Poslovni broj: Us I-2787/2023-28

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužiteljice OZČ, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Davoru Spreitzer, odvjetniku u Zadru, Nikole Tesle 12B, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Zagreb, Margaretska 3., OIB: 02958272670, zastupan po opunomoćenici (zaposlenici tuženika) OZ, radi priznavanja prava na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 12. rujna 2025., u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice i opunomoćenice tuženika, dana 13. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Klasa: UP/II-502-04/23-01/104, Urbroj: 338-01-06-05-23-01-04 od 04. listopada 2023.

II.Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područna služba Zadar, Klasa: UP/I-502-04/23-01/03, Urbroj: 338-13-02- 23-04 od 14. srpnja 2023.

III.Priznaje se tužiteljici OZČ, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme korištenja privremene nesposobnosti za rad od 12. rujna 2022. do 18. srpnja 2023. zbog bolesti dg posttraumatski stresni poremećaj – šifra po MKB-10 klasifikaciji F43.1. i trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog doživljaja – šifra po MKB-10 klasifikaciji F62.0, kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, a na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

IV.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana do dana primitka pravomoćne odluke naknaditi tužiteljici trošak ovog upravnog spora u iznosu od 4.442,80 eur dok se odbija kao neosnovan zahtjev za nadoknadu preostalog dijela troška upravnog spora.

Obrazloženje

1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-502-04/23-01/104, Urbroj:

338-01-06-05-23-01-04 od 04. listopada 2023. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužiteljice izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Područne službe [adresa], Klasa: UP/I- 502-04/23-01/03, Urbroj: 338-13-02-23-04 od 14. srpnja 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje), a kojim rješenjem se tužiteljici ne priznaje pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu, kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

2.Tužiteljica u pravodobno podnesenoj tužbi ovome sudu u bitnome navodi kronologiju postupanja u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja te posebno prigovara nalazu, mišljenju i ocjeni liječničkih povjerenstava u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku navodeći da su isti pogrešni, u suprotnosti sa stvarnim stanjem te u suprotnosti s nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Split, Izdvojeno mjesto [adresa], te Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti, a koji su utvrdili da je upravo dijagnoza i privremena nesposobnost za rad kod tužiteljice direktna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Stoga da se tužiteljica opravdano pita kako je moguće, da Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za Mirovinskog osiguranje na temelju iste medicinske dokumentacije donosi nalaze i mišljenje ( vještačenje ) kojima daje pozitivno mišljenje na ostvarivanje statusa i hrvatskog ratnog vojnog invalida i invalidske mirovine, dok Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i to prvostupanjsko tijelo i drugostupanjsko tijelo smatra da na temelju iste medicinske dokumentacije tužiteljica ne ostvaruje i ne zadovoljava kriterije iz čl. 55. st. 2 t. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. U tužbi se nadalje ukazuje u bitnome i na to da niti prvostupanjsko tijelo niti drugostupanjsko tijelo, čije su odluke dovele do pokretanja upravnog spora, uporno ignoriraju činjenicu da se tužiteljica liječi od 1999. godine od katastrofalnih događanja koja su posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Slijedom navedenog tužiteljica traži da se njena tužba usvoji osporavana rješenja ponište te da se tužiteljici prizna pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad po dijagnozama F43.1 i F62.0 u periodu od 12. rujna 2022. do 18. srpnja 2023. (tužbeni zahtjev preciziran na ročištu za raspravu od 12. rujna 2025.).

3.Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da tužba nije osnovana, da je suprotno navodima tužiteljice, činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno odnosno da je pobijano rješenje doneseno uvažavajući sve dokaze u provedenom postupku te da je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenjeno materijalno pravo a čime da je utuženo rješenje na zakonu osnovano. Nadalje se tuženik poziva na mjerodavne odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13 98/19, 33/23 – dalje ZOZO) te u bitnome ponavlja razloge obrazloženja osporavanog rješenja dodajući da nije od utjecaja okolnost da je tužiteljici priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida i invalidska mirovina jer da su mišljenja (vještačenja) na koje se tužiteljica poziva donesena u postupku ostvarivanja prava koja su različita od ovog kojeg tužiteljica traži u ovom postupku i za koje su propisane drugačije pravne osnove stjecanja. Smatra da je pobijano rješenje zakonito te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.

4.U sporu je održavanjem ročišta za raspravu i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", br. 36/24 – dalje: ZUS).

5.Tužiteljica je po svom opunomoćeniku na ročištu za raspravu ustrajala u navodima iz tužbe. Predlaže da se pribavi cjelokupna medicinska dokumentacija tužiteljice koja je arhivirana pri Ministarstvu branitelja Republike Hrvatske odnosno da se pribavi cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice te da se izvede dokaz vještačenjem po sudskom vještaku psihijatru na sporne okolnosti.

