Posl.br.Psp-125/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva br.27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Ljiljana Mustapić, u pravnoj stvari tužiteljice ŠO [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Iris Franić Tomić, odvjetnica u Omišu protiv tuženika ĐO, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Goran Lučić odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene dana 5. rujna 2025 g. na ročištu za objavu dana 14. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

1.)Utvrđuje se da je tuženik zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti prolaska pješice i kolno preko nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 1047 m2 od toga kuća 782 m2 i dvorište 265 m2 ( prema starom premjeru odgovara čest. zem [katastarska čestica], kuća 782 m2, dvorište 265 m2 , ukupne površine 1047 m2.) , k.o. D u ć e i to upravo njenog sjevernog dijela na koji se pristupa direktno s javnog puta, ulice Put Vrila, označenog kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da je postavio željeznu električnim motorom pokretanu kapiju širine cca 3,00 m na u tlu ugrađenoj metalnoj vodilici, postavljenu na krajnjem sjeverozapadnom dijelu nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], na Skici vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića nadnevka 14.04.2023.g označena crvenom bojom točkama, linijom i slovima A-B., te istu zaključao i tako onemogućio nesmetani kolni prolaz preko iste za pristup na nekretninu tužiteljice označenu kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], pa je dužan tuženik predati tužiteljici ključeve, odnosno daljinski upravljač, kao i brojevnu šifru mobilne aplikacije za otvaranje opisane rampe (kapije) i tako uspostaviti ranije stanje posjeda prava stvarne služnosti kolnog prolaza tužiteljici na način da joj se omogući svakodobni neometani pristup i prolaz pješice i kolno preko čitavog sjevernog dijela kat. čest. zem. [katastarska čestica], (prema starom premjeru odgovara čest. zem [katastarska čestica], kuća 782 m2, dvorište 265 m2, ukupne površine 1047 m2), k.o. D u ć e do njene zapadno položene nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], ili je u protivnom dužan u potpunosti ukloniti prethodno opisanu željeznu električnim motorom pokretanu kapiju širine cca 3,00 m na u tlu ugrađenoj metalnoj vodilici, postavljenu na krajnjem sjeverozapadnom dijelu nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], na Skici vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Žaka Šolića nadnevka 14.04.2023.g označena crvenom bojom točkama, linijom i slovima A-B, te mu se ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda prava stvarne služnosti prolaza pješice i kolno, sve to u roku od osam dana i pod prijetnjom ovrhe.

2.)Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 519,27 Eura sa pripadajućim kamatama koje na taj iznos teku od presuđenja 14. listopada 2025 g. pa do isplate po stopi propisanoj čl.29. st.2.Zakona o obveznim odnosima (koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena), koja teče na navedeni iznos od donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate.

O b r a z l o ž e n j e

1.U tužbi tužiteljica navodi preko dvadeset godina nalazi se u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza pješice i kolno preko nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 1047 m2 od toga kuća 782m2 i dvorište 265 m2 (prema starom premjeru odgovara čest. zem [katastarska čestica], kuća 782 m2, dvorište 265 m2, ukupne površine 1047 m2.), k. o. [katastarska općina], i to upravo njenog sjevernog dijela na koji se pristupa direktno s javnog puta označenog kao 1063 k. o. [katastarska općina], te ju je kao i njezini prednici nesmetano koristili za pristup pješice i kolno do svoje obiteljske kuće položene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] (prema starom premjeru odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] ), k. o. [katastarska općina].

2.U posjedovnom listu broj 1276 k. o. [katastarska općina] za katastarsku česticu [katastarska čestica] kao posjednik se vodi OMING-građevinsko poduzeće d.o.o., Vrisovci, [adresa], koji je prednik sadašnjih vlasnika nekretnine, a s kojim je prednik tužiteljice njezin pokojni suprug PO pok. KO sklopio Sporazum nadnevka „Oming, 20.01.2001.g.“ , a kojim Sporazumom su stranke dogovarale i način služenja predmetnom nekretninom u svrhu izvršavanja služnosti prolaza i provoza u korist nekretnine tužiteljice označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3.Tužiteljica je predmetnu nekretninu naslijedila nakon smrti svog supruga uz odreku njene djece, ista dijelom predstavljala bračnu stečevinu. Nekretnina tužiteljice u naravi predstavlja obiteljsku kuću u kojoj tužiteljica ima u isključivom vlasništvu etažu prizemlja s pripadajućom okućnicom i pomoćnim objektom, a temeljem odavno provedene podjele s ostalim suvlasnicima. Tužiteljicu i njezinog pokojnog supruga, kao i njezinu djecu koja žive u [adresa], a u ovoj nekretnini borave nekoliko puta godišnje, posebno ljeti, nikada nitko nije smetao u izvršavanju služnosti prolaza pješice i kolno. Nekretnina preko koje se služnost izvršava oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama suda upisana je kao suvlasništvo više osoba, te u naravi predstavlja višekatnu stambenu zgradu s pripadajućom okućnicom.

