljati s kranskom dizalicom već samo s viličarom. Viličar ima opremu za dizanje i spuštanje, za preokretanje tereta.
Izvršitelj okretanja sa pomoćnim ljudima osigurava pristup mjestu na kojem se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada, dozvoljava takvim radnicima pristup tom radnom mjestu. Osoba koja stavlja hvataljke na ploču nije u bilo kakvoj opasnosti niti postoji mogućnost od njezinog ozljeđivanja. Onaj tko bi trebao prikopčati ploču bi trebao biti RD. Ploča se ne diže u zrak ona se podiže tako da se samo okrene polako odmah tj. spusti na drugu stranu na pod. Ploča se preokreće s jedne na drugu stranu, uvijek je bridom oslonjena na tlo i onda se samo preokrene i spusti na drugu stranu koja se treba pjeskariti.
Kada dolazi do preokretanja ploče nitko ne smije prilaziti prostoru ispod ili pokraj ploče. Mi imamo konkretne upute za postupanje prilikom okretanja ploče. Iz snimke sam vidio da su BD i RD bili prisutni inkriminiranom događaju. RD se trebao nalaziti van dosega preokretanja ploče.
10. Svjedok LD navodi: U opisu mojeg posla je zavarivanje konstrukcija, voženje krana. Prilikom manipulacije pločama ja sam se služio s kranom, vozio sam i dizao metalne ploče odnosno okretao ih. Inkriminiranog dana ja nisam bio blizu, ja sam bio u prvoj hali. Ploča se izvozila iz jedne hale u kojoj ja nisam bio. Ja nisam radio nikada s viljuškarom. Na radu sa kranom ja sam sudjelovao puno puta, ne mogu se točno odrediti. Ja ne mogu sa sigurnošću reći da li je BD radio sa višuškarom i koliko puta, nije mi poznato.
Posao za okretanje ploča obavlja na način da dođe šef SD, tj. poslovođa koji radi taj dan kada se obavljaju poslovi sa pločama. On je usmeno uputio osobu koja treba obaviti okretanje ploče ili već nešto što se okretalo npr. metalna konstrukcija. Dalje se postupilo uobičajenim načinom, prvo se stave hvataljke i lanci i zagradi se prostor. Nakon toga se prostor osigurava sa stupićima na kojima su lanci. Ti stupići se stavljaju oko ploče, tako da se na siguran način može okrenuti ploča. To je obavljala osoba koja se zatekla sa strane, uvijek je nekoga bilo tamo. Osoba koja postavlja stupiće nije ugrožena u tom trenutku, ne jer se još ne diže ploča, osoba se mora maknuti od ploče.
Kada sam počeo raditi dobio sam konkretne upute od poslovođe na koji način da obavim poslove okretanja željezne ploče. Kako su me naučili tako sam dugo godina i radio. Prilikom polaganja ispita za rad na siguran način sa kranom uči se i polaže tj. uči u se teoriji način postupanja sa okretanjem ploča sa kranom. Mi smo dobili propise, učili smo, polagali i pokazano nam je i u praksi. Poslovođa je planirao i pripremio sam radni postupak tj. dao mi je konkretnu uputu da provedem postupak okretanja željezne ploče.
11. Svjedok ED navodi: U TD Hidraulika Kurelja ja radim kao voditelj lakirnice, vozač viljuškara, rukovatelj kranom i platformom. U inkriminirano vrijeme ja sam bio osposobljen za rad viljuškarom, imao sam radne zadatke za okretanje ploča. Ploča se uzme, odnosno žabice, gurtne i lanci i uzme se ploča.
Uvijek sam dobio uputu za okretanja ploča, šef je SD a tehnički direktor je PD. Oni koordiniraju radom. Ne mogu se sjetiti svojih radnih zadataka inkriminiranog dana, u to vrijeme sam bio kod lakirnice, ne mogu se točno sjetiti zbog proteka vremena.
Apsolutno ne postoji opasnost za osobu koja stavlja žabice. Ako sam na viljuškaru ja pregledam žabice. Kada se radi s kranom onda to pregleda rukovoditelj kranom.
Prije inkriminiranog događaja preokretao sam ploče s viljuškarom ako bi kran bio zauzet onda sam s viličarom obavljao poslove okretanja željeznih ploča.
U postupku kod okretanja željeznih ploča pok. RD je uvijek znao počistiti ploču s metlom jer je ploča bila u prašini, ispuhati pijesak. To je uvijek radio u hali, u pjeskari. Kada se dižu ploče ljudi ne smiju biti blizu, mjesto okretanja se osigura.
12. Iz provedenog sudsko-medicinskog vještačenja po vještaku dr. Peri Bubalu iz Zavoda za sudsku medicinu, medicinskog fakulteta u Zagrebu, proizlazi da je RD preminuo nasilnom smrću zbog pada masivne željezne ploče (težine 960 kg) na tijelo oštećenika i posljedičnim prignječenjem tijela, a da je smrt nastupila kao posljedica iskrvarenja iz zajedničke lijeve zdjelične arterije što proizlazi iz zapisnika o obdukciji. Na terenu se nije moglo apsolutno ništa više poduzeti kako bi se spriječio smrtni ishod. Naime, obdukcijom provedenom dana 31. kolovoza 2019. utvrđeno je postojanje razdora zajedničke, lijeve ilijačne arterije (zdjelične arterije). Isto tako iz obdukcijskog zapisnika proizlazi da se radilo o kopletnom razdodru odnosno da je zdjelična arterija u potpunosti prekinuta tj. razdvojena. Uzimajući u obzir kalibar arterije, svega par minuta je dovoljno da dođe do iskrvarenja i nastupa smrti.
13. Sudski vještak Vedranka Bobić Žagmešter, dipl. ing., stalni sudski vještak za područje zaštite na radu i zaštite okoliša, koja je imenovana od strane suda obzirom da vještakinja Miljenka Kliček, imenovana nalogom Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, više nije imala status sudskog vještaka (pozvana od suda na dopunsko vještačenje nije više imala status vještaka) temelji svoj nalaz na nalazu Miljenke Kliček koja je u svom nalazu i mišljenju od 9. ožujka 2020. (stranica 261-297, sa prilozima, navela sljedeće: Poslodavac je dužan pripremiti, organizirati i provoditi postupke kao i prilagoditi tehnologiju rada na način da ona ne ugrožava sigurnost i zdravlje randika. Direktor pravne osobe tj. GD odgovorana osoba u pravnoj osobi dužna je osigurati zaštitne mjere sukladnom svim pravilima i propisima. U konkretnom slučaju direktor je dio ovlasti prenio i na ovlaštenike sukladno predočenim odlukama o imenovanju ovlaštenika a koje sadrže i odredbe koje su ovlasti prenijete. Direktor je zadužio SD koji je bio ovlaštenik poslodavca i neposredno nadređeni BD. U sklopu dokumentacije na temelju koje sam izradila nalaz i mišljenje ja sam pregledala sadržaj kaznene prijave, koristila sam i dokumentaciju koja je uz kaznenu prijavu inspektorica dala, koristila sam zapisnik o izjavi povodom smrtne ozljede na radu koju izjavu je inspektorici dao SD, nisam pregledala DVD snimku događaja niti sam bila na licu mjesta u Hidraulika Kurelja, nisam gledala organizacijsku shemu i ugovore, nemam saznanja da bi na dan štetnog događaja postojao tehnički direktor, nisam gledala tko što radi, nisam tražila podatke o dugotrajnoj imovini Hidraulike, shodno tome nisam pregledavala te dokumente. Ja sam zaključila da se radi o složenom radnom procesu obavljanja poslova preokretanja željezne ploče čiji je teret bio velike težine i velikih gabarita, 6x2 metra x 8 mm debljine iz razloga što su težina složenosti i rizičnost procesa pri manipulaciji teretima definirane između ostalog i u Pravilniku o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta i u Parvilniku o zašiti na radu pri uporabi radne opreme. Znači manipulacija teškim teretima pri čemu je nužno koristiti radnu opremu povećanim opasnostima, npr. viličarem, dizalice se smatraju poslovima s posebnim uvjetima rada za koje radnici koji ih obavljaju moraju udovoljavati posebnim uvjetima stručne osposobljenosti, doba života, moraju biti punoljetni, te moraju imati uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje takovih poslova što u uvom slučaju nije bilo. Izvršila sam uvid u radnu dokumentaciji pok. RD te sam u svom nalazu opisala da priprema materijale za pjeskarenje, vrši obradu materijala, šprica sa kompresorom po radnim