6.Tuženik je po svojoj opunomoćenici ustrajao u navodma iz odgovora na tužbu i obrazloženju osporavanog rješenja. Protivi se prijedlozima za izvođenje dodatnih dokaza navodeći da je liječničko povjerenstvo tuženika kao ovlaštenog tijela vještačenja uvidom u medicinsku dokumentaciju tužiteljice utvrdilo da Domovinski rat nije jedini i isključivi uzrok privremene nesposobnosti za rad tužiteljice u vremenu od 12. rujna 2022. do 18. srpnja 2023. kao i predmetnih dijagnoza F43.1. i F62.0. Ustrajao je da se tužbeni zahtjev odbije.

7.U dokaznom postupku sud je čitao dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i dokumentaciju u spisu upravnog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu, pregledom zdravstvenog kartona tužiteljice te je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar te dopunskim vještačenjem po istoj vještakinji. Dugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8.Tužiteljica je po svom opunomoćeniku zatražila i popisala troškove ovog upravnog spora dok tuženik to nije učinio.

9.Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporavanog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

10.Među strankama je sporno utvrđeno činjenično stanje, a time i primjena materijalnog prava, odnosno sporno je da li su dijagnoze F43.1 i F62.0 neposredna posljedica sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu i da li su iste uzrok privremene nesposobnosti za rad tužiteljice od 12. rujna 2022. do 18. srpnja 2023.

11.Prema odredbi članka 38. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju „ ( Narodne novine“ broj 80/13 i 137/13, 98/19, 33/23 – dalje ZOZO) pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 39. Zakona pripada osiguranicima iz članka 7. stavka 1. točke 1. d04., točaka 6., 8., 9., 20. i 25. Zakona. Pod privremenom nesposobnosti za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u smislu Zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih člankom 39. Zakona radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

12.Prema članku 39. točka 9. ZOZO pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih Zakonom, ako je privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

13.Prema odredbi članka 41. stavak 2. ZOZO naknadu plaće iz članka 39. točaka 9. i 11. ovoga Zakona Zavod isplaćuje osiguraniku na teret sredstava državnog proračuna.

14.Prema članku 52. stavak 1. ZOZO osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda, odnosno državnog proračuna ostvariti pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti iz članka 39. točaka 1. do 5. te točaka 9., 10. i 11. ovoga Zakona, počevši od prvoga dana utvrđene privremene nesposobnosti u maksimalnom trajanju od 18 mjeseci po istoj dijagnozi bolesti, bez prekida, u visini utvrđenoj u skladu s ovim Zakonom i općim aktima Zavoda.

15.Prema članku 55. stavak 1. ZOZO naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

16.Prema članku 127. ZOZO u postupcima o pravima iz obveznoga zdravstvenog osiguranja sudjeluju liječnička povjerenstva Zavoda. Liječnička povjerenstva provode stručno-medicinsko vještačenje o pravu osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te donose odluku u obliku nalaza, mišljenja i ocjene. Ovlasti i način rada liječničkih povjerenstava, područje njihove nadležnosti te izgled i sadržaj tiskanice nalaza, mišljenja i ocjene utvrđuje općim aktom Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za zdravlje.

17. Iz podataka spisa predmeta ovog upravnog spora te spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu je razvidno te među strankama nije sporno:

-da je predmetni upravni postupak pokrenut u povodu zahtjeva tužiteljice od 28. travnja 2023. kojim je ista zatražila da joj se prizna pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za vrijeme privremene radne nesposobnosti kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu za vrijeme privremene radne nesposobnosti po dijagnozi F43.1 i F62.0 u periodu od 12. rujna 2022. do 18. srpnja 2023.;

-da tužiteljica, prema službenoj evidenciji, obvezno zdravstveno osigurana po osnovi radnog odnosa;

- da je postupajući po predmetnom zahtjevu prvostupanjsko tijelo pribavilo nalaz, mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva Regionalnog ureda Zavoda u Splitu, Područne službe u [adresa], od 10. srpnja 2023. u kojem se, u bitnome, navodi da je iz priložene medicinske dokumentacije razvidno da je osiguranica psihijatrijsku pomoć prvi puta potražila 1999.godine, da je od tada u kontinuiranom tretmanu psihijatra, da se prema nalazima od 22. siječnja 2018. kontinuirano liječi po dg. F43.1, F62.0, F32.02, F06 (posttraumatski stresni poremećaj radi kronificiranog PTSP-a, Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja, Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma i Organski psihosindrom), da je liječničko povjerenstvo mišljenja da u kliničkoj slici dominiraju simptomi iz kruga depresivnog poremećaja uz prisutnu realitetnu simptomatiku, da oštećenje organizma od 20% nije dostatno za priznavanje privremene nesposobnosti za rad kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu te da je, uzimajući u obzir sve navedene relevantne činjenice, mišljenja da nije opravdan zahtjev osiguranice za naknadu plaće u 100% iznosu za vrijeme PNR nastale zbog bolesti koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu po dgn. MKB šifre F43.1 kao i po dg. MKB šifre 62.0 Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja;

-da je temeljem navedenog nalaza i mišljenja doneseno prvostupanjsko rješenje od 14. srpnja 2023. kojim tužiteljici nije priznato traženo pravo;

