Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2748/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. kao predsjednice vijeća, Gabriele Topić Kordej, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Suzane Radaković, kao članice vijeća, u parničnom predmetu stvari tužitelja OFU s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženika OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Boži Kelavi, odvjetniku iz Zagreba, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P-194/2021-57 od 4. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 14. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P-194/2021-57 od 4. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je , pod točkom I. izreke, odbijen tužbeni zahtjev radi trpljenja namirenja novčane tražbine tužitelja sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tuženika te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška.

1.1. Pod točkom II. izreke je tuženici dosuđen parnični trošak.

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22i 155/2023-dalje ZPP) te predlaže pobijanu odluku preinačiti, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak žalbe.

3. U odgovoru na žalbu i dopuni odgovora na žalbu, tuženica osporava iznesene žalbene razloge te predlaže žalbu tužitelja odbiti.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet ovog postupka jest hipotekarna tužba tužitelja radi namirenja potraživanja tužitelja u iznosu od 41.734,16 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 6. travnja 2026. kao dana ., kao dana podnošenja tužbe pa do isplate sudskom prodajom založenih nekretnina u vlasništvu tuženice, u smislu čl. 336. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15- dalje: ZV) prema kojoj odredbi založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari, a i od svakog trećeg, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari ako nije što drugo Zakonom određeno.

6. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZZP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, pa tako ni onu iz čl. 354. stavak 2. točke 11. ZPP- a na koju izrijekom ukazuje žalitelj tvrdeći da je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude, odnosno da presuda u određenim dijelovima nema uopće razloge, a razlozi koji su navedeni su nejasni i proturječni, dok o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika. Ovaj drugostupanjski sud, protivno žalbenim tvrdnjama, nalazi da izreka pobijane presude nije nerazumljiva (odbijen je tužbeni zahtjev kojeg je postavio sam žalitelj), nije proturječna, a niti je takva u odnosu na odlučne razloge presude.

7. Iz činjeničnih navoda u tužbi proizlazi da tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na Ugovoru o zajmu od dana 25. studenog 2009. temeljem kojeg je na nekretnini tuženice upisana hipoteka u visini 32.529,00 eura s godišnjom kamatom od 6,67%, rokom otplate do 25. travnja 2022. i eventualnim ovršnim troškovima. Navedeni ugovor je solemniziran od strane javnog bilježnika.

8. Predmetni ugovor o zajmu predstavlja javnobilježnički akt sukladno odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine br. 78/93, 29/94, 189/98, 16/00 i 74/09-dalje: ZJB) koji na temelju čl. 23. toč. 5. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17-dalje: OZ) predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje se može pokrenuti ovrha protiv tuženika kao ovršenika. Međutim, navedeni ugovor nije opskrbljen klauzulom ovršnosti niti tužitelj kao vjerovnik, koji nije bio stranka u postupku solemnizacije, može ishoditi takvu klauzulu budući da se ista može izdati samo na izvornik isprave, dok mu se ne može izdati niti ovjereni preslik niti prijepis isprave, ali je na temelju navedenog ugovora o zajmu uknjiženo pravo zaloga (hipoteka) na nekretninama tuženice u korist tužitelja kao zajmodavca.

9. Tražbina i založno pravo koje ju osigurava povezani tako da je tražbina glavno pravo, dok je založno pravo sporedno (akscesorno) pravo, pa egzistencija svakog subjektivnog založnog prava ovisi o postojanju i valjanosti tražbine koja se osigurava. Subjektivno založno pravo osigurava tako određenu tražbinu i ono ne može postojati bez tražbine koju osigurava. Vjerovnik dakle ima pravo iz vrijednosti nekretnine tražiti namirenje tražbine, ali ne bilo koje tražbine, već samo one koja je osigurana založnim pravom. Ako te tražbine nema, a u konkretnom slučaju je nema jer je namirena, vjerovnik, ovdje tužitelj nema pravo tražiti namirenje sudskom prodajom založene nekretnine.

10. Naime, prvostupanjski sud je, suprotno žalbenim navodima, pravilno ocijenio dokaze koji idu u prilog činjenici da je tuženici po ugovoru o kreditu isplaćen iznos od 40.000,00 kn , a ne iznos od 235.900.00 kn, te je polazeći od te činjenice pravilno financijskim vještačenjem utvrdio da je tuženica novčanu tražbinu po Ugovoru o zajmu otplatila, odnosno čak i preplatila za iznos u visini 8.574,67 eura slijedom kojeg utvrđenja se pravilno odbija tužbeni zahtjev. Istinitosti iskaza tuženice danog tijekom prvostupanjskog postupka na ročištima 8. ožujka 2022. i 17. veljače 2025. tužitelj nije prigovarao, a činjenica da je tuženica izgubila spor radi utvrđenja ništetnosti istog Ugovora o zajmu bez utjecaja je na ovaj predmet jer tuženica ne ističe ništetnost nego ispunjenje obveze iz Ugovora o zajmu.

11. Sve navedeno razlog je zašto su žalbene tvrdnje i navodi žalitelja irelevantni, pogotovo oni koji se tiču instituta ništetnosti i posredovanja, ali i neosnovani, pa s obzirom da je nedvojbenim utvrđeno da je novčana tražbina iz predmetnog Ugovora o zajmu namirena to tužitelju ne pripada pravo namiriti se iz vrijednosti založene stvari, a što je predmet tužbenog zahtjeva, koji je prvostupanjski sud pravilno odbio kao neosnovan.

12. I odluka o parničnom trošku je pravilna I zakonita (čl. 154. st. 1. I čl. 155. ZPP).

13. Slijedom navedenog, valjalo je presuditi kao u izreci temeljem čl. 368. st. 1. ZPP.

U Zagrebu 14. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Sandra Artuković Kunšt univ.spec.iur.