Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Ovr-510/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku, u ovršnom postupku ovrhovoditelja TĐ, Nikole Šubičća Zrinskog 56, 43 290 Grubišno polje, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Volić, Ružička, Cabadaj Cafuta d.o.o. iz Garešnice, V. Nazora 4, protiv ovršenika UĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na pokretninama ovršenika, 15. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Obustavlja se ovrha u ovom predmetu.

O b r a z l o ž e n j e

1. Radi namirenja novčanog potraživanja ovrhovoditelja rješenjem ovog suda Ovr- 510/2025-3 od 6. lipnja 2025. određena je ovrha na pokretninama ovršenika. Prilikom pokušaja poduzimanja radnje pljenidbe pokretnina na vanjskom uredovanju suda na adresi ovršenika , [adresa], od strane sudskog ovršitelja zapisnički je konstatirano slijedeće cit " Dolaskom na navedenu adresu zatečena je zaključana ulazna kapija i od susjede se došlo do saznanja da se ovršenik sa obitelji nalazi na moru gdje sada prebiva odnosno boravi. Punom. ovrhovoditelja predlaže zakazivanje novog uredovanja uz prisutnost policije , bravara i 2 svjedoka".

2. Po nalogu suda ( 25-26) policijski službenici Policijske postaje Virovitica izvršili su terenski izvid ( 27) te je činjenično utvrđeno da ovršenika nije zatečen na adresi prebivališta, [adresa], daljnjom terenskom provjerom te obavljenim telefonskim razgovorom sa šogorom predmetnog ĐĐ rođ. **.**.1990. godine sa prijavljenim prebivalištem u mjestu [adresa] došlo se do saznanja kako UĐ neprijavljeno boravit na otoku [adresa]. Podnesak MUP-a dostavljen je ovrhovoditelju te se isti sudu očitovao na način da predlaže zakazivanje novog uredovanja uz prisutnost policije, bravara, i dva svjedoka kako je to predloženo na očevidu dana 12. rujna 2025. godine (30).

3. Dakle na osnovu činjeničnog utvrđenja do kojeg se došlo temeljem obavljenog terenskog izvida i provjere adrese ovršenika od strane MUP-a kao i prilikom uredovanja suda obavljenog dana 12.09.2025 izvjesnim se može utvrditi činjenica da ovršenik ne prebiva na navedenoj adresi svoga uredno prijavljenog prebivališta ([adresa]) na kojoj adresi je prema navodima iz prijedloga za ovrhu predloženo poduzimanje radnji putem kojih se postupak ovrhe na pokretninama ovršenika provodi ( zapljena, procjena, otpremanje, povjeravanje na čuvanje ovrhovoditelju).

4. Nije sporno da je ovrhovoditelj prilikom uredovanja suda koje je obavljeno dana 12.rujna 2025 godine kako to proizlazi iz zapisničke konstatacije sudskog ovršitelja zbog činjenice da ovršenik nije zatečen na navedenoj adresi, odnosno iz razloga što je ulazna kapija zatečena zaključana po čl. 144 st 1 Ovršnog zakona ( NN 112/12-6/24 dalje OZ-a) predložio ponovnu pljenidbu uz nazočnost bravara i dva svjedoka te policije prevenirajući očigledno takvim postupanjem ostvarenje rizika kroz nastalu mogućnost nastupa procesne posljedice donošenja rješenja o obustavi ovrhe ( čl. 144 st 2 OZ-a).

