Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Ovr-867/2025-2

51000 Rijeka

(veza posl.br. P-990/2025)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Robertu Mihelju, u pravnoj stvari tužiteljica - predlagateljica osiguranja 1. GU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 2. EU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], (dalje u tekstu: predlagateljice osiguranja), obje zastupane po punomoćniku Milanu Samardžiću, odvjetniku u Rijeci, protiv tužene - protivnice osiguranja ZU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], (dalje u tekstu: protivnica osiguranja), radi osiguranja nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere, izvan ročišta, 13. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se zahtjev za određivanje privremene mjere sadržan u prijedlogu radi osiguranja od 10. lipnja 2025., predlagateljica osiguranja, koji glasi:

« Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljica osiguranja i to zahtjeva za uklanjanje nadograđenih i izgrađenih objekata na k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], određuje se:

PRIVREMENA MJERA

I. kojom se zabranjuje protivnici osiguranja ZU da na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] izvodi radove kojima se mijenja izgled okućnice iste nekretnine, u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja.

II. Ako se protivnica osiguranja nakon primitka ovog rješenja bude ponašala suprotno zabrani iz točke I. izreke zaprječuje joj se izricanjem novčane kazne u iznosu od 3.000,00 EUR.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Rijeci vodi pod posl.br.: P- _______ «

(veza posl.br. P-990/2025)

Obrazloženje

1. Predlagateljice osiguranja su u istom podnesku od 10. lipnja 2025. ovom sudu podnijele tužbu radi činidbe (povrat u prijašnje stanje) i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere. U dijelu tužbe bitnom za razumijevanje činjenica iznesenih u prijedlogu za osiguranje, navodi se da su stanke suvlasnice nekretnine (etažirane zgrade) označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z.u.ul.br. 2087 k. o. [katastarska općina], da se nepodijeljena okućnica predmetne zgrade sastoji od prilaza i parkinga sa zapadne strane i vrtova s istočne i južne strane, da je protivnica osiguranja nakon što je 2019. kupila stan u suterenu (E-1), istog prvotno proširila na način da je verandu nadogradila do ulice i na toj strani otvorila ulaz za stan u suterenu, da za navedenu nadogradnju nije imala suglasnost suvlasnika niti građevinsku dozvolu, da je ta nadogradnja prijavljena građevinskoj inspekciji, ali da nitko od građevinske inspekcije nije nikada izašao na lice mjesta niti poduzeo bilo kakvu radnju. Nakon toga, protivnica da je uzurpirala dio okućnice na način da je okopala jugoistočni dio vrta, sagradila drvenu baraku, izbetonirala stazu preko odvodnih cijevi, izgradila plastificiranu baraku, a zatim postavila drveno plastičnu ogradu između južnog i istočnog dijela vrta. Uz to, da je bez ičije suglasnosti na zajedničkom dijelu nekretnine uklonila ukrasne kamene ploče i zelenu površinu s cvijećem, a istovremeno da je na zajedničkom dijelu nekretnine nadogradila stan, izgradila drvenu i plastificiranu baraku i izbetonirala dio koji prelazi preko odvodnih cijevi, te da je na opisani način protivnica osiguranja u potpunosti izmijenila izgled prijepora, nagrdila cijelu nekretninu, te onemogućila predlagateljicama da koriste zajednički dio okućnice. Predmet spora je uklanjanje svega prethodno nabrojanog, te u tom smislu tužba sadrži kondemnatorni tužbeni zahtjev. U činjeničnom dijelu prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere predlagateljice osiguranja navode se da je od kupnje stana u suterenu na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], protivnica osiguranja izvela nedopuštene radnje na način da je bez suglasnosti predlagateljica osiguranja i bez građevinske dozvole nadogradila etažu broj 1 u suterenu, da je na jugoistočnoj strani vrta koji je ranije bio zelena površina sa zasađenim ukrasnim cvijećem izgradila dvije barake, postavila je zelenu mrežu, te da je preko dijela ispod kojeg se nalaze odvodne cijevi izbetonirala stazu. Tvrde da protivnica osiguranja i dalje, kontinuirano izvodi radove na prijeporu bez ičije suglasnosti i potrebnih dozvola (postavlja drvene kolčeve, na plastificiranu baraku postavlja drvena vrata s lokotom, drvenu baraku proširuje itd.), da ona takvim postupanjem mijenja izgled prijepora u tolikoj mjeri da je isti danas poprimio potpuno drugačiji izgled, da istovremeno nagrđuje cijelu nekretninu (zgradu) čime umanjuje vrijednost same nekretnine, da im onemogućava pristup prijeporu i pristup zajedničkim pripadajućim dijelovima zgrade (odvodnim cijevima) i onemogućava ostvarenje njihove tražbine. Zahtjev temelje na odredbi čl. 346. st. 1. t. 1. OZ-a. Predlažu donošenje privremene mjere sa sadržajem navedenim u izreci ovog rješenja.

