REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj P-822/2022-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli - Pola, po sutkinji Izabeli Barbić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Biserki Radolović, odvjetnici u Puli, protiv tuženika JE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j.t.d. iz Pule, radi ukinuća služnosti, nakon glavne rasprave zaključene 18. travnja 2025. u prisutnosti parničnih stranaka i njihovih punomoćnika, 13. listopada 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se, kao neosnovani, tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase:

"1. Ukida se pravo stvarne služnosti provoza i prolaza osnovano na temelju Sudske nagodbe Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P-1284/17 od 11. srpnja 2019. u korist ranije kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada novonastalih kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Centar, dvorište, izgrađeno zemljište, kuća, [adresa], površine 1563 m2, i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Centar, dvorište, kuća za odmor, površine 63 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, [adresa], dvorište, ukupne površine 1575 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u širini od 3 m, duž južne granice kako je to prikazano na skici mjerničnog vještaka Tomislava Šimeka od dana 24. lipnja 2019., a koja skica lica mjesta je sastavni dio Sudske nagodbe i koji put je označen žutom bojom (upisi izvršeni u zemljišnim knjigama pod brojem: Z-10811/2019 i Z-8560/2022), te se tuženiku i svakom budućem vlasniku i korisniku nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] zabranjuje bilo kakav daljnji provoz i prolaz preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, [adresa], dvorište, ukupne površine 1575 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Ovlašćuje se tužitelj OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da, temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, u zemljišnoj knjizi zemljišnoknjižnog odjela Pula- Pola, Općinskog suda u Puli-Pola na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, [adresa], dvorište, ukupne površine 1575 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine, kao i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Centar, dvorište, izgrađeno zemljište, kuća, [adresa], površine 1563 m2, i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Centar, dvorište, kuća za odmor, površine 63 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnih nekretnina, zatraži i ishodi upis brisanja prava stvarne služnosti provoza i prolaza (opisane u stavku prvom) koje je uknjiženo pod brojevima Z-10811/2019 i Z-8560/2022, što je tuženik JE, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan trpjeti.

2. Utvrđuje se zabrana prolaza i provoza na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] ka javnom putu označenom kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uslijed prelaganja i postojanja prikladne veze s javnim putem preko nekretnina: kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] u korist nekretnina: kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

Ovlašćuje se tužitelj OE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da, temeljem ove presude, po pravomoćnosti iste, u zemljišnoj knjizi zemljišnoknjižnog odjela Pula- Pola, Općinskog suda u Puli-Pola zatraži i ishodi uknjižbu prava stvarne služnosti provoza i prolaza za korist povlasnih nekretnina: kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], dvorište, izgrađeno zemljište, kuća, [adresa], površine 1563 m2, i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], dvorište, kuća za odmor, površine 63 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na teret poslužnih nekretnina:

- kč. br. [katastarska čestica], put površine 432 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- 2. suvlasničkog dijela: 1/3 kč. br. [katastarska čestica], put površine 246 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- kč. br. [katastarska čestica], oranica površine 733 m2 i kč. br. [katastarska čestica], oranica površine 352 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- kč. br. [katastarska čestica], Centar, dvorište, izgrađeno zemljište, kuća, [adresa], površine 1563 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan trpjeti."

3. Nalaže se tuženiku JE, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju OE, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na odmjereni parnični trošak teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je na temelju Sudske nagodbe Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj P-1284/17 od 11. srpnja 2019., pod brojem Z-10811/2019 (zaprimljeno 12. srpnja 2019.), uknjiženo pravo stvarne služnosti provoza i prolaza u korist kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u širini od 3 m, duž južne granice kako je to prikazano na skici mjerničnog vještaka Tomislava Šimeka od 24. lipnja 2019., a koja skica lica mjesta je sastavni dio nagodbe i koji put je označen žutom bojom. Upisom pod brojem Z-8560/2022 (zaprimljeno 3. svibnja 2022.) učinjeno je vidljivim da se pravo služnosti, uslijed parcelacije matične kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada odnosi u korist novonastalih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina].

1.1. Tužitelj je vlasnik poslužne nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća, [adresa], dvorište, ukupne površine 1575 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je vlasnik povlasnih nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Centar, dvorište, izgrađeno zemljište, kuća, [adresa], površine 1563 m2, te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Centar, dvorište, kuća za odmor, površine 63 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nekretnine se, prema važećem Prostornom planu uređenja Općine Medulin, nalaze na području poljoprivredne namjene. Služnost je osnovana na temelju sudske nagodbe zaključene između stranaka u parničnom postupku poslovni broj P-1284/17, u korist tada matične kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, u vrijeme kada tuženik nije imao mogućnost pristupiti svojoj nekretnini s javnog puta drugim prikladnim pravcem u svome vlasništvu. Nakon sklapanja sudske nagodbe i osnivanja prava služnosti, tuženik je postao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], put površine 432 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica površine 733 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oranica površine 352 m2, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Dodatno, tuženik je u 1/3 idealnog dijela postao suvlasnik kč. br. [katastarska čestica], put površine 246 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Radi se o nekretninama preko kojih je moguć pristupiti (prolazom i provozom) od javnog puta (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) sve do povlasnih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica]). Posebno se ukazuje da su u većem dijelu navedene nekretnine već formirane i koriste se kao put te kao takve predstavljaju jednako prikladnu vezu povlasnih nekretnina s javnim putem. Štoviše, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (oranica) i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (oranica) neposredno graniče s povlasnim nekretninama i s njima čine funkcionalnu cjelinu, istima je jedino moguće i dopušteno pristupati s javnog puta duž navedene trase, pa je prikladno da tuženik tom trasom pristupa i povlasnim nekretninama, nekretninama u svom vlasništvu. Uz navedeno tužitelj ističe da, iako se radi o području poljoprivredne namjene, tuženik je dodatno izvršio parcelaciju matične povlasne nekretnine na dvije odvojene čestice te na novonastaloj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršio rekonstrukciju ranije građevine u kuću za odmor. Tuženik, dakle, ne koristi svoje nekretnine ni služnost preko nekretnine tužitelja u skladu s (poljoprivrednom) namjenom povlasnih nekretnina te osposobljavanjem još jedne kuće za odmor bitno povećava opseg izvršavanja služnosti i opterećenje tužiteljeve nekretnine, a što je protivno svrsi i načinu korištenja osnovane služnosti. Tuženik ne izvršava služnost koja je uknjižena na teret tužiteljeve nekretnine obzirno (civiliter) te protivno namjeni nekretnina i svrsi osnovane služnosti tužiteljevu nekretninu koristi za provoz i parkiranje teške mehanizacije, bagera, kamiona i slično, uz stalne sukobe i provokacije upućene tužitelju.