4.Tužiteljica je nakon što je tvrtka Oming d.o.o. koja je izgradila opisanu stambenu zgradu i prodala stanove trećim osobama, nesmetano upražnjavala stečeno pravo služnosti. Dana 13.10.2020.g. tužiteljica je na sjevernom ulazu kojim se s javnog puta na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupa na poslužnu nekretninu kat. čest. zem. [katastarska čestica] zatekla metalnu rampu (kapiju) postavljenu na način da onemogućuje kolni prolaz odnosno zaključanu. Nekoliko dana ranije tuženik je zajedno s nepoznatim obrtnicima radio na postavljanju rampe (kapije) i pri tom kazao tužiteljici kako istu postavljaju da im se na dvorištu koje pripada zgradi ne bi parkirale treće osobe, najčešće stanari iz drugih zgrada zbog nedostatka parking prostora.

5.Tužiteljica nije imala u tom trenutku ništa protiv da se zavede red na poslužnoj nekretnini na način da se istom koriste samo osobe koje imaju stvarna prava na njoj jer isto ide u prilog sadržaju opisane služnosti. Međutim, kada je tužiteljica nakon nekoliko dana zatekla zaključanu rampu, obratila se tuženiku kako bi joj uručio ključeve ili daljinski upravljač, odnosno da je upozna je sa sistemom otvaranja iste, a što je tuženik izričito odbio koristeći se pri tom i pogrdnim riječima bez ikakvog povoda. Tužiteljica je osoba starije životne dobi i o svemu je izvijestila svog sina KO. Njezin sin je razgovarao i s nekoliko susjeda koji su suvlasnici predmetne poslužne nekretnine, te su se svi ogradili od predmetnog čina i uputili ga na tuženika kao osobu glavnu i odgovornu za njeno postavljanje. Sin tužiteljice je nazvao tuženika i zatražio ključeve, odnosno uređaj za daljinsko upravljanje.

6.U razgovoru je tuženik bio iznimno neugodan, te je isti naveo: „ J….te se. Imate ulaz na gornjoj strani kuće, nećete dobiti daljinski ako ikad morate proći, možete zatražiti da Vas pustim proći, a ako vam smeta na vašu stranu ćemo napraviti zid od tri metra pa nema nikakvog prolaza.“ i poklopio slušalicu. Samovlasnim postupanjem tuženika kako je naprijed navedeno, došlo je do promjene u nesmetanom i stvarnom korištenju predmetne nekretnine kat. čest. zem. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] od strane tužiteljice za prolaz pješice i kolno na svoju kat. čest. zem. [katastarska čestica] (dio čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], te je tuženik svjesno poduzetim radnjama zasmetao tužiteljicu u posjedu prava stvarne služnosti prolaza kolno preko nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je otkazala dovoz drva za ogrjev jer joj je u potpunosti oduzet posjed opisanog prava služnosti.

7.U odgovoru na tužbu od tuženik se protivi tužbenom zahtjevu, ističe prigovor prekluzije prava radi čega predlaže tužbu odbaciti, podredno, predlaže odbiti tužbeni zahtjev kako zbog promašene pasivne legitimacije tako i zbog neosnovanosti tužbenog zahtjeva uz osudu tužiteljice na snošenje parničnog troška. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije ističe se kako predmetnu kliznu kapiju suprotno navodima tužiteljice o samovlasnom postupanju, nije postavio tuženik, niti bi on „svjesno poduzetim radnjama zasmetao tužiteljicu“ kao što tužiteljica tvrdi. Predmetna kapija postavljena je po zahtjevu svih suvlasnika stambene zgrade [adresa], čiji predstavnik stanara je tuženik.

8.Postavljanje klizne kapije sukladno odredbi čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) smatra se izvanrednim poslom.Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Svi suvlasnici stambene zgrade suglasno su angažirali tvrtku BANOVI DVORI j.d.o.o. koja je postavila kliznu kapiju, stoga, ukoliko je tužiteljica smatrala da joj je počinjen čin smetanja posjeda, a što nije, trebala je tužiti sve stanare stambene zgrade [adresa], a ne samo ovdje tuženika radi čega se prigovor promašene pasivne legitimacije ukazuje osnovan u cijelosti. Nadalje, tuženik ističe prigovor prekluzije obzirom da je tvrtka BANOVI DVORI j.d.o.o. završila ugovorene radove koji obuhvaćaju i postavljanje klizne kapije dana 08.10.2020.g. kojem postavljanju je svjedočila i tužiteljica.S obzirom da je klizna kapija postavljena 08.10.2020.g., a predmetna tužba je podnesena 10.11.2020.g. tužiteljici je protekao subjektivni rok propisan čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) slijedom čega je nastupila prekluzija prava na posjedovnu zaštitu radi čega se predlaže tužbeni zahtjev odbaciti.

