Poslovni broj R1-71/2024-42

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3, Novi Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu tog suda Mariji Karadžole u izvanparničnom predmetu predlagatelja LC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Paula Kiš, odvjetnica iz Zagreba, protiv protustranaka 1. NC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 161, 3. ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. ZC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćnici Vesni Rogulj, odvjetnici iz Zagreba, radi razvrgnuća suvlasništva, 13. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Razvrgnuće suvlasništva na nekretnini stranaka upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 2350/2, kuća br. 37H, [adresa] i dvorište, površine 426 m² i zk.č.br. 2350/7, [adresa], površine 13 m², ukupne površine 439 m², suvlasništvo LC u 72/96 dijela, NC u 6/96 dijela, FC u 6/96 dijela, AC u 6/96 dijela, NC u 3/96 dijela i ZC u 3/96 dijela, provest će se prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim omjerima (civilno razvrgnuće).

II. Nalaže se protustrankama naknaditi predlagateljici trošak ovog postupka u iznosu od 220,66 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica LC podnijela je 25. travnja 2024. prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću u [adresa] s dvorište i to prodajom nekretnine na javnoj dražbi i diobom kupoprodajne cijene prema suvlasničkim omjerima upisanim u zemljišnoj knjizi, obzirom geometrijska dioba nekretnine nije moguća.

2. Podneskom od 7. lipnja 2024. protustranke su se očitovale na prijedlog za razvrgnuće navodeći da se protive prijedlogu za razvrgnuće civilnom diobom, smatrajući da je na predmetnoj nekretnini moguće razvrgnuti suvlasništvo geometrijskom diobom.

3. U svrhu dokazivanja pročitani su i pregledani izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu (str. 3-4), proveden je očevid na licu mjesta (str. 25-27), vještačenje po vještaku građevinske struke (nalaz i mišljenje od 3. listopada 2024., str. 248-385) te je usmeno pred sudom saslušan sudski vještak.

4. Prilikom odlučivanja u ovoj konkretnom predmetu sud je imao u vidu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) kojima je reguliran institut razvrgnuća suvlasništva.

5. Odredbom čl. 47. st. 1. i 2. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno te mu to pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

6. Odredbom čl. 48. ZV-a propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.

7. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a propisano je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako nije glede razvrgnuća vezan u smislu citirane odredbe (čl. 50. st. 1. ZV-a), sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

8. Među strankama nije sporno koja nekretnina je predmet razvrgnuća suvlasništva (nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Također nisu sporni niti suvlasnički omjeri stranaka upisani u zemljišnoj knjizi. Stranke nisu suglasne oko načina razvrgnuća suvlasništva.

9. Tijekom postupka je jasno utvrđeno da ovdje među strankama nije moguće dobrovoljno, već isključivo sudsko razvrgnuće (čl. 48. st. 2. ZV-a). Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije (čl. 48. st. 3. ZV-a).

10. Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama (npr. odredbe Zakona o prostornom uređenju, postojanje parcelacijskog elaborata u slučaju sporazuma stranaka o diobi čestice i sl.), a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako nije glede razvrgnuća vezan u smislu citirane odredbe, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako takva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Navedenu odredbu sud tumači kao obveznu i u pogledu načina sudskog razvrgnuća, i u pogledu redoslijeda propisanih načina.

11. U smislu citirane odredbe sud je prije svega utvrdio, kao što je već i rečeno, da ne postoji valjani sporazum stranaka o načinu razvrgnuća. Nakon toga, u skladu sa čl. 50. st. 2. ZV-a razmotrena je mogućnost geometrijske diobe nekretnine. Predmet razvrgnuća u ovom postupku je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 2350/2, kuća br. 37H, [adresa] i dvorište, površine 426 m² i zk.č.br. 2350/7, [adresa], površine 13 m², ukupne površine 439 m².