1.2. Odredbom čl. 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) propisano je da, izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana (st. 1.). Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz (st. 2.). U svjetlu navedenih zakonskih odredbi, a cijeneći posebno da je tuženik postao vlasnik nekretnina, kao i suvlasnik još jednog puta, preko kojih se osigurava jednako prikladna veza povlasnih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]) s javnim putem (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), da se korištenjem te veze manje opterećuje nekretnina tužitelja i tužitelju čini manje štete, posebice imajući u vidu da se tom vezom ionako pristupa nekretninama tuženika koje neposredno graniče s povlasnim dobrima, kao i da tuženik služnost preko tužiteljeve nekretnine ne izvršava obzirno i u skladu s namjenom zemljišta te da tuženik ima pristup povlasnim nekretninama preko drugih svojih nekretnina koje su većim dijelom u naravi put, jasno proizlazi da je prestala razumna svrha da tuženik i dalje koristi nekretninu tužitelja kao vezu s javnim putem, da nije razumno da tuženik ima pristup na javni put preko svojih nekretnina a da koristi tuđe, odnosno da su ispunjeni svi uvjeti da sud ukine služnost provoza i prolaza u korist tuženikovih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], a na teret tužiteljeve kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom navedenog, predlaže da sud nakon provedenog postupka prihvati njegov zahtjev na ukidanje predmetne služnosti.