9.Opreza radi ističe se kako se tužiteljica ne nalazi u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu prava stvarne služnosti kao što to tužiteljica u tužbi navodi prolaza pješice i kolno preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to baš njenog sjevernog dijela na koji se pristupa direktno s javnog puta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Slijedom svega navedenog predlaže se tužbu odbaciti zbog prekluzije prava na posjedovnu zaštitu, podredno odbiti zbog prigovora promašene pasivne legitimacije, kao i neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

10.Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo dokaz očevidom na licu mjesta, saslušao stranke i svjedoke.

11.Tužbeni zahtjev je osnovan.

12.Predmet spora predstavlja zahtjev za pružanje sudske zaštite posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine pobliže opisane u izreci.

13.U smislu odredbe čl.21-26 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br.91/96,-dalje ZV) posjednik pred sudom može ostvariti svoje pravo na zaštitu svog posjeda bez da sud ulazi u pitanje pripada li toj osobi pravo na posjed ili mu ono ne pripada. Sud odlučuje isključivo prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to je li smetanje posjeda bilo u nekakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl.22.st.1. ZV-a).

14.Zaštita koju sud u postupku zbog smetanja posjeda pruža posjedniku protiv samovlasnog smetanja njegovog posjeda ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i je li bio samostalno smetan. Tako je za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno legitimirano posljednji faktični mirni posjednik stvari čiji je posjed samovlasno smetan (čl.22 st.1. ZV-a), a što vrijedi kako za neposrednog, tako i posrednog posjednika i to kako za isključivog posjednika, tako i za suposjednika, te nasljednika takvog posjeda (čl.25 ZV-a).

15.Pasivno je legitimirana svaka osoba koja je samostalno smetala tuđi posjed uznemirivši ga ili oduzevši ga, kao i osoba u čiju je korist druga osoba oduzela čin smetanja (s njegovim nalogom ili bez naloga) pasivno je legitimiran samim time što je čin smetanja išao u njenu koristi. No, navedene pretpostavke u kojima je i ostvarivo pravo na zaštitu posjeda putem suda padaju na teret tužitelja.

16.Očevidom na licu mjesta i pregledom vještva vještaka za geodeziju Žaka Šolića utvrđeno je predmet spora u naravi predstavlja željeznu električnim motorom pokretanu kapiju širine cca 3,00 m na tlu ugrađenoj metalnoj vodilici, a postavljena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu nekretnine tuženika. Predmetna kapija položena je na katastarskoj čestici zemljišta 1072 K. O. [katastarska općina], odnosno na ZK čestici zemljišta 3066/1 K. O. [katastarska općina]. Položaj iste na grafičkom dijelu vještva označen crvenom bojom točkama, linijom i slovima A-B. Nekretnina tužitelja položena je zapadno u odnosu na nekretninu tuženika i označena je kao katastarska čestica zemljišta 1071 K. O. [katastarska općina], a ista je denivelirana u odnosu na javni put sa sjeverne strane. Kada je predmetna kapija sasvim zatvorena tada nije moguć pristup na nekretninu tuženika vozilima dok je pješački prolaz omogućen i slobodan u širini od 1,00 m. Javni put ulica Put Vrila, položen je sa sjeverne strane neposredno u odnosu na nekretnine tužitelja i tuženika.