12. Očevidom na licu mjesta dana 23. srpnja 2024. utvrđeno je da se u naravi radi o stambenom objektu s dvorištem, odnosno o kući koja se sastoji od 3 etaže - podrum, prizemlje i potkrovlje Navedeno stanje nekretnine na licu mjesta potvrđeno je i opisano i u nalazu sudskog vještaka građevinske struke SC od 3. listopada 2024.

13. Odredbom čl. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23, 127/24) propisano je da je zemljište u smislu tog Zakona dio zemljine površine koji je u katastru označen posebnim brojem i imenom katastarske općine u kojoj leži (katastarska čestica). Sve što je sa zemljištem trajno povezano na površini ili ispod nje, u pravnom smislu, sastavni je dio zemljišta i dijeli njegovu pravnu sudbinu te se sve odredbe ovoga Zakona utvrđene glede zemljišta odnose i na to, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

14. Dakle, predmet razvrgnuća u ovom postupku je nekretnina - katastarska čestica i sve što je s njom trajno povezano na površini ili ispod nje. Geometrijska dioba znači da se od jedne katastarske čestice formira više novih čestica (parcelacija). Parcelacija laički opisano doslovno znači povlačenje ravnih ili izlomljenih crta kojima se na katastarskom planu formiraju nove čestice. Za provođenje parcelacije postoje restriktivna pravila ovisno o tome radi li se o građevinskom, poljoprivrednom, neizgrađenom građevinskom zemljištu i sl. Građevinsko zemljište može se parcelirati samo u skladu s parcelacijskim elaboratom, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, građevinskom dozvolom ili aktom na temelju kojeg je građevina izgrađena, prostornim planovima (čl. 160. Zakona o prostornom uređenju). U postupku razvrgnuća na ta pitanja odgovor daje sudski vještak.

15. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku građevinske struke utvrđeno je da u ovoj konkretnoj situaciji nije moguće razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom. U svom nalazu i mišljenju od 3. listopada 2024. na stranici 27/54 nalaza sudski vještak navodi: "Prema zatečenom stanju na uviđaju održanom 23. srpnja 2024., suvlasničku zajednicu nije moguće razvrgnuti geometrijskom diobom sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96) u skladu sa suvlasničkim omjerima stranaka upisanim u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], jer nije moguća podjela čestica zemljišta i formiranje zasebnih cjelina koje bi odgovarale suvlasničkim omjerima stranaka. Isto tako, iz priložene građevinske dozvole je razvidno da se građevinskom dozvolom Klasa: UP/I-361- 03/2003-017435 Ur. broj: 251-05-35/510-04-15 u Zagrebu od 21.06.2004. godine, pravomoćne 26.07.2004. godine, dozvoljava izgradnja obiteljske kuće s jednim stanom poluugrađenog načina gradnje, katnosti Po+Pr+1k, na zemljištu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]"

16. Na navedeno vještačenje protustranke su podneskom od 7. studenoga 2024. istaknule određene prigovore, u najvećem dijelu prigovarajući utvrđenju da geometrijska dioba nije moguća. Zbog navedenog je sud održao ročišta 31. siječnja 2025. i 12. rujna 2025. na kojima je usmeno saslušao sudskog vještaka. Vještak je na ročištima dodatno pojasnio i obrazložio svoje nalaz i mišljenje. U odnosu na istaknuti prigovor protustranaka koji se tiče mogućnosti geometrijske diobe, vještak je naveo da isti nije osnovan te da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Dodatno je pojasnio da se predmetna nekretnina ne može podijeliti geometrijski na dvije nekretnine sukladno navedenim suvlasničkim udjelima i to iz razloga opisanih na stranicama 27/54 odnosno 28/54 nalaza i mišljenja, a isto je razvidno i iz iskaza površine, kao i utvrđenja prilikom uviđaja kada je utvrđeno da podrum i prizemlje predstavljaju jednu cjelinu neto korisne površine, podrum 39,61 m², a prizemlje 78,95 m², dok površina prvog kata iznosi 64,84 m². Iz iskazanih površina je razvidno da i ako se zanemari činjenica da je građevinska dozvola izdana za izgradnju obiteljske kuće s jedinim stanom poluugrađenog načina gradnje, da način na koji u predmetnoj kući postoje dvije cjeline a koji je detaljno opisan u nalazu i mišljenju onemogućava formiranje posebnih dijelova koji bi odgovarali suvlasničkim omjerima stranaka na bilo koji na čin, pa niti na način da sve protustranke čine jedan suvlasnički dio.