1.3. Istovremeno, kako bi se publiciralo postojanje prikladne veze trećim osobama i spriječilo tuženika da otuđenjem nekretnina ili na sličan način, na štetu tužitelja, osujeti pristup svojim nekretninama tom vezom, preko nekretnina u svom vlasništvu (što je tuženik već pokušao 2018. privremenim prijenosom pristupnih kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na sina TE, Z-10752/2018), potrebno je da sud za korist tužiteljeve nekretnine osnuje negativnu služnost kojom bi se, uslijed postojanja zamjenske veze, onemogućilo da se pristupa sa sada povlasnih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]) prema javnom putu preko tužiteljeve nekretnine, i obrnuto. Naime, čl. 223. st. 1. ZVDSP propisano je da služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnog prolaza, odnosno nužnog osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. Stvarne služnosti nisu numerus clausus, tj. nisu ograničene služnostima koje nabraja ZVDSP, već iste mogu biti bili kakvog sadržaja koji je moguć i nije zabranjen (čl. 188. st. 1 ZVDSP). Iz čl. 242. st. 2. ZVDSP proizlazi da će sud ukinuti služnost puta ako utvrdi da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. Budući da se prilikom ukinuća služnosti postojećeg puta utvrđuje da li se služnost na prikladan način može izvršavati preko druge trase, to jasno proizlazi da sud zajedno s ukinućem dotadašnje služnosti puta utvrđuje negativnu služnost u korist dosadašnjeg poslužnog dobra prelaganjem puta za dosadašnje povlasne nekretnine preko druge prikladne veze u javnom vlasništvu ili u vlasništvu tuženika. Stoga tužitelj predlaže, uz ukidanje dosadašnje služnosti puta, osnivanje i upis negativne služnosti za korist svoje nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbeni zahtjev tužitelja. Navodi da je točno je da je pred ovim sudom 11. srpnja 2019. zaključena Sudska nagodba poslovni broj P-1284/17, a kojom je suglasnom voljom parničnih stranaka ustanovljeno stvarno pravo služnosti provoza i prolaza na teret nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, a u korist nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada i u korist novoformirane kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) u vlasništvu tuženika. U tužbi je točno navedeno i da tuženik u trenutku zaključenja te Sudske nagodbe "nije imao mogućnost pristupiti svojoj nekretnini s javnog puta drugim prikladnom pravcem u svome vlasništvu", a koje činjenično stanje se do danas nije promijenilo. Preko nekretnina koje je tuženik naknadno stekao (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] dijela kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]) nije moguće pristupiti do predmetnih povlasnih nekretnina tuženika – kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Tuženik osporava da su novostečene nekretnine "već formirane i koriste se kao put te kao takve predstavljaju jednako prikladnu vezu povlasnih nekretnina s javnim putem", a kategorički osporava i navod iz tužbe da kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], čine funkcionalnu cjelinu s predmetnim povlasnim nekretninama. Tuženik ne vidi poantu tužitelja u njegovim isticanju da se radi o području poljoprivredne namjene, da je tuženik izvršio dodatnu parcelaciju matične povlasne nekretnine i da tuženik vrši rekonstrukciju ranije građevine. Osporava da se radi o kući za odmor, a sve radove rekonstrukcije vrši temeljem pravomoćne Građevinske dozvole Istarske županije, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Pula, Klasa: UP/I- 361-03/18-01/000735, Urbroj: 2163/1-18-06/10-19-0009 od 28. lipnja 2019. Tuženik svoje nekretnine koristi u skladu s njihovom namjenom, u ozakonjenoj kući živi sa svojom ženom, na njima se bavi poljoprivredom (masline, vinova loza, voćke i povrtlarstvo), zakonito vrši rekonstrukciju objekta itd. On uredno i obzirno izvršava sudskim putem ustanovljenu služnost, drži sve svih utanačenja iz Sudske nagodbe, s poslužne nekretnine je uklonio sporno kamenje te na poslužnoj nekretnini nikad ne parkira vozilo, kako on tako ni njegove treće osobe. Točno je da radi potrebe rekonstrukcije objekta (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koristi građevinska vozila i strojeve i u tome ne vidi ništa sporno, ukazujući da služnost nije osnovana samo u korist osobnog vozila u vlasništvu tužitelja, već u korist svih vozila koji iz neke potrebe trebaju pristupiti na povlasne nekretnine, neovisno o namjeni i vlasništvu tih vozila. Upravo je prometovanje tih vozila poslužnom nekretninom do povlasne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dokaz da prometovanje preko kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] dijela kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], nije moguće. Iz pregledne skice Sudske nagodbe je razvidno kako se na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi septička jama, kako do nje postoji cijev odvodnje pa bi svako prometovanje vozilima u blizini tih instalacija ugrozilo statiku te septičke jame i puknuće kanalizacijske cijevi, pogotovo imajući u obziru "provoz i parkiranje teške mehanizacije, bagera kamiona i slično". Još bitnije, provoz i parkiranje takvih vozila, kao i onih manjih, standardnih, doveli bi u pitanje snabdijevanje vodom širu populaciju [adresa] jer je iz Posebnih uvjeta priključenja Vodovod Pula d.o.o. od dana 18. veljače 2016. razvidno da baš preko svih naknadno stečenih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] dijela kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]) prolazi cjevovod DN 350 mm te da zaštitni pojas tog cjevovoda iznosi 4 metra sa svake strane od osi cjevovoda. Notorna je činjenica kako tlo iznad položenih vodovodnih cijevi treba što manje opterećivati težinom i vožnjom preko istih pa je svako prelaganje služnosti puta tehnički nedopustivo. Tuženik se ne sukobljava s tužiteljem, a niti mu upućuje bilo kakve provokacije. Upravo suprotno, zbog neprimjerenog ponašanja tužitelja pred ovim se sudom protiv njega (kao okrivljenika) vodi kazneni postupak pod poslovnim brojem K-20/20 uslijed počinjenja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona, konkretno prijetnje smrću koju je uputio tuženiku i njegovoj supruzi LE (kao oštećenicima). Povlasne nekretnine (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]) te naknadno stečene nekretnine (kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] dijela kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]) nisu povezane u istu funkcionalnu cjelinu, niti mogu biti. Poslužne dvije nekretnine oduvijek su bile jedna jedina funkcionalna cjelina ograđena žičanom ogradom. Tuženik je imao psa O, pasmine njemački ovčar, no njega su dana 14. kolovoza 2022. smrtno ozlijedile divlje svinje, na način da su tijekom noći divlje svinje prokopale rupu u zemlji ispod žičane ograde te ga teško ozlijedile. Upravo je blizina šume te strah od divljih životinja razlog zašto se tuženik ograđuje žičanom ogradom, a koju će morati i dodatno pojačati kako divlje svinje više ne bi mogle prokopavati tunele ispod nje. Dio naknadno stečenih nekretnina (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]), kao zasebnu funkcionalnu cjelinu, tuženik prodaje već dvije godine putem agencije za nekretnine Supra asc d.o.o., [adresa], a te nekretnine prodaje bez opterećenja služnosti puta do kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], jer ta služnost ne postoji. Ako bi takva služnost bila ustanovljena u ovom postupku, evidentno će nastupiti nerazmjerno veća šteta od one koju sada trpi tužitelj. Zaključno, tuženik do povlasnih nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (koje su jedna funkcionalna cjelina) pristupa putem širine 3 metra jedino preko poslužne nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, pa dalje preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi pristupio javnoj prometnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik do svojih nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (koje su druga funkcionalna cjelina i koja je oglasio za prodaju), pristupa jedino preko nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] kako bi pristupio javnoj prometnici kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Te dvije funkcionalne cjeline su međusobno odvojene žičanom ogradom, a prolaz i provoz među njima priječe i septička jama, kanalizacijska cijev te vodovodna cijev. Sporna služnost nikako nije izgubila razumnu svrhu, ona se redovito konzumira i ona je tuženiku doista nužna za svakodnevni život pa se tuženik izričito protivi da sud ukine tu stvarnu služnost jer tuženik nema drugog prikladnijeg prolaza. Poštujući pravna pravila iz čl. 179. ZVDSP prelaganje služnosti moguće je jedino na drugi dio nekretnine tužitelja, a ne tuženika (kao ovlaštenika) ili treće osobe. Prelaganjem služnosti ovlašteniku se ne može osigurati lošija putna veza od one koju sada ima. Pod lošijom se smatra ona koja je uža, ona koja je duža i ona koja je lošije kvalitete pokrova. Temeljem sudske nagodbe tuženik ima putnu vezu širine 3 metra, a ukupna dužina sadašnjom trasom (dužina kč. br. [katastarska čestica] + dužina kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]) iznosi 143 metra. Planiranim prelaganjem služnosti tuženiku se namjerava osigurati putna veza dužine 187 metara (dužina kč. br. [katastarska čestica] + dužina kč. br. [katastarska čestica] + dužina kč. br. [katastarska čestica]). Prelaganjem služnosti bi se nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], pa i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] doslovno unakazile, jer bi po tužitelju planirana nova služnost išla dijagonalom tih nekretnina čime bi one postale ekonomski neupotrebljive. Tuženik smatra kako se ne može osnivati služnost na dijelu čestice, i to na onoj na kojoj nije provedeno razvrgnuće pa makar faktičnom diobom – konkretno na 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, već se služnost može osnovati samo na cijeloj čestici – 1/1 dijela. Temeljem sentence Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-1299/18- 2 od 28. studenog 2018. proizlazi da "nije dopušteno ukinuti pravo služnosti ako postoji prikladniji prolaz preko nekretnina koje su u vlasništvu treće osobe. Dakle, očito se u ovom parničnom postupku ne može osnovati služnost nad preostalih 2/3 dijela te nekretnine pa je cijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nepodobna za osnivanje služnosti puta. Susjedna paralelna nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima manju širinu od 3 metra, dakle lošije je kvalitete od postojeće služnosti preko poslužne nekretnine u vlasništvu tužitelja. Iz Pregledne skice Ovlaštenog inženjera geodezije OEA od 3. ožujka 2021. proizlazi da je ta nekretnina široka 2,95 m, 2,75 m te 2,63 m, a takva putna veza (uža od 3 metra) je nedovoljno široka za suvremeno poimanje širine puta. Slijedom svega navedenog, predlaže da sud, nakon provedenih dokaza, odbije tužbenih zahtjev tužitelja u cijelosti te da obveže tužitelja da tuženiku nadoknadi sav prouzročeni parnični trošak.