17.Tužiteljica navodi kako se ne sjeća kada je postavljena predmetna rampa- (kapija) a kada je ista postavljena bila sam onemogućena u prolazu. Prevozila je drva za ogrjev, namještaj, sve šta mi je bilo potrebno za kućanstvo. Prije postavljanja rampe, kapije, tuženik je sa troje ljudi došao kod nje i kazao mi je da će mi dati ključ kada bude kapija gotova. Međutim, nakon postavljanja kapije nije dobila ključ. ponovno ga je pitala za ključ on je kazao da joj neće dati. Predmetni put je koristila od 1970-te godine je isključivo koristila za prolaz. Nekretnina u kojoj živi je u suvlasništvu sa dva divera i kuća ima pristupni put sa glavne ceste sa sjeverne strane. Drugi stanari nemaju pristup na predmetnu nekretninu ona je bila u isključivom posjedu prolaza jer se tu nalazi njen dvor. Investitori zgrade [adresa] su sa njom potpisali sporazum da se na njenoj nekretnini postavi međašni zid iz razloga kako bi bio parking bio veći za potrebe zgrade i oni su im omogućili odnosno dali prolaz da mogu proći sa autom do njene nekretnine, nije vozač postavljanjem rampe onemogućena je u korištenju na način kako je do sada koristila. pješice. Od obitelji su isti koristili njezin sin i kćer radi prilaza do njene nekretnine cca 5-6 puta godišnje kad nije bilo kapije isti su prolazili međutim kad je postavljena kapija više nisu mogli prolaziti na način kako su do tada prolazili jer nije u posjedu ključa. Tužiteljica je pojasnila šta pokazuje prva fotografija u vještvu stalnog sudskog vještaka Šolića Oming-investitor ostavio je 4,5 m otvor u njenom zidu za ući sa vozilom u dvor njen, sin je postavio rampu da stanari zgrade ne parkiraju na njenom dijelu nekretnine. Prije postavljanja rampe došla su tri stanara zgrade da se dogovore za taj ulaz i tuženik je kazao da će biti postavljena rampa i da će dati ključ od rampe, a isto su uvjetovali da poništi sporazum sa Š, a ona je kazala da neće. Nakon toga je postavljena rampa bila je otvorena rampa kada su je postavili i nakon sedmicu dana oni su je blokirali odnosno zatvorili. Pitala je tuženika hoće li joj dati ključ on mi je kazao da neće a poznato mi je da su svim stanarima podijelili ključ. Nakon toga je njen sin kontaktirao sa tuženikom i kazao mu da da ključ i on mu je kazao da će on podići zid od tri metra da oni ne mogu prolaziti Drva za ogrjev je dovozila, nakon toga drva su dostavljana trasom gdje je kapija a poslije je sa ulice gornje ceste bacala je drva u dvor zbog visinske razlike. Ulaz sa gornje ceste u odnosu na zajedničku kuću koja ima tri kata nalazi se na prvom katu a visinska razlika je oko 4 m do 5 m, sa gornjeg ulaza ne može se pristupiti kolno do dvorišta njenog stana u prizemlju ne može, a ulaz na prvom katu koriste svi stanari kao portun. Sin je renovirao stan u prizemlju i bilo je potrebno odnijeti šutu i tražili su da im se omogući odvoz šute tuženik je kazao najprije da može a nakon pola sata je došao i kazao da stanari ne dopuštaju. Nije istina da stanari ne dopuštaju njoj prolaz kolno jer su joj isti kazali da se boje tuženika i da će imati problema s njim inače bi mi dali prolaz je u naravi dijelom slobodan a dijelom parking, ako bi bilo parkirano vozilo nazvala bi nekog od stanara a tada bi tu bilo puno problema tuženik je predstavnik stanara rampa je bila rađena tužitelj pet do šest dana, a bila je zatvorena nakon pet do šest dana. Vozila su bila parkirana na ulazu u njen dvor u tom trenutku vozilom nije mogla jer je tu bio zapriječen prolaz prostor dvorišta za dolazak vozila koja su stala pred njeno dvorište bio je dijelom prazan a dva vozila se parkiraju na njenom dijelu nekretnine na ulazu a sve je to prikazano na prve dvije fotografije vještva.

18.Tuženik navodi da tužiteljica nikad nije imala služnost prolaza autom a imala je služnost prolaza pješice zato što su se na rubnim dijelovima parcele parkirala vozila vlasnika zgrade. Tužiteljica nije bila onemogućena u prolazu pješice a kolno trebala je stupiti s nama u kontakt i to joj je bilo omogućeno sa bilo kojim suvlasnikom. Kapija je postavljena 10.8.2020 a o tome postoje i pisani trag, plaćanje računa, on i tri suvlasnika zgrade razgovarali su sa tužiteljicom i tom prigodom su kazali da će se postaviti rampa i da će joj biti omogućen prolaz i da ćemo joj omogućiti radnje koje su joj potrebne. Tom prigodom je ona kazala da je investitor Š oštetio da i ona mora imati taj prolaz i da je mi ne ometamo u tome. Među suvlasnicima postoji dogovor da mogu otvoriti rampu bilo kada i u koje vrijeme radi pristupa. Prilikom razgovora sa tužiteljicom nikada joj nije obećano da će imati ključ od rampe već joj je kazano da po potrebi će netko od suvlasnika zgrade istoj omogućiti prolaz kolno a pješice može i dalje nesmetano prolaziti i nitko je u tome ne ometa. Tužiteljica ima pristupni put sa gornje strane ceste ima ulaz za prizemlje i na kat a radi se o prostoru na kojem može se parkirati pet, šest, sedam auta otprilike. Netočni su navodi tužiteljice da je govorio da mora poništiti sporazum koji je postignut sa investitorom Oming građevinsko poduzeće. Netočni su navodi tužitelja da stanari zgrade koriste dio njene nekretnine za parking. Zgrada ima nedostatan broj parkirnih mjesta oko 16 a stanari zgrade imaju u vlasništvu oko 60 vozila 31 stan ima 21 garažu. Dogovor je među stanarima da parkira se jedno vozilo po stanu s tim da oni koji nemaju parkirno mjesto parkiraju na javnom parkingu. Tužiteljica i njena obitelj koristili su predmetnu nekretninu prije postavljanja rampe 2-3 puta godišnje tužiteljica bi kad bi napustila stan stavila bi stolicu da zagradi da ne bi netko parkirao da ona ne može iskrcati. Na sastanku kod tužiteljice prije postavljanja kapije tuženik bili su prisutan on, OO, FO, BO i CO, a tom prigodom je bio prisutan njen sin GO. Odluku o postavljanju rampe donijeli su stanari i da se nikome drugome osim stanara zgrade ne daju ključevi od rampe. Daljinski upravljači su dodijeljeni stanarima zgrade odmah nakon montiranja rampe isti dan u tri sata popodne je točno puštena u rad. Dogovor među stanarima je da svatko od stanara može omogućiti trećoj osobi, da napravi uslugu, na sastanku stanara je donesena odluka da se tužiteljici ne da ključ od rampe. Da li je tužiteljica zatražila u mjesecu studenome 2024.g. da joj privremeno otvori rampu radi iskrcavanja građevinskog materijala prilikom uređenja stana u prizemlju tuženik odgovara da ga je tužiteljica nazvala telefonskim putem i kazala da sam joj ja obeća dati daljinski u njeno vlasništvo a ja sam joj kazao da o tome donose suvlasnici zgrade a da njoj ako treba za nešto da će joj biti otvoreno po potrebi. Tužiteljica mu se nikada nije obratila po potrebi nego isključivo radi davanja u vlasništvo daljinski a ja joj to ne mogu dati jer odluku o tome donose suvlasnici zgrade. Kada je tužiteljica zatražila od mene da joj omogućim odvoz šuta ja sam kazao njoj i njenom sinu da ja ne donosim odluku o tome već stanari zgrade.