5. Po ocjenu ovoga suda bez obzira što su zakonske pretpostavke za postupanjem ovrhovoditelja u navedenom pogledu u smislu predlaganje zakazivanja slijedećeg ročišta radi poduzimanja radnje pljenidbe i odvoza pokretnina zbog ne nazočnosti ovršenika iz čl. 144 st 1 OZ-a i njegova slijedećeg održavanja u nazočnosti predloženih osoba ispunjene , daljnjim postupanjem suda u navedenom pogledu i zakazivanjem te provođenjem ročišta na kojem bi se radnja pljenidbe pokretnina poduzimala bez nazočnosti ovršenika a u nazočnosti ovrhovoditelja, dva svjedoka i bravara te policije ( čija nazočnost nije po ocjeni suda potreba jer nema naznaka barem za sada prema stanju predmeta da se radnja pljenidbe ne bi mogla provesti zbog nasilja , izrečenih prijetnji ovršenika ili trećih osoba ovrhovoditelju ili ovršitelju suda i sl…) došlo bi do povrede prava na pravično suđenja iz čl. 6 Europske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda ( NN 18/97-13/17 dalje Konvencije) i to izravno na štetu ovršenika. Pravo na pošteno suđenje uključuje i pravo na procesnu ravnopravnost stranaka postupka. Prema tom načelu svaka od stranaka treba imati razumnu mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ju ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika.

6. Sud u okviru ovog postupka koji je izvan parnični i načelno nesporni a na koji se sukladno čl. 21 st 1 primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91- 155/23 dalje ZPP-a) mora voditi računa o procesnoj ravnopravnost stranaka pa tako i ovršenika kojem se moraju osigurati procesna jamstva da se u okviru onih procesnih prava koja su mu priznata odredbama OZ-a može koristiti bez bilo kakvih ograničenja osim onih ( stvarnih i pravnih ) u pogledu kojih mu je zbog tih razloga ograničeno pravo pristupa sudu zbog legitimnih intereesa koje zakonodavac na takav način štiti. Ali niti ta ograničenja koja su legitimna jer se njima pruža zaštita opravdanim i legitimnim interesima javnog poretka ne mogu biti toliko ograničavajuće naravi da se zbog njih ovršeniku onemogući sama "bit prava na sud" bez obzira na činjenicu što svaka država uživa punu slobodu procjene kada je u pitanju njezina autonomija odnosno samostalnost u određivanju takve vrste "ograničavajućih uvjeta" pod kojim se "pravo na pristup sudu" može ostvariti.

7. Procesna jamstava koja se ovršeniku kao stranci moraju osigurati u okviru postupka provedbe ovrhe na pokretninama kao i uvjeti pod kojima se te jamstva mogu ostvariti kako bi ovršenik u postupku mogao štiti svoja prava i interese pod uvjetima koji je ne stavljaju u bitno neravnopravni položaj u odnosu na protivnu stranku dakle ovrhovoditelja kao vjerovnika tražbine u praktičnom pogledu vezana su za određene pravno relevantne činjenica u odnosu na koje Ovršni zakona veže određene procesne posljedice koja iz takvih objektivno utvrđenih procesnih činjenica proizlaze.

8. Razmatrajući mjerodavne odredbe OZ-a putem kojih se ovršeniku pružaju procesna jamstva i koja mu se stoga u postupku provedbe ovrhe na pokretninama moraju osigurati te načina na koji je sam postupka provedbe ovrhe na pokretninama u postupovnom smislu zakonski koncipiran kroz usvojena zakonska rješenja odnose se na slijedeće .

-sam postupak ovrhe na pokretninama ovršenika pokreće se podnošenjem prijedloga za ovrhu sudu

-nakon izdavanja rješenja o ovrsi isto se dostavlja ovršeniku prilikom poduzimanja prve ovršne radnje , dakle prilikom pokušaja pljenidbe i odvoza pokretnina ( čl. 42 st 1 i st 5 OZ-a u vezi sa čl. 137 st 1 OZ-a) budući pitanje dostave rješenja o ovrsi ovršeniku navedenim zakonom ( OZ) nije drugačije određeno

-sukladno citiranoj odredbi ovršeniku se od strane suda u tome slučaju mora istovremeno osigurati i procesno jamstvo da predmetnu tražbinu zajedno sa troškovima i kamatama uredno plati u cijelosti , a navedeno procesno jamstvo mora se osigurati bez obzira na činjenicu da li je ovrhovoditelj prilikom prvog uredovanja osigurao ili nije osigurao sve ono što je potrebno za odvoz i smještaj pokretnina ( čl. 141/5 OZ-a).