3. Na pripremnom ročištu 6. rujna 2023. tuženik je dostavio Potvrdu Istarske županije, Općine Medulin, Upravnog odjela za komunalnu izgradnju i održavanje Klasa 340-01/23-01/0010 od 19. travnja 2023. (list 69 - 70 spisa) iz koje proizlazi da je poslužna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u registar nerazvrstanih cesta Općine Medulin i da predstavlja dio nerazvrstane ceste NC 856. Smatra da navedena okolnost tuženiku daje pravo prolaska i pod uvjetom ukidanja služnosti.

3.1. Tužitelj je osporio da bi predmetna nekretnina predstavljala nerazvrstanu cestu sukladno odredbama Zakona o cestama. Međutim, ističe da, kada bi i bila riječ o nerazvrstanoj cesti kao javnom dobru, tada se na istom i ne bi moglo osnivati pravo služnosti pa bi zahtjev za ukidanjem služnosti i iz tog razloga bio osnovan.

3.2. U podnesku od 21. studenog 2024. tužitelj je naveo da je Potvrda Općine Medulin, Upravnog odjela za komunalnu izgradnju i održavanje Klasa 340-01/23- 01/0010 od 19. travnja 2023. u međuvremenu stavljana izvan snage, što je tuženik potvrdio na ročištu glavne rasprave održanom 26. veljače 2025. te je u spis dostavio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Medulin Klasa: 024-01/24-0/0012 od 12. prosinca 2024., koja je objavljena u Službenom novinama Općine Medulin 12/24 (list 168 - 169 spisa), kojom je izmijenjena ranija Odluka o nerazvrstanim cestama na području Općine Medulin (Službene novine Općine Medulin 2/23, 3/24 i 9/24) i to Registar nerazvrstanih cesta Općine Medulin kao jedinstvena baza podataka nerazvrstanih cesta Općine Medulin, na način kako je to prikazano u grafičkom prikazu izmjena i dopuna Registra nerazvrstanih cesta, sadržanom u prilogu odluke. Iz grafičkog prikaza na listu 169 spisa proizlazi da je u Službenim novinama Općine Medulin broj 12/2024 označena nerazvrstana cesta preko dijela kč. br. [katastarska čestica] i dijela 4383/1 k. o. [katastarska općina], na kojoj je osnovana služnost.

4. U dokaznom postupku pročitana je dokumentacija sadržana u spisu, kao i u priloženim spisima poslovni broj P-495/2021 i P-1284/2017, provedeno je vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Marije Brajković te je izveden dokaz saslušanjem parničnih stranaka.

4.1. Ostali dokazi (saslušanjem svjedoka predloženih po tuženiku) nisu izvedeni, jer su na temelju provedenih dokaza utvrđene sve odlučne činjenice.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ukidanje prava stvarne služnosti prolaza i provoza preko nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kao poslužne), radi pristupa na nekretnine u vlasništvu tuženika kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (kao povlasnih), uz upis brisanja prava stvarne služnosti u zemljišnim knjigama. Tužitelj ujedno zahtijeva utvrđenje tzv. negativne služnosti zabrane prolaza i provoza na nekretninama tuženika kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], ka javnom putu označenom kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preko tužiteljeve nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uslijed prelaganja i postojanja prikladne veze s javnim putem preko nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a u korist tuženikovih nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz uknjižbu te (preložene) služnosti u zemljišnim knjigama.

7. Pritom, među strankama nije sporno da je u korist tuženikove nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na temelju sudske nagodbe poslovni broj P-1284/19 od 11. srpnja 2019. rješenjem zemljišnoknjižnog suda broj Z-10811/19, uknjiženo pravo stvarne služnosti prolaza i provoza na teret nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane kao vlasništvo tužitelja, u širini od 3 m, duž južne granice kako je to prikazano na skici mjerničnog vještaka Tomislava Šimeka od 24. lipnja 2019., koja skica je sastavni dio nagodbe. Nastavno je (pod brojem Z-8560/22) učinjeno vidljivim da se uknjižba prava služnosti upisana u korist kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada odnosi i na novonastalu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], također u vlasništvu tuženika.