uputama te je dužan sve nesukladnosti dojaviti svome rukovoditelju (str. 30 nalaza, citat iz dokumenta o procjeni rizika). U tom opisu nije obuhvaćen transport materijala za obradu niti manipulacija sa istim kao niti priprema za pjeskarenje. Unesrećeni RD je u trenutku nesreće na poslovima pjeskarenja radio 12 godina, on je sklopio ugovor o radu 2006. a 2018. je bila nesreća. Iz opisa samog događaja ja sam zaključila da je pok. RD sudjelovao u manipulaciji sa materijalom, vidljivo je da su BD i RD zajedno radili na dopremi sporne ploče iz skladiša do pogona, npr. nakon što je BD podigao ploču od asfaltne podloge RD je podmetnuo kolica ispod te ploče. To proizlazi iz zapisnika inspekcije zaštite na radu. U samom nalazu razmatran je i doprinos odnosno ponašanje radnika RD u datom događaju te je navedeno da je dijelom i UD, smrtno stradali radnik, doprinio tom događaju jer nije radio dužnom pažnjom, tj. izvodio je radove protivno propisima zaštite o radu. Sukladno Zakonu o zaštiti na radu radnici imaju pravo odbiti rad i napustiti mjesto rada ukoliko smatraju da im prijeti opasnost za život i zdravlje. Prema mojem mišljenju radnici jednostavno nisu prepoznali opasnost koja im prijeti obavljanjem posla na taj način. Naravno, da radnik nije ušao u opasnu zonu obavljanja radova to se ne bi dogodilo, ali posao se prema pravilima zaštite na radu uopće nije smio obavljati na taj način. Ako gledamo proces u kojem je stradao radnik, to je proces manipulacije teretom koji se odnosio na okretanje teške ploče, on je u stvari dio jedne od osnovne djelatnosti poslodavca a to je proizvodnja prikolica. Za taj proces je trebalo napraviti upute za rad na siguran način i definirati način odvijanja rada koji ne bi ugrožavao radnike. Takva radna operacija se ne može prepustiti improvizaciji radnika. Nažalost, u svojoj praksi nisam naišla na to da bi radnik odbio konkretni nalog poslodavca. RD je prema spisu predmeta i dostavljenoj dokumentaciji bio osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto pjeskar a koje nije uključivalo manipulaciju teškim predmetima prema opisu njegovog radnog mjesta. Radni proces okretanja ploče nije zahtijevao da radnik RD bude na tom mjestu gdje je ploča pala. Da radnik RD nije ušao u opasnu zonu, da se nije našao na toj točki i u to vrijeme, to se ne bi dogodilo. Iz stanja spisa nije moguće utvrditi razlog zbog kojeg se radnik u kritičnom trenutku našao unutar opasne zone izvođenja te radnje (koji je bio razlog zbog kojeg se pokojni radnik nakon što se udaljio od viljuškara i ploče, odvezao kolica na određenu lokaciju, vratio do viljuškara).
Sudska vještakinja Vedranka Bobić Žagmešter dala je svoj nalaz i mišljenje u kojem navodi: Prije izrade nalaza i mišljenja nisam bila u prostorima Hidraulike Kurelja, nisam izvršila uvid tj. pregled DVD snimke, ne znam koliko je dana 30.08.2018. bilo zaposlenika u TD Hidrulika Kurelja, niti mi je poznato koliko je radnika, od ukupno zaposlenih, kritičnog dana radilo u TD, nisam upoznata da li je TD Hidraulika Kurelja na dan štetnog događaja kao osnovno sredstvo imala i hvataljke za podizanje transporta i rotaciju tereta, ne mogu procijeniti da li je oštećenik, smrtno stradali radnik, doprinio predmetnom događaju jer nije radio dužnom pažnjom tj. izvodio radove protivno propisima na radu, ne znam u čiji konkretno opis poslova i radnih zadataka ulazi obveza izrade planova obavljanja tehnoloških postupaka na siguran način, ne mogu posebno izdvojiti stvar koja je utjecala na posljedični ishod.
U odnosu na odredbu članka 44 Zakona o zaštiti na radu pojašnjavam pojam poslodavac. Naime, poslodavac je pravna osoba u ovom slučaju Hidraulika Kurelja. Prema pravilniku zaštite na radu određene su pojedine dionice zaštite na radu. Za primjenu odredbi pravilnika i zakona direktor i ovlaštenici poslodavca kao osobe s posebnim ovlaštenjima su odgovorni za primjenu zaštite na radu, svatko u svom području.
U odnosu na odredbu pravilnika članak 18. t. 5. u kojoj je navedeno da direktor kao osoba sa posebnim ovlaštenjima osigurava nadzor i kontrolira provođenje odredaba zakona o zaštiti na radu, ugovora o radu, pravilnika i svih odluka o zaštiti na radu, navodim da direktor svoje ovlasti prenosi i zadužuje određene osobe za određena područja iz zaštite na radu. Po tom članku njegova je obaveza da nadzire i kontrolira provođenje zaštite na radu, ugovora i pravilnika kao i svih svojih odluka. To ujedno ne znači da direktor GD mora 8 sati nadzirati i kontrolirati provedbu zaštite na radu u odnosu na svakog zaposlenog radnika. Ja sam navela u svom nalazi da je direktor dozvolio upravljanje viličarom u predmetnom slučaju dana 30.08.2018. iz razloga što smatram da nije kontrolirao svoje ovlaštenike, “pa bi iz toga proizlazilo” da je dozvolio.
Optuženi ĆD koji je upravljao viličarom nije bio osposobljen za rad na viličaru u to vrijeme. Koliko sam upoznata sa spisom, ne postoji dopuštenje, tko je dopustio III. okr. BD da rukuje viličarom. Nema nikakav nalog za preokretanje željezne ploče. Koliko sam vidjela viličar je imao radnu opremu za preokretanje tereta, opremu za preokretanje predmetne ploče. Ja ne mogu odgovoriti da li je III. optuženi pogrešno radio sa viličarom, da li iz toga što nije bio osposobljen na radu ili je nešto krivo radio odnosno upravljao sa viličarom, ja ne znam kako se radi s viličarom, a to što nije osposobljen mogući je razlog za nesreću.
Upute se pišu za manje segmente radnih procesa, detaljno korak po korak. Upute se ne pišu da bi pretpostavile šta bi se moglo dogoditi već da se proces rada sigurno dovede do kraja. Upute u kojima je jasno naznačeno kako se izvodi određeni proces smanjuju rizik od nepredvidivih situacija, od nekog nepredvidivog događaja, a time i eventualnih nesreća. Uputa zaposleniku predstavlja sadržajno obavezu o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na zdravlje radnika, ako je radni proces propisan onda uputa o tome predstavlja obavezu, radnik nema izbora načina postupanja od slučaja do slučaja, ako je uputa konkretna onda radnik nema izbora. Upute ne mogu aspolutno spriječiti nepredvidive situacije ali se mogu smanjiti na minimum. Meni se čini da se sa svakom uputom ne mogu propisati svi mogući slučajevi u radu.
Pozvana na dopunu nalaza i mišljenja vještakinja navodi da DVD snimku nije mogla pregledati jer njezin kompjutor to nije mogao otvoriti. Navodi: moj nalaz bazira se na članku 19. Zakona o zaštiti na radu, stavak 3. i 4. Ujedno ističem i članak 25. točka 1. istog zakona koji se odnosi na odgovornost poslodavca i točka 2. kojom poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti.
Hoće li radnik u nekom konkretnom slučaju primijeniti neko zaštitno sredstvo, hoće li neki radnik protupravno preinačiti neko sredstvo rada i time uzrokovati opasnost za sebe i druge radnike, direktor „može“ biti odgovoran "ako to ne kontrolira preko svojih ovlaštenika" zaštite na radu. Vanjski suradnici tvrtke Kurelja mogu nadzirati i kontrolirati provođenje zaštite na radu ako su za to ovlašteni.
Ne znam da li je u radnom prostoru viličara a sukladno postavljenim uputama i na samom viličaru unutar radnog prostora bilo strogo zabranjeno kretati se, bilo bi strogo zabranjeno da je ograđeno. Prema uputama na samom viličaru i fotodokumentaciji proizlazi da je unutar radnog prostora viličara strogo zabranjeno kretati se. Pregledom fotodokumentacije utvrdila sam da su postavljene sve upute za rad na siguran način, sve upute su postavljene propisno i sadržavaju upute za rad na siguran način.