-nadalje poduzimanje bilo koje radnje putem kojih se ovrha na pokretninama provodi pa tako i poduzimanje radnje njezine pljenidbe i odvoza ne može se obaviti prije nego se ovršeniku uruči rješenje o ovrsi ( čl. 42st1 i 5 u vezi sa čl. 137 st 1 I ČL. 141/5 OZ- a) i pruži istodobno jamstvo kroz mogućnost plaćanja ukupnog duga u cijelosti tom prilikom.

9. Ovdje se po sudu primjećuje da je pitanje provedbe ovrhe na pokretninama u postupovnom smislu prema mjerodavnom odredbama Ovršnog zakona na drugačiji način riješeno nego pitanje primjerice provedbe ovrhe na nekretninama ovršenika u tome pogledu što se niti jedan radnja putem kojih se ovrha provodi kada se radi o pokretninama ovršenika ne može provesti prije nego je ovršeniku uručeno rješenje o ovrsi, nakon čega se isti po ovršitelju suda poziva ( prije pristupa izvršenja radnji pljenidbe pokretnina i njihova odvoza) da se tražbina ovrhovoditelja po njegovom prethodno dostavljenom obračunu uplati u cijelosti, dok se ovrha na nekretninama provodi i prije nego se rješenje o ovrsi kojim je ona dozvoljena dostavi ovršeniku, i to radnjom dostave navedenog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda radi upisa zabilježbe iste na nekretninama koje su navedene kao predmet ovrhe.

10. Procesna činjenica izvršenja uredne dostave rješenja o ovrsi ovršeniku te ostvarenja procesnog jamstva urednog plaćanja ukupnog duga koja mu se tom prilikom moraju osigurati a prije poduzimanje bilo koje radnje putem koje se ovrha na pokretnima provodi pa tako i izvršenja radnje pljenidbe i odvoza njegovih pokretnina za pravnu posljedicu može imati obustavu ovrhe ( ako se dug plati u cijelosti ), u protivnom slučaju od trenutka dostave rješenja o ovrsi ovršeniku kao procesno važne i objektivno utvrđene činjenice, nastupaju određene pravne posljedice procesne prirode. Izvršenjem uručenja dostave rješenja o ovrsi ovršeniku a kojim je dozvoljena ovrha na njegovim pokretninama po prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja za nastale posljedice imaju slijedeće procesno pravno relevantne činjenice kada se radi o osobi ovršenika:

-prvo činjenicu da joj kao stranci postupka od toga trenutka teče zakonski rok od 8 dana za ulaganje žalbe ( čl. 11 st 3 OZ-a) te se na taj način prvo ostvaruje uvjet pod kojim se može ostvariti ovršenikovo "pravo pristupa sudu" na taj način upravo kroz mogućnost ostvarenja prava podnošenja žalbe i obraćanja sudu, a time i načela pravičnosti suđenja koga nema bez jasno i objektivno definiranih ograničavajućih kriterija stvarne i pravne naravi pod kojim se to "pravo pristupa sudu " ostvaruje, a time i ostvaruje jamstvo ostvarenja razumne mogućnosti da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ju ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika,

-drugo ovršeniku od tada u slučaju da je izvršene procjena vrijednosti pokretnina na ročitu na kojem mu je rješenje o ovrsi uručen teče i zakonski rok u okviru kojeg može ulagati prigovor protiv izvršene procjene vrijednosti zaplijenjenih pokretnina ( čl. 145/7 OZ-a)

- treće tek tada dakle dostavom rješenja o ovrsi postupak ovrhe u formalnom smislu počinje teći, dakle nastaje litispendencija uspostavom trostranog odnosa ovrhovoditelj-sud-ovršenik, a i određene posljedice koje zbog te činjenice potencijalno mogu nastati ispunjenjem te procesne pretpostavke ( čl. 194 st 2 i 3 ZPP-a u vezi sa čl. 21 st 1 OZ-a) gdje se po sudu zapravo misli se na zabranu dvostruke litispendencije

-četvrto po izvršenju dostave rješenja o ovrsi ovršeniku se nakon toga ostvaruje procesno jamstvo kroz ispunjenje navedenog uvjeta da može ispuniti tražbinu u cijelosti po pozivu ovršitelja suda ( čl. 137 st 1 OZ-a).