19.Iz iskaza svjedok GO proizlazi njegova obitelj uvijek koristila prolaz pješice i vozilom majka ga je nazvala kada je postavljena kapija odnosno kada je zatvorena kapija. Ona nije bila na sastanku suvlasnika zgrade a niti je bila pozvana. Kada je kapija bila zatvorena nazvala je gospodina ĐO i s njim je razgovarala sa gosp. ĐO koji joj je kazao pogrdnim riječima da ide u p.m. i da neće dobiti nikakav daljinski i također je rekao idite vi Đ u p. m. Ugovor s investitorom nije poštivan iz razloga što su dali investitoru dio zemljišta i pravo da se približi kući manje od 3 metra i dogovor je bio da će nas za to spojiti na kanal i da mi imamo pravo prilaza 4 i po metra širine ulaz na našu stranu. U međuvremenu je došlo do prenamjene garaže u apartman a u međuvremenu došlo je i do prenamjene parkinga. Obitelj ne može koristiti prolaz na način kako je to koristila prije postavljanja kapije i čak ne možemo ni pješke proći. Tuženik nije se obratio tužiteljici prije postavljanja već nakon postavljanja kapije, uvjetovao je da nije više njihov ulaz i da suvlasnici zgrade mogu parkirati vozila i tada će dati daljinski: Oni to nisu prihvatili jer je njima to ulaz a tako je i bilo dogovoreno s investitorom. Od kada je zatvorena kapija ne možemo ulaziti ni izlaziti ne možemo ulaziti sa vozilom. Kada je uređivao apartman tuženik mu je odbio otvoriti kapiju, oko prolaska nisu nikad imali problema sa suvlasnicima zgrade, investitor Omnig poštivao je sporazum koji je potpisan s pok. ocem glede prolaza svjedok tako su koristili a nakon što se je kapija zatvorila više nisu mogli koristiti prolaz kao prije. Svjedoku se predočava fotografiju br.1 lica mjesta opisanog pogled istok-zapad nekretnina tužitelja koja pokazuje 4 i po metra u njihovo dvorište i vidi se metalna rampa kojim je zatvoren prilaz kući da ne parkiraju drugi u njegovo dvorište, da li su poduzeli bilo kakve radnje dok je Š bio vlasnik u cilju utvrđenja prava prolaza temeljem sporazuma svjedok odgovara da nisu poduzimali pravne radnje jer su to koristili prema ugovoru. Prolaz su koristili on i pokojni otac, obzirom da radi u Njemačkoj 2,3 puta godišnje u Hrvatskoj i tada koristi taj prolaz. U početku je bilo sve slobodno nakon toga su treće osobe parkirale i mi smo tražili da se maknu da možemo proći s vozilom u naš dvor isti je služio da nose stvari za potrebe kućanstva, a predmetni prolaz koristi i moja sestra sa svojom obitelji kada dolazi u posjet majci.