8. Sporno je jesu li se stekli uvjeti za ukidanje stvarne služnosti u smislu čl. 242. ZVDSP, dakle iz razloga što je služnost izgubila razumnu svrhu, jer tuženik ima na raspolaganju alternativni – jednako prikladan prolaz do svojih nekretnina.

8.1. Također, sporno je predstavlja li nekretnina (ili njen dio) kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nerazvrstanu cestu i kako ta okolnost utječe na osnovanost tužbenog zahtjeva.

9. Uviđajem i mjerničnim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Mariji Brajković identificirane su predmetne nekretnine, pravac kojim se proteže služnost, kao i alternativni put kojim je, prema navodima tužitelja, s javnog puta moguće pristupiti do povlasnih nekretnina.

9.1. Vještakinja je u nalazu i mišljenju navela da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (povlasna nekretnina) u katastru upisana kao kuća, dvorište i izgrađeno zemljište ukupne površine od 1.563 m2. U naravi se na predmetnoj čestici nalazi obiteljska kuća ([adresa]), dvorište i vrt. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (povlasna nekretnina) u katastru je upisana kao kuća za odmor i dvorište površine 63 m2, što odgovara i u naravi. Na tu česticu pristupa se iz dvorišta koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (poslužna nekretnina) u katastru je upisana kao kuća i dvorište ukupne površine od 1575 m2. U naravi se na predmetnoj čestici nalazi kuća ([adresa]).

9.2. Do povlasnih nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pristupa se s javne prometnice na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preko postojećeg puta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji zatim prelazi na kč. br. [katastarska čestica] (poslužna nekretnina) do kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Širina tog puta je približno 3 m, a dužina kojim put prelazi preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi približno 46,70 m i zauzima južni dio predmetne nekretnine, što je sve vidljivo na fotografiji na listu 117 spisa te skici lica mjesta na listu 118 spisa. Pritom, među strankama nije sporno da je na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u korist kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], osnovana stvarna služnost prolaza i provoza.

9.3. Tužitelj je na uviđaju pokazao tzv. alternativni put kojim se može pristupiti povlasnim nekretninama, a koji se proteže od javnog puta na kč. br. [katastarska čestica] preko kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], zatim preko kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] pa do (povlasnih) kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

9.4. Vještakinja je izvršila identifikaciju svih navedenih nekretnina navodeći da se tzv. alternativni put nalazi na tri čestice, i to kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u katastru upisana kao put površine 432 m2, u naravi se na predmetnoj čestici nalazi put kojim se pristupa na kč. [katastarska čestica] i druge susjedne čestice. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] u katastru je upisana kao put površine 131 m2, što odgovara stanju u naravi. Kč. br. [katastarska čestica] je u katastru upisana kao put površine 246 m2, što odgovara stanju u naravi. Nadalje, nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je katastru upisana kao oranica površine od 733 m2, a u naravi se na predmetnoj čestici nalazi oranica i vrt. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je u katastru upisana kao oranica površine 352 m2, što odgovara stanju u naravi. Zaključno, vještakinja je navela, da bi se preko navedenog puta pristupilo do povlasnih nekretnina tuženika, potrebno je skinuti ogradu postavljenu između kč. br. [katastarska čestica] te kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], kao i stvoriti uvjete pristupa, jer se kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obrađuju (fotografija na listu 112 spisa) te nema tragova pristupa i prolaza.

9.5. Povlasne nekretnine, poslužna nekretnina opterećena služnošću te alternativni put prikazani su na skici lica mjesta na listu 118 spisa.

9.6. Sud je nalaz i mišljenje vještakinje prihvatio u cijelosti, cijeneći ga stručnim, objektivnim, izrađenim prema pravilima struke i u skladu sa zadatkom suda. Osim toga, ni stranke nisu isticale primjedbe na nalaz i mišljenje, jedino iz njega crpe različite zaključke o osnovanosti tužbenog zahtjeva, o čemu će u konačnici odlučiti sud.

