Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž -170/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R I J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Tajana Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i suca Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice PO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku ABC odvjetniku u ..., protiv tuženika 1. AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠO OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po zz AO obje na adresi [adresa], 3 IO OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po zz HO, [adresa], 4. ABC, ..., ..., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Periću odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja sastava ostavinske mase, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4432/2024 od 26. studenog 2024., 15. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-4432/2024 od 26. studenog 2024. u dijelu točke I 1 izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da 1/2 stabla maslina i mandarina zasađenih na nekretnini označenoj kao kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ne predstavlja ostavinu pok. UO pok., te u točki 2. izreke.

r i j e š i o  j e

Ukida se citirana presuda u dijelu točke I 1 izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da u ostavinu pok. UO pok. ZO, iza kojeg se vodi postupak pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem O-22/10 ne spada 1/2 idealnog dijela nekretnina označenih u zemljišnim knjigama kao čest. br. 2192/3/4 k. o. [katastarska općina] u naravi dvije kuće s gustirnom, ljetnom kuhinjom i garažom, te dvorište kojih nekretnina je tužiteljica vlasnica i baš za ½ idealnog dijela, te da se ista ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama u navedenom idealnom dijelu, te u točki 3. izreke i u tom dijelu predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak u fazu glavne rasprave.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja, točkom I izreke, odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da u ostavinu pok. UO pok. ZO, ulazi 1/2 idealnog dijela nekretnina označenih u zemljišnim knjigama kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvije kuće s gustirnom, ljetnom kuhinjom i garažom, te dvorište kojih nekretnina da je tužiteljica vlasnica u ½ idealnog dijela i da je ovlaštena ishoditi uknjižbu na tim nekretninama u navedenom idealnom dijelu, kao i zahtjev da 1/2 stabla maslina i mandarina kojih je tužiteljica vlasnica u ½ dijela, zasađenih na nekretnini označenoj kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te na zemljištu zv. ... koji je predmetom nasljeđivanja te za utvrđenjem da je oporučnim raspolaganjem pok. UO pok. ZO od 02. lipnja 2003 g. povrijeđeno pravo na nužni dio, te da se u ostavinskom postupku iza pok. UO pok. ZO koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem O-22/10 ostavinskom masom treba rasporediti na način da tužiteljici na ime njenog nužnog dijela pripadne 1/6 idealnog dijela cjelokupne imovine ostavitelja. Točkom II izreke naloženo je tužiteljici da tuženiku nadoknadi parnični trošak u iznosu od 1.866,01 eura.

2. Protiv te presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23:dalje -ZPP).

3.Tužiteljica u žalbi tvrdi da je pobijana presuda nerazumljiva te da se ne može ispitati i da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP- a. Tvrdi i da sud nije naveo koje relevantne činjenice je utvrdio, koje je dokaze izveo i zašto i kako ih je ocijenio čime da je povrijeđena odredba članka 8. ZPP-a. Vještačenjem je utvrđeno da je vrijednost predmetnih nekretnina dogradnjom, nadogradnjom i poboljšicama povećana za iznos od 1.100.000,00 kn, 200 % ranije vrijednosti što da opravdava tvrdnju o osnovanosti tužbenog zahtjeva jer je tužiteljica za vrijeme trajanja braka uložila velika novčana sredstva i dvostruko povećala vrijednost predmetne nekretnine. Tvrdi i da je sud prvog stupnja pogrešno utvrdio koliko iznosi nužni dio i da je tužiteljica namirena u tom dijelu, pozivajući se na odredbe članka 70. i 71. ZN-a, jer da se nužni dio ne utvrđuje u odnosu na jednu nekretninu već u odnosu na cjelokupnu ostavinsku imovinu.

4. Predlaže uvaženje žalbe.

5. Odgovor na žalbu nije dostavljen.

6. Žalba je djelomično osnovana.

7. Sud prvog stupnja je utvrdio:

- da tužiteljica kao pravna slijednica nastavila postupak koji je pokrenula njezina majka NO po osnovi bračne stečevine,

- da je prednica tužiteljice NO iz ostavinskog postupka iza pok. ČO, koji je preminuo **.**.2007., upućena na pokretanje ovog parničnog postupka,

- da je pok. ostavitelj UO oporučno raspolagao svojom imovinom tako da je svu svoju imovinu ostavio svojoj djeci RO i ČO po ½ dijela, dok je za suprugu NO naveo da je namirena u nužnom dijelu predajom u vlasništvo nekretnine i pokretnina opisanih u točkama a-d oporuke,

- da su pok. FO i pok. KO pok. bili u braku od 1968.

