REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-517/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Nataši Owens, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Owens, Houška i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Ivamont d.o.o. iz Ivanić-Grada, Vulinčeva 24, OIB 86660343460, zastupanog po direktoru OĆ, a on po punomoćniku Hrvoju Mučnjaku, odvjetniku u Ivanić-Gradu, radi isplate, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, poslovni broj: Povrv-195/2024-15, od 9. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika Ivamont d.o.o. kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, poslovni broj: Povrv-195/2024-15, od 9. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu, poslovni broj: Povrv-195/2024-15, od 9. svibnja 2025., presuđeno je:
I Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ranke Spevec iz Velike Gorice broj Ovrv-4633/2024 od 14. kolovoza 2024. održava se na snazi u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da u roku od 8 dana tužiteljici isplati iznos od 12.500,00
EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim
na iznos od 3.125,00 EUR od 2. ožujka 2024.
na iznos od 3.125,00 EUR od 4. travnja 2024.
na iznos od 3.125,00 EUR od 4. svibnja 2024.
na iznos od 3.125,00 EUR od 4. lipnja 2024.
pa do isplate po stopi koja se određuje za trgovačke odnose za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da tužiteljici u roku od 8 dana naknadi trošak javnobilježničkog postupka ovrhe u iznosu od 352,03 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja rješenja o ovrsi 14. kolovoza 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da u istom roku tužiteljici naknadi trošak javnobilježničkog postupka ovrhe u iznosu od 352,03 EUR sa istim zakonskim zateznim kamatama tekućim počev od dana donošenja rješenja o ovrsi 14. kolovoza 2024. do isplate.
II Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ranke Spevec iz Velike Gorice broj Ovrv-4633/2024 od 14. kolovoza 2024. ukida se u dijelu u kojem je tuženiku naloženo da u roku od 8 dana tužiteljici isplati iznos od 262,14 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.
III Nalaže se tuženiku Ivamont d.o.o. iz Ivanić-Grada, Vulinčeva 24, OIB 86660343460 da u roku od 15 dana tužiteljici KĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi još i daljnji trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.424,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim počev od donošenja ove presude 9. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška kao neosnovan odbija za iznos od 464,53 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.
2. Protiv ove presude žalbu uložio tuženik navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se presuda preinači i odbije ili odbaciti tužbeni zahtjev, ili ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
2.1. Bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 2. t. 4. ZPP-a, tuženik nalazi u činjenici da je tužiteljica tek na ročištu od 10. travnja 2025. prilikom saslušanja kao stranke navela da je trgovac i da posluje u sustavu PDV-a, pa bi za ovaj spor bio nadležan trgovački, a ne općinski sud, a da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, smatra iz razloga što je presuda nepotpuna i ne može se preispitati jer o tome prvostupanjski sud nije dao nikakve razloge i očitovanje. Tuženik smatra da je počinjena i bitna potvrda odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a jer je tužiteljica podnesak od 21. siječnja 2025. dostavila sedam dana prije ročišta, dok je prema odredbi članka 299.a1 isti podnesak trebala dostaviti najmanje osam dana prije ročišta, a taj podnesak je primio tek nakon ročišta 28.01.2025.
2.2. U sadržaju žalbe tuženik ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo i kada je na temelju isprava i iskaza saslušanih svjedoka i odgovorne osobe tužitelja prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti, iako je to u suprotnosti sa činjenicama i dokazima koje je predložio tuženik, a osnov i visina potraživanja tužitelja ne proizlaze iz provedenih dokaza.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljica navodi da je fizička osoba koja nije registrirana za obavljanje gospodarske djelatnosti, već ostvaruje prihod izdavanjem vlastitih nekretnina u zakup, što ne predstavlja obavljanje registrirane djelatnosti, već predstavlja upravljanje vlastitom imovinom, a tuženiku je godinama izdavala račune za zakup nekretnine uvećane za iznos PDV-a, a čiju visinu tuženik nije niti svih proteklih godina, a tako niti tijekom postupka osporavao. Što se tiče navoda tuženika kako mu nije dana mogućnost da se raspravlja pred sudom zbog uzimanja u obzir podneska od 21.01.2025.g., tužiteljica navodi da mu je istog dana otpremljen taj podnesak, a nije preuzeo idućih 8 dana, a na ročište održano 28.01.2025.g., nije niti pristupio, niti je svoj nedolazak ispričao, pa predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.
7. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 4. ZPP-a, i članka 354. st. 2. t. 6. ZPP-a na koje ukazuje tuženik u žalbi.
7.1. Naime, odredbom članka 17. st. 1. ZPP-a, propisano je da se sud može po službenoj dužnosti oglasiti stvarno nenadležnim najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari, a stavkom 2. je propisano da se povodom prigovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti sud se može oglasiti stvarno nenadležnim samo ako je tuženik taj prigovor podnio najkasnije do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari. Kako se prvostupanjski sud nije oglasio stvarno nadležnim, niti je tuženik prigovorio stvarnoj nadležnosti do upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, a spor spada u sudsku nadležnost, Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu nadležan je za postupanje u ovom sporu.
7.2. Što se tiče podneska od 21. siječnja 2025. radi se o pripremnom podnesku kojim se tužiteljica očitovala na podnesak tuženika, pa bez obzira kada je formalno taj podnesak preuzeo tuženik, to nije bilo od utjecaja na zakonitost postupka.
8. Predmet prvostupanjskoga postupka je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 12.500,00 eura na ime neplaćene zakupnine za ožujak, travanj, svibanj i lipanj 2024., te neplaćenih režija u ukupnom iznosu od 262,14 eura.
8.1 U drugostupanjskom postupku predmet raspravljanja ne odnosi se na režijske troškove, jer je u tom dijelu ukinut platni nalog i taj dio nije obuhvaćen žalbom, a sporni su osnov i visina zahtjeva.
9. Iz dokumentacije u spisu utvrđeno je:
- da su tužiteljica i tuženik 1. svibnja 2021. zaključile ugovor o zakupu nekretnina u vlasništvu tužiteljice na neodređeno vrijeme,
- da su stranke 1. veljače 2024. zaključile ugovor o zakupu istih nekretnina u vlasništvu tužiteljice, iz kojeg proizlazi sporno potraživanje, na određeno vrijeme od 6 mjeseci koji je tužiteljica raskinula izjavom od 1. srpnja 2024.
– da je ugovorom o zakupu od 1. veljače 2024. ugovorena mjesečna zakupnina u iznosu od 2.500,00 eura uvećana za porez na dodanu vrijednost, odnosno 3.125,00 eura.
10. Tužiteljica saslušana kao stranka potvrdila je sadržaj ugovora o zakupu s tuženikom i istakla da posluje u sustavu poreza na dodanu vrijednost, te je morala po osnovi faktura svaki mjesec plaćati porez, dok istovremeno tuženik te fakture nije plaćao.
10.1. Svjedok RĆ koji za tužiteljicu obavlja računovodstvene usluge, iskazivao je samo o činjenicama koje se odnose na režijske troškove.
11. Analizirajući sadržaj dokaznog postupka drugostupanjski sud smatra da je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je tužiteljica s tuženikom bila u ugovornom odnosu zakupnine nekretnina i da je dokazala da je bila ugovorena zakupnina od ukupno 3.125,00 eura, u kojoj je sadržan i porez na dodanu vrijednost. Tuženik s druge strane nije dokazao da je platio zakupninu za ožujak, travanj, svibanj i lipanj 2024., niti je u tom pravcu predložio dokaze, niti se pojavio na ročištu na kojem je trebao biti saslušan kao stranka.
12. Budući da tuženik nije dokazao da je podmirio potraživanje tužiteljice, pravilno je platni nalog održan na snazi sukladno odredbi čl. 9. Zakona o obveznim odnosima.
13. Odluka o zateznoj kamati pravilno je donesena sukladno članku 29. ZOO-a, a teče od dospjelosti pojedinog obroka.
14. Nije osnovana žalba ni glede dijela odluke o troškovima postupka, koje je prvostupanjski sud dosudio primjenom odredbe članka 154. st. 3. i članka 155. ZPP- a, budući tužiteljica u sporu nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu, u ukupnom iznosu od 1.424,07 eura, koji se odnose na troškove zastupanja po punomoćniku i sudske pristojbe.
15. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. st. 1. ZPP-a, odbijena je žalba tuženika, a prvostupanjska presuda potvrđena je u cijelosti.
U Požegi 14. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Branka Ribičić