10. Nakon izrade nalaza i mišljenja te saslušanja parničnih stranaka sud je ponovno izveo dokaz uviđajem, s obzirom na to da u nalazu i mišljenju nije vidljivo kuda tuženik pristupa do svoje kuće na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o čemu je iskazivao prilikom saslušanja. Na uviđaju 18. travnja 2025. tuženik je predočio garažu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je sastavni dio njegove obiteljske kuće (fotografije 2, 4, 5 i 6 na listovima 224 – 226 spisa), u koju je vozilima moguće pristupiti jedino putem koji prolazi preko poslužne nekretnine, što je utvrđeno neposrednim opažanjem. Naveo je da kroz garažu ulazi u kuću, dok bočni ulaz prema kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne koristi (fotografije 7 – 9 na listovima 227 – 229 spisa). Neposrednim opažanjem na uviđaju utvrđeno je i da se između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi žičana ograda, a stranke su učinile nespornim i da na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema nikakve stazice do kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11. Okolnosno saslušan, tužitelj je u svom iskazu naveo da je nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (poslužna nekretnina) kupio 2015. od EE, a preko njenih kćerki kao punomoćnica i posrednica. U rujnu iste godine stupio je na svoju nekretninu, a pri sklapanju kupoprodajnog ugovora ukazano mu je da na nekretnini nema nikakvih tereta. Njegova nekretnina bila je neograđena i zarasla te je na njoj zatekao mnogobrojne stvari u vlasništvu tuženika, poput velike količine drva, mljevenog asfalta, kamenih blokova, strojeva i drugo. On je svoju parcelu očistio te je JE najavio njeno ograđivanje. Angažirao je geodeta koji je utvrdio međe prema istočnoj i sjeverozapadnoj strani, dakle prema tuženikovoj nekretnini i tuženik je te međe prihvatio. Nastavno je počeo ograđivati svoju parcelu u skladu s utvrđenim međama i kad su njegovi radnici htjeli postaviti stup prema Borisovoj nekretnini on se pobunio, jer je na tom dijelu bila postavljena kanalizacijska cijev do njegove nekretnine. Dakle, tuženik je već tada uzurpirao dio njegove nekretnine. On je pristao pomaknuti dio ograde kako mu ne bi oštetio kanalizacijsku cijev, ali njihovi problemi time nisu prestali. Nastavio je s radovima ograđivanje nekretnine i u svibnju 2017. radnici koji su te radove obavljali prema njegovom nalogu su ga više puta nazvali i govorili mu da im JE ne dozvoljava obavljanje radova te da će napustiti gradilište. Tada je pisanim putem zatražio od JE da mu dozvoli dovršetak radova te mu je pisanim putem rekao da može zadržati kanalizacijsku cijev na njegovoj nekretnini, da se slaže da širina njegove kapije ostaje ista, a on je njemu za uzvrat pozvao građevinsku inspekciju. Nakon svega navedenog te nakon napada njegovog sina na njega, odlučio je tužiti njegovog sina te protiv JE pokrenuti postupak za zaštitu prava vlasništva koji se vodio pod poslovnim brojem P-1284/2017. U tom je postupku zaključena sudska nagodba. Odmah po zaključenju nagodbe JE je počeo skidati kapiju da bi mogao prošiti ulaz prema njegovoj nekretnini te je nastavio sa šikaniranjem na način da je na njegovu nekretninu bacao štakore, zmije, čavle, pseći izmet, a uz to ga je konstantno verbalno zlostavljao. Također, JE je koristio njegovu nekretninu na način da je svojim izvođačima radova dozvolio da se parkiraju na njegovoj nekretnini, da na njoj peru građevinske strojeve i slično. Negdje 2021., moguće i ranije (u sklopu postupka zaključenja sudske nagodbe) JE je izvršio parcelaciju svoje kč. br. [katastarska čestica] na način da je od nje formirao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženikovi izvođači radova su koristili njegovu nekretninu za parkiranje i pranje strojeva, iako za to nisu bili ovlašteni. On je tuženika prijavljivao Općini Medulin, građevinskoj inspekciji, državnom odvjetništvu i policiji, ali koliko mu je poznato ništa po tom pitanju nije poduzeto. Zbog konstantnih problema i pritisaka tužitelj je pokrenuo postupak ukidanja predmetne služnosti, a to nakon što ga je JE u lipnju 2022. potjerao sa svoje nekretnine i dao mu do znanja da na istu nema pravo pristupati. Naveo je da tuženik ima alternativni pristup do svoje nekretnine koji je pokazao na uviđaju, a koji vodi od javnog puta odnosno asfaltne [adresa] – [adresa] – [adresa] do kapije JE, uz napomenu da je taj alternativni put postojao u povijesnim izvadcima iz 2018. i 2024. Širina tog puta je 5,60 m, a ne 3 m jer su se u međuvremenu vlasnici susjednih nekretnina dogovorili da će širiti dio puta. Taj alternativni put koristi osam vlasnika susjednih nekretnina, uključujući i JE, točnije on je taj put koristio sve dok tužitelj nije podnio tužbu, kada je zagradio žicom svoj dio nekretnine kako bi se stvorio dojam da on s te strane ne pristupa svojoj nekretnini. Smatra da je taj put za tuženika povoljniji i širi, a osim toga tuženik je taj put i koristio do podnošenja tužbe. Put preko tužiteljeve nekretnine JE nije koristio, osim za dolazak autom do svoje nekretnine i parkiranje. Nakon formiranja kč. br. [katastarska čestica] JE je na istoj izgradio kuću za odmor, očito računajući da će i u korist te nekretnine biti osnovana služnost na teret tužiteljeve nekretnine, a što u vrijeme zaključenja sudske nagodbe nije bilo predviđeno. Na upit svoje punomoćnice odgovorio je da su njegove nekretnine, kao i nekretnine tuženika po namjeni poljoprivredno zemljište. Samo tuženik ima služnost prolaza preko njegove nekretnine i tim se putem koriste isključivo tužitelj i tuženik, nakon tuženikove nekretnine ne postoji put prema nekim drugim nekretninama. Alternativni put postojao je i u vrijeme sklapanja sudske nagodbe, točnije taj put je postojao čitavo vrijeme od kad je tužitelj stupio u posjed svoje nekretnine, dakle od 2015., čitavo vrijeme je korišten, a kasnije je proširen.

