REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Poslovni broj: Pn-29/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Predragu Trutinu, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku VG, odvjetniku u [adresa], radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene dana 2. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Predraga Trutina, odvjetnika u [adresa], te punomoćnika tuženika VG, odvjetnika u [adresa], dana 13. listopada 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužiteljici ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], neimovinsku štetu u iznosu od 1.200,00 eur zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude do potpune isplate po stopi koja se na dosuđeni iznos, sukladno odredbi članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 114/2022 ), kojim je izmijenjena odredba članka 29. stavka 2. ZOO („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 ) određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

II. U preostalom dijelu, preko iznosa od 1.200,00 eur do iznosa od 3.902,05 eur ( za iznos od 2.702,05 eur) tužbeni zahtjev tužitelja se odbija kao neosnovan.

III. Dužan je tuženik ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe nadoknaditi tužiteljici ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], imovinsku štetu zbog uništene odjeće u iznosu od 132,72 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na ovaj iznos teku od dana donošenja prvostupanjske presude do potpune isplate po stopi koja na dosuđeni iznos, sukladno odredbi članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 114/2022 ), kojim je izmijenjena odredba članka 29. stavka 2. ZOO („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 ), određuju se za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

IV. Dužna je tužiteljica ĐG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] nadoknaditi tuženiku ĆG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Dr [adresa], u roku 15 dana, troškove parničnog postupka u iznosu od 307,00 eur, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos teku od dana donašanja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje se za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 16. kolovoza 2022. u bitnom navodi se kako je dana 12. kolovoza 2022. tužiteljica doživjela napad psa u vlasništvu tuženika, koji ju je bez ikakvog razloga napao. Povodom toga događaja protiv tuženika je pokrenut prekršajni postupak te je isti proglašen krivim. Nakon napada na tužiteljicu istoj je pružena liječnička pomoć u DZ Makarska. Tužiteljica je pretrpjela ogroman strah zbog napada tuženikova psa, koji je iz pasmine velikih pasa te se u trenutku napada jako preplašila za svoj život.

Tužiteljica je pretrpjela strah, koji se manifestirao u primarnom i sekundarnom obliku, dakle, strah tijekom napada i nakon napada vrlo jakog intenziteta, koji je trajao sve do narednog dana, strah srednjeg intenziteta od eventualnog ponovnog napada toga istog psa koji gotovo bez valjanog nadzora svakodnevno šeće po gradskoj plaži i prilazima istoj, kao i strah od uspjeha u liječenju višestrukih otvorenih rana podlaktice i povreda potkoljenice, koji je trajao sve do oporavka (izlječenja) tužiteljice, te veoma dugog straha blažeg intenziteta koji je nastavno pristupan i danas i to osobito kada se tužiteljica mora sama uputiti u grad ili na plažu, a posebno na i u blizini štetnog događaja, te u noćnim satima i svim uvjetima slabe vidljivosti, zbog čega se ista budi noću proživljavajući slike krvoločnog napada psa tuženika, a što će vjerojatno proživljavati čitavog života. Stoga s ovog vida štete potražuje iznos od 10.000,00 HRK. Tužiteljica je trpjela bolove jakog i intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 30 dana, te slabog i intenziteta u trajanju dodatnih 60 dana, a povremene bolove slabog intenziteta trpi i danas, osobito kod vremenskih promjena, a s ovog vida štete potražuje iznos od 11.900,00 HRK. Zbog nanesenih ožiljaka tužiteljica trpi duševne boli zbog narušenosti pa s ovog vida štete potražuje iznos od 2.500,00HRK. Za vrijeme liječenja kao i nakon završenog liječenja u duljem vremenskom periodu tužiteljica je trpjela duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti te joj je bila potrebna svakodnevna pomoć za obavljanje gotovo svih stvari što se procjenjuje na 20% pa s ovog vida štete potražuje iznos od 15.000,00 HRK.

Zbog mnogobrojnih otvorenih rana tužiteljica je mnogo krvarila te je uništila odjeću, pa po pravičnosti potražuje iznos od 1.000,00 HRK.