- da je vještačenjem po vještaku geometru utvrđeno da se u k. o. [katastarska općina], nalazi kat. čest. [katastarska čestica] ograđen posjed ukupne površine 719 m2 i da se na toj nekretnini nalazi stambeni objekt na skici vještaka označen slovom A, stara kamena kuća označena slovom C te manji prizemni nadograđeni objekt na skici označen slovom B i objekt koji se koristi kao garaža i spremište označen slovom D. Objekti A, B i C u evidentirani su u katastru elaboratom promjena izrađenom 1993. godine, skica izmjere iz navedenog elaborata promjena iz 1993. godine je u prilogu slike 1.

- da je vještačenjem po vještaku graditeljstva utvrđeno da sadašnja tržna vrijednost zemljišta i starog objekta izgrađenog na tom zemljištu iznosi 580.931,11 kn (345.231,11 kn je vrijednost starog objekta dok je 215.700,00 kn vrijednost zemljišta) te da dograđeni i nadograđeni dio iznosi 1.063.384,49 kn dok su poboljšice 55.627,80 kn tako da sadašnja tržna vrijednost objekta iznosi 1. 679.943,40 kn,

- da je za stjecanje nekretnine mjerodavan Zakon o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ br.11/78,dalje ZBPO) prema kojemu bi nekretnina stečena za vrijeme trajanja braka stranaka predstavljala zajedničku imovinu bračnih drugova, u smislu odredbe čl. 277. ZBPO-a te da takvom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno u smislu odredbe članka 283. st.1 ZBPO-a,

- da tužiteljica nije dokazala tužbene navode da bi predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu pok. majke tužiteljice jer da saslušani svjedoci nisu imali konkretnih saznanja na koji su način pok. prednici stranaka uredili međusobne odnose dok tužiteljica nije dokazala pravni slijed stjecanja,

- da iz rješenja o nasljeđivanju br.O-53/83 od 27. listopada 1983 proizlazi da je predmetnu nekretninu naslijedila pok. JO, majka pok. UO te da su za vrijeme trajanja bračne zajednice prednika stranaka radovi na toj nekretnini vršeni u korist majke pok ostavitelja JO koju je naslijedila od supruga ZO,

- da tužiteljica nije dokazala titulus modus i vlasništvo te da utužena nekretnina ne predstavlja zajedničku imovinu. Pok. prednica imala je mogućnost zaštiti svoje pravo (zajedničkog) vlasništva jer je isključivo o njezinoj inicijativi ovisilo hoće li poduzeti odgovarajuće pravne radnje što da nije učinila,

- odbio je zahtjev za utvrđenje da bi tužiteljica bila povrijeđena u pravu na nužni dio temeljem utvrđenja da je oporučnom izjavom ostavitelja potvrđeno da je za života namirena u nužnom dijelu.

8. U ovoj žalbenoj fazi postupka nije sporno da je prednica tužiteljice NO (koja je pokrenula predmetni parnični postupak) bila supruga pok. ostavitelja UO (umrlog 2007.) i da je s njim bila u braku od 1964. god. te da su tuženici djeca pok. ostavitelja iz prvog braka i da je pok. ostavitelj oporukom sastavljenom 2003. rasporedio svu svoju ostavinsku imovinu koja mu pripada u trenutku smrti na ovdje tuženike. U oporuci je naveo da je namirio svoju suprugu u nužnom dijelu darovanjem ½ dijela stana u [adresa] po ugovoru o darovanju iz 1998., darovanjem suvlasničkog dijela kat. čest. [katastarska čestica] od 2000/74820 m2 z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], deviznim štednim ulogom na Ljubljanskoj banci u iznosu od 5.737,13 chf, deviznim štednim ulogom na Privrednoj banci u iznosu od 6.500,00 USA dolara te štednim ulogom kod banke Varoš na iznos do 4. 341,75 eur. Sporno je, predstavlja li bračnu stečevinu dogradnja i izgradnja izvršena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ostvaruje li prednica tužiteljice po osnovi bračne stečevine ½ dijela predmetne nekretnine, je su li bračna stečevina stabla zasađena na kat. čest. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] i pripada li tužiteljici ½ dijela tih stabala. Sporno je što predstavlja ostavinsku imovinu ostavitelja, koji novčani iznos je darovan prednici tužiteljice i je li prednica tužiteljice namirena u nužnom dijelu (1/6 dijelova ostavinske imovine ostavitelja).

9. Sud prvog stupnja kod donošenja pobijane presude nije počinio neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud prvog stupnja pazi po službenoj dužnosti, a nije povrijedio ni odredbu čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a glede dijela presude točke I1 i točke 2. izreke kojom je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da u ostavinsku imovinu UO ne ulazi ½ dijela stabala maslina i mandarina zasađenih na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te u dijelu utvrđenja da je oporučnim raspolaganjem UO povrijeđeno pravo tužiteljice na nužni dio.