17. Slijedom navedenog sud je utvrdio da geometrijska dioba nekretnine nije moguća u smislu čl. 50. st. 2. i 3. ZV-a. Također, neosnovano protustranke iznose prigovore koji se tiču dva zasebna stana u zatečenoj obiteljskoj kući, jer bi se geometrijskom diobom, kad bi ista bila moguća i dopuštena u ovoj konkretnoj situaciji, mogla dijeliti jedino katastarska čestica, neovisno o tome što je na njoj izgrađeno ili na drugi način trajno spojeno.

18. Kako je stoga utvrđeno da za razvrgnuće suvlasništva u ovoj konkretnoj situaciji ne postoji valjani sporazum stranaka o načinu razvrgnuća, a provedenim dokaznim postupkom je utvrđeno da geometrijska dioba nije moguća, to je u skladu s redoslijedom propisanim zakonom, na temelju čl. 50. st. 4. ZV-a, odlučeno da se razvrgnuće suvlasništva provede prodajom nekretnine na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos da se podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće), kao u t. I. izreke.

19. Odredbom čl. 54. ZV-a propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije, a taj posebni zakon jest Zakon o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23, dalje: ZIP). Odredbom čl. 32. ZIP-a propisano je da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. U postupcima u kojima su sudjelovale stranke sa suprotnim interesima sud će o naknadi troškova odlučiti uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. Stranka je dužna neovisno o ishodu postupka naknaditi drugoj stranki troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se dogodio toj stranki. Sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove. U ostalim slučajevima svaka stranka snosi svoje troškove.

20. Obzirom su u ovom postupku i predlagatelj i protustranke bili suglasni s razvrgnućem suvlasništva, a sporan je bio način na koji će se razvrgnuće provesti, sud smatra da se u smislu citirane odredbe ovaj postupak odnosi na ostvarivanje zajedničkog interesa stranaka. U smislu navedenog sud je odlučio da trošak zastupanja po punomoćnicima svaka strana snosi za sebe, obzirom da nužne troškove u ovom postupku predstavljaju samo troškovi sudske pristojbe, očevida i vještačenja (tako i Županijski sud u Zagrebu u rješenju poslovni broj Gž-2193/2023 od 13. svibnja 2024.), a da nužne troškove snose sukladno svojim udjelima.

21. Predlagateljica je u ovom postupku snosila trošak sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 33,18 EUR (str. 6) te trošak provedenog vještačenja i izlaska sudske komisije na lice mjesta (očevid) u iznosu od 849,48 EUR (str. 19), odnosno ukupno 882,66 EUR. Predlagateljica je suvlasnik nekretnine u 72/96 dijela, odnosno u 75%, dok su protustranke zajedno suvlasnici u 24/96 dijela, odnosno u 25%.

22. U smislu navedenog predlagateljica je dužna snositi 75% nužnih troškova, tj. iznos od 661,95 EUR, a protustranke 25% nužnih troškova, odnosno iznos od 220,66 EUR.

23. Trošak pristupa sudskog vještaka na ročište radi očitovanja na prigovore u iznosu od 62,50 EUR dužne su snositi protustranke, jer su samo one imale prigovore na nalaz vještaka, a koje je sudski vještak sve otklonio dodatnim očitovanjem i u cijelosti ostalo kod svog prvotnog nalaza i mišljenja. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u t. II. izreke.

U Zagrebu 13. listopada 2025.

Sudac:

Marija Karadžole

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju po punomoćnici

2. Protustrankama 1. - 5. po punomoćnici