2. U odgovoru tužbu tuženik je naveo kako se protivi tužbenom zahtjevu tužiteljice, predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije u cijelosti te da obveže tužiteljicu da tuženiku nadoknadi troškove postupka. Tuženik je kritičnog dana, kao što to radi i svakog drugog dana, šetao svog psa, te je bio na putu kući, spuštajući se kod hotela 'Meteor' s ulice Đ ĐGM prema pothodniku kojim dolazi do svoje kuće u neposrednoj blizini pothodnika, vodeći čitavo vrijeme svog psa na povodcu. Baš na tom mjestu, na nizbrdici kod Šumarije 'Makarska', stajala je tužiteljica sa još dvije gospođe, otprilike njezinih godina, te su razgovarali. U trenutku kada se mimoilazio s njima, što tuženik nije pravovremeno mogao uočiti, s obzirom da su mu njih tri zaklanjale pogled, pas kojeg je tužiteljica držala na povodcu, pretpostavljeno miješane pasmine težine cca 50 kg, izletio je iza leđa tužiteljice i skočio je na psa tuženika koji je pak u samoobrani onda također skočio na tog psa kojeg je držala tužiteljica, tužiteljičin pas je u tom naglom i neočekivanom nasrtaju na psa tuženika povukao tužiteljicu te je ona pala na pod i psi su se tu "dohvatili", a sve zajedno je trajalo svega par sekundi, te tuženik ne zna uopće koji je od dva psa ugrizao tužiteljicu, jer se sve zajedno desilo 'u trenu' i tuženik je bio zaokupljen time da umiri i obuzda svog psa, koji je reagirao na napad tužiteljičinog psa, ali zna da je ozljede potkoljenice zadobila uslijed toga što ju je njezin pas povukao i tako bacio na pod, kao što je i tuženik kritičnog događaja zadobio ozljedu leđa uslijed toga što je njegov pas naglo i neočekivano povukao povodac kojim ga je držao, onda kada je na njega skočio tužiteljičin pas. Inače je isti pas kojeg je kritičnog dana vodila tužiteljica, u tri navrata prije ovog događaja, napadao psa tuženika.

Pas tuženika Ć, pasmine srednjeazijski ovčar, inteligentan je, karakteran i smiren pas, koji ne laje bez razloga, niti napada bez razloga, bilo druge pse, bilo ljude, ali se brani kada je napadnut. AG dr. vet. med. vodi računa o zdravlju tuženikovog psa te isti može posvjedočiti o osobinama pasmine i o karakteru psa tuženika, kao i o činjenici da je isti pas dresiran i socijaliziran, a uostalom tuženik psa drži u dvorištu svoje kuće u [adresa] koju ljeti iznajmljuje turistima te nikada nije bilo niti najmanjih problema radi navedene činjenice.

Radi svega navedenoga tuženik ističe prigovor doprinosa oštećenika vlastitoj šteti iz čl. 1092. st. 1. i čl. 1106. ZOO. Što se tiče visine tužbenog zahtjeva po različitim osnovama temeljem kojih tužiteljica potražuje tamo navedene novčane iznose, isti su iznosi zatraženi u visini koji su nerazmjerni okolnostima slučaja te su nespojivi s naravi i svrhom pravične novčane naknade. Iz Dokumentacijskog lista pregleda u ambulanti na dan 12.08.2021. priloženog uz tužbu, proizlazi da su svi bitni parametri pregledani kod tužiteljice na sam dan kritičnog događaja normalni i bez poremećaja, stanje svijesti disanje i krvotok te da tužiteljica ne trpi nikakvu bol, dok je iz Pisma liječniku od 01.09.2021. razvidno da su 13.08.2021. propisani antibiotici koji sprječavaju infekciju, dok nisu propisani lijekovi za ublažavanje bolova niti lijekovi za smirenje, što bi bilo za očekivati da su istiniti navodi tužbe o pretrpljenom strahu i bolovima. Iz navedenoga se dade zaključiti kako su navodi tužiteljice o pretrpljenom strahu i bolovima neosnovani, budući da o tome, osim paušalnih navoda tužiteljice, nema nikakvog traga u medicinskoj dokumentaciji u spisu. Što se tiče smanjenja životne aktivnosti u tužbi se navodi da bi tužiteljica s tog osnova trpjela duševne boli za vrijeme trajanja liječenja i u duljem vremenskom periodu nakon završenog liječenja, što već samo po sebi navodi na zaključak da kod tužiteljice nije zaostala trajno smanjena životna aktivnosti ni u kojem postotku, da se dakle radi o smanjenju životne aktivnosti u ograničenom, kraćem trajanju, u kojem slučaju je stajalište sudske praske da oštećeniku ne pripada pravična novčana naknada iz jednostavnog razloga što, ako nema smanjenja životne aktivnosti nema ni duševnih boli radi smanjenja životne aktivnosti. Što se tiče duševnih boli zbog narušenosti, tuženik smatra da se kod činjenice da su tužiteljici na podlaktici postavljena 2 šava, koja veći dijelom godine nisu uopće vidljiva (jer su pokrivena odjećom), ne radi o takvom stupnju naruženosti radi kojeg bi tužiteljica trpjela duševne boli. Osporava se na koncu potraživanje tužiteljice s osnova imovinske štete, jer da joj je kritičnog događaja uništena odjeća vrijednosti 1000,00 HRK, kao paušalno i bez navođenja ikakvih dokaza na temelju kojih bi se navedena činjenica mogla utvrditi.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom potvrde o prijavljenom događaju MUP, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska Broj: 511-12-29-02/2-74-108/2021 od 18. kolovoza 2021., pismo liječniku " [adresa], 1. rujna 2021.", dokumentacijski list pregleda ambulanti, putovnice za kućne ljubimce, fotografije na listu 44 spisa, potvrde o zdravstvenom stanju životinje, fotografija na listu 54 spisa, fotografije na listu 58 spisa, e-mail od 7. veljače 2024 i 14. veljače 2024., dopisa upućenog od stane pun. tuženika VET VISION Specijalistička veterinarska praksa Split dana 7. veljače 2024., upute NZIZ o postupanju u slučaju ugriza životinje, email od 20. veljače 2024., povijesti bolesti od 25. listopada 2019., fotografija na listu 74 spisa, vještačenjem po sudskom vještaku za psihijatriju Nikoli Sikirici te pregledom njegova nalaza i mišljenja, saslušanjem tužiteljice, tuženika i svjedoka ĆGM, PG i HG.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete povodom štetnog događaja, odnosno ugriza psa u vlasništvu tuženika dana 12. kolovoza 2021.

