REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog VR, zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. i stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 89/2015., 108/2017., 70/2019. i 42/2020.), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka od 19. srpnja 2022., broj: 511-09-34-22-1, u sjednici vijeća održanoj dana 14. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu prigovora okrivljenog VR, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela te odluci o kazni na način da se postupanje okrivljenog VR, činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, pravno označava kao prekršaj iz članka 53. stavka 1. i stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 89/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022. i 133/2023.) pa se, na temelju tog zakonskog propisa, okrivljenom VR izriče novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura (tisućutristodvadeset eura), koju je dužan platiti u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. U ostalom se dijelu prigovor VR odbija kao neosnovan te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prekršajni nalog potvrđuje.
III. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeni VR dužan je naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 30 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka od 19. srpnja 2022., broj: 511-09-34-22-1, okrivljeni VR proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 53. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 53. stavku 3. istog Zakona, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne. Uz kaznu, okrivljenik je na ime troškova prekršajnog postupka dužan naknaditi iznos od 500,00 kuna.
1.1. Istim prekršajnim nalogom, na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjesec.
2. Okrivljenik je protiv navedenog prekršajnog naloga pravodobno podnio prigovor zbog odluke o izrečenoj mu novčanoj kazni i zaštitnoj mjeri, slijedom čega je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.
3. Prigovor je neosnovan.
4. Ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda iz prigovora, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika niti su počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, kao i da nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Okrivljenik u prigovoru priznaje počinjenje prekršaja, izražava žaljenje zbog učinjenog te navodi kako nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu zbog teške financijske situacije u vidu kreditnog opterećenja te plaćanja alimentacije za četvero malodobne djece, kao i da mu je vozačka dozvola neophodna za odlazak na posao i brigu o bolesnom ocu. Iz navedenih razloga predlaže ublažavanje novčane kazne te ukidanje zaštitne mjere.
6. Prije svega, u povodu prigovora, a ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je pobijanim prekršajnim nalogom postupanje okrivljenika, činjenično opisano u izreci prekršajnog naloga, pravno označeno kao prekršaj iz članka 53. stavka 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.).
6.1. Međutim, nakon donošenja nepravomoćnog prekršajnog naloga stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 114/22.), koji je u konkretnom slučaju blaži za počinitelja u odnosu na prekršaj činjenično opisan u izreci pobijanog prekršajnog naloga, s obzirom da za predmetni prekršaj propisuje manji iznos najniže i najviše novčane kazne.
6.2. Naime, prema članku 32. Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 114/22.), postupanje za koje je okrivljenik proglašen krivim predstavlja ostvarenje prekršaja iz članka 53. stavka 1. i 3. Zakona, za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 1.320,00 do 2.650,00 eura, dok je za prekršaj koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisana novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kuna do 20.000,00 kuna, a što je protuvrijednost u iznosu od 1.327,22 do 2.654,46 eura.
6.3. Sukladno odredbi članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja primjenjuje se propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je blaži za počinitelja.
6.4. S obzirom da je prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim počinjen dana 30. kolovoza 2020. kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.) te s obzirom na to da je danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (dana 1. siječnja 2023.) stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za počinitelja, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti.
6.5. Stoga je ovaj drugostupanjski sud po službenoj dužnosti, uslijed preinake u pravnoj oznaci djela, preinačio i odluku o novčanoj kazni, kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.
7. Razmatrajući odluku u pogledu navoda prigovora na odluku o kazni, ovaj sud smatra da je okrivljeniku odmjerena novčana kazna u zakonom propisanim granicama, razmjerno svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona. Naime, okrivljeniku je za prekršaj iz članka 53. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prekršajnim nalogom bila izrečena najblaža vrsta i mjera kazne u iznosu posebnog zakonskog minimuma od 10.000,00 kuna, preinačena točkom I. izreke ove presude na iznos od 1.320,00 eura, što je u protuvrijednosti još manja novčana kazna od prethodno izrečene novčane kazne. Tako izrečenu novčanu kaznu ovaj sud smatra primjerenom s obzirom na težinu djela, stupanj krivnje okrivljenika i pogibeljnost djela, posebno uzimajući u obzir da Zakon za ovo djelo alternativno propisuje i kaznu zatvora u trajanju do 60 dana.
7.1. Cijeneći težinu počinjenog prekršaja, koja se ogleda i u tome što je sam zakonodavac predvidio da se za taj prekršaj, osim novčane, može izreći i kazna zatvora te imajući na umu da u konkretnom slučaju nisu utvrđene naročito olakotne okolnosti, ovaj Sud smatra da nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne i da se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona te svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogle postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru.
7.2. Kod takvog stanja stvari, sve okolnosti koje se ističu u prigovoru našle su dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni, koja je primjerena i dostatna kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.
8. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko prekršajno tijelo, u smislu odredbe članka 58. Prekršajnog zakona, opravdano i zakonito izreklo zaštitnu mjeru kako bi se okrivljenika isključilo iz prometa na određeno vrijeme te kako bi se otklonili uvjeti koji omogućuju počinjenje novog prekršaja kojim bi okrivljenik ugrozio sigurnost prometa i njegovih sudionika. Ovo posebno iz razloga što je okrivljenik proglašen krivim jer je u naselju upravljao motornim vozilom brzinom za 53 km/h većom od dopuštene, što već zbog same svoje težine i stupnja ugrožavanja sudionika u prometu, upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa.
8.1. Duljina trajanja izrečene mjere od 1 mjeseca, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle u zakonom propisanom minimalnom trajanju, po ocjeni ovog suda i više je nego primjerena težini počinjenog prekršaja i opasnosti od ponavljanja prekršaja.
8.2. Imajući u vidu prethodno navedeno, to prigovor okrivljenika nije osnovan niti u tom dijelu.
9. Odluka o paušalnom iznosu troškova postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena vrlo blizu donje granice okvira paušalne svote određene Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13.), a s obzirom na manju složenost i kraće trajanje postupka.
10. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 14. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Hana Bogović, v.r.
Katica Lučić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, Postaji prometne policije Rijeka u 2 otpravka: za spis i okrivljenika.