20.Iz iskaza svjedoka OO, proizlazi da je u vijeću stanara zgrade anagrafske oznake [adresa]. Dva mjeseca prije postavljanja kapije imali su sastanak na kojem su dogovoreno nadzorne kamere s obzirom da postoje dva ulaza i dvije kapije. Odluka je donijeta velikom većinom glasova suvlasnika i radove na postavljanju kapije izvodila je tvrtka Banovi dvori. Prije održavanja sastanka tužiteljica ih je pozvala i kazala da temeljem Ugovora sa investitorom ima pravo prolaza. Tom prigodom su joj kazali da joj ne možemo dopustiti pravo prolaza jer prilikom kupnje nekretnine nije nigdje bilo evidentirano to njeno pravo. Sastanak je bio oko 15 minuta ona je inzistirala da joj daju ključ od kapije, a oni su kazali da ne mogu, dogovor svih stanara u zgradi da suvlasnici mogu imati daljinski za kapiju. 8.10. postavljena je u cijelosti rampa i ista je taj dan kodirani ključevi puštena kodirani su daljinski uređaj i kapija je puštena u rad i od tada je u svojoj funkciji. Kako su uređaji kodirani osobno ih je suvlasnicima podijelio. Tužiteljica može prolaziti pješke ali vozilom ne može jer bi tada stanari zgrade onemogućeni u korištenju dva parkirna mjesta ona ima ulaz s druge strane sjeverne strane kuće koji koristi. U razgovoru s tužiteljicom su kazali u cilju dobrosusjedskih odnosa da će joj omogućiti korištenje neka samo nazove nekoga od stanara zgrade, ona koristi prolaz jedan do dva puta godišnje jednom prigodom iskrcavala drva pa joj je to onemogućeno. Tko je inicirao sastanak prije postavljanja rampe sa sigurnošću ne može to kazati zbog proteka vremena tom prigodom bio je prisutan tuženik, LO, SO i ja i P FO, a s druge strane je bila tužiteljica i njen sin, tužiteljica je tražila da joj se omogući korištenje daljinskog upravljača jer je bila upoznata da će se postaviti kapija. Da li zgrada ima drugi pristup osim ovog spornog, postoji južni i sjeverni pristupni put, a to su uski putevi. Tko je vlasnik objekta prikazanog na fotografiji broj 1 na kojem su prikazana dva prozora i bijela ulazna vrata i što to predstavlja u naravi svjedok odgovara da je to napravljeno u čestici zgrade sa tom firmom i ona su unutar te zemlje a u naravi predstavlja jedan mali apartman koji u našoj čestici ima daljinski jer je isti sagrađen unutar čestice zgrade koji su mu dali on ili tuženik. Dana 8. listopada rampa puštena u radu i spuštena, pola radnog dana je morao iskodirat sve daljinske i iste je dijelio stanarima zgrade jer do tog dana kapija je bila otvorena a nakon toga dana kapija je bila zatvorena.

21.Iz iskaza svjedoka BO proizlazi prije postavljanja kapije održan sastanak kod suvlasnika zgrade na kojem je donijeta odluka o postavljanju nadzornih kamera jer su imali problema sa parkiranjem drugih susjeda i oštećenjima vozila koja su bila parkirana. Tužiteljica je inicirala sastanak sa par suvlasnika i tražila je da joj osiguramo dva parking mjesta i da joj damo ključ od kapije koja će biti postavljena. Kapije su postavljene 8.10.20.i tada su puštene u promet i tom prigodom su podijeljeni daljinski ključevi stanarima Kada je održan sastanak sa tužiteljicom ona se pozvala na ugovor s investitorom. Prije postavljanja kapije taj prolaz su koristili stanovnici za prolaz, tužiteljica ima prolaz sa sjeverne strane i svoj parking. Tužiteljica može i dalje prolaziti pješice ali vozilom ne. Rampa je postavljena 8. listopada 2020.g. tada je spuštena, stanarima su podijeljeni daljinski. Tužiteljica je koristila predmetni prolaz dva do tri puta godišnje, a prilikom prolaza pozvala bi nekog od stanara da joj omogući prolaz i micanje vozila s parkinga jer je to u naravi parking. U koliko sati je dovršeno postavljanje kapije ne zna jer nije bio prisutan ključ od kapije dao mu je predstavnik stanara tuženik, da li su tom prigodom svi stanari dobili ključeve svjedok odgovara da ne zna ali vjerojatno nisu Kada se vratio s posla toga dana došao je s donje strane – južne strane zgrade jer je kapija bila zatvorena. Stanar zgrade je od 2003.g. a istu je kupio 2000.g. Na ogradnom zidu postoji otvor ne zna čemu on služi, mala metalna rampa na tlu je od tužitelja gdje su bila parkirana vozila o kojima je svjedočio svjedok odgovara je su bila u njeno dvorište ispred ulaza u dvorište tužiteljice. Prizemni objekt sa dva prolaza i jednim vratima svjedok je od susjeda iznad ulice, a on nema ključeve od kapije odnosno daljinski.

