- 1 -              III Kr 95/2023-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 95/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv os. E. H., zbog kaznenog djela iz čl. 231. st. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17. i 118/18. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 11. svibnja 2022. broj K-548/21-32 i presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi od 17. veljače 2023. broj Kž-187/2022-7,  u sjednici održanoj 21. rujna 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Odbija se zahtjev os. E. H. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 11. svibnja 2022. broj K-548/21-32 i presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi od 17. veljače 2023. broj Kž-187/2022-7 E. H. je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora  u trajanju jedne godine i dva mjeseca zbog kaznenih djela razbojničke krađe iz čl. 231. st. 1. KZ/11. i teške tjelesne ozljede iz nehaja iz čl. 121. st. 1. KZ/11.

 

2. Osuđenik je putem branitelja J. M., odvjetnika u Z., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje: zahtjev) bez naznake zakonske osnove pobijanja presude, tvrdeći da je „Drugostupanjski sud paušalno odgovorio na manji dio žalbenih navoda…“ te da „Nedostatak relevantnog obrazloženja čini odluku arbitrarnom u cjelini, zbog čega je kompromitirana i pravičnost žalbenog postupka.“ Predlaže „…presudu drugostupanjskog suda ukinuti te predmet vratiti na ponovno odlučivanje…“.

 

3. Prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prvostupanjski sud je postupio sukladno čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 80/22. - dalje: ZKP/08.).

 

4. Zahtjev nije osnovan.

 

5. Osuđenik zamjera da je drugostupanjski sud u toč. 7. presude „…nepotpuno obrazložio da se u žalbi samo žali zbog odluke o kazni.“ jer ako se detaljno pročita njegova žalba razvidno je „…da se osim odluke o kazni tražila i procjena postojećih dokaza te se ukazivalo na njihovu pogrešnu procjenu.“ budući da „…konkretno u izjavama niti jednog saslušanog svjedoka ne stoji da su vidjele ikakav fizički kontakt između oštećenog…i mene [osuđenika].“ Ovaj prigovor dijelom polemizira sa ocjenom dokaza i činjeničnim stanjem koje je utvrdio prvostupanjski, a potom pravilnim prihvatio i žalbeni sud što je osnova zaključka o dokazanosti krivnje za predmetno kazneno djelo.

 

5.1. Međutim, prema čl. 515. st. 1. i čl. 517. st. 1. ZKP/08. zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može se podnijeti zbog točno propisanih povreda zakona pri čemu je Vrhovni sud Republike Hrvatske, shodno čl. 519. u vezi s čl. 511. st. 1. ZKP/08. ograničen samo na ispitivanje povreda zakona na koje se poziva osuđenik. To znači da je u zahtjevu, osim formalne naznake zbog koje se povrede zakona podnosi, potrebno konkretno obrazložiti na koji je način povreda procesnog ili materijalnog zakona po mišljenju osuđenika ostvarena. Navedeno zakonsko ograničenje također znači da se zahtjev ne može podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

6. Nadalje, nije u pravu osuđenik da je drugostupanjski sud propustio ocijeniti sve bitne žalbene navode. Obrazloženje te presude koncipirano je na način da su najprije razmotreni žalbeni prigovori osuđenika u žalbi označeni kao bitne povrede odredaba kaznenog postupka, koje po svom sadržaju predstavljaju drugu žalbenu osnovu, pobijanje prvostupanjske presude zbog odluke o kazni (toč. 7. presude), a koja je razmotrena i obrazložena u toč. 11. i 11.1. presude.

 

6.1. U nastavku je obrazloženja (toč. 8.,8.1., 8.2., 9. i 10. presude) sud drugog stupnja pomno razmotrio prigovore činjenične naravi i to upravo one koji su naznačeni i u zahtjevu (svjedoci koji nisu vidjeli fizički kontakt osuđenika i oštećenika).  Drugostupanjski sud također cijeni vjerodostojnim iskaze oštećenika i M. S. povezujući te iskaze sa nalazom i mišljenjem sudsko medicinskog vještaka o mehanizmu nastanka ozljede kod oštećenika, za razliku od pristranog iskazivanja osuđenikove prijateljice J. A., dakle nalazi pravilnim utvrđenja prvostupanjskog suda (u odnosu na spornu činjenicu opsežno obrazložena u toč. 15. do 17. prvostupanjske presude).

 

7. Imajući na umu navedeno, sagledavajući obrazloženje prvostupanjskog i drugostupanjskog suda te postupak u cjelini, nema dvojbe da su sudovi dali podrobna obrazloženja za svoja činjenična utvrđenja i ocjenu dokaza te odgovore na sve relevantne navode u odnosu na žalbene razloge pa je bez osnova prigovor o arbitrarnosti presude i nepravičnosti postupka.

 

8. Slijedom izloženog, na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP/08. trebalo je zahtjev odbiti kao neosnovan.

 

Zagreb, 21. rujan 2023.

 

Predsjednik vijeća:

Ranko Marijan, v.r.