Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Prekršajni odjel

    Poslovni broj Pp-1905/2023-15

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalista Sanje Crljen Mrvoš, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog LB, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 55/91, 29/94, 144/22, 47/23 dalje: ZPPJRM), u povodu optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Druge policijske postaje Rijeka KLASA: 211- 07/23-5/13266 od 20. svibnja 2023., nakon javne i glave rasprave održane 07. srpnja 2025. i 09. listopada 2025. u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja, 13. listopada 2025. javno objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika,

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljeni LB, sin ŠB i UB rođene L, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1971., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], informatičar, razveden, otac dvoje djece, zaposlen, s mjesečnim primanjima od 1.200,00 eura, prekršajno nekažnjavan, protiv kojeg su u tijeku drugi prekršajni postupci,

    na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

    kriv je

    što je

    19. svibnja 2023. oko 19,00 sati u Rijeci na adresi [adresa], u Hrvatskom domu Vežica (ranije društveni dom "Željka Marča") narušavao javni red i mir vikom i galamom, za vrijeme međusobne svađe, na način da se verbalno obratio HB povišenim tonom riječima "sada ste prekardašili, gubite se van",

    dakle, na javnom mjestu remetio javni red i mir,

    čime je počinio prekršaj iz članka 13. ZPPJRM,

    pa mu se na temelju članka 13. ZPPJRM uz primjenu članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. u svezi članka 33. stavka 3. PZ

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 150,00 eura (sto pedeset eura i nula centi).

    Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti presude.

    Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

    Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne odnosno 100,00 eura (sto eura i trideset i tri centi) smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    II. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavka 2. točka 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura i nula centi) na ime paušalnog iznosa u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti presude, dok će se o daljnjim troškovima postupka iz članka 138. stavak 2. PZ odlučiti posebnim rješenjem.

    Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

    Obrazloženje

    1. Optužnim prijedlogom Druge policijske postaje Rijeka okrivljenik se tereti za prekršaj pravno opisan u izreci.

    1.1. Okrivljeniku je predloženo izricanje novčane kazne u iznosu od 300,00 eura ili kazna zatvora 30 dana.

    1.2. Sud je u povodu optužnog prijedloga izdao prekršajni nalog 09. siječnja 2025. kojim je okrivljenika proglasio krivim zbog optuženog prekršaja te mu izrekao novčanu kaznu u iznosu od 300,00 eura i obvezao ga na plaćanje troškova postupka u iznosu od 30,00 eura.

    1.3. Okrivljenik je podnio pravovremeni prigovor te je prekršajni nalog stavljen izvan snage i provedena glavna rasprava.

    1.4. Sud je u činjeničnom opisu izmijenio naziv društvenog doma kao mjesta počinjenja prekršaja, iz društveni dom "Željka Marča" u "Hrvatski dom Vežica", obzirom da tako glasi službeni naziv ustanove. Također u odnosu na vrijeme počinjenja djela, riječi "u 19,10 sati" zamijenjene su riječima "oko 19,00 sati", dok su u činjenični opis prekršaja dodane riječi "za vrijeme međusobne svađe". Također sud je po službenoj dužnosti iz činjeničnog opisa izostavio dio ".., a zatim u prolasku fizički udario HB sa rukom po ruci u kojoj je ista držala mobitel koji je u tom trenutku ispao iz ruku nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu.", sve iz razloga koji će biti navedeni u nastavku obrazloženja presude. Stajalište je suda da tim intervencijama u činjenični opis isti nije izmijenjen na štetu okrivljenika.