11.1. Tuženik je u svom iskazu naveo da su on i tužitelj pred ovim sudom vodili parnični postupak u kojem je 2019. sklopljena sudska nagodba. S obzirom na to da je nagodbom utvrđeno da on (tuženik) ima pravo služnosti u širini od 3 m, on je u skladu sa sadržajem nagodbe bio prisiljen izmjestiti kameni stup i tom prilikom su izvođači radova morali negdje stati s bagerima, što je trajalo samo do dovršetka radova. Osim toga, nije istina da bi on na tužiteljevoj nekretnini držao strojeve niti da bi na bilo koji drugi način maltretirao tužitelja. Putem na kojem je osnovana služnost dolazio je do svoje nekretnine od 1977., odnosno od kupnje nekretnine. Alternativni put koji spominje tužitelj, koristio je samo kako bi otišao do susjeda, a proširenje alternativnog puta nastalo je kao rezultat toga da su se tuženik i ostali susjedi morali uvući 2,50 m sa svojim parcelama jer je DE tvrdio da nemaju pravo prolaziti po njegovoj nekretnini. Dakle, on tim putem prolazi samo kad ide susjedima i tada parkira ili na nekretnini susjeda ili na svojoj nekretnini. Pojasnio je da su njegova i tužiteljeva nekretnina u prošlosti predstavljale jednu nekretninu u vlasništvu sada pokojnog ĐE, koji je svoju nekretninu parcelirao na dvije nekretnine, jednu su kupili J, točnije EE, a drugu on i njegova sada pokojna majka. U kupoprodajnom ugovoru jasno je vidljivo da su platili 1,50 m širine puta, sada od tužitelja, a za preostalih 1,50 m je ĐE T umanjio kupoprodajnu cijenu. Taj put prolazi preko još jedne nekretnine (prva nekretnina do glavne ceste – kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), čiji je vlasnik bio ME i tuženik je njemu platio dio u širini od 3 m da bi preko njegove nekretnine mogao doći do svoje, iako je već tada bio dosjelošću stekao pravo služnosti, ali nije htio probleme s njim. Tužitelj danas također prolazi tim putem kojeg je tuženik platio i nikad se nije tome usprotivio niti mu išta rekao, a niti to planira. Cijeli put od tuženikove parcele do glavne ceste već više od 40 godina nasipava i u cijelosti održava. U svoju kuću ulazi kroz garažu, do koje pristupa upravo sa spornog puta, a na isti način je dolazio i prije 2019. Alternativnim putem tuženik dolazi do svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tim putem prolazi i kad odlazi kod susjeda. S nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] ne može pristupiti do kč. br. [katastarska čestica], jer ga u tome sprječava žičana ograda. Nije istina da je ogradu postavio nakon podnošenja tužbe, ona je postojala oduvijek, što se vidi po kamenim stubovima, a tuženik je tada samo obnovio jedan dio ograde. Tuženik se nije mogao izjasniti kada je proširen alternativni put, navodeći da je to napravljeno u dogovoru sa susjedima AE i ŠE, nakon što im DE nije dozvolio da prolaze preko njegove nekretnine. Taj put je ranije bio širok manje od 3 m, a nastavno su ga proširili za 2,50 m. U vezi alternativnog puta, tuženik je naveo da ga je DE tužio, koji postupak je također okončan sudskom nagodbom. Uvukli su se 2,50 m jer im DE nije dozvoljavao prolaz. Nije se mogao izjasniti ni kada je kupio nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], navodeći da je to bilo prije tužbe DE. Kada je sud povodom njegove tužbe pristupio na uviđaj nikome nije bilo jasno zašto je tužio tuženika. Na upit svog punomoćnika tuženik je odgovorio da se alternativni put sastoji od više parcela, da je on vlasnik puta na kč. br. [katastarska čestica] u širini nešto manjoj od 3 m, samovlasnik je kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], dok je suvlasnik kč. br. [katastarska čestica]. On nije suvlasnik na kč. br. [katastarska čestica], a na daljnji upit naveo je da na tom dijelu put od 2,50 m u njegovom vlasništvu nije dovoljan za prolaz vozilom.

11.2. Iskaze parničnih stranaka sud je cijenio samo u pogledu činjenica odlučnih za ovaj postupak. U tom je smislu prihvatio iskaz tuženika u kojem navodi da putem koji je predmet spora, odnosno preko poslužne nekretnine, do svoje kuće prolazi od stjecanja te nekretnine, odnosno od 1977., jer je u tom dijelu njegov iskaz sukladan ostalim izvedenim dokazima, dokumentaciji u spisu, kao i dokumentaciji u priloženom spisu poslovni broj P-1284/17, koji se vodio među parničnim strankama i u kojem je sudskom nagodbom utvrđeno postojanje prava stvarne služnosti prolaza i provoza na teret kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u korist kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Istinitim je ocijenjen i navod tuženika da preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne pristupa povlasnim nekretninama, jer je neposrednim opažanjem na uviđaju utvrđeno da na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema tragova pristupa i prolaza do povlasnih nekretnina. Iz istog razloga sud nije prihvatio iskaz tužitelja u dijelu u kojem navodi da do podnošenja tužbe tuženik nije koristio put preko njegove nekretnine, osim za dolazak vozilom do svoje nekretnine, jer navedeno nije u sukladnosti s ostalim izvedenim dokazima, niti rezultatima neposrednog opažanja na uviđaju. Pritom se ukazuje da je tužitelj još u tužbi u predmetu poslovni broj P-1284/17 naveo da u korist nekretnine tuženika kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postoji pravo služnosti preko njegove nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa je stav ovoga suda da je svojim iskazom u ovom postupku, navodeći da tuženik spornim putem ne pristupa svojim nekretninama, tužitelj pokušao polučiti uspjeh u sporu, stvarajući dojam da je predmetna služnost izgubila razumnu svrhu uslijed neizvršavanja i postojanja prikladnijeg prolaza. Ostali navodi parničnih stranaka, u kojima u bitnom iskazuju o međusobno lošim i poremećenim odnosima, nisu uzeti u obzir jer se odnose na razdoblje prije sklapanja sudske nagodbe u predmetu P-1284/17 te za ovaj spor nisu relevantni.

12. Odredbom čl. 242. ZVDSP, u st. 1., propisano je izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. Stavkom 2. istog zakonskog članka propisano je da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

13. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je sporna služnost izgubila razumnu svrhu jer tuženik do povlasnih nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ima na raspolaganju alternativni put koji se proteže od javnog puta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tuženika), kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu tuženika u 1/3 dijela) te kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] (obje u vlasništvu tužitelja).