-da je tužiteljica protiv navedenog rješenja izjavila žalbu povodom koje je tuženik kao drugostupanjsko tijelo pribavio nalaz, mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 02. listopada 2023., u kojem se navodi da je osiguranica sudjelovala u Domovinskom ratu od 02. prosinca 1993. do 26. prosinca 1995. i stekla status Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata; da se u ratnom putu izdanom od Ministarstva obrane 23. siječnja 2018. osiguranica tijekom Domovinskog rata bila pripadnica 143. brigade od 02. prosinca 1993. do 31. kolovoza 1994. te pripadnica 143. pukovnije domobranske od 01. rujna 1994. do 27. prosinca 1995., da je tijekom sudjelovanja objektivno bila izložena egzistencijalno ugrožavajućim situacijama što rat kao oružani sukob sam po sebi nosi te djelovanju pješačkog, topničkog i raketnog naoružanja; da je tužiteljici rješenjem Zadarske županije od 31.prosinca 2021. priznat status HRVI X skupine sa 20% oštećenja organizma temeljem PTSP, privremeno; da je osiguranici rješenjem Zadarske županije od 28. veljače 2023. priznat status HRVI X skupine sa 20% oštećenja organizma temeljem PTSP, stalno; da je sukladno priležećoj medicinskoj dokumentaciji osiguranica prvi puta zatražila stručnu pomoć psihijatra i liječena po psihijatru u siječnju 2018. 23 godine nakon prestanka ratnih djelovanja (po anamnestičkim podacima iz medicinske dokumentacije psihijatrijski se liječi od 1999.godine; 4 godine nakon prestanka sudjelovanja u ratnim djelovanjima, medicinsku dokumentaciju prije siječnja 2018. ne prilaže); da se u siječnju 2018. žali na agorafobične tegobe koje su se javile nakon smrti supruga (počinio suicid, bolovao od PTSP-a), aktualno se žali i na ružna sjećanja vezana za rat i proživljeno sa suprugom; radno je aktivna zaposlena u policiji; dijagnostički tada shvaćena kao PTSP i depresija; da joj je određena medikamentozna terapija. Nadalje se navodi da liječenje po psihijatru nastavlja tijekom 2018.godine i dalje sve do sada, uz naknadnu, sada priloženu medicinsku dokumentaciju, zaključuje se da je psihijatrijsko liječenje osiguranice redovito, psihijatra posjećuje cijelo razdoblje ambulantno na mjesečnoj razini a u dva navrata je (sukladno sada priloženoj medicinskoj dokumentaciji u kolovozu 2019. i veljače 2021.) i stacionarno bolnički liječena u OB Zadar i Psihijatrijskoj bolnici Ugljan. Osiguranica se žali na ratna sjećanja, košmarne snove i strah od smrti, napeta je, nervozna i niskog frustracijskog praga, prisutna i vegetativna simptomatologija, tegobe cijelo vrijeme osciliraju bez značajnije regresije. Dijagnostički shvaćena kao F62.0 i F32.2. a u svom nalazu iz studenog 2021. psihijatar zaključuje i da postoji dojam psihoorganskog sindroma. U somatskom dijelu zabilježeni su i poremećaj rada štitne žlijezde, nerazjašnjena tvorba u aksili, MR mozga u prosincu 2018.cpokazuje multiple hiperintenzitete obostrano u smislu možebitne demijelinizirajuće bolesti, trpi bolove zbog reumatskog artritisa, u rujnu 2021. stacionarno je bolnički liječena zbog ishemijskog infarkta obostrano okcipitalno sa smetnjama vida, na bazi okluzije krvnih žila mozga te je u rujnu 2019. učinjena embolizacija aneurizme ACoA. Nadalje se navodi da psihologijsko testiranja iz travnja 2018. govori za PTSP i trajne promjene ličnosti u komorbiditetu sa depresivnim i fobičnim poremećajem, psihologijsko testiranje iz studenog 2021. ukazuje na organski uvjetovane deficite verbalnog učenja i pamćenja, teškoće na planu mentalne kontrole, simptomi kronificiranog PTSP-a i trajne promjene ličnosti uz dodatnu kompromitaciju zbog depresije, psihologijsko testiranje iz ožujka 2021. govori za trajne promjene ličnosti, PTSP i depresiju. Uvidom u osobni zdravstveni karton uz ranije navedeno boluje i od cervikobrahijalnog sindroma, lijevostrane lumboishialgije, MSCT angiografija iz veljače 2019. pokazuje sakularnu aneurizmu prednje komunikatne arterije veličine 3 mm. Tijekom 2019. i 2020. aktualni su i laborarni i obiteljski stresogeni čimbenici (drugi suprug boluje od demencije i nužna je njezina briga i njega), kao i oni vezani za vlastite tjelesne bolesti. Liječničko povjerenstvo se poziva i na odredbe Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-10) Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja, Klinički