    2. Okrivljenik je iznio obranu na raspravi.

    2.1. Ne smatra se krivim za počinjeni prekršaj. U odnosu na pisanu obranu događaj da se nije desio unutar društvenog doma već na stepenicama ispred zgrade prema [adresa], odnosno rotoru i da je svemu prisustvovao svjedok FB za koju predlaže da ispita u ovom postupku. Do cijelog događaja je došlo zato što su se umirovljenici okupljali unutar društvenog doma bez sklopljenog ugovora o korištenju te da je on samo rekao da im to nije dnevni boravak i da im je termin završio te da moraju napustiti prostorije u 19,00 sati kao i svi ostali korisnici. HB i ostale korisnice da su mu se obratile u smislu tko je on, HB da mu je prijetila da će pozvati sina koji da mu je pristupio dan poslije te da mu se nasilno unosila u lice s mobitelom pokušavajući ga fotografirati na vanjskom stubištu zgrade što nije htio dozvoliti. On da je izabrani predstavnik mjesnog odbora izabran na izborima. Nadalje, da se CB u vrijeme događaja nalazila unutar zgrade i da nije mogla ništa ni vidjeti, vani da su se nalazile HB i VB te da su se svi troje nalazili na stubištu, odnosno u neposrednoj blizini s time da su njih dvije bile niže niz stepenice, a on izlazio iz doma, dok je gđa. FB bila na ulici. Bilo je i drugih građana vani, ali njih ne pozna te se radi o građanima koji su čekali djecu nakon proba mažoretkinja, odnosno škole. Niti u jednom trenutku nije vikao na HB i druge svjedokinje već one na njega, niti je udario HB po ruci. U odnosu na iskaz dan na policiji pojasnio je da je najprije ušao u zgradu mjesnog odbora gdje se njegova kancelarija nalazi nakon dvorane za okupljanje gdje je zatekao svjedokinje, da se zadržao nekoliko minuta i pokupio fasciklu, da je po ulasku u zgradu se obratio svjedokinjama u smislu da koriste prostor neovlašteno izvan termina, a da se događaj na stepenicama izvan zgrade odvio po njegovom izlasku te da nije sa fasciklom zakačio mobitel HB. Da mu je račun u blokadi i da uzdržava kći koja se školuje u Zagrebu.

    2.2. U nastavku postupka pročitana je dokumentacija dostavljena uz optužni prijedlog te su pregledane fotografije ulaza u Hrvatski dom Vežica koje je dostavio okrivljenik.

    2.3. Iz zapisnika o ispitivanju okrivljenika pred Drugom policijskom postajom Rijeka od 20. svibnja 2023. slijedi da je okrivljenik naveo kako je 19. svibnja 2023. oko 19,20 sati pristupio u prostor mjesnog odbora, u prolazu da je rekao udruzi umirovljenika da im je istekao termin, da to nije dnevni boravak već sala za sastanke, na što da su zatečene osobe reagirale vičući "vi nemate prava" dok da je on predsjednik mjesnog odbora a udruga umirovljenika da nema ugovor za korištenje navedenog prostora jer je isti istekao. Po izlasku iz Hrvatskog doma, na stepenicama jedna od članica da ga je htjela fotografirati mobitelom, on je rekao da to ne dozvoljava i zamahnuo fasciklom u namjeri da ga ne slika, a njoj da je ispao mobitel iz ruke, nakon čega se udaljio.

    2.4. Iz naredbe o mjerama opreza slijedi da je okrivljeniku izdana mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s HB u trajanju od 20. svibnja 2023. do 27. svibnja 2023.

    2.5. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu II PP Rijeka od 19. svibnja 2023. serijskih brojeva [serijski broj], 02203466 i 02203465 slijedi da su svjedokinje HB, VB i CB testirane nakon događaja te da nisu bile pod utjecajem alkohola.