11. Prema tome obzirom na iznesene razloge može se osnovano zaključiti da je nazočnost ovršenika u postupku provedbe ovrhe na njegovim pokretninama nužna pretpostavka ostvarenje procesne ravnopravnosti stranaka gdje se strankama pa tako i ovršeniku kroz zakonom propisana jamstava te zakonom propisane uvjete pod kojima se ta jamstava mogu ostvariti, mora osigurati mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ga ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika dakle ovrhovoditelja. Daljnjim vođenjem ovrhe u utvrđenim okolnostima konkretnog slučaja gdje se inzistira na provedi radnje pljenidbe pokretnina ovršenika bez njegove nazočnosti a uz nazočnost predloženih osoba ( dva svjedoka, bravar) prije nego je ovrha u formalnom smislu počela teći dostavom rješenja o ovrsi ovršeniku i upućenom mu pozivom na uplatu ukupnog iznosa duga koji je ovrhovoditelj dužan na uredovanju dostaviti, a što je zapravo u osnovi i prva procesna radnja koja se praktično poduzima u postupku provedbe same ovrhe na pokretninama ovršenika i to prije započinjanja radnje njihove pljenidbe i odvoza , u potpunosti se krši zakonski koncept provedbe ovrhe koji je u procesnom smislu reguliran kroz postojeća zakonska rješenja i dovodi ovršenika u krajnje neravnopravni položaj kroz ne mogućnost ostvarenja "prava pristupa sudu" kroz zakonom propisne uvjeta a koji su predviđeni odredbama čl. 42 st 1 i 5 , čl. 137 st 1 , čl. 141/5 i čl. 145/7 OZ-a sve to razmatrano ne ovisno o tome da li pljenidbenih pokretnina ima ili nema zatečenih na naznačenoj adresi prebivališta ovršenika.

12. Zbog toga je analizirajući konkretni slučaj u cjelini bez obzira na postojeću zakonsku mogućnost iz odredbi Ovršnog zakona koju je podnošenjem zahtjeva za nastavkom ovrhe ( 30) ovrhovoditelj iskoristio kada je predložio nastavak ovrhe ponovnim poduzimanjem radnje pljenidbe pokretnina u nazočnosti predloženih osoba ( dva svjedoka i bravar) a bez osobne nazočnosti ovršenika ocjena je suda da bi daljnji postupak u tako utvrđenim okolnostima predstavljao narušenu procesnu ravnotežu stranaka kroz ne mogućnost ostvarenja "prava pristupa sudu" od strane ovršenika i to kroz citirane odredbe OZ-a ( čl. 42 st 1 i 5, čl. 137 st 1 , čl. 141/5 i čl. 145/7 OZ-a) gdje ovršenik u tome slučaju ne bi imao mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ga ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika.

13. Stoga je sud obzirom na iznesene razloge o odlučnim činjenicama izravno primijenio odredbu čl. 6 Konvencije i zaključio da bi daljnja provedbe ovrhe predstavljala povredu prava na pravično suđenja na štetu ovršenika te u okolnostima gdje ovrhovoditelj nije predložio pljenidbu na adresi gdje ovršenik ne prijavljeno boravi ( otok [adresa]) nego inzistirao i nadalje na poduzimanju radnje na adresi njegova prebivališta odlučio obustaviti ovrhu je se ista iz drugih razloga na predloženoj adresi bez nazočnosti ovršenika ne može provesti te temeljem čl. 72 st 2 OZ-a odlučio kao u izreci rješenja.

