REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-839/2020-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari prvotužiteljice CEC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotužitelja ZEC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pelicarić i Smerdel d.o.o. Zagreb, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 284 (OIB:10840749604), kojeg zastupa Krešimir Ćurković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, dana 14. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljima 53.751,41 eura sa zateznom kamatom od 15. listopada 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na 53.751,41 eura za razdoblje od 2. listopada 2019. do 14. listopada 2025.

III. Nalaže se tuženiku da u 15 dana plati tužiteljima parnični trošak od 10.438,16 eura sa zateznom kamatom od 15. listopada 2025. do isplate, sve po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Prednica tužitelja, CE podnijela je 10.4.2020. tužbu u kojoj navodi da je 8.4.2019. saznala da je na nekretnini u njezinom vlasništvu nastala šteta u vidu puknuća i povezanog ozbiljnog poremećaja statike zgrade, do koje je došlo u razdoblju između 15.3.2019. i 8.4.2019. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Katarine Brebrić Sudić proizlazi da je zbog radova na susjednoj nekretnini, u vlasništvu osiguranika tuženika, bitno narušena statika tužiteljičine nekretnine. Tuženik je prije podnošenja tužbe isplatio štetu od 5.659,43 eura, što je daleko od iznosa stvarno pretrpljene štete. Zato od tuženika potražuje isplatu preostalog iznosa štete od 53.751,41 eura sa zateznom kamatom od 2.10.2019. do isplate i naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost za štetu do iznosa od 5.659,43 eura (42.641,00 kn), koji je i plaćen na ime stvarno pretrpljene štete. Osporava osnovu i visinu te odgovornost za štetu preko plaćenog iznosa. Naglašava da tužiteljica nije održavala svoju zgradu, na kojoj postoje brojna oštećenja koja nemaju veze s djelovanjem osiguranika tuženika i predlaže zahtjev odbiti.

3. Sud je tijekom postupka pročitao odštetni zahtjev i odgovor tuženika, potvrdu MUP-a PU Zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb, stručni nalaz dipl. ing. Katarine Brebrić Sudić, zapisnik o posvjedočenju činjenica javnog bilježnika Nenada Dolnara i drugu dokumentaciju u spisu, proveo predloženo vještačenje uz prethodni očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka dipl. ing. Žarka Željka iz društva Ing Ekspert d.o.o. i ocjenom svih dokaza po čl. 8. ZPP-a utvrdio da je zahtjev tužitelja u pretežnom dijelu osnovan.

4. Nakon smrti tužiteljice CE, postupak su po čl. 215. Zakona o parničnom postupku preuzeli njezini zakonski nasljednici, CEC i BEC prema rješenju o nasljeđivanju javnog bilježnika Višnje Antoš iz Zagreb O-344/20 (list 96 spisa).

5. Nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika

– ali samo do visine isplaćenog iznosa štete (5.659,43 eura). Sporno je i je li do dalje štete na nekretnini tužitelja došlo zbog neodržavanja zgrade, a ako jest – u kojoj mjeri.

6. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je, uz prethodni očevid na licu mjesta, proveo predloženo vještačenje po vještaku za građevinarstvo i statiku dipl. ing. Žarku Željku iz društva Ing Ekspert d.o.o. Zagreb i pročitao dokumentaciju u spisu. Ovi su dokazi izvedeni kako bi se utvrdilo jesu li i u kojoj mjeri radovi osiguranika tuženika u neposrednom susjedstvu nekretnine tužitelja uzrokovali štetu u vidu pucanja zidova i statičke destabilizacije nekretnine tužitelja, a ako jesu – do kakvih i kojih je oštećenja došlo i koja je visina štete. S obzirom na prigovore i prijedlog tuženika, sud je utvrđivao i je li zapuštenost nekretnine tužitelja sama po sebi dovela do nastanka štete, a ako jest – koje i u kojem opsegu te je li nekretnina zbog zapuštenosti postala manje otporna na vanjske utjecaje i je li to, i u kojoj mjeri, utjecalo na oštećenje nekretnine tužitelja.