    2.8. U odnosu na pročitanu dokumentaciju okrivljenik nije imao primjedbi.

    2.9. Na raspravi je ispitana svjedokinja HB koja je u odnosu na sporni događaj iskazala kako se isti dogodio u Udruzi umirovljenika, Podružnica Gornja Vežica u Društvenom domu Željka Marča, u prostoru male sale u kojem prostoru je umirovljenicima dozvoljeno korištenje. Ona da je toga dana došla oko 18,15-18,20 sati učlaniti se u udrugu. U prostoriji male sale nalazile su se predsjednica udruge LB, blagajnica udruge VB i ona, te su tamo razgovarale i osim njih nitko više nije bio unutra. Dok su razgovarale u taj prostor ušao je gospodin kojeg nikada prije nije vidjela, one da su nastavile razgovarati, a on je išao prema nekoj maloj sobici i počeo im je rukom pokazivati na sat. Smatrala je da takvo ponašanje nije učtivo te se nije obazirala već su i dalje nastavila pričati ali on da je ih je tada počeo ubrzavati i rekao im je "Što još radite ovdje, idite van". One da su mu rekle da pričaju, ali on da je takve riječi ponavljao više puta i sve to agresivnije, nije vikao ali da je u izričaju bio agresivan. Nije ih vrijeđao, ali se sjeća da im je rekao da su komunjare i to više puta, a ona za sebe može reći da sam cijeli život apolitična. Od te situacije on da je bila šokirana, rekla mu je da ih se ne može tako tjerati, da se nema pravo ponašati prema njima kao da su smeće, pitala ga je tko mu je dao ovlasti da se tako ponaša te mu je rekla da ovo nije njegova kuća i da je njegovo ponašanje sramotno. Sve mu je to rekla odlučnim glasom, branila se i htjela mu je dokazati da se nije u redu tako se ponašati prema starijima, slabijima i nemoćnima. Po njezinoj procjeni događaj da je trajao oko 20-tak minuta. Okrivljenik da je bio sve agresivniji, nije vikao, a LB je rekla da ona, odnosno udruga umirovljenika ima određene nesuglasice sa okrivljenikom te da se on učestalo tako ponaša. Bila je izuzetno šokirana cijelom situacijom. VB i ona da su tada izašle van po kratkom postupku, zastala je na vrhu stepenica onako ljuta i prestrašena da nazove sina, u tom trenutku da je iz zgrade izletio okrivljenik i izbio joj mobitel iz ruke. Ne sjeća se kako je to učinio jer je bila u šoku, ali sigurno zna da joj nije ispao iz ruke, sjeća se da nije pao ravno ispred nje na pod nego da je odletio dole prema cestici. Vani na stepenicama opet nije bilo nikakve vike, na stepenicama su bile samo VB i ona te okrivljenik, LB je i dalje bila u zgradi i ona je tada pozvala policiju. Na pitanja suda svjedokinja je odgovorila kako stepenice o kojima je pričala vode od zgrade društvenog doma prema jednoj sporednoj cestici koja se potom uključuje na glavnu cestu, oko njih na stepenicama nije bilo drugih osoba, sjeća se samo jednog parkiranog automobila do kojeg je doletio mobitel nakon pada. Na pitanja okrivljenika svjedokinja je odgovorila kako ona okrivljenika nije vrijeđala niti omalovažavala. Na predočavanje fotografije koja prikazuje ulaz u Hrvatski dom Vežica (ranije Društveni dom Željka Marča) navodi da je ona stajala točno na izlazu dok je VB stajala desno od nje u "L prostoru", dok je držala mobitel u ruci pokušavala je zvati sina, tresla se i bila je bez naočala, tipkala je po mobitelu koji je držala ispred lica, ali se toliko tresla da nije uspjela nazvati sina, nije uperila mobitel prema licu okrivljenika, nije ju upozorio da ga ne fotografira, nije mu prijetila, ali je rekla da će zvati sina i policiju. Na izričit upit da pokaže gdje ju je po ruci udario okrivljenik, izjavljuje da se ne sjećam da bi je on udario, sjećam se samo da je mobitel odletio od nje ulijevo.

    2.10. Na iskaz svjedoka okrivljenik je dao generalnu primjedbu, posebice u dijelu koji se odnosi na trajanje događaja jer da je isti trajao dvije minute, da je svjedokinja njega vrijeđala i da joj on nije izbio mobitel iz ruke, niti je mobitel bio razbijen.