6. Među strankama je sporna odgovornost za nastalu štetu, postavljen je prigovor podijeljene odgovornosti, a također je sporna i visina štete.

7. Radi utvrđenja odgovornosti za nastalu štetu sud je izveo dokaz pregledom dokumentacije koja prileži spisu te saslušanjem stranaka i svjedoka ĆGM, PG i HG.

8. Uvidom u potvrdu o prijavljenom događaju PP [adresa]-02/2-74- 108/2021 od 18. kolovoza 2021., utvrđeno je da su djelatnici PP Makarska u 20:15 sati zaprimili telefonsku dojavu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Splitsko-dalmatinske županije Ispostava Makarska kako je u [adresa] pas ugrizao jednu žensku osobu, ĐG, nanijevši ozljede. Postupajući po zaprimljenoj dojavi, provedeni su izvidi te protiv vlasnika pasa ĆG podnesen je obvezni prekršajni nalog protiv javnog reda i mira zbog neopreznog držanja psa.

Iz Pisma liječniku utvrđeno je da je ĐG zadobila ugrizne rane uslijed napada tuđeg psa i da su postavljena dva šava.

Iz Dokumentacijskog lista pregleda u ambulatni za ĐG od 12. kolovoza 2021. razvidno je da je ista pregledana, da je imala višestruke otvorene rane podlaktice, površinske rane potkoljenice uslijed ugriza psa, te su postavljena dva šava na najveće rane na lijevoj podlaktici.

Uvidom u putovnicu za kućne ljubimce utvrđeno je da je OG vlasnica psa V, mješanca, rođenog 2018. te je njegova fotografija priložena listu 44. spisa. Tuženik je dostavio fotografiju unuke tuženika sa psom, za kojeg navodi da je pas kojeg je šetao koada se dogodio štetni događaj i ta fotografija prileži spisu na listu 58 spisa.

Uvidom u povijest bolesti Specijalističke veteriarske prakse Vet Vision utvrđeno je da je pas upućen iz [adresa] jer povremeno šepa na stražnje noge, bolno reagira na artikulaciju kukova te je izvršena sedacija psa težeg od 30 kg i ortopedski pregled.

9.1. Tužiteljica u bitnom je navela kako je toga dana šetala psa kojeg je vlasnica njezina kćer UG, šetala ga je u blizini hotela Meteor. Susrela je gđu. VGM, zastala s njom popričati i tada je na parkingu hotela Meteor vidjela čovjeka sa velikim psom. Od prije je čula da se radi o opasnom psu te je htjela izbjeći susret, pa se pozdravila sa ĆGM i krenula sa svojim psom. U tom trenutku bila je okrenuta leđima te se samo našla na podu i taj pas je bio iznad nje. Podigla je ruku ispred lica da bi se obranila i zaštitila lice i tada je pas ugrizao za ruku. Navodi kako se njezin pas u tom trenutku nalazio iza nje i on je samo stajao. Ona se podigla i odmaknula se, tada je došla gospođa ĆGM, a u tom trenutku je i HG bio na balkonu, gdje je došao vidjeti što se dešava. ĆGM i ona su poslije otišle u dvorište HG i on je donio zavoje. Poslije je došla njezina kćerka UG te su tužiteljica, ĆGM i VG otišle na Hitnu pomoć Doma zdravlja Makarska, gdje joj je i pružena pomoć. Navodi kako su joj očistili ranu i zašili, misli da je bilo 2 šava i dali su joj terapiju protiv tetanusa. Poslije je svaki drugi dan i tako 20 dana išla na previjanje rane kod svoje doktorice. Navodi kako je njezin pas mješanac labradora i misli terijera, nije sigurna, dok je pas tuženika veliki, ne zna koje je vrste, ali sigurno je imao preko 70 kg i bijelo žute je boje. Štetu potražuje s osnove straha zato što se od tog trenutka boji da će se ponoviti napad psa, naime ona i dalje šeta psa, ali kada vidi da se približava neki veći pas odmah radi distancu.