10. Pravilno je postupio kada je odbio tužbeni zahtjev u tom dijelu iako nije naveo opravdane razloge za donošenje takve odluke.

11. Naime, zasađena stabla su sastavni dio zemljišta (njegov pripadak) i ne mogu se od njega fizički odvojiti, a da ne budu uništena pa ne mogu biti samostalnim objektom stvarnih prava, u smislu odredbe čl. 6. stavak 1. Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09.i 153/09., dalje-ZV). Budući da se predmetna tražbina odnosi samo na stabla, a ne i na zemljište na kojemu se ta stabla nalazi valjalo je odbiti tužbeni zahtjev u tom dijelu već iz tog razloga.

12. Nastavno pravilno je odbio i tužbeni zahtjev iz točke 2. izreke radi utvrđenja da je oporučnim raspolaganjem UO povrijeđeno pravo tužiteljice na nužni dio, iako sud prvog stupnja nije naveo pravilne razloge neosnovanosti tog dijela tužbenog zahtjeva.

13. Prema odredbi čl. 77. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“„ br. 48/2003 i 163/2003:dalje-ZN) nužni dio je povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnog dijela (čl. 70. st. 5.), a pri utvrđivanju ukupne vrijednosti oporučnih raspolaganja i darova uzimaju se u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio. Dakle, pri izračunu vrijednosti nužnog dijela nasljedstva nužnom nasljedniku se uvijek uračunavaju i darovi koje je on dobio. Ako je došlo do povrede nužnog dijela prvo se prema odredbi čl. 78. ZN-a umanjuju raspolaganja oporukom toliko koliko je potrebno da se namiri nužni dio nasljednika, a ako nužni dio time ne bi bio namiren, vraćaju se darovi i to prema čl. 81. ZN-a počevši od posljednjeg dara.

14. Iz predmetnog proizlazi da je tužiteljica na okolnosti utvrđenja je li namirena u nužnom dijelu trebala predložiti odgovarajuća vještačenja (ovisno o vrsti nekretnine) na okolnosti utvrđenja ukupne vrijednost imovine kojom je ostavitelj raspolagao oporukom kao i vrijednosti darova ostavitelja te darova koje je učinio tužiteljici kako bi sud po osnovi tog utvrđenja izveo zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjev, namirenju tužiteljice u nužnom dijelu, dok tužiteljica tijekom prvostupanjskog postupak nije predlagala dokaze na okolnosti osnovanosti tog dijela zahtjeva (građevinsko vještačenje predloženo je na okolnosti utvrđenja osnovanosti stvarnopravnog zahtjeva, vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok poljoprivredno i eventualno šumarsko vještačenje nije ni predloženo) te je stoga primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 7. i 221 a ZPP-a pravilno odbijen tužbeni zahtjev u tom dijelu iz tih razloga.

15. Tek uzgred treba kazati da stan u [adresa] u vlasništvu RO ne bi predstavljao darovanje, kako tvrdi tužiteljica, jer je na tom stanu RO imao stanarsko pravo i otkupio ga kao nosilac stanarskog prava u smislu odredbe čl. 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", broj 27/91, 54/91, 6/92, 8/92, 33/92, 46/92, 49/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 29/94, 44/94, 47/94, 58/95, 193/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02, dalje u tekstu: ZPS).

16. Ne bi bila prihvatljiva ni tvrdnja tužiteljice o darovanju kuće u [adresa] ovdje tuženicima jer sadržaj materijalne dokumentacije opravdava zaključak da je sporazumom ostavitelja i tuženika na koji je u bitnome pristala i prednici tužiteljice utvrđen udio ostavitelja u toj imovini od 20% (u tom postotku su tuženici podmirivali naknadu od iznajmljivanja i isplatili su mu kupoprodajnu cijenu u tom omjeru) i taj udio je isplaćen ostavitelju za njegovog života nakon kupoprodaje te nekretnine.

17. Iz navedenih razloga svi žalbeni navodi kojima se osporava pobijana presuda u tom dijelu su neosnovani.

18. Pravilno tužiteljica osporava utvrđenje suda u dijeli točke I izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da u ostavinu pok. UO pok. ZO, ne spada 1/2 idealnog dijela nekretnina označenih u zemljišnim knjigama kao čest. br. 2192/3/4 k. o. [katastarska općina] u naravi dvije kuće s gustirnom, ljetnom kuhinjom i garažom, te dvorište kojih nekretnina je tužiteljica vlasnica i baš za ½ idealnog dijela, te da se ista ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama u navedenom idealnom dijelu jer je presuda je u tom dijelu nerazumljiva i proturječna i ne može se ispitati i sud prvog stupnja je kod donošenja tog dijela presude počinio bitnu povredu postupka iz čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

19. Prije svega tužiteljica je tijekom postupka izmijenila tužbeni zahtjev i potraživala pravo vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a ne na kat. čest. [katastarska čestica] o kojoj je odlučivao prvostupanjski sud.