opisi i dijagnostičke smjernice, Deseta revizija, koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija 1992. godine, te ističe da F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj nastaje unutar mjesec dana (najduže nekoliko mjeseci) od djelovanja stresora te da ovu dijagnozu, sukladno MKB-10 smjernicama, nije moguće uzročno posljedično povezivati sa sudjelovanjem osiguranice u Domovinskom ratu, u promatranom razdoblju kod osiguranice ta dijagnoza nije postavljena niti je u tom razdoblju liječena po psihijatru. Osiguranica altualizira psihičke tegobe i započinje liječenje po psihijatru 23 godine nakon prestanka sudjelovanja u Domovinskom ratu (psihijatrijska dokumentacija o navodnom liječenju 1999. nije dostupna), tegobe su uzročno posljedično vezane za obiteljske stresogene čimbenike; višegodišnja briga za supruga koji je bolovao od PTSP-a i u konačni ci počinio suicid, potreba njege drugog supruga koji boluje od demencije, laborarni stresogeni čimbenici, poremećaj tjelesnog zdravlja osiguranice i popratno liječenje. Kod osiguranice se kao komorbiditet (ali i alternativni psihički poremećaj) postavlja i dijagnoza depresije, ali i F06 Drugi mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti, na bazi multiplih promjena moždanog parenhima utvrđenih MR pretragom mozge u prosincu 2018. i uz sumnju na demijelinizirajuću bolest, kronične ishemijske bolesti mozga sa jasnim inzultom okcipitalno obostrano, uz popratne smetnje vida. I ranije navedene somatske bolesti osiguranice, od kojih je dio psihosomatski, također predstavljaju i djeluju kao stresogeni čimbenik. Ističe se da se dijagnoza PTSP iznimno se može postaviti kao vjerojatna ako se javi u odgođenoj formi (6 mjeseci i više nakon traumatskog doživljaja), uz dva uvjeta: tipična klinička manifestacija tog poremećaja i nepostojanje alternativnog psihijatrijskog poremećaja. Uvažavajući ove obligatorne smjernice MKB-10 klasifikacije razvidno je da kod osiguranice postoje jasni alternativni psihijatrijski poremećaji u formi depresije i mentalnog poremećaja zbog oštećenja disfunkcije mozga a koje oštećenje i disfunkcija po svojoj naravi ne mogu biti u uzročno posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem osiguranice u Domovinskom ratu niti sa stresogenim čimbenicima. Uvažavajući navedeno razvidno je da PTSP kod osiguranice (posljedično i F62.0) Trajne promjene ličnosti nastale iz istog) po kriterijima MKB-10 nije moguće tumačiti kao vjerojatan uz veliku vremensku odgodi i nije ga moguće uzročno posljedično povezivati sa ratnim djelovanjima više od 20 godina ranije, a osobito uz činjenicu izostanka nedvojbenog i jasnog ratnog stresogenog čimbenika, a uz istodobno postojanje jasnih i značajnih stresora vezanih na suicid prvog supruga, bolest drugog supruga i osobne zdravstvene tegobe. Što se tiče dijagnoze depresivne epizode ista ne može nastati niti biti trigerirana stresogenim čimbenikom iz događaja koji su se dogodili više od 20 godina ranije. Osiguranica ima status HRVI sa 20% oštećenja organizma trajno, temeljem PTSP-a. Iako se ovo oštećenje utvrđuje drugačijom metodologijom, isto u pravilu ne uzrokuje privremenu radnu nesposobnost. Napominje se da se status HRVI, kao i radna sposobnost utvrđuju drugom metodologijom nego predmetno pravo te da su podložni drugim pozitivnim propisima po kojima se utvrđuju. Zaključno se navodi da se, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju, ocjenjuje da se dg. F62.0 Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog događaja i F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj i privremena radna nesposobnost od 12. rujna 2022. do 18.srpnja 2023. ne mogu uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranice u Domovinskom ratu. Ističe se i da svakako nije moguće zaključivati da bi isključivi, jedini i dominantni uzrok predmetne privremene radne nesposobnosti bila trajna promjena ličnosti F62.0, proizašla iz odgođenog ratnog PTSP-a, da nema podataka da bi osiguranica tijekom sudjelovanja u Domovinskom ratu zadobila oštećenje ili ozljedu mozga sa posljedičnom disfunkcijom ili zbog ratnog okruženja zadobila tjelesnu bolest koja može uzrokovati moždanu disfunkciju;