U napadu psa uništena joj je majica i kratke hlače koje je tada imala na sebi, samu visinu štete ne može procijeniti, ali napominje da se nije radilo o nekoj marki. Na poseban zahtjev pun. tužiteljice, tužiteljica pokazuje rane zadobivene u napadu te sud neposrednim zalaženjem utvrđuje kako su vidljivi ožiljci za koje tužiteljica navodi da su nastali tijekom napada psa te tužiteljica navodi da joj nije svejedno što na ruci ima vidljive ožiljke te da joj isti predstavljaju nelagodu.

Tužiteljica je navela da sredstva za smirenje i bolove joj je prvo dao njezin zet, koji je po zanimanju stomatolog te joj je dao Brufen, a drugi dan joj je lijekove prepisala njena doktorica i to također Brufene i nešto za smirenje, a tablete joj je prepisala zato što je bila nervozna, a inače ima problem sa želucem, a tada se sve aktiviralo. Neko vrijeme nakon napada znala je sanjati napad psa i kako leži na podu, tada bi se budila u znoju. Svoj strah je procijenila sigurno od 8 – 10, s time da je 1 najniži strah. Istaknula je da je psa vodio ovdje prisutni tuženik. Njen pas je sigurno trećinu veličine psa tuženika, odnosno pas tuženika je barem 60 kg teži od njenog psa. Iskazala je da je na fotografiji koja prileži spisu na listu 44. spisa slika njezinog psa, dok je pas tuženika bio sličniji psu prikazanom na listu 54 nego onom na listu 74. spisa i otprilike je bio te veličine. Njezin pas je socijaliziran te da nikada nije bilo problema glede njenog psa niti sa susjedima niti sa drugim psima.

Navela je da se sve desilo navečer, tada njen doktor nije radio, zato joj je zet i dao lijekove, a drugi dan joj je doktor prepisao lijekove protiv bolova i dao joj je nešto za smirenje. Šavovi su joj skinuti nakon 7-8 dana, tada ju je isto boljelo, ali nije bilo nekih infekcija. Tuženika je i prije znala vidjeti kako šeta psa, ali tada nije bila sa svojim psom. Psa osim nje zna izvoditi njezina kćer, zet i ponekad unuka.

Pojasnila je da kada je vidjela da se približava tuženik sa psom, ona se pozdravila sa gđom. ĆGM, u tom trenutku okrenula joj je leđa, nije vidjela kako dolazi pas, no odmaknula se možda 5-10 metara, kada ju je pas tuženika bacio na pod.

9.2. Tuženik u bitnom je naveo kako je tom prigodom šetao sa psom, vraćao se kući i blizu hotela Meteor vidio je 3 gospođe kako stoje ispred šumarije i pričaju. Tada nije na njih obraćao pažnju. Začuo je da je pas zalajao i vidio je da je pas tužiteljice potrčao prema njemu i tek se njegov pas zaletio prema psu tužiteljice, na što ga je on trznuo sa povodcem i psi se nisu niti sastali. Kako je pas tužiteljice istu povukao ona je pala i pala joj je papuča.

Poslije je psa odveo kući i vratio se, no nitko nije bio tamo, vidio je HG, on mu je rekao da su svi otišli na hitnu. Tuženik navodi kako je otišao na hitnu, došao do tužiteljice, ona mu je rekla da nije ništa opasno i zahvalila mu je što je došao na hitnu. Napominje da prije ove prigode njihova dva psa su se već sreli, tada je psa šetala unuka tužiteljice i svaki put bi se pas tužiteljice zaletio u njegovog psa. Napominje da njega nitko nije zvao, nego je sam otišao na hitnu, tamo je već bila policija i rekla je da će biti podnesena prekršajna prijava i da će morati oboje ići na policiju, on ih je pitao kolika će biti kazna, oni su mu rekli oko 300,00 kn i tada je rekao da se za ništa ne tereti tužiteljica, već da će on sve platiti.

Na poseban upit suda da pojasni kako je došlo do ozljede tužiteljice tuženik je naveo da on ne zna kako se tužiteljica ozlijedila, ali da nije došlo do ugriza, jer da je došlo do ugriza, hitna bi morala obavijestiti HZZO, koji bi morao obavijestiti veterinara da vidi ugriz i pogleda pse, a što se u ovom slučaju nije desilo. Možda je tužiteljicu i ugrizao njezin pas. I pas tužiteljice i njegov pas su bili na povodcu.

Iskazao je da na listu 54. spisa nije prikazana pasmina koje je bio njegov pas, već je njegov pas prikazan na fotografiji koja prileži listu 58 spisa. Nadalje je naveo da se njegova žena bavi turizmom, da iznajmljuje 5 dvokrevetnih soba, a da se pas cijelo vrijeme nalazio tamo te da nikada osim ovog postupka nije bilo nikakvih drugih problema. Njegov pas je bio srednjoazijski ovčar, a ne zna za drugi naziv tu pasminu, pa tako mu nije niti poznat naziv azavak.