Prema pravilniku zaštite na radu pravne osobe Hidraulika Kurelja piše tamo da direktor vodi brigu o provođenju zaštite na radu a to ne isključuje direktora jer piše da vodi brigu kako se provode mjere zaštite na radu. Sigurnost na radu održava se primjenom svih dokumenenata, pravilnika koje svaka tvrtka mora imati. Naravno da svi mogući pravilnici ne mogu predvidjeti svaku moguću situaciju.
Direktor nije dužan kontinuirano nadzirati sve radnje radnika. Moglo se očekivati da netko strada jer prostor gdje se obavljao radni postupak preokretanje masivne željezne ploče, koliko ja znam iz spisa, nije bio ograđen. Ako prostor nije bio ograđen, onda je veća vjerojatnost da će netko stradati. Ne mogu procijeniti da li se radi o nekontroliranom ponašanju pok. oštećenika, izvanrednoj i neočekivanoj pojavi, jer u takvim trenucima ljudi ne misle. Smrt radnika nastupila je uslijed propusta pokojnog oštećenika.
14 Vještak Perica Frković, dipl. ing, stalni sudski vještak za područje zaštite na radu i zaštite okoliša, u svom nalazu i mišljenju navodi:
Ja sam bio na licu mjesta, pogledao sam pogon TD Hidraulike Kurelja i obišao mjesto nakon toga događaja, kompletnu dokumentacijuTD Hidrulika Kurelja dostavio sam u spis. Nitko nije na bilo koji način neprimjereno utjecao na mene da sačinim nalaz koji ne bi bi u skladu sa mojim profesionalnim znanjem. Imao sam uvid u interne akte TD Hidraulika Kurelja, dokumentaciju sam dobio u tehničkom odjelu TD Hidraulika Kurelja d.o.o.
Pregledao sam snimku nadzorne kamere TD Hidrulika Kurelja. S obzirom da je ploča visine preko 2 metra da je pala slobodno dolje, ništa se poginulom radniku ne bi moglo dogoditi, na udaljenosti od jedno 10-15 metara od viljuškara ploča nije mogla pasti na radnika. Poginuli radnik nije imao nikakav razlog da ide pod tu ploču, on ne može rukama zadržati tako težak teret, iz kojega razloga je on to učinio, ne znam.
Ovo što je navedeno u točki 1. od A-H, nalaza i mišljenja vještakinje Žagmešter ne spada uopće u posao s kojim je bio zadužen direktor firme Hidrulika Kurelja, GD. Svi ti poslovi spadaju u tehnički odjel, TD Hidraulika Kurelja je razdijeljeno u tri odjela, tehnički odjel, komercijalni odjel i računovodstvo a što sam detaljno i opisao u svom nalazu i mišljenju a to je regulirano i Pravilnikom TD. U tehničkom odjelu obavljaju se poslovi konstrukcija, servisa i proizvodnje a na čelu odjela nalazi se tehnički direktor. Ispod tehničkog direktora su voditelji proizvodnje i ovlaštenici za provođenje zaštite na radu.
Tehnički odjel zadužen je za realizaciju proizvoda sa pravilima struke, koji se osigura, planira, priprema i proizvodi i osigurava tehnologija rada i drugi radni procesi. U ovom odjelu za realizaciju proizvodnje osiguravaju se upute o sigurnom radu, tako da sve ovo što je nabrojano od A-H osigurava se u tehničkom odjelu. Ja sam prilikom izrade nalaza dobio uputu od tehničkog direktora PD gdje je otvoren radni nalog pod brojem 18-063-P od 30.8.2018. gdje je zapisano da su osobe zadužene u ovom konkretnom slučaju LD i ED.
Upute su bile postavljene po zgradi, postavljene su upute za rukovanje teškim teretima, rukovanje strojevima i drugo, time da se konkretne upute za pojedini radni proces rade u svakom pojedinom slučaju u tehničkom odjelu.
Zakonska odredbe iz članka 44. Zakona o zaštiti na radu sagledavana zajedno sa odredbom članka 18. t. 5. Pravilnika o zaštiti na radu TD Hidraulika Kurelja d.o.o. dozvoljava direktoru da svoje ovlasti i dužnosti u pogledu propisa zaštite na radu deligira na pojedine osobe, ovlaštenike zaštite na radu koji su za to posebno osposobljeni i imaju uvjerenje od TD koji je bave zaštitom na radu. U skladu sa pravilnikom o radu direktor GD je imao ovlasti da prenese radne obveze na pojedine odjele u ovom slučaju je to tehnički odjel i na sve voditelje konkretnih radova time da su osposobljeni u smislu kao ovlaštenici poslodavca, u smislu odredbi čl. 23. i 24 Zakona o zaštiti na radu.
Pregledom spisa TD hidraulika Kurelja d.o.o., utvrdio sam da su ovlaštenici poslodavca imali uvjerenja da su osposobljeni, imali su uvjerenja i potrebno imenovanje od strane poslodavca.
Pravilnik zaštite na radu kao interni akt napisan je na način da pojedini radnici imaju posebne ovlasti i odgovornost o provođenju zaštite na radu i drugih poslova. Naime, kada bi direktor GD otišao izvan TD na neki službeni put od deset dana, onda bi kompletno radni proces morao stati jer on ne bi mogao tada kontrolirati provođenje zaštite na radu. Pod tim se podrazumijeva da je pojedinim radnicima dao ovlasti i time i odgovornost za pojedine postupke u radnom procesu pa tako i za primjenu zaštite na radu.
Jednostavno, nadređeni kada daju upute za radni proces svom radniku trebaju navesti tko će od tih radnika točno što raditi i na koji način i kojim sredstvima. Vezano za radnu uputu navedenu pod 5., da li je bila dana osobama zaduženim za rukovanje, LD i ED prije početka radnog procesa koje se stavlja optuženicima na teret, ovim navedenim radnicima nisam razgovarao niti je moja dužnost uzimati izjave.
Upute se donose za svaki pojedini radni proces jer se radi o raznim dimenzijama ploča a to zaključujem jer svaki radnik postupa sa različitim dimenzijama, težinama ploča. Ja sam dobio na uvid konkretni radni nalog 18-063-5 jer me je on zanimao koji je i u stvari uzrok štetnog događaja. Sve upute se odvijaju u tehničkom odjelu. Konkretna uputa nije dana BD i ID koji je vršio taj proces. Napominjem da ukoliko se mijenjaju radnici u procesu mora se dati nova uputa.
Sadržajno uputa predstavlja smjernicu radniku, tu se razrađuje kojim sredstvima i na koji način radnici mogu obavljati određeni radni proces. Uputa ne bi smjela ostavljati slobodu da li radnik sam na svoju ruku poduzima određene radnje, ako mu nešto nije jasno onda mora s dužnom pažnjom obavijestiti ovlaštenika do kakvih je problema u radnom procesu došlo i tražiti pomoć za daljnje postupanje a to, sukladno odredbama članka 68 Zakona o zaštiti na radu, konkretno znači raditi postupak s dužnom pažnjom. Ako ga poslodavac tjera da radi suprotno uputama onda radnik može odbiti rad i pozvati inspekciju zaštite na radu da se otklone moguće opasnosti da ne bi došlo do ugrožavanja života i zdravlja radnika.
U odnosu na članak 19. st. 4. Zakona o zaštiti na radu moje je mišljenje odnosno smatram da poslodavac nije uvijek odgovoran nego je objektivna odgovornost u smislu članka 25. Zakona o zaštiti na radu. Međutim, odgovorna osoba poslodavca je prijenos odgovornosti na ovlaštenike i Odjel za proizvodnju a to mu omogućuje članak 23. Zakona o zaštiti na radu gdje je opisano da može odgovornosti zaštite na radu prenijeti na svoje ovlaštenike a to su bili poslovođe u proizvodnji, gosp. PD je bio tehnički direktor gdje su se stvarale upute kao i proizvodni procesi.
Svi mogući pravilnici izrađeni na temelju Zakona o zaštiti na radu nisu garancija da će se izbjeći svaka potencijalna opasnost, naravno da nisu, ako se radi bez dužne pažnje uvijek može doći do nesreće.
Postupak preokretanja ploča odvija se ovisno o zahtjevima posla, poslovnih partnera i dinamici poslova. Osobe koje obavljaju posao preokretanja ploča trebaju čekati uputu nadređene osobe kako taj posao trebaju obaviti na siguran način, uvijek se izdaje radni nalog za konkretno preokretanje ploče, ovisi o veličini ploče, neke ploče su manje i mogu se okretati unutar hale a neke veće izvan hale.
