Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3572/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr. sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zlatku Žuliću, odvjetniku iz Ivanca, protiv tužene CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Davorinu Kapustiću, odvjetniku iz Ivanca, radi uznemiravanja vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, posl. Broj P- 270/2022-27 od 16. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu , posl. broj P-270/2022-27 od 16. lipnja 2025.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice, a koji glasi:

"Zabranjuje se tuženoj CE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da uznemirava tužiteljicu JE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u njezinom pravu vlasništva na nekretninama čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište J od 737 m2, k. o. [katastarska općina], na način da prestane sa deponiranjem zemlje, nasipavanjem i podizanjem nivoa susjednih nekretnina čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] u naravi livade, k. o. [katastarska općina], uslijed čega oborinske i otpadne vode ulaze na nekretninu tužiteljice, te je poplavljuju, te da isto dovede u prvobitno stanje, te joj se zabranjuje da tužiteljicu uznemirava u pravu vlasništva ispuštanjem štetnih imisija u vidu neugodnih mirisa, i to bacanjem ostataka hrane, voća i povrća, na dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište, k. o. [katastarska općina], označene u skici izmjere od 3. veljače 2025. godine točkama MN-O-P, koje štetne imisije ulaze u stambeni objekt tužiteljice, zbog čega i to zbog blizine ulaznih vratiju i prozora stambenog objekta tužiteljice njezin život i boravak postaje nepodnošljiv, te joj se zabranjuje da na bilo koji drugi način uznemirava tužiteljicu u njezinu pravu vlasništva, pod prijetnjom novčane kazne ili kazne zatvora, kao i da tužiteljici naknadi prouzročeni parnični trošak , a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tuženoj CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 750,00 eura (sedamstopedeseteura), u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka ,pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava kao i u pogledu odluke o troškovima parničnog postupka predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka tužiteljici uključujući i trošak ovog žalbenog postupka ,podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba tužiteljice je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a te nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se neosnovano poziva tužiteljica jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer presuda ima razloge o odlučnim činjenicama i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

5. Prvostupanjski sud je na temelju provedenog dokaznog postupka utvrdio sve okolnosti koje su relevantne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene u skladu sa odredbom čl.8.ZPP-a pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Među strankama je sporno je li ovdje tužena radnjom deponiranja, nasipavanja zemlje i podizanjem nivoa kčbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] u naravi livade k. o. [katastarska općina] uznemiravala ovdje tužiteljicu u vlasništvu njezine nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. Također ovdje je sporno je li ovdje tužiteljica izložena štetnim imisijama koje potječu sa nekretnine u vlasništvu tužene tzv. gnojna jama koja zbog odlaganja smeća i to ostataka hrane (voća, povrća, ostataka svinjskih crijeva) uzrokuje neugodne mirise.

8. Odredbom čl.167. st 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZV), je propisano da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario to svoje pravo, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; prema st.4. predmetnog članka pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnijevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnijevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnijevanoga vlasnika.

9. Prema odredbi čl.110. ZV-a, je određeno da vlasnik nekretnine koji je izložen prekomjernim posrednim imisijama je ovlašten od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije, a također je i vlasnik nekretnine ovlašten zahtijevati da uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta jer nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl.

10. Iz stanja spisa i utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće:

- da ovdje tužiteljica u zemljišnim knjigama nije upisana kao vlasnica kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali da je predmnijevano vlasništvo dokazala Ugovorom o darovanju od 5. studenog 1990. (list 54-56 spisa), dok je tužena vlasnica nekretnine [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( obje nekretnine identificirane i prikazane na skici izmjere vještaka geodetske struke)

- da je proveden očevid na licu mjesta 3. veljače 2025. (list 81-83 spisa) sa vještakom geodetske struke Dragutinom Šoštarom iz GEOIZMJERE d.o.o. Ivanec radi identifikacije nekretnina stranaka i mjesta prijepora među strankama te je vještak sačinio skicu izmjere (list 79 spisa),

-da na licu mjesta tužiteljica pokazuje mjesto gdje je bila nasuta zemlja a koju je vještak na skici označio sa slovima A-B-C-D dok tužena na licu mjesta pokazuje drugu lokaciju na kojoj je bila nasuta zemlja a koja je na skici lica mjesta označena slovima E-F-G-H-I

- da tužiteljica pokazuje zatečeno povišenje od oko 10 cm u odnosu na dvorišnu ogradu sa žičanim pletivom u pravcu sjever -jug navodeći da je to povišenje nastalo nasipavanjem zemlje od strane tužene,

- da je to povišenje označeno na skici vještaka sa slovima A1-D1 u odnosu na liniju A-D,

-da tužiteljica pokazuje odvodni kanalić kojeg je sama iskopala s namjerom da voda otječe sa njezine nekretnine a koji je na skici izmjere prikazana slovima J-K-L ,

