Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-3561/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, PF, izvjestiteljice i članice, NF, članice, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske /OIB: 52634238587/, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, protiv tuženice DF /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], 43283 Kaniška Iva 63, koju zastupa Marija Štriterski, odvjetnica iz Garešnice, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, odlučujući o žalbi tuženice i žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici poslovni broj P-971/2021-34 od 5. travnja 2024., u sjednici održanoj 14. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici poslovni broj P-971/2021-34 od 5. travnja 2024. pod stavkom I. izreke i dijelu stavka II. izreke kojim je određeno da tuženica sam snosi svoje troškove postupka.
II. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici poslovni broj P-971/2021-34 od 5. travnja 2024. pod stavkom II. izreke kojim je određeno da tužiteljica sam snosi svoje troškove postupka.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom utvrđeno da je tužiteljica stekla pravo vlasništva na k. č. [katastarska čestica] livada Čistik, površine 548 čhv, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što da je tuženica dužna priznati i trpjeti da se tužiteljica u zemljišnim knjigama uknjiži vlasnica iste (stavak I. izreke) i određeno da svaka stranka sama snosi svoje troškove postupka (stavak II. izreke).
2. Protiv presude pod stavkom I. izreke i dijelu stavka II. izreke kojim je određeno da tuženica sam snosi svoj trošak postupka, žali se tuženica pozivom na žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. ZPP-a[1] . Tuženica predlaže ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže odbiti kao neosnovanu žalbu tuženice i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu po tuženici.
4. Protiv presudu u dijelu stavka II. izreke kojim je određeno da tužiteljica snosi svoj trošak postupka, žali se tužiteljica pozivom na žalbeni razlog iz članka 353. stavka 1. točke 2. i 3. ZPP-a. Tužiteljica predlaže preinaku pobijanog dijela odluke o troškovima slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak sastava žalbe u iznosu od 250,00 eura.
5. Odgovor na žalbu tužiteljice nije podnesen.
6. Žalba tuženice je neosnovana.
7. Žalba tužiteljice je neosnovana.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje izvorno stečenog prava vlasništva na temelju zakona (dosjelosti) na k. č. [katastarska čestica] livada Čistik, površine 548 čhv, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz trpljenje upisa vlasništava na ime tužiteljice u zemljišnoj knjizi, koji u bitnome temelji na navodima o mirnom, kontinuiranom i neprekinutom posjedu po njezinim pravnim prednicima i njoj preko 50 godina.
9. Ispitivanjem prvostupanjske presude pod stavkom I. izreke nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva tuženica, niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).
9.1. Prvostupanjski je sud odlučio o zahtjevu iz sudske nadležnosti s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koji zahtjev nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom jasne izreke i obrazloženja, koju je moguće ispitati.
10. Nije utvrđen žalbeni razlog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP-a), niti pogrešne primjene materijalnog prava (članak 356. ZPP-a).
11. Naime, prema pravilima o dosjelosti (izvornom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1453., § 1455., §1477., §1479. i § 1493. Općeg građanskog zakona /Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch/, članak 28. stavak 4. u vezi s člankom 21. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima
1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)
/Narodne novine, broj: 53/1991./, članak 159. stavak 3. u vezi s člankom 129. stavkom 1. i članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017. – ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a/), u kontinuitetu uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor, samostalni posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (savjesnog / poštenog), stječe dosjelošću vlasništvo (članak 159. stavak 3. ZVDSP-a), s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar (članak 160. stavak 2. ZOVO-a), neovisno o tome koje posjedovne čine je vršio pravni prednik, a koje njegov sljednik i smatraju se poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak 5. i 6. ZVDSP-a).
12. Iz navedenih pravila mjerodavnih za razrješenje spora po zahtjevu na utvrđenje stečenog prava vlasništva na nekretnini, a s obzirom na navode o činjenicama na kojima se temelji predmetno traženje, proizlazi da kod izvanredne dosjelosti ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već da je posjed bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost, i da je tuženica bila dužna dokazati da je posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika na k. č. [katastarska čestica] livada Čistik, površine 548 čhv, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bio nepošten.
13. Dovođenjem u vezu materijalnih dokaza sa neposrednim zapažanjem suda na očevidu i izvedenim personalnim dokazima (točka 5. obrazloženja prvostupanjske presude), kao jedini objektivni zaključak ostaje da se pravni prednici tužiteljice, nastavno i tužiteljica od sedamdesetih godine prošlog stoljeća (preko 50 godina) nalaze u mirnom i kontinuiranom posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju u naravi čini ribnjak.
14. Prema tome, kako za odluku na utvrđenje stečenog prava vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti nije odlučan naslov pravnih prednika tužiteljice kao posjednika, a ni tužiteljice kao pravne slijednice, već činjenica da je posjed pravnih prednika tužiteljice i tužiteljice bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i da su se ponašali kao vlasnici kontinuirano preko pedeset godina, što kao izvjesno proizlazi iz rezultata raspravljanja, to za odluku pod stavkom I. izreke nije odlučno je li u formalno pravnom smislu valjan kupoprodajni ugovor od 29. travnja 1971. u kojem su kao stranke navedene majka tuženice (ZF rođena P) kao prodavatelj, a Agrokombinat Zagreb – Radna jedinica Ribnjačarstvo
[adresa] kao kupac (list 15.)