Što se tiče naloga odnosno za konkretni radni postupak g. SD i g. BD su rekli da nisu imali nalog za taj posao već su trebali raditi pjeskarenje nekog blatobrana i to je bio prioritet i trebali su čekati nalog od g. SD koji bi onda organizirao okretanje ploče u skladu sa uputama tehničkog direktora g. PD. U toj uputi bi trebali biti navedeni i radnici koji bi trebali isto obaviti.
Oni nisu čekali nalog već su samoinicijativno krenuli u taj posao, pokojni oštećenik je BD da nalog za taj posao i to na neispravan način. Viličar nije imao gurtnu i prilikom preokretanja ploče ona slobodno pada a u tom prostoru je ostao pokojni ošt. a BD obzirom na veličinu ploče ga nije mogao više vidjeti. Pokojni ošt. uopće nije trebao biti ispod ploče. Posao pokojnog ošt. i BD je bilo pjeskarenje a ne preokretanje ploča.
Vezano za pad ploče, do pada te ploče nije došlo slučajno. Naime, ploča je bila podignuta i spuštena da se preokrene i to nije slučajno nego namjerno jer se trabala pjeskariti s druge strane. Stradali radnik izvodio je radni postupak protivno pravilima zaštite na radu i radu bez dužne pažnje. Za taj cijeli postupak preokretanja ploče direktor GD uopće nije znao. Direktor ne može kontinuirano nadzirati sve radnje zaposlenika TD, fizički nije moguće da direktor može kontinuirano kontrolirati i nadzirati sve radnje svih radnika vezano za zaštitu na radu.
15. Sud je proveo dokaz reprodukcijom sadržaja video nadzora tvrtke Hidraulika Kurelja, Utvrđeno je da je opis iz Izvješća PP Donja Stubica podudaran sa utvrđenjima od strane suca, nazočnih stranaka i oštećenika. Nadzorna kamera koja pokriva mjesto događaja instalirana na zapadnom vanjskom zidu zgrade koja služi kao upravna zgrada i kao proizvodna hala te kako kamera pokriva prostor južno od navedene zgrade tj. prilaznu cestu proizvodnim halama u južnom dijelu kruga poduzeća te obuhvaća prostor ispred proizvodne hale namijenjene poslovima pjeskarenja.
Pregledom snimke nadzorne kamere utvrđeno je: U 10,06 minuta i 30 sekundi otvaraju se ulazna vrata hale za pjeskarenje. U 10 sati, 10 minuta i 25 sekundi do ulaznih vrata dolazi radni stroj viličar (za koji stroj je utvrđeno da je njime upravljao BD) te isti iz proizvodne hale izvozi kolica na kojima se nalazi metalna ploča (ploča koja je pala na radnika).
U 10 sati, 14 minuta i 8 sekundi osoba na radnom mjestu viličaru podiže ploču sa kolica dok druga osoba ručno kolica odvozi od radnog stroja u smjeru istoka u 10,00 sati 14 minuta i 26 sekundi osoba sa radnim strojem viličarem spušta metalnu ploču na pod te ju u zapadnom dijelu podiže prema gore dok je istočni rub ploče na podu (braniteljica I. optuženika navodi da tom u dijelu ne navodi koja je to druga osoba koja s viličarem spušta metalnu ploču na pod, da li se radi o istoj osobi koja je vozila ručna kolica.)
Za vrijeme dok osoba podiže ploču iz smjera istoka dolazi osoba koja neposredno pokraj ploče nešto namješta na podu te u 10,00 sati i 15 minuta ploča pada na njega.
Osoba sa radnog stroja dolazi do osobe na koju je pala ploča te pokušava podignuti ploču a nakon nekoliko sekundi do istih dolazi još nekoliko osoba koje pomažu podignuti ploču te se osoba na koju je ploča pala izvlači ispod iste.
Iz razloga što rezolucija nadzorne kamere nije velike kvalitete i što je mjesto događaja udaljeno od instalirane kamere nije moguće utvrditi crte lica osoba koje sudjeluju u događaju (braniteljica I. optuženika smatra da se prepoznavanje moglo provjeriti putem odjeće koju su zaposlenici predmetne zgode imali na sebi).
16. Sud je proveo očevid na licu mjesta na okolnost utvrđivanja radnog procesa vezanog za pjeskarenje željeznih ploča, kako bi se sud i vještaci upoznali sa tehnologijom procesa rada pjeskarenja ploča, postojanja stroja za konkretno rukovanje pri okretanju željeznim pločama većih promjera i težine, te na koji način se odvijao predmetni događaj.
Na očevid nije pristupila sudska vještakinja Vedranka Bobić Žagmešter. Sudionici očevida upoznali su sa tehnologijom procesa rada vezanog za pjeskarenje ploča i izvršili pregled strojeva i mehanizacije na licu mjesta. Nakon saslušanja svjedoka sud je sa strankama i pun. oštećenika izvršio pregled viličara koji se koristio inkriminirane zgode te utvrdio da se nalazi parkiran na prostoru izvan hala u kojima se obavlja pjeskarenje, da nije u uporabi zbog kvara. Izvršeno je fotografiranje predmetnog viličara te je sud zajedno sa sudionicima očevida obišao pogon radi utvrđenja gdje su postavljene upute kako raditi posao na siguran način za rukovanje teškim teretima. U hali gdje se obavljaju poslovi za pjeskarenje željeznih ploča izvršeno je fotografiranje postavljenih uputa.
17. Tijekom postupka nije bilo sporno da je 30. kolovoza 2018. III okr. BD, u tvorničkom krugu poslodavca, obavljao radni postupak preokretanja željezne ploče teške 960 kg na način da je istu preokretao vilicama motornog viličara marke proizvođača SAMUK, tip CPDP100- RW28, da je prilikom radnog postupka preokretanja željezne ploče, došlo do njezinog pada na radnika RD koji je uslijed zadobivenih ozljeda preminuo u bolnici neposredno nakon događaja.
18. Za sud je sporno pravno pitanje odgovornosti optuženih za utuženo kazneno djelo, da li su u ponašanju optuženih sadržani svi objektivni i subjektivni elementi inkriminiranog kaznenog djela, da li je nesreća na radu koju je pretrpio oštećeni RD posljedica propusta optuženih u organizaciji zaštite na radu. Sporna je inkriminirana dinamika koja se optuženicima stavlja na teret, okolnosti inkriminiranog događaja, sporno je subjektivno obilježje predmetnog kaznenog djela (svjesni nehaj - olako smatrajući kako to navodi optužba a koji je izraz je zakon zamijenio s lakomisleno).
19. Suštinu optužbe predstavlja činjenični opis kaznenog djela koji u sebi sadrži sve važne i odlučne činjenice koje se u postupku utvrđuju, pa ovisno o tome, da li su iste kao takve utvrđene, ili nisu utvrđene, i donosi odgovarajuća odluka. Sud je vezan za događaj iz optužbe a teret dokazivanja je na tužitelju koji je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji (Probatio incubit actori - teret dokazivanja je na tužitelju). Sve što je na štetu optuženih se dokazuje a ne podrazumijeva. Dakle, činjenice koje idu na štetu optuženih moraju da se dokažu a činjenice koje idu u korist optuženih moraju se uzimati kao dokazane (činjenice koje idu u prilog optuženicima a pojavi li se sumnja da bi mogle postojati, te se s izvjesnošću ta sumnja ne uspije isključiti, treba uzeti kao da postoje, te tumačiti u korist optužnih). Svaki propust nije kazneno djelo jer je, kao i kod ostalih kaznenih djela, i u ovom slučaju kažnjivo samo ono postupanje kod kojeg se nedvosmisleno dokaže, na pouzdan način utvrdi nehaj. Dokazi nisu pretpostavke, izgovori, oni se ne podrazumijevaju.
20. Činjenični opis izreke presude osim što ne navodi vrijeme izvršenja kaznenog djela (prema mjerodavnoj odredbi članka 26. KZ/11.) svodi se na tvrdnju da su optuženici propustili poduzeti „potrebne radnje kojima bi se spriječilo“ obavljanje radnog postupka preokretanja predmetne željezne ploče (dimenzija 6000 x 2500 x 8 mm, teške 960 kg) na način protivan odredbama Zakona o Zaštiti na radu, da iz nehaja „nisu postupili po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama“ pa da su time izazvali opasnost za život i tijelo RD, uslijed čega je prouzročena njegova smrt.