-da tužiteljica na licu mjesta pokazuje mjesto na dvorištu na kojem tužena baca otpatke hrane navodeći da je tužena nakon pokretanja postupka ogradila gnojnu jamu drvenom ogradom označena na skici izmjere M-N-O-P,

-da iz iskaza tužene kao i njenog sina saslušanog kao svjedoka ČE proizlazi da je zemlje nasuta na površini označena na skici izmjere slovima E-F-G-H-I i to dva kamiona zemlje jer je tlo bilo močvarno a što je smetalo tuženoj prilikom košnje ,

- da u iskazu tužiteljica navodi da je gnojna jama postojala na nekretnini tužene sigurno 30 godina ali da su prije toga istu održavali ,čistili i pokrivali suhim lišćem tako da se nije osjetio smrad ali da je 2020. GE prema naputku tužene svaki dan od 16,00 h dovodio gajbe povrća i voća, pretpostavlja iz nekog restorana, te je tužena bacala otpatke svinjskih crijeva što je stvaralo užasan smrad te je tome prigovorila GE (izvanbračni suprug tužene koji je tada tu živio) i zbog toga je pozvala policiju a u pogledu ograde koja je napravljena (označena u skici izmjere slovima M-N- visine 1,6 m) tužiteljica ne može sa sigurnošću reći kada je ta ograda napravljena jer je neko vrijeme bila odsutna odnosno živjela je u [adresa] od 1978. do 1982.,

- da iz dopisa Policijske postaje Ivanec od 22. rujna 2022. proizlazi da je intervencija policije povodom dojave tužiteljice izvršena 30. travnja 2020. te je tužiteljica izjavila da ju vrijeđa i maltretira susjed GE a kojom prilikom nisu utvrđeni elementi prekršaja ili kaznenog djela već je utvrđeno da se radi o imovinskopravnim odnosima stranaka te su upućeni da eventualne sporove riješe sudskim putem,

- da na održanom očevidu u ovom predmetu od 3. veljače 2025. prilikom obilaska nekretnine tužene je sud neposrednim opažanjem utvrdio da gnojna jama nije u funkciji te da su vidljivi ostaci slame.

11. Prvostupanjski sud na temelju naprijed navedenih utvrđenja izvodi pravilan pravni zaključak da ovdje tužiteljica nije dokazala da je deponiranjem, nasipavanjem i podizanjem nivoa čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] u naravi livada k. o. [katastarska općina] uznemiravana u svom vlasništvu na način da oborinske i otpadne vode ulaze na nekretninu tužiteljice i poplavljuju njenu nekretnine jer nije dokazala smjer i količinu oborinskih voda koje bi dolazile na njenu nekretninu a posebno kada se uzme u obzir da je tužiteljica odvodni kanalić označen na skici izmjere J-K-L usmjerila sa svoje dvorišne ograde preko nekretnina drugih osoba i to kčbr. [katastarska čestica] a na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] u vlasništvu bratića tužene a što tužiteljica nije osporila.

12. Također pravilno sud zaključuje da nije logično da bi ovdje tužiteljice kanalićem J- K-L- odvodila vodu sa svoje zemlje s obzirom da je prilikom očevida na pravcu A1-D1 utvrđeno povišenje od 10 cm stoga su žalbeni navodi tužiteljice iz svih naprijed navedenih razloga neosnovani.

13. Također pravilan je zaključak prvostupanjskog suda, a polazeći od utvrđenja da na samom očevidu je vidljivo da gnojna jama nije u funkciji jer se u njoj nalaze ostaci slame, a iz iskaza tužiteljice proizlazi da ista ne zna točno kada je napravljena drvena ograda između gnojne jame i njene nekretnine jer je neko vrijeme bila odsutna te uzimajući u obzir sadržaj zapisnika policije koja je bila na licu mjesta i iz kojeg proizlazi da je tužiteljica izjavila da ju susjed maltretira i vrijeđa, da tužiteljica nije dokazala da se radi o štetnim imisijama niti o njihovoj prekomjernosti jer to iz dokaznog postupka ne proizlazi.

14. Ovdje valja naglasiti da prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode protivnika.

15. Ovdje valja naglasiti da prema odredbi čl. 221a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja .

16. Žalbeni navodi tužiteljice se svode na to da ista vlastitu ocjenu dokaza suprotstavlja sudskoj ocjeni dokaza ne navodeći opravdane razloge zbog čega sudska ocjena dokaza ne bi imala uporište u provedenom dokaznom postupku .

17. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu kao zakonitu i pravilnu a kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

18. U pogledu žalbenog prigovora tužiteljice na odluku o troškovima parničnog postupka ovdje valja reći da sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u pogledu odluke o trošku (čl. 365. st. 2. ZPP-a) a tužiteljica samo paušalno bez navođenja konkretnih razloga osporava odluku o troškovima parničnog postupka .

19. S obzirom da tužiteljica nije uspjela u ovom žalbenom postupku ista je odbijena sa potraživanjem troška žalbenog postupka. (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

U Zagrebu 14. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Sanja Joka Umićević