14. Uviđajem i mjerničnim vještačenjem utvrđeno je da nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u vlasništvu tuženika) i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu tuženika u 1/3 dijela) u naravi zaista predstavljaju put, međutim, preko navedenih nekretnina nije moguć izravan pristup povlasnim nekretninama kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S navedenog puta do povlasnih nekretnina moguće je pristupiti preko nekretnina kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obje u vlasništvu tužitelja, međutim, po stavu suda ne radi se o prikladnijem ili jednako prikladnom prolazu. Tuženik neosnovano navodi da nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s povlasnim nekretninama čine funkcionalnu cjelinu, jer neposrednim opažanjem na licu mjesta to nije utvrđeno, ne samo zbog postojanja žičane ograde, već zbog okolnosti da na nekretninama 4385/5 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi oranice koje tuženik obrađuje) nema pristupne staze niti odgovarajućeg prolaza do povlasnih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posebno ne do garaže na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do koje tuženik pristupa direktno s poslužne nekretnine i kroz koju ulazi u kuću. Već navedena okolnost ukazuje na to da se ne radi o prikladnijem niti jednako prikladnom prolazu. Osim toga, tuženik osnovano ističe da se predmetni alternativni put proteže i preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu treće osobe, a u smislu čl. 242. st. 1. ZVDSP, vlasnik poslužne stvari ne može zahtijevati ukidanje prava služnosti ako postoji prikladniji prolaz preko nekretnine u vlasništvu treće osobe. Služnost preko nekretnine tužitelja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izgubila razumnu svrhu od kada je tuženik stekao nekretnine kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], naime navedena služnost izvršava se na jednak način kao i ranije, a po stavu ovoga suda njeno izvršavanje za tužitelja kao vlasnika poslužbe nekretnine nije štetno niti suviše otežavajuće, uzimajući u obzir da je riječ o pristupnom putu koji se na isti način koristi već više od 40 godina, koji se proteže s javnog puta na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preko koje i sam tužitelj pristupa do svoje nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Okolnost da je tuženik od sklapanja sudske nagodbe stekao vlasništvo na susjednim nekretninama (kč br [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) sama po sebi na ukazuje na postojanje prikladnijeg ili jednako prikladnog puta ka povlasnim nekretninama, jer iako je riječ o susjednim nekretninama, s istih nije moguće na jednako prikaldan način pristupiti povlasnim nekretninama.

15. Osim navedenog, valja ukazati i na to da iz potvrde Općine Medulin Klasa:

340-01/25-01/0008 od 3. ožujka 2025. (list 207-208 spisa), kao i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama s grafičkim prikazom izmjena i dopuna u registru, koja je objavljena u Službenom novinama Općine Medulin broj 12/24, proizlazi da preko dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to upravo preko dijela na kojem je osnovana služnost, prolazi nerazvrstana cesta.

15.1. Prema čl. 98. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.,110/19. i 144/21., dalje: ZC) nerazvrstane ceste su one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, između ostalih i ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina te druge ceste na području naselja i gradova. Pravni status nerazvrstanih cesta uređen je odredbom čl. 101. ZC kojom je propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi (st. 1.) te da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (st. 2.). Nadalje, odredbom čl. 102. st. 2. ZC propisano je da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige uređen je čl. 131. do 133. ZC. Odredbom čl. 131. ZC propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga Zakona, postaju nerazvrstane ceste (st. 1.), nerazvrstane ceste iz st. 1. toga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (st. 3.), nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz čl. 107. toga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (st. 4.), prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz st. 4. toga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (st. 5.), nerazvrstane ceste iz st. 1. toga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (st. 6.), a nekretnine koje su prema tom Zakonu nerazvrstane ceste i bile su u uporabi kao nerazvrstane ili javne ceste prije 1. siječnja 1997., su javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (st. 7.).

15.2. S obzirom na to da dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to upravo dio na kojem je osnovana služnost, predstavlja nerazvrstanu cestu, navedeni dio (bez obzira na aktualni zemljišnoknjižni upis) nije u vlasništvu tužitelja, već u vlasništvu Općine Medulin, odnosno jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Stoga, tužitelj u smislu čl. 242. ZVDSP nije aktivno legitimiran zahtijevati ukidanje služnosti, već je to ovlaštena zahtijevati isključivo Općina Medulin kao vlasnik nerazvrstane ceste. Tužbeni zahtjev se, stoga, i po toj osnovi ukazuje neosnovanim.

16. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti za ukidanje služnosti pa je tužbeni zahtjev na temelju čl. 242. ZVDSP odbijen kao neosnovan.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP). Tuženik je u cijelosti uspio u sporu pa mu je tužitelj dužan nadoknaditi opravdane troškove postupka. Primjenom iste zakonske odredbe, tužitelju ne pripada pravo na trošak.

17.1. S obzirom na vrijednost predmeta spora, tužitelju pripada iznos od po 100 bodova za sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika – "Narodne novine", broj: 138/23, dalje: Tarifa), za zastupanje na ročištima 6. rujna 2023., 26. listopada 2023., 9. travnja 2024., 26. veljače 2025. i 18. travnja 2025. (Tbr. 9.1. Tarife) te za sastavljanje podnesaka od 11. listopada 2023., 15. studenog 2024. i 7. siječnja 2025. (Tbr. 8.1. Tarife) te po 50 bodova za sastavljanje podnesaka od 4. ožujka 2025. i 26. ožujka 2025. (Tbr. 8.3. Tarife), ukupno 1.000 bodova, što uzimajući u obzir vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 2.000,00 eura, a uvećano za pripadajući PDV od 500,00 eura (Tbr. 46. Tarife) ukupno iznosi 2.500,00 eura.

U Puli 13. listopada 2025.

Sutkinja

Izabela Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku, uz sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženiku po punomoćnicima