21. Da bi se ostvarilo konkretno djelo mora biti dokazana neprekinuta uzročno-posljedična veza između kršenja propisa vezanih za zaštitu na radu i smrtne posljedice. Da bi se posljedica mogla objektivno uračunati optuženicima pored relevantne uzročne veze između djelovanja radnji svakog od optuženih traži se i da je posljedica bila obuhvaćena nehajnim radnjama optuženih. Nehaj treba obuhvaćati sva obilježja bića kaznenog djela bez obzira na blanketni karakter norme, postojanje nehaja u svakom se pojedinom slučaju procjenjuje pa se ne može pretpostaviti da nehaj automatski postoji nego se mora utvrditi prema svim okolnostima slučaja. Odgovornost je subjektivna kategorija i za nju su mjerodavni svuda, pa i u ovom predmetu, jedini i isključivi subjektivni kriterij i sud je dužan utvrditi krivnju za optuženike određeno i jasno.
22. Odgovornost I.-III. optuženika sud je procjenjivao prema konkretnoj događaju i svim okolnostima koje su prethodile predmetnoj nesreći na radu. Odgovornost ima svoje granice a njezine su granice u ljudskoj naravi. Ne odgovara se za puko uzrokovanje jer bi tada postojala tkz. objektivna, kauzalna odgovornost. Dakle, da bi optuženici mogli biti oglašeni krivima njihova ponašanja moraju biti u izravnoj uzročnoj vezi s oblikom krivnje i nastupjelom posljedicom.
Slobodna sudačka ocjena dokaza u konačnici vezana je uz pravila logičnog mišljenja i zaključivanja.
23. U ovom konkretnom slučaju optuženici su samo načelno nositelji odgovornosti za inkriminiranu posljedicu.
Svaki propust nije kazneno djelo. Naime i idealno provedene kontrole imaju ograničenu vrijednost, nisu garancija da će se izbjeći svaka potencijalna opasnost. Svatko u lancu kontrole ima svoju ulogu, kontrole samo smanjuju opasnost, tako da u pojedinoj situaciji opasnost ovisi o postupcima svih zaposlenika.
Zaštita se ne osigurava nikakvim specijalnim sredstvima i metodama već proizlazi iz razumnog odnosa prema svakom poslu. Prema Zakonu o zaštiti na radu radnik je dužan raditi su dužnom pažnjom. Naime, članak 68. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove s dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da između ostalog prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, pravilno koristi sredstva rada, posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu.
24. U tvrtki Hidraulika Kurelja ima ploča različitih veličina i težina koje se pjeskare. Proces pjeskarenja ploče, okretanje ploče je dio jedne od osnovne djelatnosti poslodavca a to je proizvodnja prikolica.
U pravilu proces pjeskarenja ploča, njihovo okretanje odvijalo se unutar hale tvrtke dok su se velike željezne ploče preokretale izvan hale pomoću viljuškara.
Željezna ploča se mora ispjeskariti po ustaljenoj proceduri preokretanja ploče. Tehnološki nije moguće posao okretanja ploče velikih dimenzija i težine izvoditi na drugi način osim sa viljuškarom tj. s manje rizika. Izvan hale se okretanje teških čeličnih ploča ne može obavljati s kranskom dizalicom već samo s viličarom. Viličar ima opremu za dizanje i spuštanje, za preokretanje tereta.
Kod rada sa željeznim pločama većih dimenzija radni postupak rukovanja s viličarom obavlja se na način da se ploča koja se nalazi na skladištu prihvati s viljuškarom i odveze se na mjesto okretanja gdje će se ona podići i spustiti da se preokrene. Naime. kada se procijeni da se preokretanje ne može izvršiti u hali sa kranom na kojega se stavljaju hvataljke za te ploče, ploča se odvozi sa viljuškarom izvan hale i polaže na tlo, stavljaju se hvataljke na ploče. Bez obzira da li se radi s viljuškarom ili kranom na njih se stavljaju hvataljke.
Prostor gdje se ploča okreće mora se ograditi sa štrikom ili zastavicom kako bi se zabranio pristup drugim radnicima i na taj način se umanjuje rizik za izvođenje radnje podizanja i spuštanja ploče kako bi se preokrenula da bi se mogla pjeskariti s druge strane. Kada se dižu ploče ljudi ne smiju biti blizu.
Nakon što se ploča podigne gurtne i lanci se stavljaju na te hvataljke i uhvaćaju se za vilice viljuškara. To obavlja osoba zadužena za taj proces. Nije to obaveza osobe koja upravlja viljuškarom.
Ploča se sa gornjim dijelom podigne a donji dio ostane na podlozi i nakon toga se spusti tj. okrene na drugu stranu radi pjeskarenja. Dakle, ploča se ne diže u zrak ona se podiže tako da se samo okrene polako odmah tj. spusti na drugu stranu na pod. Ploča se preokreće s jedne na drugu stranu, uvijek je bridom oslonjena na tlo i onda se samo preokrene i spusti na drugu stranu koja se treba pjeskariti.
Kada dolazi do preokretanja ploče nitko ne smije prilaziti prostoru ispod ili pokraj ploče.
Takav način pjeskarenja odnosno okretanja ploče nije protivan pravilima zaštite na radu.
25. Sud naglašava da su upute za rad na siguran način naputak, savjet, obavijest, služe za pomoć, pouka su o nečemu, predstavljaju smjernice.
Upute se pišu za pojedine segmente radnih procesa, njima je naznačeno kako se izvodi određeni radni proces, da bi se proces rada sigurno doveo do kraja (upute su ispravne za zdravlje i za dobrobit radnika).
Uputama se ne mogu propisati svi mogući slučajevi u radu, upute ne mogu aspolutno spriječiti nepredvidive situacije ali smanjuju rizik od nepredvidivih situacija a time i eventualnih nesreća.
U radnim prostorijama TD Hidraulika Kurelja d.o.o. postoje table sa sigurnosnim upozorenjima te upute za rad na siguran način. Upute kako raditi posao na siguran način izvješene su po zidovima tvrtke, na zidovima tvrtke postavljene su oznake upozorenja, opasnosti zabrana, radnici imaju uvid u upute. Upute za rad na siguran način nalaze se na svim strojevima i uređajima.
Za svaki pojedini radni proces tvrtka ima upute za postupanje, posebno sa teškim dimenzijama ploča odnosno sukladno teškim teretima. U tehničkom odjelu za realizaciju proizvodnje osiguravaju se upute o sigurnom radu.
Kada počnu raditi zaposlenici dobivaju konkretne upute od poslovođe na koji način da obave poslove okretanja željezne ploče. Dakle, zaposlenici tvrtke imaju konkretne upute za postupanje prilikom okretanja ploče.
26. Sud je prihvatio obrane I., II. i III. opt., ocjenjujući ih iskrenima, razumljivima, logičnima, objektivno uvjerljivima. Obrane optuženih sud je ocijenio kao uvjerljive iz razloga što su njihovi navodi razumljivi i logični, objektivno potkrijepljeni sa prikupljenom materijalnom dokumentacijom, razložno pojašnjeni provedenim personalnim dokazima, saslušanjem svjedoka ČD, PD, LD i ED, čije iskaze je sud prihvatio iz razloga što su objektivno, detaljno i okolnosno iskazivali o svojim saznanjima.
27. U odnosu na vještačenja Vedranke Bobić Žagmešter i Perice Frkovića sud je nejasnoće, nepotpunost i neodređenost u nalazima vještakinje Žagmešter otklonio ponovnim saslušanjem vještaka, njihovim ispitivanjem nakon što je proveden očevid na licu mjesta kako bi se raspravila potpunost činjeničnog stanja (kako bi se utvrdilo da li su bile izrađene i osigurane upute za rad na siguran način, pod kojim je okolnostima došlo do nesreće, neposredno prije i u trenutku nesreće).
28. Vještaci su suglasni da je TD Hidraulika Kurelja osigurala izradu uputa za rad na siguran način, da su postavljene sve upute za rad na siguran način, sve upute su postavljene propisno i sadržavaju upute za rad na siguran način, time da upute ne mogu apsolutno spriječiti nepredvidive situacije.
Nadalje, da je “viličar imao opremu za preokretanje tereta”, da je unutar radnog procesa viličara strogo zabranjeno kretati se, da je postojala veća vjerojatnost da će netko stradati jer prostor gdje se obavljao radni postupak preokretanja masivne željezne ploče nije bio osiguran za rad na siguran način.