-da je slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, a uzimajući u obzir medicinsku ocjenu liječničkog povjerenstva Direkcije, tuženik osporavanim drugostupanjskim rješenjem odbio žalbu tužiteljice te potvrdio pravilnost prvostupanjskog rješenja.

18.Tužiteljica u tužbi i tijekom ovoga spora sadržajno osporava nalaze, mišljenja i ocjene liječničkih povjerenstava u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku.

19.Radi razjašnjenja spornih činjenica ovaj sud je prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice za sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju a koje vještačenje je povjereno stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar.

20.Iz nalaza i mišljenja navedene sudske vještakinje, koje je kod ovoga suda zaprimljeno dana 10. ožujka 2025., je razvidno da je ista vrlo detaljno pregledala i analizirala medicinsku i drugu dokumentaciju koja prileži spisu te je ujedno izvršila i psihijatrijski pregled tužiteljice. Tim psihijatrijskim pregledom je vezano za psihički status tužiteljice, utvrđeno: nesigurno se kreće zbog slabijeg vida, uredne je orijentacije u svim pravcima, kontakt se uredno uspostavlja, no, otežao se održava zbog uznemirenosti, plačljivosti i otežane kontrole, psihomotorno je uznemirena, napeta i tjeskobna, obilje mimike i gestikulacije, sniženog je osnovnog raspoloženja, razdražljiva, emocionalno nestabilna i emocionalno inkontinentna, misaoni tijek je osiromašen, fiksiran je na situaciju u kojoj se nalazi, iznosi brojne traumatske događaje, ne doživljava obmane osjetila, sniženih je voljno nagonskih dinamizama, reducirane volje, interesa i inicijative, pažnja je pojačane usredotočenosti i smanjene pokretljivosti, prisutna oštećenja kognitivnih funkcija po psiho organskom tipu. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještakinje proizlazi da je tužiteljica u tretmanu psihijatra zbog Posttraumatskog stresnog poremećaja od 1999.god.; da je bila u redovitom psihijatrijskom tretmanu i posljednjih godina 2019, 2020., 2021., 2022. i 2023.godine s dijagnozama Trajnih promjena osobnosti nakon katastrofalnih doživljaja, Depresivnog poremećaja i ostalih duševnih poremećaja izazvanih oštećenjem i disfunkcijom mozga. Sudjelovala je u Domovinskom ratu te je bila izložena životno ugrožavajućim događajima nakon kojih je razvila navedene psihičke smetnje u vidu PTSP-a, Trajnih promjena osobnosti i depresivnog poremećaja. Zbog navedenih psihičkih problema je bila višekratno i bolnički liječena. Također joj je priznat status HRVI 20 % zbog PTSP- a. Ističe da se u priloženoj medicinskoj dokumentaciji jasno navode simptomi psihičkih poremećaja u vidu intruzivnih fenomena, pojave psihičkih i tjelesnih znakova tjeskobe pri prisjećanju na traumatske događaje, simptoma pojačane pobuđenosti u vidu nesanice, nemira i razdražljivosti. Promjene osobnosti se ogledaju kroz emocionalnu nestabilnost, poteškoće u interpersonalnim odnosima, negativnu kogniciju (osjećaj bez smisla i suicidalna promišljanja). Zbog navedenih psihičkih problema imala je značajnih poteškoća u funkcioniranju zbog kojih je bila radno nesposobna te je upućena na invalidsku mirovinu od 19. rujna 2023.god. Tužiteljica je bila i u tretmanu interniste, neurologa i neurokirurga zbog ostalih zdravstvenih problema u vidu Sistemskog lupusa eritematodesa, Sy. Sicca, Hipothyreosis, te zahvata na aneurizmi. U kolovozu 2023. je dobila i Cerebrovaskularni inzult. Vještakinja navodi da je psihijatrijskim pregledom tužiteljice i uvidom u medicinsku dokumentaciju nesumnjivo da su navedene dijagnoze proizišle iz sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu. Sudska vještakinja smatra da je isto uzrok tužiteljičine privremene nesposobnosti za rad u predmetnom razdoblju a što argumentira i procjenom liječnika obiteljske medicine koji je u doznakama naveo dijagnozu F62.0. Smatra da su navedene dijagnoze kronificirane i teške te da nedostatak nalaza u ambulantnim pregledima od drugog do sedmog mjeseca 2023. nije dovoljan argument da bi se otklonilo postojanje ovih dijagnoza kao uzrok radne nesposobnosti. Ističe da nije rijetko da osobe koje su u teškom psihičkom stanju odbijaju liječenje i odlazak psihijatru upravo zbog gubitka snage, smisla života, volje da traže pomoć, odnosno iscrpljenja prilagodbenih kapaciteta. Tužiteljica je sudjelovala je u Domovinskom ratu te je bila izložena životno ugrožavajućim događajima nakon kojih je razvila navedene psihičke smetnje. Zbog navedenih psihičkih problema je bila višekratno i bolnički liječena. Također joj je priznat status HRVI 20 % zbog PTSP-a. U priloženoj medicinskoj dokumentaciji jasno se navode simptomi psihičkih poremećaja u vidu intruzivnih fenomena, pojave psihičkih i tjelesnih znakova tjeskobe pri prisjećanju na traumatske događaje, simptoma pojačane pobuđenosti u vidu nesanice, nemira i razdražljivosti. Promjene osobnosti se ogledaju kroz emocionalnu nestabilnost, poteškoće u interpersonalnim odnosima, negativnu kogniciju (osjećaj bez smisla i suicidalna promišljanja). Zbog navedenih psihičkih problema imala je značajnih poteškoća u funkcioniranju zbog kojih je bila radno nesposobna te je upućena na invalidsku mirovinu od 19. rujna 2023.god. Vještakinja smatra da je isto uzrok tužiteljičine privremene nesposobnosti za rad u predmetnom razdoblju od 12.rujna 2022. do 18. srpnja 2023. te da su navedene dijagnoze kronificirane i teške te da nedostatak nalaza u ambulantnim pregledima od drugog do sedmog mjeseca 2023. nije dovoljan argument da bi se otklonilo postojanje ovih dijagnoza kao uzrok radne nesposobnosti.