2. U postupku osiguranja Sud postupa temeljem pisanih sastavaka. U postupku osiguranja sud postupa, u pravilu, i bez saslušanja stranaka, a koji dokazni prijedlog uostalom predlagateljice niti nisu istaknule u dijelu podneska koji se odnosi na prijedlog za osiguranje i njegov historijat.

(veza posl.br. P-990/2025)

3. Vezano uz odluku o adhezijskom zahtjevu za određivanje privremene mjere izvršen je uvid u isprave sadržane u spisu u vrijeme njezina donošenja, i to; neslužbenu kopija izvatka iz BZP, za z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 7 i 8 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine iz 2019. (str. 9 - 11), fotografije (str. od 12 do 15) i prijavu građevinskih radova inspekciji – isprava sa naznačenim datumom 21.2.2020. (stranica 16 spisa).

4. Zahtjev za određivanje privremene mjere nije osnovan.

5. Iz stanja spisa slijedi da je privremena mjera predložena istovremeno s pokretanjem parničnog postupka. Takva privremena mjerom može se odnositi isključivo i samo na osiguranje one tražbine koja je predmetom sudskog postupka, dakle, sadržana je u tužbenom zahtjevu iz istog podneska.

6. Člankom 341. stavkom 2. Ovršnog Zakona (“Narodne novine” broj112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – nadalje: OZ) propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

7. U pogledu citirane pravne norme predlagateljice osiguranja jesu predmetnim prijedlogom za osiguranje obuhvatile (istaknule i odredile) sve nužne, propisane, formalne elemente njegova sadržaja. S tim u vezi posebno se ukazuje da su u zahtjevu točno označile tražbinu čije osiguranje traže, koja je konkretno nenovčana i sastoji se u njihovom zahtjevu za uklanjanje nadograđenih i izgrađenih objekata na nekretnini koja je u suvlasništvu svih stranaka.

8. Predlagateljice osiguranja svoj zahtjev temelje na odredbi članka 346. stavka 1. točke 1. OZ-a. Tom odredbom propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

9. OZ-om propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere su kumulativnog karaktera, dakle one moraju biti ispunjenje istovremeno.

10. Temeljem iznesenih tvrdnji predlagateljica, koji navodi su potkrijepljeni ispravama - izvatkom iz BZP za k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], ugovorom o kupoprodaji nekretnine iz 2019. i prijavom građevinskih radova inspekciji, slijedi da su one time učinile vjerojatnim postojanje svojih nenovčanih tražbina koje se sastoje u zahtjevu, kao suvlasnica, upućenih (veza posl.br. P-990/2025)

preostaloj suvlasnici za uklanjanje nadograđenog dijela stana u suterenu, kao i za uklanjanje drvenog i plastificiranog objekta, betonske staze i drveno- plastične ograde na nekretnini koja je u suvlasništvu svih stranaka. Dakle, postojanje prve kumulativne pretpostavke konkretno je utvrđeno vjerojatnim iz sadržaja netom navedenih dokaza.

11. U odnosu na drugu kumulativnu pretpostavku iz čl. 346. st. 1. toč. 1. OZ-a, dakle činjenje vjerojatnim opasnosti, nužno je istaknuti da takva opasnost konkretno mora biti izravna (neposredna), a to znači da proizlazi iz okolnosti koje su učinjene u pojedinom postupku osiguranja vjerojatnima u smislu da i neposredno prije podnošenja prijedloga za osiguranje, protivnik osiguranja i nadalje izvodi radnje koje se opisuju u prijedlogu za osiguranje. Relevantne činjenice u tom smislu, i s tim u vezi iznesene tvrdnje predlagateljica osiguranja nisu sudu općepoznate, niti se radi o činjenicama čije se postojanje presumira, pa da ih po tim osnovama ne bi bilo potrebe utvrditi u postupku osiguranja (izvođenjem predloženih / dostavljenih dokaza), jasno, do spoznajne razine vjerojatnosti.