Vještaci se u bitnome slažu da se inkriminirani događaj stvarno odigrao na način da RD, smrtno stradali radnik, nije čekao nalog poslovođe SD koji mu je bio neposredno nadređen, da poslovođa odredi na koji način da se izvrši preokretanje ploče sve kako bi se definirao način odvijanja rada koji ne bi ugrožavao radnike, nije čekao njegovu uputu za preokretanje željezne ploče velike težine i velikih gabarita, da se zaduži osoba koja bi osigurala prostor za rad na siguran način. Stradali radnik je ignorirao činjenicu da je bio osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto pjeskar, da u opis njegovog radnog mjesta nije spadala manipulacija sa okretanjem ploča, da je svom pomoćniku BD naložio radni zadatak da se posluži viličarem radi preokretanja ploče a koju radnu operaciju je samo on nadgledao.
Saslušani vještaci su suglasni u tome da je radnu operaciju preokretnja ploče samostalno organizirao stradali radnik, da nije radio sa dužnom pažnjom, da je postupao protivno pravilima zaštite na radu, da se u kritičnom trenutku našao unutar opasne zone okretanja ploče, da nije ušao u opasnu zonu preokretanja ploče ne bi se dogodio nesretni događaj. Vještaci su suglasni da direktor nije dužan kontinuirano nadzirati sve radnje radnika, da fizički nije moguće da direktor može kontinuirano kontrolirati i nadzirati sve radnje svih radnika vezano za zaštitu na radu.
29. U odnosu na tumačenje blanketnih normi navedenih u činjeničnom opisu izreke presude, neslaganja vještaka da li ima ili nema odgovornosti u radnjama optuženih, sud naglašava da se vještačenjem razjašnjavaju činjenična ali nikada pravna pitanja, za potonja je mjerodavan sud. Vještakina T je po svojoj volji uzimala pretpostavke za svoje zaključke (ja sam navela u svom nalazu da je direktor dozvolio upravljanje viličarom u predmetnom slučaju dana 30.08.2018. iz razloga što smatram da nije kontrolirao svoje ovlaštenike pa bi iz toga proizlazilo da je dozvolio) što je pravni zaključak koji može donijeti jedino sud kao što je isključivo zadatak suda ocjenjivati iskaze pojedinih svjedoka i obrane optuženika. Nije dužnost vještaka da o činjenicama daje pravnu ocjenu jer takva ocjena spada u domenu suda koji vještačenje ocjenjuje kao svako drugo dokazno sredstvo. Tumačenje i primjena zakonskih propisa ne spada u domenu vještačenja, o tome samostalno i neovisno odlučuje sud koji slobodno ocjenjuje sve dokaze pa tako i iskaze vještaka, služeći se kao svaki razumni čovjek zakonima logike.
30. Sud je nalaz vještakinje Vedranke Bobić Žagmešter baziranog i na nalazu Miljenke Kliček ocijenio manjkavim zbog nepotpunosti (nije izvršen pregled mjesta događaja, nije izvršen pregled strojeva i mehanizacije na licu mjesta, nije izvršen pregled postojeće DVD snimke), neodređenosti (ne znam, ne mogu, smatram, nisam upoznata, nisam izvršila uvid, meni se čini, ne mogu procijeniti, ja ne mogu odgovoriti, nisam utvrđivala).
31. U vezi s vještačenjem Perice Frkovića, dipl. ing. vještaka za područje zaštite na radu i zaštite okoliša, koji je obavio vještačenje na zahtjev I. optuženika i braniteljice, ne čini postupak nepravičnim, nije narušeno pravo na obranu. ESLJP ističe da je postavljanje vještaka (tkz. privatno vještačenje) mjerodavno za ocjenu poštovanja načela ravnospravnosti stranaka, ključno je kako je vještak djelovao, kakav je bio njegov položaj u postupku te kako je sud ocijenio njegovo mišljenje. Osim toga ESLJP napominje da vještačenje nije jedini dokaz, da tužitelj kao stranka u postupku ima priliku osporiti mišljenje vještaka tijekom suđenja, može mu postavljati pitanja i izražavati sumnju u njegovu nepristranost.
Sud je detaljno razmotrio nalaz i mišljenje vještaka Perice Frkovića te ocijenio da je isti objektivno opravdan iz razloga što je izrađen na temelju originalne materijalne dokumentacije i snimke nadzorne kamere TD Hidrulika Kurelja. Vještak je ispitan na arspravi gdje su mu stranke mogle postavljati pitanja.
Sud je, nakon ispitivanja vještaka na čije ispitivanje stranke nisu imale primjedaba niti su prigovarale njegovom nalazu i mišljenju, prihvatio njegovo vještačenje ocjenjujući da su njegovi nalazi i mišljenja neovisni, nepristrani, stručni i svebuhvatni, dobro potkrijepljeni i detaljno obrazloženi, te da ne postoje proturječnosti koje bi opravdale novo vještačenje. Njegova mišljenja su jasna i potpuna, razumljiva i logična, razložno promišljena i pojašnjena, odgovorio je na sva postavljena pitanja.
Sud prihvaća činjenice koje su za optuženike povoljnije, sud se priklanja mišljenju sudskog vještaka Perice Frkovića koje je uvjerljivije, prihvaća njegov nalaz koji je povoljniji za optuženika.
U odnosu na I. opt. GD
32. Suštinski, činjenični opis optužnice svodi na tvrdnju da je I. opt. GD „propustio planirati, pripremati i provoditi radne postupke“ te primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, „da je bio svjestan“ da III opt. BD obavlja poslove preokretanja željezne ploče dimenzija 6000 x 2500 x 8 mm, teške 960 kg, da je „propustio osigurati izradu uputa za rad na siguran način“, da je „propustio osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute na rad za siguran način, da je „propustio zabraniti rad radnicima ako ne rade u skladu s pravilima zaštite na radu“.
Tek toliko sud napominje da okolnost da je inspektorica rada nešto ustanovila pregledom dokumentacije nije dovoljna da bi se utvrdile sve činjenice koje su bitne da bi se odlučilo o postojanju svih bitnih obilježja djela koje se optuženiku stavlja na teret. Rad inspekcije dao je podlogu tužitelju za podizanje optužnice ali mišljenje inspekcije ne obvezuje sud u pogledu ocjene da li je počinjeno kazneno djelo.
Činjenica da se I. opt. vodio kao direktor trgovačkog društva u inkriminiranom razdoblju sama po sebi nije dovoljna da se direktora automatski poistovjeti s počiniteljem kaznenog djela jer po dikciji norme čl. 44. Zakona o zaštiti na radu, zajedno sa odredbom članka 18. t. 5. Pravilnika o zaštiti na radu TD Hidraulika Kurelja d.o.o. direktor svoje ovlasti i dužnosti u pogledu propisa zaštite na radu deligira na pojedine osobe, ovlaštenike zaštite na radu koji su za to posebno osposobljeni i imaju uvjerenje od TD koji je bave zaštitom na radu. Prema pravilniku o zaštiti na radu ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu provodi unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu.
U skladu sa pravilnikom o radu direktor GD je svoje ovlasti i dužnosti u pogledu propisa zaštite na radu prenio na tehnički odjel i na sve voditelje konkretnih radova koji su bili osposobljeni kao ovlaštenici poslodavca u smislu odredbi čl. 23. i 24 Zakona o zaštiti na radu, pojedinim radnicima dao je ovlasti i time i odgovornost za pojedine postupke u radnom procesu pa tako i za primjenu zaštite na radu (SD i PD dobili su Uvjerenje o osposobljenosti neposrednog ovlaštenika te Odluku direktora ŽD o prenošenju ovlaštenja za organizaciju i provedbu zaštite na radu na SD i PD), osigurao je opremu da se radni procesi mogu obavljati na siguran način te je sa svoje strane poduzeo sve kako se to od direktora i traži. Ujedno, bila je osigurana izrada uputa za pojedini radni proces u tehničkom odjelu, konkretne upute za rukovanje teškim teretima, rukovanje strojevima i drugo bile su postavljene po zgradi tvrtke Hidraulika Kurelja d.o.o.
Za TD Hidraulika Kurelja d.o.o.procjenu rizika iz područja zaštite na radu izradilo je TD Atest-Kontrola d.o.o. o čemu su obaviješteni svi radnici putem oglasne ploče i procjena je bila dostupna svim radnicima.
