Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1590/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Tajani Polić kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. BL, rođ. B, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], državljanke Republike Hrvatske, odlučujući o žalbi nasljednice ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku iz Zadra, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O- 5455/2024 od 23. srpnja 2025., 13. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe nasljednice ČL ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-5455/2024 od 23. srpnja 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem prekinut ostavinski postupak koji se vodi iza majke nasljednika, te je kćer ČL upućena na pokretanje parnice radi utvrđenja da NL (sinu ostaviteljice) nije povrijeđeno pravo na nužni dio.

2. Protiv navedenog rješenja žali se nasljednica ČL zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava uz temeljnu tvrdnju kako je sud prvog stupnja nepravilno primijenio odredbu čl. 225. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – dalje ZN) kada je zaključio njezino pravo manje vjerojatnim i uputio je na pokretanje parnice radi utvrđivanja negativne činjenice što da nije dopustivo. Smatra da je sunasljednik koji je stavio prigovor povrede nužnog dijela trebao biti upućen na pokretanje parnice u kojoj će dokazivati istinitost svojih tvrdnji.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz podataka u spisu predmeta proizlazilo bi da je ostaviteljica bila u braku s ŽL koji je preminuo prije nje, da je u braku rođeno dvoje djece ČL i NL, zakonski nasljednici, te da oporuke nije bilo čime dolaze u primjenu odredbe o zakonskom nasljeđivanju. Ostavina se počela voditi pred javnim bilježnikom koji je utvrdio rodoslovlje, zatim sastav ostavine u koju ulaze pokretnine, te nakon prigovora sina ostaviteljice o povredi nužnog dijela i bez uzimanja nasljedničkih izjava, spis predmeta dostavio na odlučivanje sudu. Sud je prvog stupnja donio pobijano rješenje u kojem je utvrdio kako je sin ostaviteljice prigovorio da je ostaviteljica kćeri darovala nekretninu čime je povrijedila njegovo pravo na nužni dio. Utvrdio je da se kćer ostaviteljice tome usprotivila navodom da je za života majke i proizlazilo bi u ostavinskom postupku koji se vodio iza smrti oca, majka ustupila svoj nasljedni dio iza oca i onaj koji bi joj pripadao kao bračna stečevina svom sinu, bratu žaliteljice, čime je isti dobio u vlasništvo 4/6 obiteljske kuće čija da vrijednost daleko premašuje vrijednost one nekretnine koja je darovana kćeri. Na temelju takvog je stanja stvari sud prvog stupnja žaliteljicu uputio na pokretanje parnice pozivom na odredbe čl. 222., 225. i 244. ZN smatrajući njezino pravo manje vjerojatnim uz obrazloženje da je nužni dio zakonsko pravo nasljednika.

5. Protivno stajalištu žaliteljice ne bi bilo protivno odredbi čl. 187. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22– dalje: ZPP) ustati tužbom radi utvrđenja nepostojanja kakva prava ili pravnog odnosa, pa navedeno samo po sebi ne bi ukazivalo na nezakonitost prvostupanjske odluke. Međutim, za sada ocjena suda o upućivanju žaliteljice na pokretanje parnice kao preuranjena nije prihvatljiva.

6. Prije svega sud prvog stupnja propušta utvrditi sve činjenice koje su odlučne za donošenje odluke o prekidu postupka i upućivanju na parnicu, te u razlozima pobijane odluke ne cijeni tvrdnju žaliteljice kako nije došlo do povrede nužnog dijela zbog ustupa imovine (nasljedni dio i udio na ime bračne stečevine) sinu ostaviteljice što je prema stajalištu sudske prakse (tako Rev-1097/2018) izjednačeno s darovanjem iz odredbe čl. 72. ZN, kako se te opravdano u žalbi ukazuje. Istina žaliteljica navedenu tvrdnju ne ističe kao zahtjev radi vraćanja dara zbog povrede nužnog dijela, već onu kojom oponira zahtjevu sunasljednika u nastojanju da ga otkloni tvrdeći da je isti namiren u nužnom dijelu, što dovodi do zaključka kako navedena tvrdnja nije bez značaja prilikom procjene čije je pravo manje vjerojatno. Konačno sunasljednik NL nije se očitovao na iznesenu tvrdnju žaliteljice da bi u njegovu korist bilo učinjeno besplatno raspolaganje od strane ostaviteljice, niti ga je sud prvog stupnja na to pozvao, pa ostaje nejasnim radi ili se o nespornoj ili spornoj činjenici o čemu ovisi primjena odredbi čl. 224. i 225. ZN.

7. Stoga da bi se mogla donijeti nova zakonita odluka potrebno je u nastavku postupka i u primjeni odredbe čl. 219. ZN raspraviti sva sporna pitanja u pogledu sastava ostavinske imovine jer od toga ovisi odgovor na pitanje čije je pravo manje vjerojatno zbog čega bi tog sunasljednika valjalo uputiti na pokretanje parnice.

8. Za sada su izostala utvrđenja o predmetu darovanja žaliteljici (navodi se općenito nekretnina), te su izostala utvrđenja suda o ishodu ostavinskog postupka koji se vodio iza oca stranaka, pa je u nastavku postupka prije svega potrebno pozvati punomoćnike stranaka na dostavu odgovarajućih privatnih i javnih isprava i drugih podataka (ugovora o darovanju, zk izvadaka za nekretnine za koje tvrde da su darovane ili ustupljene, broj ostavinskog predmeta koji se vodio iza pok. oca stranaka). Te je nakon uvida u navedene isprave i spise, te uzimajući u obzir očitovanja stranaka, potrebno ponovo ocijeniti sa kojom je sve imovinom ostaviteljica za života raspolagala u korist sunasljednika i po kojim osnovama i u ovisnosti od tih utvrđenja zaključiti o pravilnoj primjeni odredbi čl. 224. i 225. ZN o upućivanju na parnicu jednog od zakonskih nasljednika.

9. Slijedom navedenog valjalo je uvaženjem žalbe pobijano rješenje ukinuti sukladno odredbi čl. 380. toč. 3. ZPP i predmet vratiti na ponovan postupak radi nadopune činjeničnog stanja na način kako je ukazano ovim rješenjem nakon čega će sud prvog stupnja u pravilnoj primijeni materijalnog prava donijeti novu zakonitu odluku.

U Rijeci 13. listopada 2025.

Sutkinja

Tajana Polić