    2.11. Na raspravi je ispitana svjedokinja CB koja je iskazala kako je ona predsjednica Udruge umirovljenika Gornja Vežica, sjeća se toga dana o kojem je pozvana ovdje svjedočiti, bilo je nešto prije 19,00 sati, ne može se točno sada sjetiti, u prostoriji u društvenom domu nalazile smo se ona, gđa. EB i VB. Bile su sve zajedno, družile su se i razgovarale, tada je naišao okrivljeni i došlo je do prepirke između njega i HB, po njoj nije trebalo doći do takvih povišenih tonova, s obje strane su izrečene neprimjerene riječi i može reći da su se njih dvoje svađali, okrivljenik je vikao na nju, ali i ona na njega, bila je nazočna toj prepirki i pokušala je sve to smiriti. Zbog ranijeg odnosa kao udruga umirovljenika sa okrivljenikom koji zna biti malo "peckav", u smislu da ih on pita zašto su tako dugo u domu, ona je videći da bi možda sukob mogao eskalirati, željela sve to smiriti i dala je mot VB i HB da izađu van dok je ona ostala u prostoriji društvenog doma, a njih dvije su izašle van. Nedugo nakon toga izašao je i okrivljenik i koliko se sjeća pod rukom je imao fasciklu. Što se tiče događaja ispred zgrade koji bi se ticao mobitela tu stvarno ne može ništa reći jer ja taj događaj nije vidjela. Kada sam izašla vidjela je samo mobitel gđe. Grlaš koji je bio na dnu stepenica, pored kombija. Na upit suda svjedokinja je odgovorila kako udruga ima neki odnos s okrivljenikom, on zna imati prema njima neke sitne provokacije, ali bez svađe. Nju da ovaj događaj nije uznemirio jer je ona navikla na njegovu komunikaciju Što se tiče samog događaja unutar te prostorije, koliko se sjeća trajao je oko 5 minuta. Gđa. HB je pozvala policiju i oni su došli na mjesto događaja. Na upit okrivljenika svjedokinja je navela kako u vrijeme kada je okrivljenik došao u salu gdje su se one nalazile da im još uvijek nije bilo proteklo vrijeme ali on da im je rekao: "Vrijeme termina vam je prošlo, ovo nije dnevni boravak, ovo je sala za sastanke." On njemu nije rekla da je on nitko i ništa i da nema nikakvih prava. Ne tvrdi da je došlo do bilo kakvog udara između okrivljenika i HB jer kako je već rekla, nije nazočila događaju ispred društvenog doma.

    2.12. Okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedokinje.

    2.13. Na raspravi je ispitana svjedokinja VB koja je iskazala kako je su predmetnog dana u prostorijama društvenog doma bile LB, HB i on, možda je bio još netko, ali se sada ne sjeća. Udruga umirovljenika ima svoje uredovno vrijeme i one da su bile tamo, sjeća se da je HB došla platiti članarinu. Dok su one unutra razgovarale došao je okrivljenik, one da su se već navikle da on "pecka" i njoj da to ne smeta ali HB da je prvi put došla i njoj je to sigurno bilo neobično pa je rekla u stilu "ne dam se ja". Nije slušala što su točno govorili, koliko se sjeća govorili su HB i okrivljenik, misli da je LB šutjela kao i ona. Nije se htjela miješati jer je uvijek svađa oko toga tko ima pravo na prostor jer okrivljeni prigovara umirovljenicima. Okrivljenik nije vikao, može reći da je cijeli taj razgovor prešao u svađu, ali riječi ne može ponoviti. Okrivljenik da nije agresivan inače i ne govori ružno, a po njezinom sjećanju događaj je trajao oko 15 minuta. LB je pokušala smiriti situaciju i tada su izašle van ona i HB te su stajale ispred ulaza, HB je držala u ruci mobitel i gledala natpis na domu, rekla je da ne zna hoće li policija uspjeti naći lokaciju, moguće da je prije toga zvala sina, ali to ne može točno reći. HB je imala mobitel u rukama i bila je okrenuta licem prema ulazu, a u to je iz zgrade izašao okrivljenik i ona se tada okrenula prema naprijed, odnosno prema stepenicama. Ona joj je bila s lijeve strane, a okrivljenik s desne i misli da se nisu slučajno sudarili već je iz njezine perspektive izgledalo da joj je on bacio mobitel. Ističe da je razmišljala o tom događaju i ne može se sjetiti da li joj je on rukom odbacio mobitel, ali sam sigurna u to da joj je on odbacio mobitel. Na pitanja okrivljenika svjedokinja je iskazala kako se ona na ulazu nalazila kraj bijele ograde gdje je nekakav podest kao slovo L, HB da se nalazila u sredini, odnosno točno ispred ulaza, a okrivljenik je došao njoj s desne strane. Čula je da je okrivljenik HB pri izlasku iz zgrade rekao da ne dozvoljava da ga se fotografira. Mobitel je vidjela u rukama HB i vidjela je da okrivljenik u ruci imao fasciklu. Nije vidjela da bi on rukom odbacio mobitel, ali je sigurna da je taj mobitel odbacio okrivljenik, no ne može se sada sjetiti točno kako se to dogodilo od brzine. Još uvijek dobro vidi, čita novine bez naočala.