Nadalje, poslodavac je donošenjem Pravilnika o zaštiti na radu koji je i objavljen na oglasnoj ploči utvrdio organizaciju provedbe zaštite na radu. Ujedno je TD Atest-Kontrola d.o.o. izdalo određenim radnicima (PD, Č V, A AD i dr.) Uvjerenje o osposobljenosti neposrednog ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu. Također je TD Hidraulika-Kurelja d.o.o. sklopilo sa TD Kor-Ing d.o.o. Ugovor o obavljanju poslova zaštite na radu a koje je za obavljanje poslova zaštite na radu odredilo stručnjaka zaštite na radu ND. TD Hidraulika-Kurelja d.o.o. osnovalo je i odbor zaštite na radu čiji je predsjednik PD, ovlaštenik poslodavca za zaštitu na ardu.
Sud ocjenjuje da optužba nije dokazala bitne činjenice koje se optuženiku stavljaju na teret (da je inkriminiranog dana bio svjestan da BD obavlja poslove rukovanja viličarem te poslove preokretanja željezne ploče; da je propustio osigurati izradu upute za rad na siguran način; da je propustio zabraniti rad radnicima ako ne rade u skladu s pravilima zaštite na radu). Naime nema niti jednog dokaza da su ga obavijestili o predmetnom slučaju, da se RD ponaša mimo uputa ovlaštenika zaštite na radu, da nije pričekao upute, da se svojevoljno, samoinicijativno i bez konzultacija sa poslovođom upustio u proces manipulacije teretom koji se odnosio na okretanje teške željezne ploče. Blanketne odredbe same po sebi bez daljnje uvjerljivo dokazane činjenice o postojanju aktivnosti optuženika nisu dovoljne da se direktora automatski poistovjeti s počiniteljem kaznenog djela.
U odnosu na II. opt. SD
33. Iz prikupljene materijalne dokumentacije spisa proizlazi da je SD neposredno nadređen pedeset osmorici radnika a među njima je i radnik BD i pokojni RD.
Iz Odluke direktora GD od 23.10.2006. proizlazi da je na SD prenio ovlaštenje za organizaciju i provedbu zaštite na radu kojom odlukom je obvezao SD da osigura provedbu Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa (da zaposlenici rade sukladno odredbama Zakona i propisa donesenih na temelju njega, da izvješćuje stručnjake i ovlaštenike više razine o propustima u primjeni mmjera zaštite na radu, da ocjenjuje prektične osposobljenosti radnika za rad na siguran način i dr.).
Optužba smatra da se odgovornost II opt. SD sastoji u tome da je „dopustio III opt. BD da rukuje i upravlja“ motornim viličarom, da je „propustio zabraniti rad zaposlenicima BD i RD“ kada su poslove okretanja čelične ploče obavljali protivno odredbama Zakona i propisa donijetih na temelju zakona.
Sud ocjenjuje da optužba nije dokazala bitne činjenice koje se optuženiku stavljaju na teret jer optuženi nije niti znao da su se BD i RD upustili u posao okretanja čelične ploče.
Naime, iz obrane samog optuženika i svih ostalih personalnih dokaza koji su provedeni evidentno je da ošt. RD TD taj dan nije imao nalog da okreće ploču, dobio je nalog i uputu prvenstveno da ispjeskari branik od kamiona a tek nakon toga je trebao dobiti uputu i nalog od II. opt. na koji način će se to izvršiti odnosno tko će izvršiti preokretanje ploče da li svjedok LD ili ED, osobama koje su bile osposobljene za rad na viličaru odnosno kranu, kojim sredstvom se trebalo izvršiti okretanje ploče. Navedeni svjedoci su u svom iskazu naveli da su za okretanje bilo kakve ploče dobivali uputu od SD na način da su otišli s njim do ploče, da im je on rekao kako da rade, a sam način okretanja su izvršili jer su za to bili osposobljeni, oni su stekli uvjerenje da su osposobljeni a to podrazumijeva i upoznavanje sa načinom rukovanja strojem a drugo i načinom okretanja ploča. Osim toga II. opt. je u svojoj obrani naveo a što proizlazi i iz obrane III. opt. da on nikakve upute nije davao BD već isključivo ZD budući je KD bio samo pomoćni radnik i bio je dužan postupati po uputi RD.
Naime, da se u konkretnom slučaju radi o nesretnom slučaju a koji se nikako ne može staviti u krivnju II. opt. evidentno je iz samog postupanja oštećenog koji nakon što je ploča bila podignuta a do čega je došlo isključivo njegovom samovoljnom odlukom isti se bez ikakvog razloga vratio i stao pod ploču iako je trebao biti svjestan opasnosti obzirom na svoj dugogodišnji rad, da može doći do pada ploče i njegovog ozljeđivanja. Dakle, u cijelosti nije dokazana inkriminacija da je II.opt. propustio zabraniti rad P i L jer isti nisu imali nalog za poduzimanje toga radnog procesa a zasigurno da je II. okr. vidio III. okr. da upravlja viličarom da bi mu to zabranio.
U odnosu na III. opt. BD
34 . Optužba smatra da se odgovornost III. opt. BD sastoji u tome da nije bio osposobljen za upravljanje motornim viličarom, da je obavljao radni postupak preokretanja željezne ploče upotrebom motornog „viličara koji nije radna oprema za preokretanje tereta“ (??) te da istu „nije zaštitio od slobodnog pada“ (??), pa da je „uslijed predmetnog radnog postupka ploča pala na radnika“ RD.
Iz svih provedenih dokaza proizlazi da je III. opt. BD bio pomoćni radnik oštećeniku koji mu je bio nadređen, koji je radio radne zadatke po nalogu oštećenika koji je i osmislio radnu operaciju u kojoj je smrtno stradao.
Ne može se upirati prstom u III. opt. predbacujući mu da je i on krivac za nesreću samo zato što je upravljao viličarem bez položenog ispita, prije stjecanja prava na upravljanje.
Upravljanje viljuškarom bez položenog ispita je prekršaj koji povlači kaznu (za što je sankcioniran novčanom kaznom) ali to još uvijek ne znači da je III. opt. odgovoran za nesreću već je potrebno utvrditi da li je navedena okolnost u uzročnoj vezi s nastalom posljedicom.
Sama činjenica da nije imao položen ispit ne čini ga odgovornim za predmetnu nesreću (primjerice vozač bez položenog vozačkog ispita ne mora biti automatski kriv za nesreću, njegova odgovornost ovisi o tome je li neposredno uzrokovao nesreću a ne samo o nedostatku dozvole za upravljanje, niti vozač osobnog automobile ne može uvijek i za sve i svakog biti odgovaran), u konačnici krivnja se utvrđuje na temelju konkretnih radnji prilikom preokretanja ploče.
U konkretnom slučaju sud ocjenjuje kako okolnost da u trenutku nesreće III. opt. nije imao položen ispit za upravljanje viličarem nije u uzročnoj vezi s nesrećom. Nesreća nije posljedica radnji III. opr. koji je postupio po nalogu oštećenika koji mu je bio nadređen (viljuškar nije bio destabiliziran, nije činio greške u upravljanju viličarem tijekom preokretanja ploče, pravilno je izvodio manevar preokretanja ploče kada nikoga nije bilo u blizini, ploča se nije nekontrolirano njihala, ploča je bila podignuta i spuštena da se preokrene) nego samog oštećenika koji je prekršio sve odredbe o sigurnosti na radu, svojim nesmotrenim dolaskom pod ploču upravo u trenutku kada se ona preokretala, kada III. opt. nije više mogao osobnim opažanjem vidjeti je li RD tamo gdje je trebao biti tj. izvan opasnog prostora, nije upotrijebio standard dužne pažnje, nije dužno postupio u skladu s uputama postavljenim na viljuškaru i uputama tvrtke. Pregledom snimke posve je razvidno je na koji je način došlo do nesreće. Optuženi BD koji je sa pokojnim oštećenikom imao međusobno povjerenje nije mogao utjecati na neočekivani dolazak oštećenika upravo u trenutno kada je vršio preokretanje metalne ploče.
35. Iz svih navedenih činjenica proizlazi da ne postoji uzročno posljedična veza između navodnih propusta I., II. i III. opt. opisanih u činjeničnom opisu predmetnog kaznenog djela te same nesreće na radu u kojoj je stradao oštećenik, već da je uzrok predmetne nesreće na radu propust oštećenika da poslove obavlja sa dužnom pažnjom, na siguran način, te da pri tome vodi računa o vlastitoj sigurnosti i zaštiti zdravlja.