7. Iz rezultata izvedenih dokaza proizlazi da je nekretnina tužitelja zgrada koja se nalazi na arheološkom području, području povijesne graditeljske cjeline koja je pod sustavom zaštite "A" – područje izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture, radi čega je potrebno napraviti i projekt sanacije zgrade. Vještak je na očevidu 20.11.2023. pregledao čitavu nekretninu i fotografirao je, a kako bi se utvrdilo i je li u razdoblju od 4.7.2019. do očevida u ovom postupku došlo do nastanka novih ili proširenja postojećih pukotina, odnosno jesu li zapuštenost i nekorištenje nekretnine tužitelja doveli do nastanka nove štete, vještak je koristio i fotodokumentaciju iz nalaza i mišljenja ing. građ. Katarine Brebrić Sudić koji su uz tužbu dostavili tužitelji. Tuženici su se usprotivili korištenju ovog dokaza, koji je pribavljen privatno od strane tužitelja, no s obzirom da je vještak koristio samo o fotodokumentaciju koja prikazuje stanje nekretnine na dan 4.7.2019., sud je ovaj dokaz prihvatio kao objektivan prikaz činjeničnog stanja u vrijeme njegovog nastanka.

8. Komparacijom stanja iz fotodokumentacije od 4.7.2019. i stanja zatečenog na očevidu 20.11.2023. vještak dipl. ing. Žarko Željko ustvrdio je da u tom razdoblju nije nastalo novih pukotina, povećanja niti promjene postojećih pukotina na nekretnini tužitelja.

9. Iz izvedenih dokaza, posebice nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Žarka Željka, sud je utvrdio da su nekretnine tužitelja i osiguranika tuženika bile međusobno prislonjene jedna na drugu, da je uklanjanjem dijela zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (osiguranika tuženika) došlo do oštećenja nekretnine tužitelja na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Oštećenja se očituju u vidu pucanja zidova, stropova, otpadanja žbuke, izbijanja dijela vanjskog bočnog zida, pomicanja krovne konstrukcije, zajedno s pokrovom, pucanja spoja horizontalne i vertikalne konstrukcije na balkonu u dvorištu predmetne nekretnine, što je sve izazvano poremećajem stabilnosti nekretnine tužitelja.

10. Vještak je iznio mišljenje da je zbog neodgovarajućeg osiguranja zgrade prilikom izvođenja radova rušenja, iskopa i odvoženja materijala susjedne zgrade (osiguranika tuženika) narušena statička stabilnost zgrade tužitelja. S obzirom na obilježja oštećenja koja su detaljno opisana i fotografirana u nalazu i mišljenju vještaka i utvrđena na očevidu, vještak je ustvrdio da su ta oštećenja nastala zbog vanjskog utjecaja vibracija i gubitka stabilnosti i nosivosti temeljnog tla, a ne zapuštenosti, odnosno nekorištenja nekretnine. Ovome u prilog govori i činjenica da od 2019. nisu nastala nova oštećenja, niti su se postojeća oštećenja povećala.

11. Na prigovore tuženika vještak se očitovao pisanom dopunom od 2.3.2024., a svoj je nalaz i mišljenje usmeno obrazložio na ročištu 1.10.2025. Tuženik je, osim ranije navedenog prigovora zbog korištenja nalaza i mišljenja ing. građ. Katarine Brebrić Sudić (fotodokumentacije) prigovorio i tome što tužitelji nisu dostavili fotografije stanja zgrade prije štetnog događaja, radi čega stanje građevine prije izvođenja radova nije poznato. Tuženik je dostavio fotografije s Internet preglednika Google Maps iz listopada 2014. tvrdeći da one upućuju na zaključak da niti u pogledu unutarnjeg prostora unazad više godina nije bilo radova na obnovi unutarnjih ploha. Očitujući se na ovaj prigovor, vještak je naveo kako se na temelju tih fotografija (zgrade izvana, s pročelja) ne može utvrditi unutarnje stanje stambene zgrade, niti je vidljivo stanje južnog dijela zgrade na kojem se zbog neodgovarajućeg osiguranja zgrade tužitelja prilikom izvođenja radova rušenja, iskopa i odvoženja materijala sa zgrade osiguranika tuženika narušila statička nestabilnost zgrade tužitelja.

12. S obzirom na zaključak vještaka da obilježja oštećenja nekretnine tužitelja upućuju na to da su nastala zbog vanjskog utjecaja – vibracija i gubitka stabilnosti nosivosti temeljnog tla, sud je utvrdio da postoji uzročna veza između na očevidu zatečenih oštećenja nekretnine tužitelja i radova na nekretnini tuženika.