    2.14. Okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedokinje.

    2.15. Na raspravi je ispitana svjedokinja FB koja je iskazala kako se sjeća događaja od tog dana jer inače puno hoda, a toga dana je stajala ispred doma jer je čekala dijete koje tamo trenira. Gospođe koje su bile ispred ona da uopće ne poznaje, ali je vidjela okrivljenika i čula galamu pa je obratila pažnju na to što se događa, a bila je dovoljno blizu da može čuti i vidjeti što se događa. Jedna gospođa da je uporno išla prema okrivljeniku držeći u ruci mobitel, ne zna s kojom namjerom, da li da ga fotografira ili snima i čula je da ju je okrivljenik par puta pristojno zamolio da ga ne fotografira. Ona da je u više navrata prijetila da će zvati sina i u tom trenutku vidjela je da je okrivljenik podigao fascikl ispred lica kako bi se zaštitio, a nakon toga da je toj gospođi pao mobitel. Na pitanja suda svjedokinja je iskazala kako se nalazila ispod stepenica, na sporednoj cestici, bila je naslonjena na zid i jasno je vidjela i čula i pokrete i razgovor sudionika ispred društvenog doma, a posebnu pažnju je obratila jer je vidjela da se nešto događa. Ona da je vidjela trenutak kada je okrivljenik fasciklom zaklonio lice, a idući trenutak da je mobitel bio na podu s tim da napominje kako nije vidjela da bi okrivljenik rukom iščupao mobitel iz ruke, a gledala je u njih te bi tako nešto zasigurno vidjela. Osim nje da je bilo i drugih ljudi koji su stajali ispred doma, tamo je crkva.

    2.16. Okrivljenik nije imao primjedbi na iskaz svjedokinje.

    2.17. Iz pregledanih fotografija ulaza u Hrvatski dom Vežica razvidan je položaj zgrade u odnosu na javnu prometnicu.

    2.18. U završnoj riječi okrivljenik je naveo kako nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, događaj da se dogodio na vanjskim stepenicama gdje se on pokušao zaštititi od fotografiranja HB podizanjem fascikla, bez ikakva udarca te je pričekao da provjeri je li joj mobitel oštećen a što da potvrđuje svjedokinja FB. Predlaže donošenje oslobađajuće presude, a podredno moli da se uzme u obzir njegovo loše imovinskog stanje, činjenicu da uzdržava kćer te da mu je račun u blokadi za što je u spis uložio potvrdu.

    3. Iz članka 13. ZPPJRM slijedi da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

    4. U ovom postupku nije sporno da se optuženi događaj dogodio u Hrvatskom domu Vežica (ranije društveni dom "Željka Marča"), [adresa], u sali gdje se okupljala udruga umirovljenika, odnosno kasnije ispred Hrvatskog doma Vežica na stepeništu koje se spušta prema sporednoj (pristupnoj) cesti, a ona prema javnog prometnici.

    4.1. Na temelju provedenih dokaza, posebice iskaza svjedoka HB, HB, CB i VB koje su iskazale kako je početak događaja bio nešto prije 19,00 sati odnosno za vrijeme dok Udruga umirovljenika imala svoje vrijeme korištenja unutar prostorija društvenog doma, a koje iskaze je sud cijenio kao sukladne, životne i uvjerljive u tom dijelu, utvrđeno je kako se vrijeme događaja može precizirati negdje oko 19,00 sati, a ne točno u 19,10 sati kako je to naznačeno u optužnom prijedlogu, zbog čega je u tom dijelu izmijenjen činjenični opis prekršaja.

    4.2. Dakle, događaj se u cijelosti zbio na javnom mjestu.

    5. Nadalje, na temelju provedenih dokaza sud smatra u cijelosti utvrđenim kako je postupanjem okrivljenika došlo do narušavanja javnog reda i mira vikom i galamom, za vrijeme međusobne svađe njega i HB. Vika je glasno oglašavanje počinitelja kojim remeti mir ostalih prisutnih građana, a galama na javnom mjestu kao jedna vrsta nepristojnog ponašanja, bez obzira na povod i sadržaj izraza, predstavlja zakonsko obilježje prekršaja.