12. U odnosu na u prijedlogu za osiguranje opisane aktivnosti koje je protivnica osiguranja obavila i obavlja na predmetnoj nekretnini u suvlasništvu svih stranaka, prije svega slijedi da predlagateljice tvrde da je protivnica radove bez njihove suglasnosti izvodila počev od kupnje stana u suterenu, a to je bilo još 2019., dakle više od pet (5) godina prije podnošenje predmetnog prijedloga za osiguranje privremenom mjerom. Predlagateljice uz to ističu da protivnica osiguranja i nadalje izvodi radove (postavlja drvene kolčeve, na plastificiranu baraku postavlja drvena vrata s lokotom, drvenu baraku proširuje i td.), te su za te svoje tvrdnje priložile fotografije. Međutim, iz dostavljenih fotografija, i pod pretpostavkom da zaista prikazuju prijepor na terenu i da je prijepor u takvo stanje doista dovela upravo protivnica osiguranja, Sud ne može utvrditi niti okvirno period (kojih godina ili godine), dakle kada je stanje koje prikazuje pojedina fotografija poprimilo onakav svoj konačni izgled kako to slijedi iz pregledavanja svake od tih fotografija. Nuzgredno, što se tiče tvrdnji o kontinuiranom postavljanju od strane protivnice osiguranja drvenih kolečeva, oni se niti ne navode u tužbenom zahtjevu da ih se traži ukloniti, pa u odnosu na njih, odnosno s njima u vezi privremena mjera i iz tog razloga nije osnovana (vidjeti točku 5. obrazloženja).

13. Tvrdnje o kontinuiranom izvođenje radova jednog od suvlasnika i onemogućavanje korištenja nekretnine (npr. pristup prijeporu i pristup zajedničkim pripadajućim dijelovima zgrade) u suvlasništvu, od strane svih drugih suvlasnika bi logično, razumno i životno kod onih suvlasnika čija se prava time stalno, dakle neprekidno, dugotrajno ograničavaju ili onemogućavaju, iniciralo kontaktiranje i drugih nadležnih službi ili ponavljanje zahtjeva nakon nekoliko godina onoj službi koja nije reagirala, a ovo u kontekstu njihovih dispozicija da svoja prava nakon nekog vremena odluče štiti pred sudom u postupku osiguranja u kojemu, da bi ostvarila uspjeh, odlučujuće činjenice stranka mora učiniti vjerojatnim. U tom kontekstu predlagateljice osiguranja nisu dostavile u smislu dokaza eventualno i kakve druge isprave, primjerice Uvjerenje / Potvrda o izlasku policijskih službenika na lice mjesta na intervenciju (potvrda o činjenicama), dokument nastao u (veza posl.br. P-990/2025)

nekom kraćem vremenu ili neposredno prije pokretanja sudskog postupka, i iz koje javne isprave je uobičajeno u sudskim postupcima osiguranja, kada se tvrdi da postoji među suvlasnicima kontinuirano trajanje kršenja u najvećem opsegu subjektivnih prava nekih od njih, utvrđivati relevantne činjenice prilikom odlučivanja o zahtjevima stranaka koje su inicirale pokretanje predmetne vrste hitnog sudskog postupka.

14. Slijedom navedenog druga kumulativna pretpostavka, a to je činjenje vjerojatnim opasnosti (s tim da pravni pojam opasnosti u sebi nužno supsumira temeljnu karakteristiku koja je s njom direktno povezana, a to je njezina neposrednost) da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, te bez razloga na strani Suda za ikakav zaključak da je stanje stvari kakvo je sada na terenu zapravo nepromijenjeno kroz dugo vremensko razdoblje u prisutnosti predlagateljica koje upravo tamo žive kontinuirano godinama, konkretno nije ispunjenja jer predlagateljice osiguranja nisu u svrhu činjenja vjerojatnom i te pretpostavke dostavile odgovarajuće dokaze, dok se iz dostavljenih dokaza to se nije moglo nedvojbeno utvrditi do nužne spoznajne razine vjerojatnosti.

15. Slijedom svega navedenog riješeno je sadržajem dispozitiva.

16. Završno, naglašava se da predmetnim rješenjem ni na koji način nije prejudicirana odluka o postavljenom tužbenom zahtjevu (meritumu spora), o kojem će parnični sud odlučiti nakon na glavnoj raspravi cjelokupno provedenog dokaznog postupka i potpuno razjašnjenog, odnosno utvrđenog stanja stvari temeljem svih dokaza koje će stranke tek predložiti, odnosno koje će istaknuti do zaključenja prethodnog postupka.

U Rijeci 13. listopada 2025.

Sudac:

Robert Mihelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- predlagateljicama osiguranja – po pun., e.komunikacijom

- protivnici osiguranja – e.poštom