21.Tuženik je uz podnesak od 01. travnja 2025. dostavio očitovanje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 26. ožujka 2025. iz kojeg je razvidno da Liječničko povjerenstvo u bitnome citira nalaz i mišljenje sudske vještakinje te se navodi da je isti neargumentiran i kontradiktoran. Ističe se naime da vještakinja ne navodi i izostavlja nalaze psihijatra kako slijedi: nalaz psihijatra Opće bolnice Zadar od 04.01.2018., nalaz psihijatra Opće bolnica Zadar od 02.04.2018., nalaz psihijatra Opće bolnice Zadar od 14.02.2019.g., nalaz psihijatra Opća bolnica Zadar od 22.08.2019., „Nudi joj se hospitalizacija, no istu za sada ne prihvaća . Dg« F62.0, F32.2, F06; nalaz psihijatra Opća bolnica Zadar od 25.06.2021.g., nalaz psihijatra Opća bolnica Zadar od 29.07.2021. Nadalje se navodi da vještakinja selektivno opisuje slijedeće navode koje nadopunjuju: Otpusno písmo Psihijatrijska bolnica Ugljan 08.02.2021.g. – 18.02.2021.g. kod otpusta zaostaju simptomi organske etiologije, nedostupni korekciji; Nalaz mišljenje psihologa od 01.03.2021. g. „Sadašnji suprug boluje od demencije i potrebna mu je stalna skrb što je iscrpljuje. Od prvog supruga se razvela nakon dugogodišnjeg fizičkog i psihičkog zlostavljanja nje i djece. Mjesec dana nakon razvoda bivši suprug je počinio suicid ima i brojne poteškoće na tjelesnom planu, visok tlak, učestale glavobolje a operirana joj je (aneurizma u KBC Rebro). Ističe se da svi citirani nalazi verificiraju postojanje značajnih stresora tijekom teških životnih okolnosti tužiteljice, zlostavljanja, alkoholizma, PTSP-a i suicida 2004.g. prvog supruga; potrebe za brigom i njegom drugog supruga oboljelog od demencije a što je razvidno i uvidom u bazu podataka Zavoda gdje se vidi učestalo izdavanje doznaka radi korištenja privremene radne nesposobnosti tužiteljice po dg 7.636 - Potreba uzdržavanog člana obitelji za kućnom njegom u razdoblju od veljače 2012.g. do kolovoza 2016.g. Dodatno su teške životne okolnosti opterećene laborarnom problematikom, gubitkom posla 2001 .g. kada su njeno radno mjesto ukinuli te prebacivanjem na posao daktílografa nakon 30 godina u policiji na radnom mjestu stručnog referenta za prekršajni postupak. Dodatno nije zanemariv utjecaj organskih promjena, te je već u kolovozu 2019. postavljena dg. F06 Ostali duševni poremećaji izazvani oštećenjem i disfunkcijom mozga i fizičkom bolešću koju i sudska vještakinja spominje u svojem nalazu, istovremeno kod tužiteljice nije pobliže opisan ratni stresogeni čimbenik ni specifične ratne okolnosti koje bi mogle uzrokovati PTSP. Tužiteljica je u vojsci bila od 1993.g. do 27.12.1995.g. kao satnijski dočasnik logističke satnije, kao branitelj nije ranjavana niti zarobljavana, nema podataka o izloženosti izuzetnim psihičkim traumama koje nadilaze uobičajeno ljudsko iskustvo u vremenu provedenom kao sudionica Domovinskog rata. Tužiteljica je bila izložena raznim egzistencijalno ugrožavajućim situacijama što rat kao oružani sukob sam po sebi nosi. Tužiteljica se liječi po psihijatru od 1999., međutim, relevantna medicinska dokumentacija iz tog razdoblja nije dostupna na uvid. lz svega navedenog proizlazi da nisu zadovoljeni kriteriji kojima bi dijagnoze Šifre prema MKB-I0 klasifikaciji F43.1 i F62.0 bile neposredna posljedica sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu. Nadalje se u bitnome ponavljaju navodi iz nalaza mišljenja i ocjene danog u upravnom postupku te se navodi da se psihijatrijsko liječenje nije provodilo isključivo radi posljedica na zdravlje vezanih uz sudjelovanje u Domovinskom ratu. Prema Nalazu i mišljenju vještaka Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Splitu, Izdvojeno mjesto rada [adresa] od 30.03.2023. g. kod tužiteljice je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica bolesti 30% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske a dijelom kao posljedica bolesti 70% izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske. Stoga invalidska mirovina i potpuni gubitak radne sposobnosti nije jedino i isključivo posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ističe se da vještakinja navodi izdavanje doznaka s navedenom dijagnozom F62.0 kao procjenu liječnika obiteljske medicine argumentom da je navedena dijagnoza uzrok tužiteljičine privremene nesposobnosti za rad u navedenom periodu. Obzirom na doznakama nisu navedene Šifre bolesti podatak je vjerojatno vidljiv u Osobnom zdravstvenom kartonu koji nije dostupan tuženiku obzirom se nalazi u prilogu sudskog spisa. Privremena radna nesposobnost vodila se po preporuci psihijatra i nije sporna navedena dijagnoza već činjenica da dg. F62.0 nije neposredna posljedica sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu. Zaključno se u bitnome navodi da se sukladno svemu navedenom, ne slažu s mišljenjem vještaka obzirom da je iz predmetne dokumentacije evidentno da je dijagnoza F62.0 Trajne promjene /ličnosti nakon katastrofalnog događaja (proizašla iz F43.1 PTSP ratni) postavljena više od 20 godina nakon prestanka ratnih djelovanja. Dijagnoze F620 i F43.1 ne udovoljavaju MKB-I0 smjernicama da bi mogle biti uzročno posljedično povezane sa sudjelovanjem osiguranice u Domovinskom ratu te slijedom navedenoga Liječničko povjerenstvo Il Direkcije ostaje pri donesenoj ocjeni od 02.10.2023. godine.

