Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7453/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog BJ, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. točke 1. i točke 3. i stavka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), odlučujući o žalbi okrivljenog BJ, podnesenoj po branitelju Aleksandru Vlaisavljeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Sv. Ivanu Zelini, broj: Pp-292/2024-35 od 20. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okrivljenog BJ, a po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 207., Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), preinačuje se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljeni BJ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađa se od optužbe
da:
bi u svojstvu investitora, u periodu od 1. ožujka 2022. godine do 5. rujna 2022. godine, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u Svetom Ivanu Zelini, Zagrebačka ulica 61, bez građevinske dozvole izvodio radove rekonstrukcije stambene građevine i garaže te nastavio s građenjem nakon službene obustave građenja,
dakle, gradio bez pravomoćne građevinske dozvole, čime je počinio povredu odredbe čl. 106. st.1. Zakona o gradnji ( NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19),
time počinio prekršaj iz čl. 162. st. 1. toč. 3. Zakona o gradnji ( NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), kažnjiv po čl. 162.st. 3. istog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljeni BJ je proglašen krivim i kažnjen novčanom u iznosu od 5.900,00 (pettisućadevetsto) eura, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o gradnji, a oslobođen je od optužbe, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, zbog prekraja iz članka 162. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o gradnji, a koji prekršaji su opisani u izreci.
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura.
3. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih osnova navodeći, između ostalog, da činjenični opis djela nije podvediv pod biće djela te da je optužni prijedlog neprecizan i nejasan, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), ocijenio je da je pobijanom presudom povrijeđeno prekršajno materijalno pravo iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo, na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, kao i u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude, nije prekršaj, a na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Naime, odredbom članka 2. Zakona o gradnji propisano je da se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na gradnju nove građevine na odgovarajući način primjenjuju na rekonstrukciju, dok je odredbom članka 162. stavka 1. točke 3. i stavka 3. istog Zakona propisano da će se kazniti pravna osoba u svojstvu investitora i investitor fizička osoba ako pristupi građenju bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole ili ne gradi u skladu s tom dozvolom, Međutim iz činjeničnog opisa navedenog pod točkom I. izreke prvostupanjske presude, kao niti iz optužbe, kako je formulirana, nije jasno što se konkretno okrivljeniku stavlja na teret da je kritične zgode radio, odnosno nije razvidno je li se u konkretnom slučaju uopće radilo o radovima koji se mogu smatrati rekonstrukcijom građevine te je li, s obzirom na iznimke propisane Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, ako se i radilo radovima koji se mogu podvesti pod rekonstrukciju, za tu vrstu rekonstrukcije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno tek iz obrazloženja optužnog prijedloga proizlazi za kakvu je građevinu okrivljenik imao ishođenu dokumentaciju za građenje te je također navedeno i koje je radove rekonstrukcije građevine i garaže izvodio, a da za to nije ishodio pravomoćnu građevinsku dozvolu. Slijedom navedenog, nisu jasno navedena bitna obilježja prekršaja za koji se okrivljenik optužuje, odnosno činjenični opis djela nepotpun je i nerazumljiv i iz njega ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja te je nejasno o kojoj radnji okrivljenika je riječ, a da je zabranjena, odnosno izreka prvostupanjske presude pod točkom 1. je bez konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno određenog načina postupanja okrivljenika protivno citiranoj zakonskoj odredbi.
8. Potrebno je istaknuti da je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica, sadržanih u činjeničnom opisu, pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, a što u konkretnom slučaju uključuje i točno navođenje radnje, odnosno konkretiziranje načina počinjenja prekršaja, djelo, na način kako je opisano, nije prekršaj.
9. Imajući u vidu da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, tužitelj, a ni prvostupanjski sud više ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, konkretiziranjem radnje počinjenja prekršaja, trebalo je okrivljenika, uz primjenu članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, za djelo opisano u izreci, osloboditi od optužbe, jer djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.
10. Slijedom navedenog, ovaj je sud prvostupanjsku presudu u pobijanom djelu preinačio, u skladu s odredbom članka 207. Prekršajnog zakona, uslijed koje odluke troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
11. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 14. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Sesvetama, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