9.3. Svjedokinja ĆGM iskazala je kako se predmetni događaj dogodio početkom 8. mjeseca, negdje oko 19,30 - 20,00 navečer, u blizini hotela Meteor. Susrela je tetu ĐG, s njom je bio njezin pas V, koji je bio na povodcu. One su pričale, kada je teta ĐG vidjela tuženika sa njegovim psom, a koji je također bio na povodcu i tada joj je rekla da mora ići, jer da zna za tog psa. U tom trenutku psi su zalajali i zaletjeli se jedna prema drugom, tada je teta ĐG i vlasnik drugog psa pokušali odvući psa na drugu stranu, ali ovdje tuženik nije mogao kontrolirati svoga psa, ona je samo vidjela da je njegov pas bio iznad tete ĐG, a ona da je ležala na leđima u krvi. Sam ugriz nije vidjela, nego je samo vidjela da se pas tuženika nalazi iznad tete ĐG. Tuženik je potom odvukao svog psa, one su otišle u dvorište susjedne kuće, nazvala je kćer gđe. ĐG i pokušali su zaustaviti krvarenje, jer je rana jako krvarila. Potom je došla kćer i oni su svi otišli na hitnu, a tamo je došao i tuženik i policija. Ne može se sjetiti da li se tuženik obratio gospođi ĐG. Zna da je on razgovarao s njima, ali se ne može sjetiti da li je tu bila i tužiteljica. Napominje da ne zna mnogo o psima, ali zna da je tuženik imao jako velikog psa i da ga nije mogao kontrolirati i ona se bojala psa. Psa tužiteljice poznaje, jer je i prije bila u njihovoj kući i njega se ne boji. Pas tužiteljice je otprilike trećinu do polovice psa tuženika. Fotografija psa koja prileži spisu na listu 44 prikazuje A, odnosno o psu tužiteljice. Iskazala je da pas u vlasništvu tuženika nije izgledao kao niti jedan od pasa čije fotografije prileže listu 54. i listu 74. spisa, ali svojom veličinom je bio sličniji psu koji je prikazan na slici koja se nalazi na listu 54 spisa.

Navela je da gđe. ĐG bila totalno izbezumljena. Pojasnila je da prije susreta pasa ona i gđa. ĐG su se taman bile pozdravile i da je ona krenula, ali već u par sekundi se dogodio sukob pasa, da je sve trajalo jako kratko i sve je bilo vrlo intenzivno. I pas i tužiteljica bili ispod psa tuženika. Prije napada lajala su oba dva psa, a nakon napada pas se skroz umirio i više nije lajao.

9.4. Svjedokinja PG, supruga tuženika, iskazala je kako nije bila prisutna tom prilikom, a sjeća se da kada je suprug došao kući da je samo rekao da je pas napao pasa i tada je otišao na hitnu. Zna da je došlo do naleta psa na psa, ali ne zna točno koji pas je napao kojeg psa. Ranije, znala je i ona sa svojim suprugom šetati psa i tada su viđali tog drugog psa, tada ga je šetala jedna djevojka i tada je pas uvijek bio pušten. Navodi kako je njihov pas uvijek bio vezan. Tim prilikama, a to se desilo otprilike 3 – 4 puta, taj drugi pas bi uvijek počeo lajati i išao bi prema njihovom psu, tada bi ona počela vikati na tog psa, a ĆG bi njihovog psa odveo u drugom smjeru. Njihov pas nije lajao niti skakao, ponekad bi se zategnuo lanac, ali bi uvijek slijedio ĆG i do sukoba ne bi došlo. Navodi kako joj je tuženik rekao da je na hitnoj vidio ženu, da su joj zavili ranu, da je bila i policija te da je protiv njega bio vođen prekršajni postupak i da je on platio kaznu, misli 130,00 kuna. Njihov pas je bio velik, imao je oko 50 kg, a bio je visok malo manje od 1 metra. Ne može precizirati koje je bio pasmine, oni su ga zvali P. On je bio dobar pas, bio je miran, nije lajao i uvijek je dobro reagirao na druge ljude. Oni se bave turizmom, preko ljeta imaju goste i nikada s njim nije bilo nikakvih problema. Navela je da se pas zove Ć i da se sada nalazi u Bosni, tamo su ga poklonili nekome i to u studenom ili prosincu te godine kada se sve to desilo. Psa su držali u dvorištu kuće u kojoj živi, tu kuću iznajmljuje gostima, ima 10 kreveta. Gosti se nikada nisu žalili na psa, oni su ga mazili. Iskazala je da je psa voljela, ali on je nabavljen više radi njezinog supruga, budući je on bolestan i treba puno šetati i zato je nabavljen pas. Pas koji je predmetnom ovog postupka je drugi pas kojeg su imali, a sada imaju trećeg, to je manji pas. Navela je da je na fotografiji na listu 58 spisa pas o kojem se vodi predmetni postupak i da je na fotografiji sa njezinom unukom, ta fotografija je snimljena te iste godine, možda u 6. ili 7. mjesecu.

