Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2558/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari tužitelja Lovačko Društvo "Fazan" Topolje, OIB 10032893022, Braće Radić 41, 10310 Topolje, koje zastupa punomoćnik Goran Božić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika ČR, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Rafaj, odvjetnik u Sisku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pn- 71/2024-10 od 16. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pn-71/2024-10 od 16. prosinca 2024. pod točkom I. izreke.
II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj Pn-71/2024- 10 od 16. prosinca 2024. pod točkom II. izreke i sudi:
1.Odbija se zahtjev tužitelja da mu tuženik nadoknadi parnični trošak u iznosu od 3.611,89 eura sa zateznim kamatama.
2.Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknaditi trošak postupka u iznosu od 560,00 eura, u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod točkom I. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.659,04 eura s pripadajućim zateznim kamatama od 21. lipnja 2013. do isplate, a pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 3.611,89 eura s pripadajućom zateznom kamatom od 16. prosinca 2024. do isplate.
2. Protiv prvostupanjske presude žali se tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava kao zakonom predviđenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP), predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti, podredno ukinuti. Traži trošak žalbe.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tuženika za isplatu iznosa od 1.659,04 eura (12.500,00 kn) s osnova nepodmirenih financijskih obaveza tuženika iz članarine, a po žalbi tuženika sporan je samo prigovor zastare.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi i po službenoj dužnosti.
6. Prvostupanjski sud je utvrdio:
-da je uvidom u nagodbu sklopljenu između stranaka 20. lipnja 2013. utvrđeno da su stranke sklopile izvansudsku nagodbu,
-da u članku 1. navode da tužitelj ČR, član Lovačkog društva "Fazan" Topolje, ima dospjelih financijskih obveza s osnova članstva, Lovačkom društvu "Fazan", a oni imaju potrebu za ograđivanjem lovačkog doma Donja Jelenska, zajedno sa pripadajućim zemljištem, pa tuženik preuzima obvezu postavljanja ograde oko cjelokupnog zemljišta, izvršenje svih potrebnih radnji i radova,
-da je člankom 6. utvrđeno je da nagodba stupa na snagu sa danom potpisa ugovornih strana, a nagodba je potpisana 20. lipnja 2013.,
-da tuženik nije ništa napravio po toj nagodbi,
-da je 13. travnja 2017. tuženiku upućena opomena pred tužbu vezana uz ovopredmetna potraživanja, a navedenu opomenu tuženik je zaprimio 19. travnja 2017.
-da je tuženik priznao nepodmirene financijske obaveza u iznosu od 1.659,04 eura (12.500 kn) iz članarine potpisivanjem izvan sudske nagodbe od 20. lipnja 2013.,
-da je tužitelj dopisom od 13. travnja 2017. pozvao tuženika na ispunjenje obveze iz nagodbe i dao mu rok za ispunjenje do 15. lipnja 2017. što i tuženik u odgovoru na tužbu ne spori,
-da je podnošenjem ove tužbe tužitelj raskinuo sudsku nagodbu od 20. lipnja 2013., te radi istoga ima pravo tražiti isplatu u navedenoj nagodbi priznatog iznosa dospjelih financijski obveza s osnova članstva tužitelja u Lovačkom društvu "Fazan",
-da je prigovor zastare neosnovan,
-da je nagodbom 20. lipnja 2013. priznao potraživanje tužitelja, te od tada počinje teći opći zastarni rok od 5 godina,
-da je tužitelj tuženika pozvao na ispunjenje obveze dopisom od 13. travnja 2017. koji je tuženik primio 19. travnja 2017., pa je time prekinuta zastara koja ponovno počinje teći, pa temeljem navedenog nije osnovan prigovor zastare tužitelja,
-da je nagodba od 20. lipnja 2013. raskinuta podnošenjem tužbe te nakon toga tužitelj ima pravo na restitucijski zahtjev odnosno isplatu navedene sudskom nagodbom od strane tuženika priznatog dugovanja,
-da na dosuđeni iznos tužitelju dosuđena zatezna kamata od dana sklapanja nagodbe odnosno 20. lipnja 2013. kada je obveza tuženika najkasnije i nastala (što je potvrdio svojim priznanjem).
7. Imajući u vidu utvrđenja prvostupanjskog suda, koja utvrđenja tuženik u tijeku postupku, a niti u navodima žalbe, nije s uspjehom osporio, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.659,04 eura osnovanim, a za koji zaključak je dao valjane i argumentirane razloge, pa suprotni navodi žalbe tuženika takav zaključak suda nisu doveli u sumnju.
8. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023., dalje: ZOO), a koja odredba propisuje da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare, kada je odbio prigovor zastare kao neosnovan, s obzirom da od dana sklapanja izvansudske nagodbe 20. lipnja 2013. do dana podnošenja tužbe 19. lipnja 2018. (list 1 spisa) nije protekao rok od pet godina.
9. Žalbeni navodi tuženika kojima obrazlaže svoje tvrdnje da dostavljanje pisane opomene ne prekida tijek zastare i žalbeni navodi da se u konkretnom slučaju primjenjuje zastarni rok od 3 godine nisu od utjecaja niti od značaja za zakonitost i pravilnost pobijane presude.
10. Međutim, osnovani su žalbeni navodi tuženika da je prvostupanjski sud o troškovima postupka odlučio pogrešnom primjenom odredbe čl. 154. ZPP. Naime, odluka o troškovima postupka sadržana u presudi poslovni broj Pn-147/2018-51 od 3. veljače 2022. pod točkom II. izreke je ukinuta i vraćena na ponovno suđenje, pa je potrebno odlučiti o troškovima cijelog postupka, a s obzirom da su stranke djelomično uspjele u parnici o troškovima valja odlučiti primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP. Budući da je tužitelj uspio u sporu u omjeru od 36 %, tuženik je uspio 64 %, a kada se oduzme postotak tužitelja koji je u manjoj mjeri uspio, tuženik je uspio u omjeru od 28 %. Tuženiku je primjenom Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023.) priznat trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr.8.1.), zastupanje na ročištima 7. studenoga 2018., 21. ožujka 2019., 31. listopada 2019., 20. listopada 2020., 13. rujna 2021. , 20. prosinca 2021. i 20. studenoga 2024. po 100 bodova (Tbr. 9.1.), ukupno 800 bodova što uz primjenu Tbr. 46. i 54. Tarife iznosi 2.000,00 eura, a sukladno uspjehu u sporu od 28 % tuženiku pripada trošak u iznosu od 560,00 eura, koji trošak je tužitelj dužan nadoknaditi tuženiku.
11. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. i 373. toč. 3. ZPP odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ove presude.
12. Tuženiku nije priznat trošak sastava žalbe jer je djelomično uspio samo u odnosu trošak postupka, a sukladno odredbi čl. 35. st. 1. i 2. ZPP kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva, dok se kamate, parnični troškovi, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju obzir ako ne čine glavni zahtjev.
U Zagrebu 14. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Vesna Žulj