13. Na prigovor tuženika, koji je u spis dostavio procjenu troškova sanacije na iznos od 42.641,00 kn (5.659,43 eura), koji je i isplatio tužiteljima, vještak je naglasio kako tim troškovnikom nisu obuhvaćeni svi radovi koje je potrebno izvesti kako bi se sanirala oštećenja zatečena 20.11.2023., koja su nastala zbog neodgovarajućeg osiguranja predmetne zgrade prilikom izvođenja radova na nekretnini osiguranika tuženika, što je narušilo statičku nestabilnost nekretnine tužitelja. Pojasnio je i da troškovnik tuženika nije obuhvatio i okolnost da se prema GUP-u Grada Zagreba nekretnina nalazi na arheološkom području na području povijesne graditelje cjeline – naselja, te na području pod sustavom zaštite "A", zbog čega je potrebno napraviti projekt sanacije zgrade.

14. Ocjenjujući visinu nastale štete vještak je u obzir uzeo radove koji uključuju demontažu, čišćenje, rušenje, zidarske, tesarske, krovopokrivačke, limarske, soboslikarske, keramičarske, podopolagačke i ostale radove, prikazao ih pregledno u tablici u nalazu, iz koje su vidljive količine i jedinične te ukupne cijene i iznio mišljenje da je cijena radova sanacije 60.982,25 eura bez PDV odnosno 76.160,32 eura s PDV-om.

15. U postupku vještačenja, usmeno obrazlažući nalaz i mišljenje, vještak je uzeo u obzir da su određeni elementi konstrukcije i obloga oštećeni zbog starosti i trošnosti (prvenstveno krovni pokrov, završne obrade zidova i stropova, te ulična fasada) te konstatirao da objekt tužitelja nije bio održavan niti obnavljan dugi niz godina. Da je objekt bio redovito održavan, bilo bi manje pukotina na žbuci, te bi trošak sanacije zidova vjerojatno bio nešto manji, a smanjeni trošak štete bio bi maksimalno 10% u odnosu na radove koji su predviđeni za sanaciju zidova.

16. Nalaz i mišljenje vještaka sud je ocijenio kao objektivan, jasan, temeljito argumentiran dokaz, a prijedlog tuženika da se provede novo vještačenje odbio smatrajući da je pisanim i usmenim dopunama vještak u potpunosti odgovorio na sva pitanja i argumentirano otklonio sve tuženikove prigovore. Zbog toga je na ovom dokazu sud utemeljio odluku o spornim činjenicama.

17. Kako je procijenjena vrijednost radova sanacije s PDV-om 76.160,32 eura, što umanjeno za 10% (i to svi radovi, a ne samo oni koji se odnose na sanaciju zidova) iznosi 68.544,29 eura, proizlazi da je tuženik isplatom nespornog iznosa od 5.659,63 eura isplatio tužiteljima štetu samo u manjem dijelu, i da preostaje za isplatu iznos štete od 62.884,76 eura. S obzirom da tužitelji od tuženika tužbom traže isplatu 53.751,41 eura, taj im je iznos i dosuđen po čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima, sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate. Naime, riječ je o nerepariranoj šteti, čija se visina procjenjivala u vrijeme donošenja presude. Zbog toga je zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate za razdoblje od 2.10.2019. odbijen kao neosnovan.

18. Odluka o parničnom trošku donesena je po čl. 154. st. 5., 155. i 156. ZPP-a. Tužiteljima su dosuđeni troškovi zastupanja po odvjetniku, po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika: za sastav tužbe 1.000,00 eura (tbr 7/1), za sastav podnesaka od 3.2.2021., 8.6.2022., 21.11.2023. po 50,00 eura (tbr 8/4), za podnesak od 29.2.2024. iznos od 1.000,00 eura (tbr 8/1), za zastupanje na ročištima 4.5.2021., 27.5.2022., 20.11.2023., 23.10.2024. i 1.10.2025. po 1.000,00 eura (tbr 9/1), ukupno 7.150,00 eura, što s uvećanjem od 10 % po tbr 40 od 715,00 eura iznosi 7.865,00 eura. Ovom je iznosu pribrojen PDV 25 % od 1.966,25 eura, trošak vještačenja i očevida od 606,91 eura, što daje konačni zbroj od 10.438,16 eura.

19. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 151. st. 3. ZPP i čl. 29. ZOO.

Zagreb, 14. listopada 2025.

Sudac:

Ivana Marangunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. O žalbi, koja se podnosi pisanim putem u 4 primjerka ovom sudu, odlučuje županijski sud.

DNA:

-tužiteljima po pun.

-tuženiku po pun.