22.Iz iskaza svjedoka DO proizlazi da je vlasnik tvrtke koja je vršila montažu kapije koja je predmet spora, a radove je izvodio po nalogu tuženika koji je bio predstavnik stanara. Prilikom postavljanja iste nije bilo nikakvih problema niti ga je tko ometao u izvođenju radova postavio je na mjesto koje mu je pokazano sve je odrađeno istog dana, kapija je tog dana zatvorena i podijeljeni su daljinski upravljači i potpisan je zapisnik o primopredaji, daljinske upravljače predao je tuženiku.

23.Iz iskaza svjedoka ČO proizlazi da živi u neposrednoj blizini mjesta gdje je postavljena kapija-rampa, do postavljanja iste koristili su svi susjedi. Mi koji živimo preko ceste nismo koristili vozilo samo pješice a onima kojima je bilo potrebno koristili su vozilo. Prolaz vozilom koristila je samo tužiteljica a isti prolaz su koristili i susjeda K za potrebe apartmana ona je preko puta ceste a apartman se nalazi ispod ceste preko rampe se prolazi. Tužiteljica nema drugi prilaz kući sa vozilom osim predmetnog za prizemlje kuće, ima parking manevarski prostor. Obitelj K ima prilaz za svoj apartman isključivo preko čestice 1172/3006/1 svjedok za vozilo i pješke. Prva fotografija vještva prikazuje apartman obitelj K a pravo je kuća od tužiteljice udaljenost njenog prozora od sporne kapije je za širinu ceste Izvjesno vrijeme nakon postavljanja kapija nije bila u funkciji nisam sigurna ni koliko a neko vrijeme nije funkcionirala bila upoznata sa odredbama Ugovora između pok. supruga tužiteljice i investitora svjedok ali ne detaljima, tužiteljica predmetnim putom prolazila pješice i vozilom svjedok prolazila su njena djeca a to je sve vidjela jer živi u neposrednoj blizini, učestalo su tu prolazili za vrijeme ljetnih praznika za vrijeme blagdana i praznika. Tužiteljica stalno živi u svojoj obiteljskoj kući od kada joj je muž preminuo.

24.Iz iskaza svjedoka MO proizlazi da živi u neposrednoj blizini predmeta spora, tužiteljica je koristila predmetni prolaz na način pješice i vozilom kada bi joj došao sin isti bi prolazio. U razgovoru sa tužiteljicom ona mu je kazala da postoji ugovor u kojem joj je ugovoreno pravo prolaza na mjestu gdje je postavljena rampa. Ona može doći pješice sa gornje strane ali a kad joj je potrebno prigodom adaptacije stana u prizemlju bila je onemogućena u prolazu, vidi dvorište ali ne vidi sjevernu rampu a južnu vidim, bio je neposredni očevidac kada su se rampe postavljale. Tužiteljica mu je kazala da je bio dogovor sa stanarima zgrade da će i ona imati daljinski upravljač za pristup svojoj kući preko rampe odnosno oni su joj to obećali a kasnije su to osporili tako mi je ona kazala. Nakon postavljanja rampe odmah su se zatvorile a iste su se počele koristiti desetak dana nakon postavljanja tužiteljica mu je kazala pita da je predstavnik zgrade onemogućio prolaz preko rampe tužiteljica je koristila predmetni prolaz upoznat sa cjelokupnom situacijom, tužiteljica ne vozi ali joj sin vozi i on je prilikom posjeta majci prolazio tim prolazom.

25.Iz iskaza svjedoka UO proizlazi da je bio investitor zgrade [adresa] u [adresa] i poznat mu je predmet spora. Pri izgradnji predmetne zgrade postignut je sporazum sa suprugom tužiteljice koji je u međuvremenu preminuo. Odredbi toga sporazuma se ne sjećam, tko je napravio otvor širine 4-5 metara u ogradnom zidu tužiteljice koji graniči s susjednom česticom oznake 3006/1 katastarska 1072 svjedok odgovara tvrtka Oming d.o.o. koja više ne postoji. Taj otvor je ostavljen da tužiteljica i njena obitelj mogu ući na svoju parcelu sa vozilom. Prilikom primopredaje nije bilo nikakvih problema Da li je prostor ispred otvora na tužiteljičinoj parceli na susjednoj na kojoj je izgrađena zgrada 3006/1 bilo predviđeno za parkiranje svjedok odgovara nije ništa bilo predviđeno za parkiranje ali općenito parkiraš tamo gdje je zgodno, nego bočno u odnosu na otvor odnosno taj prostor a ne paralelno s njim odnosno ne može na taj način a taj otvor je otvoren je ostavljen iz razloga što je to jalov prostor u ukupnoj upotrebi građevinske parcele. Ugovor kojima bi omogućila tužiteljici služnost prolaza preko nekretnine u vlasništvu Ominga d.o.o. nije potpisan.