9.5. Svjedok HG iskazao je kako živi preko puta Meteora, na prvom katu kuće. Čuo je veliku viku, i tada je izašao na svoju terasu. Vidio je ĐG kako se naslonila na njegovu ogradu, jedna ruka joj je bila skroz krvava, a s drugom rukom držala je psa. Pitao je što joj se dogodilo, rekla je da ju je ugrizao pas od ĆG. Navodi kako inače poznaje i ĐG i ĆG, spustio se u dvorište, ponio rakiju i ručnik, pustio ih je u dvorište, očistio ranu s rakijom i zavezao ruku. Rekao joj je kako je potrebno da ode na hitnu, budući je rana jako krvarila i sve je bilo puno krvi. Ona je rekla da će po nju doći njena kćerka, koja je kasnije i došla i odvezla ju je autom. Sam sukob psa dogodio se par minuta nego što je izašao na terasu i taj sukob nije vidio, vidio je ĐG kako dolazi i naslanja se na njegovu ogradu, a vidio je i ĆG kako odlazi, no nije vidio njegova psa. Kada je vidio ĐG vidio je da je njen pas vezan na povodcu i da ona drži taj povodac. Navodi kako je ĆG uvijek imao velike pse, a kada mu se je pokazala fotografija na listu 58 spisa, nije se mogao sjetiti da li je to taj pas, misli da je bio tamniji od onoga na slici, ali je sigurno bio velik pas i imao je 30 kila i bio je visok oko 30-40 cm. Kad god je vidio ĆG da šeta psa, on bi ga vodio na povodcu. Mislim da je veći pas od tuženika od onog od gđe. ĐG i da je njezin pas bio sigurno 10 kg lakši od psa od ĆG. Gđa. ĐG je bila sva preplašena, jako joj je curila krv, sve oko nje je bilo krvavo i on joj je rekao da mora ići na hitnu. Naveo je da je on bio lovac, imao je pse 40 godine, ali njegovi psi su bili manji, to su bili lovački psi i oni su bili dresirani, on znam dosta o psima. ĆG je često govorio da zašto drži tako velikog psa.

10. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice, kao i iskazu svjedoka ĆGM i HG, budući su njihovi iskazi u bitnim dijelovima suglasni, kao i što su suglasni ostalim dokazima u postupku.

Sud nije poklonio vjeru iskazu tuženika, budući je isti sam sebi proturječan i u suprotnosti je sa navodima iz odgovora na tužbu, a također je proturječan dokumentaciji koja je priložena spisu te iskazima preostalih svjedoka, prvenstveno iskazu svjedokinje ĆGM, koja je bila prisutna u trenutku sukoba psa. Naime, u odgovoru na tužbu navedeno je da je pas tužiteljice napao psa tuženika, te da nije razvidno kako je tužiteljica zadobila ozljede, da ju je možda ugrizao i njezin pas. U iskazu danim pred sudom tuženik je iskazao da se psi se nisu niti sastali te da je pas tužiteljice istu povukao ona je pala i pala joj je papuča. Nadalje navodi da do ugriza nije niti došlo, a što je suprotno medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu. Naime, i iz Pisma liječniku i iz Dokumentacijsog lista pregleda u ambilatni proizlati da je ĐG zadobila ozljde uslijed ugriza psa.

Također je tuženik naveo da je vratio na mjesto gdje se je sve dogodilo, pa je nejasno zašto bi se tamo vratio ako do sukoba psa nije došlo. Isto tako tuženik je u svom iskazu i u odgovoru na tužbu naveo da je pred policijom priznao sve, te je neživotno i nelogično da bi itko priznao krivnju u prekšajnom postupku ukoliko za nešto nije kriv. Ovaj sud nije pribavio prekršaji spis, budući temeljem odredbe čl. 8. ZPP-a utvrđuje samo sporne činjenice, a tijekom postupka nije bilo sporno da je isti proglašen krivim u prekšajnom postupku, budući je to i sam iskazao u svom iskazu.