22.Tužiteljica se podneskom od 22. travnja 2025. očitovala na nalaz i mišljenje sudske vještakinje navodeći da nema nikakvih prigovora na nalaz i mišljenje vještakinje te da je ista u svom nalazu jasno i nedvosmisleno navela da su dijagnoze F43.1 i F62.0 direktna posljedica sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu.

23.Sudska vještakinja prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar je, vezano za prigovore tuženika odnosno liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda na njen pisani nalaz i mišljenje, izradila svoj dopunski nalaz i mišljenje odnosno očitovanje koje je ovome sudu dostavila dana 18. svibnja 2025. Ista naime navodi da je citirala dokumentaciju koja je priložena spisu te smatra da liječničko povjerenstvo samovoljno i bez poštivanja pravila struke izabralo koje traume želi da su naškodile tužiteljici namjerno omalovažavajući utjecaj egzistencijalno ugrožavajućih ratnih traumatskih situacija. Ističe da je svoje nalaze i dijagnoze temeljila na pravilima struke te da ih je dijagnosticirala prema MKB X kako je detaljno opisala u svom vještačenju. Smatra da povjerenstvo provizorno odabire koje će dijagnoze priznati a koje neće te prema vlastitom nahođenju odlučuje koja trauma je izazvala koju dijagnozu (alkoholizam supruga, demencija drugog supruga, nepostojanje ranjavanja i zarobljavanja) a izloženost ratnim životno ugrožavajućim situacijama ne priznaje kao traumatski događaj. Vrlo originalno i jedinstveno! Zaključno je navela da u potpunosti ostaje u zaključcima iz svog nalaza i mišljenja.

24.Navedeno dopunski nalaz i mišljenje sudske vještakinje je uredno dostavljen tužiteljici putem njenog opunomoćenika i tuženiku.

25.Tuženik je na ročištu za raspravu od 12. rujna 2025. ustrajao u svemu kao tijekom spora, ustrajao je u prigovorima na nalaz i mišljenje sudske vještakinje, prigovara i dopuni istog odnosno očitovanju sudske vještakinje, međutim, i pored toga ne predlaže da se sudska vještakinja dr. Dolores Britvić pozove na ročište za raspravu radi eventualnih dodatnih pojašnjenja, štoviše, predložio je da se rasprava zaključi i odluka donese prema stanju u spisu.