26.Pregledom sporazuma list 18 spisa utvrđeno je 1."OMING" d.o.o. je vlasnik čestice zemlje k.o.1072 zem. knjižne oznake 3006/1 i 3011/2 k. o. [katastarska općina], te na istoj gradi stambenu zgradu. PO je suvlasnik čestice zemlje k.o.1071 zem. knjižni br.3003/3 k. o. [katastarska općina] te je stvarni vlasnik dijela zemljišta koji graniči sa nekretninom u vlasnosti "Oming"-a. "Oming" d.o.o. će u sklopu izvođenja radova na svojoj građevini, izvesti iskope i polaganje kanalizacionog cjevovoda kojim će se prizemlje objekta u vlasništvu PO spojiti na kanalizaciju objekta "Oming"-a

1 0

2."Oming" će na svojoj parceli izvesti a.b. ploču parkirališta koja je u nivou vrta vlasnosti PO, "Oming" će u ogradnom zidu ostaviti otvor širine 4-5 m, a koji je dovoljan da PO osobnim autom preko parcele "Oming" -a može ući i parkirati na svojoj parceli. PO neće ometati izvođenje radova na parceli u vlasništvu "Oming"-a, te će dati sve potrebne suglasnosti i potvrde kao susjed međašnik.3. PO mora sve suvlasnike na čest. zem. k.o.1071 izvijestiti o sadržaju ovoga sporazuma. "Oming" će prilikom izgradnje parkirališta uz parcelu 1071 za 80 cm u donjem djelu (prema Magistrali) ući u parcelu u vlasnosti PO. 4."Oming" će u pravcu parkirališta betonirati parkirnu plohu na parceli PO.5.U slučaju da se netko od suvlasnika na čest. zem. [katastarska čestica] protivi dogovoru koji je određen ovim sporazumom ili se protivi gradnji te ometa i usporava radove na građevini "Oming"-a, ovaj sporazum će biti nevažeći.

27.U postupku je utvrđeno da su tužitelj i njegov prednik ovaj put koristili, dakle izvršavali akte posjedovanja prava stvarne služnosti. Naime posjed prava služnosti predstavlja faktično izvršavanje sadržaja prava služnosti glede neke nekretnine (čl.10 st.5 ZV) što znači da se posjedovanje tog prava ostvaruje upravo kroz posjedovne čine na poslužnoj nekretnini. Po prigovoru prekluzije od strane tuženog utvrditi je tužbeni zahtjev podnesen je dana 10. studeni 2020 g. dok je po utvrđenju suda radnja smetanja posjeda izvršena kada je tužitelj sa tim upoznat dakle tužba je podnesena u roku od 30 dana dakle unutar zakonskog roka.

28.Kod ovako provedenih dokaza utvrditi je da je tužiteljica bila u zadnjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaza i preko prednika pok. supruga PO nekretnine pobliže opisane u vještvu vještaka za geodeziju. Postavljenjem kliznih vrata od strane tuženika kao predstavnika suvlasnika koji je radnje izvršio po nalogu suvlasnika zgrade u čijem je interesu ista postavljena, dao je nalog za izvršenje radnje koja predstavlja čin smetanja posjeda, stoga prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan tužiteljica je ometena u posjedu prava prolaza. Smetanje posjeda u konkretnom slučaju počinjeno je postavljanjem vrata na putanju kojom se kretala tužiteljica do postavljanja istih. Ovaj način smetanja posjeda promatrati je po subjektivnom odrazu na tužiteljicu u kontekstu postojećih odnosa među strankama, zabrana prolaza uz istovremeno postavljanje vrata, a bez prethodnog upozorenja tužitelj je shvatio kao zabranu bilo kakvog daljnjeg prolaska dakle dovoljno ozbiljno bez prethodne obavijesti i bez predavanja duplih ključeva, utoliko je po ocjeni ovog suda tužiteljica radnjom tuženog bila ometena u posjedu prava služnosti prolaza, a volja tuženog je bila upravljena na smetanje posjeda tužiteljice. Stoga je tužiteljici pružena posjedovna zaštita i odlučeno kao u izreci.

29.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.154 st.1 ZPP-a pa je tužitelju zastupanom po punomoćniku priznat trošak zastupanja u postupku 200 bodova uvećan za vrijednost boda i PDV 500,00 Eura, pristojba tužbe 6,44 Eura i odluke 13,27 Eura ukupno 519,71 Eura.

U Splitu, 14. listopada 2025.g.

S U D A C

LJILJANA MUSTAPIĆ

1 1

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud putem ovog suda u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka.Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- punomoćniku tužitelja,

- punomoćniku tuženika,

- u spis,