20. Nastavno, dogradnja i nadogradnja te adaptacija tuđe nekretnine, u konkretnom slučaju nekretnine u vlasništvu ostaviteljeve majke, mogla bi biti osnova za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini po odredbi paragrafa 418. Općeg austrijskog građanskog zakonika (OGZ) koji je bio u primjeni na temelju odredbe članka 2. do 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/46- proč. tekst; dalje: ZNPP) te članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12,152/14 i 81/15 - dalje: ZVDSP) ako je gradnja izvršena do 1981. te ukoliko je vlasnica zemljišta to građenje dopustila ili se istome nije protivila. Ukoliko se pak utvrdi da je gradnja izvršena u kasnijem razdoblju u primjeni bi bile odredbe članka 72. stavka 2. i stavka 3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80 i 36/90-dalje: ZOVO) preuzet kao zakon Republike Hrvatske Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91) ili odredba čl. 156. st. 1. kasnije važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09: - dalje: ZV), prema kojima bi se pravo vlasništva na nekretnini moglo steći ako je dogradnjom ili nadogradnjom nekretnina promijenila identitet i kada je graditelj bio pošten, u smislu da postoji suglasnost vlasnika za gradnju na predmetnoj nekretnini.

21. Dakle, sud prvog stupnja trebao bi prije svega utvrditi, analizom svih provedenih dokaza za čiju korist su izvedeni radovi na predmetnoj nekretnini, je li dogradnju i adaptaciju izvršio suprug tužiteljice (ili ovdje tuženice) za vrijeme trajanja braka sa tužiteljicom za sebe (po odobrenju i uz suglasnost vlasnika s time da takva suglasnost može biti i prešutna) ili za potrebe i u korist vlasnika zemljišta (svojih roditelja), koji su radovi izvedeni da li oni predstavljaju dogradnju, nadogradnju i adaptaciju kojom je prvobitna građevina izmjena i u kom smislu.

22. Kako se tužiteljičin stvarnopravni zahtjev temelji na činjenici da sporna nekretnina u određenom suvlasničkom dijelu predstavlja bračnu stečevinu njezine prednice i ostavitelja te posljedično tome, suvlasništvo tužiteljice, predmet spora bilo bi potrebno raspraviti i primjenom propisa koji reguliraju bračnu stečevinu.

23. Odredbom čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", br. 11/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst, 59/90, 25/94:dalje-ZBPO) koji je bio na snazi u vrijeme izvođenja spornih ulaganja propisano je da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Sadržajno identične odredbe sadrži i Obiteljski zakon ("Narodne novine", br. 162/98) koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999., kao i Obiteljski zakon ("Narodne novine", br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13 – dalje: ObZ) koji je stupio na snagu 22. srpnja 2003. koji u čl. 252. ObZ/98 i čl. 248. ObZ/03 na jednak način reguliraju predmetnu materiju.

24. Imajući u vidu da je bračna stečevina (ranije zajednička imovina) imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine, u smislu te zakonske odredbe tuženici bi trebali dokazati da je određena izgradnja izvršena sredstvima posebne imovine njihovog oca dok bi tužiteljica trebala dokazati koji su radovi izvršni iz posebne imovine njezine majke jer u protivnom se smatraju bračnom stečevinom pa bi s obzirom na vrijem gradnje trebalo utvrđivati i udio bračnih drugova (ostavitelja i prednice tužiteljice) u stjecanju te imovine (ovisno o prihodima, brizi za domaćinstvo isl.)

25. Iz navedenih razloga valjalo je ukinuti pobijanu presudu u tom dijelu kako bi sud prvog stupnja u ponovnom postupku otklonio bitnu povredu postupka te pravilnom analizom svih provedenih dokaza donio novu zakonitu presudu.

26. Predmetna odluka u ukinutom dijelu vraćena je u stadij glavne rasprave, u smislu odredbe članka 377. ZPP-a.

27. Zbog djelomičnog ukidanja presude u dijelu glavne stvari ukinuta je i u dijelu troškova postupka kako bi sud prvog stupnja ovisno o osnovanosti glavnog zahtjeva donio i novu odluku o troškovima postupka, vodeći računa i o žalbenim navodima tužiteljice (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

28. Slijedom svega utvrđenog primjenom odredbe članka 368. stavak 1. i čl. 369. stavak 1. ZPP-a, odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 15. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Tajana Polić