    5.1. Naime, svjedokinje CB i VB, čije iskaze sud uzima kao vjerodostojne i uvjerljive jer su oni međusobno suglasni u bitnim dijelovima, te posebice imajući u vidu da su svjedokinje neposredno nazočile događaju unutar sale društvenog doma, iskazale su kako su se okrivljenik i HB svađali, okrivljenik da je vikao na nju, ali i ona na njega. Da je takvo postupanje okrivljenika prešlo granicu običajne pristojnosti te da je bilo dovoljnog intenziteta da remeti javni red i mir ukazuje i dio iskaza svjedokinje CB u dijelu u kojem navodi kako je vidjela da bi možda sukob mogao eskalirati, zbog čega je željela sve to smiriti i "dala mot", odnosno konkludentnom radnjom pokazala VB i HB da izađu van dok je ona ostala u prostoriji društvenog doma, a njih dvije da su izašle van. Jednako tako iskazuje i svjedokinja VB u dijelu da je CB pokušala smiriti situaciju i tada da su ona i HB izašle iz prostorija društvenog doma. Navedeno podupire i iskaz svjedokinje HB koji sud prihvaća vjerodostojnim u pretežitom dijelu, i to prilikom opisivanja događaja unutar zgrade društvenog doma gdje je svjedokinja navela kako je okrivljenik u izričaju bio agresivan, više puta da im je ponavljao da idu van, te da je u nastupu bio sve agresivniji, a od te situacije ona da je bila šokirana, no i da se ona njemu obraćala odlučnim glasom, branila se te da je od takvog postupanja okrivljenika bila šokirana, uznemirena i ljuta. Upravo iz navedenog razloga, sud je u činjenični opis dodao riječi "za vrijeme međusobne svađe" jer isto proizlazi iz izvedenih dokaza, pri čemu sud također smatra utvrđenim i da je svjedokinja HB u dijelu doprinijela protupravnom postupanju okrivljenika. Pritom valja napomenuti da činjenica koje je riječi okrivljenik izgovarao prilikom remećenja javnog reda i mira nije odlučna za ostvarenje bića prekršaja obzirom da za isto nije odlučan sadržaj izgovorenih riječi.

    5.2. Dakle, na temelju izvedenih dokaza, iskaza saslušanih svjedokinja, sud smatra utvrđenim da je postupanjem okrivljenika došlo do remećenja javnog reda i mira zbog čega u tom dijelu sud nije prihvatio navode iz njegove obrane, držeći da su isti usmjereni na otklon prekršajne odgovornosti.

    6. Međutim, u dijelu opisanog činjeničnog opisa prekršaja koji se odnosi na radnju da bi okrivljenik u prolasku fizički udario HB rukom po ruci u kojoj je ista držala mobitel koji joj je u tom trenutku ispao iz ruku, nakon čega se udaljio u nepoznatom pravcu, nije dokazano da bi okrivljenik počinio isto.

    6.1. Naime, svjedokinja HB kao oštećena navodnom radnjom okrivljenika, u svom iskazu navela je kako se ne sjeća da bi je okrivljenik udario po ruci. S druge strane, dok je držala mobitel u ruci da je pokušavala zvati sina, tresla se i bila je bez naočala, tipkala je po mobitelu koji je držala ispred lica, ali se toliko tresla da nije uspjela nazvati. Jednako tako, svjedokinja VB u svom iskazu navela je kako je HB imala mobitel u rukama i bila okrenuta licem prema ulazu, u to da je iz zgrade izašao okrivljenik i HB se tada okrenula prema naprijed, odnosno prema stepenicama. Misli da se nisu slučajno sudarili već da je iz njezine perspektive izgledalo da joj je on bacio mobitel ali da nije vidjela da bi joj on rukom odbacio mobitel, i ne može se sada sjetiti točno kako se to dogodilo od brzine. S druge strane, svjedokinja obrane FB koja je neposredno nazočila predmetnom događaju i čiji je iskaz sud također cijenio kao vjerodostojan, iskazala je kako je jedna gospođa išla prema okrivljeniku držeći u ruci mobitel i da je prijetila da će zvati sina, vidjela je da je okrivljenik podigao fascikl ispred lica kako bi se zaštitio, a nakon toga da je toj gospođi pao mobitel s time da napominje kako nije vidjela da bi okrivljenik rukom iščupao mobitel iz ruke, a gledala je u njih te bi tako nešto zasigurno vidjela. Ujedno, sve tri ispitane svjedokinje potvrđuju da je okrivljenik prilikom izlaska iz zgrade imao u rukama fasciklu.