26.Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatrije, te dopune tog nalaza i mišljenja odnosno očitovanja iste po prigovorima tuženika i liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, po ocjeni ovoga suda, nedvojbeno proizlazi da su predmetne dijagnoze (F43.1. i F62.0) neposredna posljedica sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu. Ovaj sud vjeruje nalazu i mišljenju sudske vještakinje kao vjerodostojnom i objektivnom dokazu, obzirom da je nalaz i mišljenje sudske vještakinje i dopuna istog sačinjeni po pravilima medicinske struke i znanosti, te sukladno najvišim medicinskim dostignućima. Radi se o sudskoj vještakinji koja je po struci spec. psihijatar, dok u nalazima, mišljenjima i ocjenama prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela vještačenja u upravnom postupku nije razvidna specijalnost vještaka te isti, za razliku od sudske vještakinje, nisu izvršili psihijatrijski pregled tužiteljice. Ovaj sud smatra da je predmetni nalaz i mišljenje sudske vještakinje u suglasju sa raspoloživom medicinskom i drugom dokumentacijom koja prileži spisu, i da je isti potpun i uvjerljiv. Sudska vještakinja je po ocjeni ovoga suda otklonila prigovore tuženika odnosno prigovore iz očitovanja liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda na njen nalaz i mišljenje te je izrazila jasan i nedvojben stav vezano za spornu činjenicu i to da je isključivi uzrok predmetne tužiteljičine privremene nesposobnosti za rad od 12. rujna 2022. do 18. srpnja 2023. F43.1. PTSP i F62.0 trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog doživljaja nastale kao neposredna posljedica sudjelovanja iste u Domovinskom ratu a ne da su, kako to smatra tuženik odnosno liječnička povjerenstva u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku te u svojim očitovanjima liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda tijekom ovog upravnog spora, neratni čimbenici (bolest prvog i drugog supruga, bolest same tužiteljice i dr.). Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje jasno proizlazi da je tužiteljica u tretmanu psihijatra zbog PTSP-a od 1999.godine te da je bila na redovitom psihijatrijskom tretmanu od 2019. do 2023. godine. Činjenica je da je tužiteljica sudjelovala u Domovinskom ratu sa ukupno 755 dana borbenog sektora, pri čemu je bila izložena životno ugrožavajućim događajima (djelovanju pješačkog, topničkog i raketnog naoružanja) nakon kojih je, kako je to ocijenila sudska vještakinja, razvila psihičke smetnje u vidu PTSP-a, Trajnih promjena osobnosti i depresivnog poremećaja a zbog čega je i bolnički liječena. Predmetne dijagnoze su, kako to navodi sudska vještakinja, kronificirane i teške. Činjenica je i to da je tužiteljici priznat status HRVI iz Domovinskog rata X skupine, 20% oštećenja organizma, uslijed bolesti PTSP, za stalno te da je tužiteljici priznata invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti dijelom kao posljedica bolesti 30% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske a dijelom kao posljedica bolesti izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske. Točno je da se radi o ostvarivanju prava koja su različita od ovog kojeg tužiteljica traži u ovom postupku i za koje su propisane drugačije pravne osnove stjecanja, međutim, ostaje činjenica da tužiteljici navedena prava (20% oštećenja organizma po osnovi PTSP i 30% zbog bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske) priznata zbog oboljenja koja su neposredna posljedica sudjelovanja tužiteljice u Domovinskom ratu. Iz nalaza, mišljenja i ocjena liječničkih povjerenstava u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku te očitovanja liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda je razvidno da liječnička povjerenstva ne pridaju dovoljan značaj utjecaju egzistencijalno ugrožavajućih ratnih traumatskih situacija u kojima se nalazila tužiteljica, koja ima, kako je i gore navedeno 755 dana borbenog sektora, te je sasvim sigurno bila izvrgnuta djelovanju pješačkog, topničkog i raketnog naoružanja. Liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda upire na klasifikaciju MKB 10 koju je objavila Svjetska zdravstvena organizacija 1992. (dakle prije više desetljeća), no, radi se o klasifikaciji i dijagnostičkim smjernicama a ne protokolima, pa je logično da se u dijagnostici i liječenju koriste saznanja iz brojnih objavljenih znanstvenih i stručnih radova, te da je stoga značajna procjena liječnika terapeuta i psihijatara, imajući u vidu okolnosti svakog pojedinog slučaja. Ovdje za ukazati i na to da tuženik nije smatrao potrebnim da se sudska vještakinja pozove na ročište za raspravu radi eventualnih dodatnih pojašnjenja, nije predlagao ni vještačenje po drugom vještaku spec. psihijatru, štoviše, predložio je da se rasprava zaključi i odluka donese temeljem stanja u spisu.

27.Stoga, kako su u konkretnom slučaju nalazi, mišljenja i ocjene liječničkih povjerenstava u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku suprotni sudsko medicinskom vještačenju sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatrije, a koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan, stručan i argumentiran dokaz, to po ocjeni ovog suda, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno te nalaz i mišljenje liječničkih povjerenstava u upravnom postupku tuženiku i prvostupanjskom tijelu nije mogao biti valjana osnova za donošenje osporavanih rješenja.

28.Na temelju utvrđenog, ovaj sud cijeni kako je osporavanim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, slijedom čega je pozivom na odredbu članka 117. stavak 2. ZUS-a, poništio osporavano drugostupanjsko, kao i prvostupanjsko rješenje, i tužiteljici priznao pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme korištenja privremene nesposobnosti za rad od 12. rujna 2022. do 18. srpnja 2023. za predmetne dijagnoze šifre F43.1. i F62.0, kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, a na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Slijedom svega navedenog je odlučeno kao pod točkom I., II. i III. izreke presude.

29.Tužiteljica je po svom opunomoćeniku zatražila i popisala troškove ovog upravnog spora (popis troška na str. 91. spisa).

30.Obzirom na postignuti uspjeh u ovom sporu tužiteljici je u skladu s odredbama članka 144. i 147. ZUS-a te Tbr. 27., 46., 52. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj:138/23) valjalo priznati trošak sastava tužbe, sastava obrazloženog podnesaka od 22. travnja 2025. te za zastupanje na ročištima od 25. listopada 2024. i 12. rujna 2025. u iznosu od po 1.000,00 eur za svaku radnju što ukupno iznosi 4.000,00 eur a što uvećano za troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 442,80 eur (koji trošak vještačenja je tužiteljici kao opravdan valjalo priznati) sveukupno iznosi 4.442,80 eur. Međutim, nije osnovan zatraženi trošak tužiteljice za zastupanje na ročištu za objavu presude (taj trošak za upravne sporove prema gore navedenoj Tarifi nije predviđen) te za više traženo s osnova troškova vještačenja budući je trošak vještačenja iznosio 442,82 eur. Slijedom navedenog je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

U Splitu, 13. listopada 2025.

S U D A C

Marica Goreta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

DNA:

-tužiteljici, putem opunomoćenika,

-tuženiku,

-u spis.