Čovjek je faktor kojega je teško kontrolirati.
36. Zaštita na radu ne osigurava se samo specijalnim sredstvima i metodama već zaštita proizlazi iz razumnog odnosa prema svakom poslu. To je realnost, Iskustvo nam često zna pokazati da postoje druge mogućnosti u životu. Roditelji često daju usmene upute svojoj djeci govoreći „pazi, nemoj, past ćeš ili slično“ pa se dogodi pad i slično (znamo da savršenstvo u stvarnom životu ne postoji; u životu sve je moguće i ništa nije nemoguće). Dakle, kako bi se osobna zaštita uspješno ostvarila radnik pojedinac mora neprestano promišljati o sebi, o mogućim opasnostima za sebe i druge radnike koji sudjeluju u procesu.
Iako je pravna osoba Hidraulika Kurelja d.o.o. promovirala rad na siguran način, na svim razinama tvrte postojala je dobro organizirana struktura, preminuli RD je rješavanje problema preokretanja tereta-ploče radi pjeskarenja preuzeo na sebe, krenuo je u aktivnost preokretanja ploče siguran da će se uspjeti.
Suštinski, iako je bio kompetentan za pjeskarenje ploča, imao je usvojeno znanje i vještine, znao je i detaljnju metodu okretanja ploče radi pjeskarenja, radio je unutar hale tvrtke svaki dan na sličan način ili sličnim obrascima (imao je preko 12 godina radnog staža), zanemario je brigu o sebi, nije se svjesno, odgovorno i zrelo ponašao, nije poduzeo sve što je nužno da bi se izbjegla predmetna situacija, nije činio ono što je ispravno (nije se smio približiti viličaru u trenutku kada se ploča okretala, nije donio ispravnu odluku odnosno donio je pogrešnu odluku).
Unatoč iskustvu, siguran u sebe, zanemario je situaciju koja je je bila zahtjevnija (preokretanje ploče u ekstremnoj veličini) nije reagirao konstruktivno.
U konkretnoj situaciji usmjerio je III. opt. kojemu je bio nadređen da ploču preokrene sa viličarem na način kako se to u tvrtki obavljalo i ranije no očito je došlo do nedostatka u odgovornom ponašanju, poremećaja njegove pažnje u rješavanju problema preokretnja ploče. Nije posvetio „svjesnu pažnju“ već je u prijelomnoj situaciji došao ispod ploče, pristupio ispod ploče upravo u trenutku njezinog okretanja a što je rezultiralo padom ploče na njega ispod koje se našao.
Preminuli RD odlučio je biti na mjestu gdje nije trebao biti prisutan (ili budimo gdje jesmo ili napustimo to mjesto) što je najgori oblik njegove reakcije. Snimka nadzorne kamere ocrtala je trenutak nemilog događaja, RD stajao je pored kolica koja su bila udaljena 10 do 15 metara od ploče gdje je trebao ostati do završetka procesa okretanja ploče (dogodilo se nešto što se nije očekivalo).
Predmetni događaj je jedan od izoliranih događaja u kojem je zakazao ljudski faktor koji nije dao maksimalnu pažnju, ošt. RD je sabotirao sve kriterije rada na siguran načun, pa iako je prošao educiranost rada na siguran način, iako je naučio sve standarde rada na siguran način, sa kojima je bio i upoznat putem uputa, postavio je nerazuman standard pred sebe i drugog (III. opt.), rješavanje problema preokretanja ploče preuzeo je na sebe, odlučio je da će upravljati svojim životom bez obzira na moguće posljedice, nije uočio niti prepoznao opasnost, nije vladao nad samim sobom (emocija je informacija a ponašanje je odluka), sabotirao je samog sebe.
Direktan uzrok stradavanja sa smrtnom posljedicom nastupio je uslijed propusta pok. oštećenika. Sud je imao u vidu činjenicu da optuženici nisu mogli kontinuirano niti kontrolirati niti nadzirati sve radnje ostalih radnika, postojala je pretpostavka da se drže uobičajenih postupaka, očito je da se oštećenik želio požuriti sa preokretanjem teške željezne ploče ne čekajući konkretne upute pa je pri tome zanemario rad na siguran način, a što je i bio uzrok predmetne nesreće.
37. Blanketne norme, pravilnici, u ovom slučaju nisu bili uzrok smrtne posljedice već je uzrok predmetne nesreće na radu propust oštećenika da poslove obavlja sa dužnom pažnjom, na siguran način, te da pri tome vodi računa o vlastitoj sigurnosti i zaštiti zdravlja.
38. Po ocjeni ovog suda optužba nije dokazala na jasan, konkretan i precizan način koje to radnje I., II. I III. opt. potpuno i nedvojbeno ukazuju na njihov nehaj, da nije dokazano s dovoljnom pravnom sigurnošću (pravna, činjenična i logična podloga) da bi od strane I., II. i III. opt. bili napravljeni propusti koji se navode u činjeničnom opisu predmetnog inkriminiranog kaznenog djela, kako ga je dala optužba. Naime, postojanje kaznenog djela mora biti dokazano potpuno izvjesno i izvan svake razumne sumnje te za osudu optuženih moraju biti izvedeni dokazi koji jasno i nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak da su optuženici počinio kazneno djelo za koje su optuženi, što u konkretnom slučaju nije bilo ostvareno.
39. Slijedom svega navedenoga ocjena je suda da u konkretnom slučaju nema protupravog ponašanja I., II. i III. opt., da se krajnja posljedica ne može pripisati nehaju I., II. i III. opt., primjena propisa i tehničkih pravila o zaštitnim mjerama nisu pokrivene njihovim nehajem. Dakle, u konkretnom slučaju opasnost za život i tijelo oštećenika nije rezultat osobnih propusta I. - III. opt. već je konkretnu opasnost za svoju sigurnost (vjerojatnost, izvjesnost nastanka povrede) izazvao oštećenik RD svojim ponašanjem.
40. Dakle, na temelju analize i ocjene konkretnog slučaja, svih dokaza pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, povezujući ih s obranama I., II. i III. optuženih, ocjena je suda kako iz rezultata izvedenih dokaza nije utvrđeno dokazanim da bi optuženici počinili inkriminirano kazneno djelo, pod uvjetima i na način kako je to opisano u izreci presude, da se ne može izvesti siguran i nedvojben zaključak o postojanju subjektivnog obilježja bića predmetnog kaznenog djela, slijedom čega je I., II. i III. opt. valjalo osloboditi od optužbe
41. Zaključno, prema odredbi članka 3. stavka 3. ZKP/08, dvojbu oko postojanja činjenice koje tvore obilježje kaznenog djela, sud je dužan riješiti presudom na način koji je povoljniji za okrivljenike, a iz te odredbe proizlazi i pravilo koje se odnosi na standard dokazivanje odlučnih činjenica koje idu u korist okrivljenika, prema kojem se te činjenice treba uzeti dokazanima čak i kada su samo vjerojatne, dakle kada postoji sumnja na njihovo postojanje pa čak i kada bi postojanje one činjenice koja bi išla na štetu okrivljenika bilo vjerojatnije, nego postojanje činjenice koja mu ide u korist. U takvoj situaciji sud je optuženike oslobodio optužbe da bi počinili kazneno djelo iz članka 222. stavak 3. i 4. u vezi čl. 215. st. 2. i 3. KZ/11.
42. S obzirom da se odgovornost pravne osobe temelji na odgovornosti odnosno krivnji osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe a koja se odgovornost uračunava pravnoj osobi u njenu odgovornost a u ovom slučaju nije dokazana odgovornost I., II. i III. opt. to je sud i IV. opt. pravnu osobu Hidraulika Kurelja d.o.o. oslobodio od optužbe.
43. Na temelju odredbe čl. 158. st. 3. ZKP/08, oštećenik je upućen u parnicu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.
44. Shodno oslobađajućoj presudi, temeljem citirane zakonske odredbe članka 149 stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Zlataru, 14. listopada 2025.
S U D A C :
Branimir Papić
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku radi davanja odgovora, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. ODO u Zlataru, na broj: KO-DO-684/2020.,
2. I. opt. GD,
3. Braniteljica, odvj. Višnja Drenški Lasan,
4. II. opt. SD,
5. Braniteljica, odvj. Ljiljana Bilbija,
6. III. opt. BD,
7. Branitelj, odvj. Branislav Hajduković,
8. IV. opt. TD po predstavnici odvj. FD,
9. Punomoć. ošt., odvj. Vinka Brundula Tadić.
