Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Soljačića kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić, u svojstvu više sudske savjetnice – specijalistice kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika PF, zastupanog po braniteljici Vesni Narančić, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. podstavka 3. i stavka 3. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 6. ožujka 2024., broj: Pp-2263/2022, na sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e :
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika PF te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona (NN 107/07,39/13,157/13,110/15,70/17,118/18,114/22), okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova ovog drugostupanjskog prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura), u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 3.981,68 eura, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. podstavka 3. i stavka 3. Zakona o gradnji, činjenično opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 39,82 eura.
3. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o prekršajnopravnoj sankciji, navodeći u bitnom da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer je izreka pobijane presude u suprotnosti s razlozima iste i sadržajem spisa, a razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni. Sud u pobijanoj presudi samo reproducira izvedene dokaze. Bez analize dokaza ne može se dovesti do pravilne i zakonite odluke o krivnji okrivljenika. Sud nije cijenio iskaz UF kao olakšavajuću okolnost prilikom odmjeravanja novčane kazne koji je saslušan na glavnoj raspravi 6. ožujka 2024. u kojem navodi da je na zemljištu u vlasništvu okrivljenika bila mogućnost djelomična izgradnja zbog postojeće klijeti a temeljem fotografija koje prileže spisu predmeta razvidno je da su samo ulazne stepenice temeljene na poljoprivrednom zemljištu koje je u međuvremenu dokumentima prostornog uređenja prenamijenjeno u građevinsko zemljište a okrivljenik je slijedom iznijetog podnio zahtjev nadležnom uredu za graditeljstvo za izdavanje građevinske dozvole za predmetnu građevinu. Stoga je građevinski inspektor UF svojim rješenjem od 15. ožujka 2023. prekinuo izvršenje inspekcijskog izvršenja o uklanjanju predmetne građevine koja je u vlasništvu okrivljenika. Slijedom iznijetog proizlazi da okrivljenik nije povrijedio zaštićeno dobro, odnosno da nije povrijedio prostor sukladno dokumentima prostornog uređenja jer je predmetni prostor odnosno nekretnina u vlasništvu okrivljenika sada građevinsko zemljište i na istoj je predviđena izgradnja stambenog objekta kakvog je izgradio okrivljenik. Stoga sud u pobijanoj presudi nije dao razloge o odlučnim činjenicama na temelju kojih je utvrdio krivnju okrivljenika za prekršaj iz pobijane presude.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je neosnovana.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,114/22), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, a na što sud pazi po službenoj dužnosti, te je našao da je Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku točno utvrdio činjenično stanje i na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno pravno označio djelo.
7. Naime, prvostupanjski sud je na temelju obrane okrivljenika, iskaza svjedoka UF, višeg građevinskog inspektora, te uvida u priloženu dokumentaciju, imao valjane osnove za utvrditi da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja prekršaja iz članka 162. stavka 1. podstavka 3. i stavka 3. Zakona o gradnji.
8. Navodi žalitelja da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer je izreka pobijane presude u suprotnosti s razlozima iste i sadržajem spisa, a razlozi o odlučnim činjenicama su nejasni i proturječni, a sud u pobijanoj presudi samo reproducira izvedene dokaze, te bez analize dokaza ne može se dovesti do pravilne i zakonite odluke o krivnji okrivljenika, neosnovani su, jer je prvostupanjski sud detaljno i valjano obrazložio odluku o krivnji okrivljenika, posebno uzevši u obzir da činjenica gradnje od strane okrivljenika a bez građevinske dozvole, nije bila sporna, a navodi okrivljenika koji se odnose na to da na dijelu zemljišta nije bila dopuštena gradnja pa nije dobio građevinsku dozvolu, nisu razlozi isključenja prekršajne odgovornosti okrivljenika jer isti nije mogao započeti gradnju bez ishođene građevinske dozvole.
9. Imajući u vidu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravnu oznaku djela, ovaj sud je našao da je izrečena novčana kazna za navedeni prekršaj u granicama zakona i nije prestroga, time više je novčana kazna u zakonom propisanom minimumu, jer je za prekršaj iz članka 162. stavka 1. podstavka 3. i stavka 3. Zakona o gradnji propisana novčana kazna za fizičku osobu investitora u rasponu od 30.000,00 do 45.000,00 kn (3.981,68 do 5.972,53 eura), a kako na strani okrivljenika ne postoje naročito olakotne okolnosti to nema osnove za ublažavanje izrečene novčane kazne.
10. U vezi navoda žalitelja da sud nije cijenio iskaz UF kao olakšavajuću okolnost prilikom odmjeravanja novčane kazne koji je saslušan na glavnoj raspravi 6. ožujka 2024. u kojem navodi da je na zemljištu u vlasništvu okrivljenika bila mogućnost djelomična izgradnja zbog postojeće klijeti a temeljem fotografija koje prileže spisu predmeta razvidno je da su samo ulazne stepenice temeljene na poljoprivrednom zemljištu koje je u međuvremenu dokumentima prostornog uređenja prenamijenjeno u građevinsko zemljište a okrivljenik je slijedom iznijetog podnio zahtjev nadležnom uredu za graditeljstvo za izdavanje građevinske dozvole za predmetnu građevinu, ističe se da to što je neko zemljište određeno kao poljoprivredno prema prostornom planu, zbog čega nije bila dozvoljena gradnja, nikako ne može biti opravdan razlog za gradnju bez građevinske dozvole izdane od nadležnog tijela, pa time navedeno ne predstavlja niti olakotnu okolnost, koja bi se cijenila kod odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
11. Kako je odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. podtočke c) Prekršajnog zakona propisano da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, to je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan okrivljenik na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i duljinu postupka.
12. Iz navedenih razloga, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, valjalo je žalbu okrivljenika odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.
U Zagrebu 14. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić v.r.
Mario Soljačić v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