    6.2. Dakle, imajući u vidu okolnosti događaja kako su opisane po svjedocima čije iskaze sud prihvaća kao vjerodostojne jer su dani životno i logično te u njima nema proturječnosti a niti odstupanja, a u skladu su i sa obranom okrivljenika koju sud u tom dijelu prihvaća kao uvjerljivo posebice u dijelu da je fasciklom želio zakloniti lice od mobitela HB, misleći da ga ista fotografira, sud je stava kako se ne može sa nedvojbenom sigurnošću zaključiti da je okrivljenik fizički udario rukom po ruci HB koja je u ruci držala mobitel i koji joj je u tom trenutku ispao iz ruku. To stoga što prema položaju tijela HB, koja se nalazila okrenuta prema ulazu u zgradu dok je, kako i sama navodi, bila iznimno uznemirena i pokušavala nazvati sina, u kojem trenutku prema iskazu VB istovremeno iz zgrade izlazi okrivljenik sa fasciklom u rukama i pokušava zaštiti lice, a paralelno se HB okreće tijelom prema cesti te joj iz ruku ispada mobitel, te s obzirom da nitko od navedenih svjedoka a niti sama HB nisu mogli sa sigurnošću iskazati da bi je okrivljenik udario rukom po ruci uslijed čega da je od tog udarca njoj ispao mobitel, sve kako je navedeno u optužnom aktu, to sud smatra da nije nedvojbeno dokazano da bi okrivljenik time narušavao javni red i mir, zbog čega je taj dio optužnog prijedloga izostavljen iz činjeničnog opisa istog.

    7. Dakle, na temelju svega iznijetog, sud smatra sa sigurnošću utvrđenim da je i okrivljenik optuženom prilikom na javnom mjestu, vikom i galamom za vrijeme međusobne svađe sa HB, remetio javni red i mir te time počinio prekršaj iz članka 13. ZPPJRM.

    7.1. Okrivljenik je kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna odrasla osoba bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.

    8. Odabirući mjere kazni sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

    8.1. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da okrivljenik nije prekršajno kažnjavana osoba, da se protiv njega ne vode drugi prekršajni postupci zbog istog ili istovrsnog prekršaja te vrijeme koje je proteklo od počinjenja prekršaja do donošenja presude. Ujedno, sud je imao u vidu činjenicu doprinosa svjedokinje protupravnom postupanju okrivljenika inkriminirane zgode kao i činjenicu okrivljenikovog lošijeg imovnog stanja, obvezu uzdržavanja jednog djeteta te blokiranog računa i novčanih sredstava okrivljenika pri FINA-i. Posebno otegotnih okolnosti sud nije našao.

    8.2. Imajući u vidu navedeno sud smatra da je prema okrivljeniku opravdano primijeniti odredbe o ublažavanju kazne. Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene. Sud smatra da se izrečenom kaznom, ublaženom ispod minimuma zapriječene kazne, može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja. Zbog navedenih okolnosti, okrivljeniku je određen i dulji rok za plaćanje novčane kazne.

    9. Okrivljenik ima mogućnost platiti dvije trećine izrečene kazne u roku određenom ovom presudom čime će se smatrati da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

    10. Odluka o trošku donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.

    11. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

    U Rijeci 13. listopada 2025.

    Viši sudski savjetnik-specijalist

    Sudac

    Sanja Crljen Mrvoš, v.r.

    Lada Pažanin, v.r.

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

    Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - ovlašteni tužitelj;

    - okrivljenik na adresu iz izreke uz uplatnice;

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.