14. Nadalje u argumentaciji svoga stava oko formiranja zaključka u vezi donošenja odluke o obustavi ovrhe sud polazi od čl. 34 Ustava RH ( NN 56/90-5/14 dalje Ustava) po kojem je dom nepovrediv i gdje se tako ustavno pravo na nepovredivost doma može ograničiti samo u izuzetnim slučajevima kada je to propisano radi zaštite legitimnih interesa javnog poretka a i miješanje javne vlasti ( sud, policija ) u to ustavno pravo građana mora biti utemeljeno na zakonu pri čemu je što se naglašava po ovome sudu upravo pravo stanara da on ili njegov zastupnik u obvezatnoj nazočnosti dva svjedoka budu nazočni pretrazi doma ili drugog prostora.

15. Europski sud za ljudska prava je u više svojih odluka ( Bjedov protiv Hrvatske, Orlić protiv Hrvatske, Paulić protiv Hrvatske ) kada je razmatrao zahtjeve građana za povredom ovog konvencijskog prava iz čl. 8 reducirao svoju analizu na utvrđenje slijedećih činjenica te sudovima država članica Europske unije nametnuo obvezu utvrđenja slijedećih pretpostavki u obliku utvrđenja odlučnih činjenica:

-da li navedena nekretnina doista predstavlja dom podnositelja zahtjeva dakle radi se činjeničnom pitanju koje se ima cijeniti od slučaja do slučaja

-da li je došlo do miješanja javne vlasti u pravo na mirno uživanje doma

-da li je to miješanje imalo legitiman cilj

-da li je to miješanje utemeljeno na zakonu

-ocjena razumnost mjere miješanja javne vlasti u pravo na dom odnosno da li je radnja miješanja javne vlasti u takvo konvencijsko pravo građana kao mjera bila prijeko potrebna u demokratskom društvu buduću se legitimni cilj nije mogao ostvariti na neki drugi način nego upravo na ovaj koji se u praksi navedenog suda smatra krajnje rigidnom mjerom.

Negativan odgovor suda na bilo koje od ovih kumulativno postavljenih uvjeta predstavlja povredu Konvencijskog prava građana na mirno uživanja doma iz čl. 8 iste.

16. Razmatrajući potencijalni razvoj situacije u ovom predmetu kroz moguću povredu navedenog Konvencijskog prava, dakle kada bi se nastavak ovog postupka odvijao poduzimanjem predložene radnje pljenidbe pokretnina ovršenika bez njegove nazočnosti , a u prisustvu po ovrhovoditelju predloženih osoba ( dva svjedoka, bravar), prema utvrđenim kriterijima Europskog suda za ljudska prava ocjena je ovoga suda da miješanje javne vlasti ( ovdje suda u navedeno Ustavno i Konvencijskom pravo ovršenika kao građana) u tome slučaju ne bi bilo utemeljeno na zakonu prvo iz razloga što bi se radnja provedbe ovrhe na pokretninama poduzimala prije nego je rješenje o ovrsi dostavljeno ovršeniku što je protivno mjerodavnim odredbama OZ-a, a drugo iz razloga što bi takvo miješanja u utvrđenom okolnostima konkretnog slučaja činilo povredu prava na pravično suđenje na štetu ovršeniku o čemu se sud detaljno očitovao u ovom obrazloženju, zbog čega je i iz navedenog razloga sa pozivom na odredbu čl. 72 st 2 OZ-a postupak valjalo obustaviti te odučiti kao u izreci rješenja.

U Virovitici, 15. listopada 2025.

Sudac:

Arsen Vanek

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u dva primjerka putem ovog suda u roku 8 dana od dana primitka pismenog prijepisa ovog rješenja.

D.N.A.

1. Ovrhovoditelj- po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Volić i dr. iz Garešnice