Sud također nije poklonio vjeru iskazu svjedokinje PG, budući je ista supruga tuženika i osobno je zainetresirana za ishod postupka. Njezin iskaz je nevjerodostojan u dijelu u kojem je naveo da njihov pas nije lajao niti skakao prilikom susreta sa psom tužiteljice, ponekad bi se zategnuo lanac, ali bi uvijek slijedio ĆG i do sukoba ne bi došlo, budući je razvidno da je riječ o velikom psu, kojeg tuženik nije mogao kotrolirati, a što proizlazi iz iskaza ostalih svjedoka, posebice svjedokinje ĆGM te očito nije riječ o poslušnom psu koji sluša naredbe vlasnika. Sud također nije izveo dokaz saslušanjem veterinara AG, dr. med. vet. i to na okolnost općih karakteristika oba psa. Naime, oba psa su bila liječena kod veterinara AG, no isti se može izjasniti samo o općim karakteristikama ta dva psa, dok nije bio prisutan prilikom štetnog događaja i nema saznanja što se je točno dogodilo. Nitko ne može predvidjeti kako će pas reagirati u točno određenom trenutku, posebice prilikom susreta sa drugim psom te stoga ovaj sud nije izvodio dokaz saslušanjem veterinara. Naime, opće karakteristike psa ne utjeću na nastanak odgovornosti zbog nastale štete, budući iz općih karakteristika psa ne može se sa sigurnošću izvesti zaključak što se je dogodilo u točno određenom trenutku, a što je potrebno utvrditi radi nastanka odgovornosti za naknadu štete povodom štetnog događaja.

11. Dakle, ovaj sud smatra utvrđenim da su tužiteljica i tuženik šetali pse, prilikom susreta tuženik nije mogao kontrolirati svoga psa, koji je napao tužiteljicu i bacio ju na pod. Iako su oba psa kritične prigode bili na podvocu, razvidno je iz iskaza svjedoka i to prvenstveno AGM, da je njegov pas napao psa tužiteljice. Iako je tuženik istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti, tijekom postupka nije uspio dokazati da je pas tužiteljice prvi napao njegovog psa niti je dokazao da doprinio nastanku štete. Naime, isto ne proizlazi iz niti jednog dokaza koji je priložen spisu, slijedom čega je ovaj sud otklonio taj prigovor kao neosnovan, te u cijelosti za štetni događaj drži da je odgovoran upravo tuženik.

12.1. Glede utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz po sudskom vještaku psihijatru.

12.2. Vještak je naveo kako iz dostupne dokumentacije nema elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj doveo do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti. Kod vještačenje ovakvog tipa unatoč nepostojanju dokumentacije o eventualnom psihijatrijskom liječenju tužiteljice u obzir treba uzeti normalno i psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na ovakav stresni događaj, te u tom kontekstu procjenjivati trajanje straha različitog intenziteta. Imajući u vidu sve gore izneseno vještak je mišljenja da je tužiteljica u trenutku traumatskog događaja doživjela primarni strah u trajanju od oko pola minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedeća 3 - 4 dana, te sekundarni strah blažeg intenziteta sljedeća 3 - 4 tjedna. Zaključno je mišljenja da trajnih povreda duševnog integriteta kao posljedice traumatskog događaja i samih zdravstvenih posljedica nije bilo.

12.3. Na ročištu koje je bilo određeno dana 2. rujna 2025. punomoćnik tuženika je prigovorio nalazu i mišljenju navodeći kako je pristran, s obzirom da je intenzitet i trajanje straha procijenio smatrajući da je tužiteljica zadobila ozljede uslijed napada tuđeg i nepoznatog psa, a što zaključuje iz navoda tužbe te pregleda u ambulanti od 12.8.2021. u kojem je to navedeno po kazivanju same tužiteljice, a koju činjenicu tuženik tijekom postupka osporava. Tuženik smatra kako mišljenje vještaka psihijatra dano bez obavljenog kliničkog pregleda tužiteljice, što proizlazi iz samog tog mišljenja, te se ne može smatrati da je isto izrađeno sukladno pravilima struke.

12.4. Pun. tužiteljice nije prigovarao nalazu i mišljenu vještaka te je na ročištu održanom dana 2. rujna 2025. naveo da nema potrebe nalaz i mišljenje dostaviti vještaku na očitovanje.

12.5. Ovakav prigovor tuženika sud nije prihvatio kao utemeljen. Naime, isti nije prigovorio stručnosti istog, već je naveo da se vješto temelji na pretpostavci da je tužiteljicu je ugrizao tuđi pas, kojeg ona nije poznavala. Ovaj sud te prigovore tuženika ocijenjuje kao nelogičnim i neuvjerljivim, budući je tužiteljica zadobila ozljede uslijed ugriza tuđeg psa. Nadalje, daljnji prigovor da je vješto napravljeno bez da je vještak pregledao tužiteljicu sud ocijenjuje kao nerelevantan. Naime, vještvo je sačninjeno oko tri godine nakon štetnog događaja, s time da je vještačenje provedeno po sudskom vještaku, koji je mogao pozvati tužiteljicu na pregled ukoliko je ocijenio da je to bilo potrebno. Spisu je priložena medicinska dokumentacija iz koje je razvidno koje ozljede je tužiteljica zadobila, kao što je razvidan i tijek liječenja, a prije izrade nalaza i mišljenja vještaka na sudu izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice, koji iskaz je vještak imao na raspolaganju prilikom izrade vještva. Prigovorom nije precizirano koje točno okolnosti bi vještak dodatno utvrdio osobnim pregledom tužiteljice, sve uzimajući u obzir težinu ozljeda tužiteljice. Sud smatra da je je stručna procjena vještaka da li je navedena dokumentacija dovoljna za izradu nalaza i mišljenja, odnosno je li je potreban, uz medicinsku dokumentaciju i dodatni pregled tužiteljice, uzimajući u obzir načelo efikasnosti i ekonomičnosti postupka.

