Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor 23250 Pag

Poslovni broj: Pp-5895/2323-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji tog Suda MŽ, uz sudjelovanje Ecije Tauzer kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenice UŽ, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1.toč. 1. i st. 2., Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: Zakon o radu), i čl. 172. st.2 t 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18,102/19: dalje: Zakon o mirovinskom osiguranju), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata RH, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116- 01/23-02/107, urbroj: 443-02-03-11-23-4 od 20. srpnja 2023., nakon održane glavne i javne rasprave 9. listopada 2025., dana 13. listopada 2025. u odsutnosti tužitelja i okrivljenice objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenica

UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći M, rođena **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, prekršajno nekažnjavana

k r i v a  j e

1. što je inspekcijskim nadzorom dana 11. srpnja 2023. utvrđeno da okrivljenica radniku ŠŽ, rođen **.**.1998., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin R [adresa], prije početka rada 11. srpnja 2023. nije izdala pisano potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu

čime je počinila prekršaj iz čl. 14. st.3. Zakona o radu, kažnjiv na temelju čl. 229. st. 1. toč. 3 i st. 2. istog zakona,

2. što radnika ŠŽ, rođen **.**.1998., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin R [adresa], koji je započeo sa radom 11. srpnja 2023. nije prijavila na HZMO prije početka rada, već je to učinila 13. srpnja 2023.

čime je počinila prekršaj iz čl. 112. st.1 i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv na 172. st.2.t.5. istog Zakona

pa joj se na temelju citiranih propisa, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18., 114/22., dalje: Prekršajni zakon), prethodno utvrđuju novčane kazne i to za djelo prekršaja pod toč. 1. izreke ove presude okrivljenici novčana kazna u iznosu od 300,00 eura, te za djelo prekršaja opisano pod točkom 2. izreke ove presude novčana kazna u iznosu od 90,00 eura, pa joj se uz primjenu odredbe čl. 39. Prekršajnog zakona

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (tristodevedeseteura)

II Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna RH.

III Na temelju odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u iznosu od 260,00 eura (dvjestošezdeseteura) u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude.

IV Na temelju odredbe čl. 138. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 14,00 eur (četrnaesteura), u roku od 60 (šezdeset) dana po pravomoćnosti ove presude, u korist Državnog proračuna RH.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat RH, Područni ured Split, Ispostava Zadar, Inspekcija rada izdala je Prekršajni nalog, klasa: 116-04/23-01/2125, urbroj: 443-02-03-22-23-6 od 17. studenog 2023. protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanih u izreci ove presude, te je sud proveo postupak i donio presudu.

2. Okrivljenica ispitana iskazala je da se smatra krivom za prekršaj. Dana 11.07.2023. bilo je dosta posla u ugostiteljskom objektu pa je u pomoć pozvala radnika koji je trebao početi raditi čim mu bude izdana dozvola za rad. Dozvola je izdana taj dan, ali ona o tome nije bila obaviještena. Sutradan je radnik prijavljen na zdravstveno i mirovinsko osiguranje te mu je izdan ugovor o radu. Ne može se sjetiti kada je podnesen zahtjev za izdavanje radne dozvole, ali ona imam običaj zahtjev predavati prije i zatražiti sve dokumente prije nego radnik dođe u Hrvatsku. Žao joj je zbog počinjenog prekršaja koji se dogodio zbog omaške administracije budući nije bila obaviještena na vrijeme da je radna dozvola izdana te je zbog toga kasnije prijavila radnike na zdravstveno i mirovinsko osiguranje te potpisala s njim ugovor o radu. Moli sud da ju što blaže kazni budući je već platila kaznu u iznosu od skoro 4.000,00 eura te da joj je financijsko stanje loše te bi plaćanjem nove velike novčane kazne njena egzistencija bila ugrožena.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 12.07.2023. (l.s. 5-6), dozvola za boravak i rad od 11.07.2023. (l.s. 7), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 11.07.2023. (l.s. 8-10), rješenje Državnog inspektorata od12.07.2023. (l.s. 14-16), obrazac EM-3P17 (l.s. 17 ) i obrazac EM-1P (l.s. 18) te izvadak -iz PE za okrivljenicu od 9.10.2025 iz kojeg proizlazi kako ista nije bila prekršajno kažnjavana.

4. Temeljem ovako provedenog prekršajnog postupka sud nalazi dokazanim da je okrivljenica počinila prekršajno djelo koje joj se stavlja na tereta kako je to opisano u izreci ove presude.

5. Materijalnom odredbom čl. 14. st. 3.5. Zakona o radu propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

6. Kaznenom odredbom čl. 229. st. 1. toč. 3. Zakona o radu propisano da će se novčanom kaznom od 8.090,00 eura do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili ako nije dostavljen radniku, te je stavkom 2. istog čl. propisano da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti i poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

7. Materijalnom odredbom čl. 172. st.2 toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

8. Kaznenom odredbom čl. 172. st.2. toč. 5 Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.) dok je stavkom 3. istog Zakona propisano da Za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.

9. U prekršajnom postupku nedvojbeno je utvrđeno da je inspekcijskim nadzorom dana 11. srpnja 2023. utvrđeno da okrivljenica radniku ŠŽ, rođen **.**.1998., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin R [adresa], prije početka rada 11. srpnja 2023. nije izdala pisano potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, te da radnika ŠŽ, rođen **.**.1998., OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin R [adresa], koji je započeo sa radom 11. srpnja 2023. nije prijavila na HZMO prije početka rada, već je to učinila 13. srpnja 2023. To proizlazi iz obrane okrivljenika u kojoj okrivljenica priznaje krivnju za počinjenje navedenih prekršaja, te iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru, te ostale materijalne dokumentacije koja preleži spisu. Nije sporno da je okrivljenica radniku uručila ugovor o radu i prijavila na mirovinsko osiguranje nakon zakonom propisanog roka, dakle propust je naknadno otklonjen, odnosno okrivljenica je ispunila propisanu obvezu zbog čijeg je neispunjenja pokrenut prekršajni postupak, ali tek nakon inspekcijskog nadzora, zbog čega sud okrivljenicu nije oslobodio od kazne za navedena prekršajna djela. Međutim, imajući u vidu da se radi o kraćem zakašnjenju u ispunjavanju propisane obveze, činjenice da je okrivljenica priznala i da ranije nije kažnjavana, uzimajući u obzir, veliki protek vremena od počinjenja prekršaja, ovaj sud je primjenom čl. 37. PZ novčanu kaznu ublažio ispod donje granice propisan kazne, a koju kaznu smatra primjerenom težini prekršaja, stupnju krivnje, opasnosti djela, ako i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a.

10. Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenica proglašena krivom, to je obvezna nadoknaditi troškove ovog prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren imajući u vidu složenost i duljinu trajanja postupka, te materijalne prilike okrivljenice.

U Pagu, 13. listopada 2025.

Sutkinja

Iva Peričić Pejar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovoga Suda u dva istovjetna primjerka.

PRESUDU DOSTAVITI:

1. Okrivljenici,

2. tužitelju,

3. pismohrana-ovdje.