15. Budući da je kao izvjesno utvrđeno (nalazom i mišljenjem vještaka geodete, ĐF, kojem je prethodio očevid na nekretnini, na kojem su nazočili svjedoci i tuženica), da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi ribnjak i da zajedno sa susjednim nekretninama koje su u vlasništvu tužiteljice čini jednu cjelinu, koju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u kontinuitetu posjeduju pravni prednici tužiteljice i tužiteljica, to se ne mogu prihvatiti neargumentirani a time i neosnovani navodi tuženice da tužiteljica nije dokazala samostalan i nesmetan posjed k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina].
15.1. Naime, savjesnost / poštenje tužiteljice (i njezinih pravnih prednika), kako je navedeno se presumira i upravo na je na tuženici bilo, a što ista na pravno relevantan način nije uspjela, dokazati suprotno. S obzirom na izgrađenost ribnjaka sa infrastrukturom po pravnim prednicima tužiteljice sedamdesetih godina prošlog stoljeća, činjenicu evidentiranosti njihovog posjeda u katastru, njihovog ponašanja kao vlasnika k. č. [katastarska čestica] na očigled, i neometanost u kontinuiranom posjedu preko 50 godina na bilo koji način po tuženici, tužiteljica i njezini pravni prednici nisu imali razloga sumnjati u savjesnost / poštenje posjeda k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti im se propust da izvrše uvid u zemljišnu knjigu u takvim okolnostima može stavljati na teret, u smislu da im nije moglo ostati nepoznato da je kao zemljišnoknjižna vlasnica k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], upisana tuženica.
16. Pod stavkom 30. obrazloženja prvostupanjske presude je dana ocjena izvedenih personalnih dokaza, koja je zadržana za sud, a koja je logična i životna (ispašom koza na „bentu“ ribnjaka uz dopuštenje pravnih prednika tužiteljice ne dovodi se u pitanje kvaliteta posjeda pravnih prednika tužiteljice, a nastavno niti tužiteljice), zbog čega drugostupanjski sud ne nalazi potrebnim odgovarati na žalbene navode u dijelu u kojem tuženica daje svoju ocjenu istih dokaza.
17. To što su druge osobe i za druge nekretnine vodile sporove u kojima su uspjele zadržati svoje nekretnine na samoj granici između ribnjaka i “benta“ (P-1618/2015 / Gž-381/2016) bez utjecaja je na odluku pod stavkom I. izreke pobijane presude, s obzirom da pravomoćna presuda iz postupka P-1618/2015 nije dokaz o činjenicama u predmetnoj postupku niti o pravnom odnosu tužiteljice i tuženice koji je predmet spora u ovoj parnici.
18. Kako tuženica ne navodi konkretne povrede i propuste koje je po njoj prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o troškovima u dijelu kojim je odbijen njen zahtjev, već se samo poziva na zakonsku formulaciju o povredama zbog kojih se i ta odluka može pobijati, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to odluka o troškovima u dijelu stavka II. izreke kojim je odbijen zahtjev tuženice ostaje neizmijenjena.
19. Neosnovano tužiteljica osporava odluku o troškovima u dijelu stavka II. izreke kojom je odbijen njezin zahtjev za naknadu troškova prvostupanjskog postupka (određeno da sama snosi svoje troškove).
19.1. Naime, neovisno o tome što se tužiteljica prije pokretanja predmetne parnice obratila tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora, što tuženica nije pristala na ponuđenu nagodbu, posljedično čemu je pokrenuta predmetne parnica sa istim pretendiranim pravom tužiteljice – upisati se u zemljišnu knjigu kao vlasnica k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] uz istovremeno brisanje sa imena tuženice, tužiteljica (niti njezin pravni prednik) iako je mogla i bila je dužna, nije pokretala postupak u vrijeme kada je kao vlasnici predmetne nekretnine bila upisana prednica tuženice (ZF, rođena P), koju je tuženica naslijedila 1993. godine.
20. Prvostupanjski je sud pravilno zaključio da bi dužnost tuženice naknaditi trošak predmetnog postupka tužiteljici prema odredbi članka 154. stavku 1. ZPP-a za tuženicu (umirovljenicu, u dobi od 71 godina), kao upisanu vlasnicu k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi bio nerazmjeran financijski teret uz ograničenje prava na pristup sudu, odnosno da su u okolnostima konkretnog slučaja u pronalaženju rješenja o svrsishodnoj, racionalnoj i pravednoj rasporedi troškova, neovisno kako pravila o troškovima glase, ostvareni razlozi za odstupanje od primjene odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a i određivanje da svaka stranka svoj trošak postupka (članak 154. stavak 4/1. ZPP-a).
21. Stoga, nije u pravu tužiteljica kada tvrdi da joj je tuženica dužna naknaditi trošak postupka (2.631,28 eura /list 125./) jer da je ona i tijekom postupka bila spremna s tuženicom sklopiti nagodbu (što ne proizlazi iz sadržaja predmeta), u kojem slučaju ne bi potraživala troškove od tuženice, uključujući i trošak očevida i geodetskog vještačenja (381,28 eura), bez kojeg nije bilo moguće utvrditi odlučne činjenice za donošenje meritorne odluke.
22. Zahtijevani trošak predmetne žalbe pada na teret tužiteljice jer nije uspjela sa žalbom.
23. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Garešnici poslovni broj P-971/2021-34 od 5. travnja 2024. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tuženici i tužiteljici, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I. i II., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak III.).
U Zagrebu 14. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Nika Grospić Ivasović