12.6. Dakle, ovaj sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan, pravilan i izrađen u skladu sa pravilima znanosti i struke.

13. Odredbom članka 19. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., dalje ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Odredba članka 20. ZOO-a propisuje da obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obećanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira.

Odredbom članka 1046. ZOO propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Odredbom članka 1100. stavak 1. ZOO propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredbom stavka 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

14. Vodeći se medicinskom dokumentacijom tužitelja, te utvrđenjima do kojih je sud došao na temelju medicinskog vještačenja, na način kako je to naprijed navedeno, sud je nedvojbeno utvrdio da je, u konkretnom slučaju, povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 19. u svezi s odredbom čl. 1046. ZOO-a.

Oštećenje tjelesnog i duševnog zdravlja pojavljuje se u obliku pretrpljenog straha, koji nije ostavio trajne posljedice, a na način kako je to naprijed iskazano po vrsti, jačini i trajanju i duševnim bolovima zbog naruženosti način kako je to naprijed iskazano po stupnju i vidljivosti te neugodnostima prilikom liječenja u vidu umanjene kvalitete života tijekom liječenja.

Ovdje je za reći kako pretrpljeni strah i duševne boli naruženosti te neugodnosti prilikom liječenja, nisu prema ZOO-u samostalni oblici povreda prava osobnosti, već kriteriji, odnosno mjerila, koja zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz odredbe čl. 1100. ZOO-a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema naprijed citiranoj odredbi čl. 1100 st. 1. ZOO-a. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je to ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi i to strah, duševne boli naruženosti te neugodnosti prilikom liječenja, koje u smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a predstavljaju kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane satisfakcije za pretrpljenu neimovinsku štetu.

Iz naprijed navedenih dokaza proizlazi da ukupna neimovinska šteta koju je pretrpio tužitelj utužene prigode, po zatraženim osnovama, a izražena u novčanom ekvivalentu iznosi 1.100,00 eur (bolovi: 900,00 eur, duševne boli zbog naruženosti 300,00 eur). Stoga je tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete osnovan do iznosa od 1.200,00 eur, dok je za više zatraženo tužbeni zahtjev neosnovan, slijedom čega ga odlučeno kao u izreci pod točkama I. i II.

15. Tužiteljici je u štetnom događaju oštećena odjeća, a što je utvrđeno iskazom tužiteljice. Naime, tužiteljica je iskazala da joj je u napadu psa uništena majica i katke hlače, ona visinu štete nije mogla procijeniti, ali napomenula je da se nije radilo o nekoj posebmoj marki odjeće. Sud postavljeni zahtjev tužiteljice u iznosu od 132,72 eur za naknadu štete uslijed uništene odjeće smatra primjerenim, odlučujući o istom po slobodnoj ocjeni, sukladno odredbi čl. 223. st. 1. ZPP-a.

16. Temeljem odredbe čl. 29. ZOO-a tuženik je u obvezi platiti i zatezne kamate, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkama I. i III.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 3. ZPP-a i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; dalje Tarifa).

Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a sud utvrđuje da je tuženik uspio sa 67% svog zahtjeva.

Tuženiku je priznata naknada za trošak sastava odgovora na tužbu te pristupa na ročišta održana 18.1.2024. 20.3.2024, 2.9.2025., kako i sastav podneska od 19.2.2024., svaka radnja po 100 bodova, ukupno 500 bodova, odnosno 1.000,00 eur. Kada se uzme u obzir uspjeh tuženika od 67%, to mu pripada pravo na naknadu troška u visini od 670,00 eur, a tome iznosu valja pridodati trošak sudske pristojbe u iznosu od 22,00 eur, dakle ukupno 692,00 eur.

Tuženiku nije priznata nagrada za sastav podneska od 21.2.2024., budući je istim samo dostavio dokumentaciju, odnosno ne radi se podnesku potrebnom za postupak, budući je isto mogao i predati na ročištu.

Međutim, tužitelj je imao trošak vještačenja u visini od 385,00 eur, koji trošak je u svakom slučaju bio potreban te se isti priznaje neovisno o uspjehu u sporu. Stoga, kada se navedeni troškovi stave u omjer, to je tužitelj u obvezi nadoknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u visini od 307,00 eur, slijedom čega je odlučeno kao u izreci pod točkom IV.

Makarska, 13. listopada 2025.

S U T K I NJ A:

Mirjana Urlić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis.