Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split
Pp-9003/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ljiljani Vuko, uz sudjelovanje Sande Peroš kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv ZS zbog prekršaja iz članka 114. stavka 3. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 133/23) odlučujući o prigovoru okrivljenika protiv prekršajnog naloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Službe inspekcije sigurnosti cesta i žičara, Odjela inspekcije sigurnosti državnih, županijskih i lokalnih cesta klasa: 340-07/24-4/39 SD, ur.broj: 530-08-3-3-24-2 od 22. svibnja 2024., nakon javne glavne rasprave održane i zaključene dana 09. listopada 2025., na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) dana 13. listopada 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
okrivljenik ZS, sin Z i J, E, rođ. **.**.1979. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], VSS, magistar ekonomije, zaposlen u svom obrtu " [obrt]" u [adresa], srednjeg imovnog stanja, živi u izvanbračnoj zajednici, otac četvoro djece, od kojih je dvoje maloljetno, državljanin RH, nekažnjavan,
k r i v j e
što je 23. siječnja 2024. u zaštitnom cestovnom pojasu državne ceste DC 1, dionica 18, kod km 6+245, koja je brza cesta namijenjena isključivo za promet motornih vozila, imao postavljenu reklamu EMMEZETA-MERKURY dimenzija 12 x 5 metara, na udaljenosti manjoj od 100 metara od kolnika navedene brze ceste, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom od 23. siječnja 2024. po prijavi "Hrvatskih cesta" d.o.o., Poslovne jedinice [adresa], Tehničke ispostave Split,
čime je počinio prekršaj iz članka 59. kažnjiv po članku 114. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. točkom 7. Zakona o cestama,
pa mu se na temelju navedenog Zakona, a primjenom članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 600,00 EURA (šesto)
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom ista naplatiti prisilno.
Ukoliko okrivljenik plati dvije trećine (2/3) novčane kazne u ostavljenom roku, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom.
Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je okrivljenik platiti iznos od 60,00 eura (šezdeset), u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude, za koju mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.320,00 eura, uz obvezu snošenja troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 20,00 eura.
2. Protiv tog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor, pa je predmet dostavljen nadležnom sudu na odlučivanje na temelju članka 238. Prekršajnog zakona.
3. Na održanoj glavnoj raspravu ZS je očitujući se o svojoj krivnji za prekršaj izjavio da se ne osjeća krivim, navodeći u svojoj obrani kako smatra da nije počinio prekršaj za koji ga se tereti, jer da je prije postavljanja predmetne reklame od Grada Solina zatražio i dobio rješenje o tome da na spornom mjestu koje se nalazi na njihovom gradskom zemljištu, udaljenom cca 50 m od ruba kolnika brze ceste Solin- Klis može postaviti reklamu. Po njegovom mišljenju nadležna služba Grada Solina da mu sigurno ne bi izdala takvo rješenje ako bi smatrali da nije po Zakonu. Nadležna inspekcija da mu je izdala rješenje za uklanjanje sporne reklame, protiv kojeg je pred Upravnim sudom pokrenuo upravni spor. Kao dokaz o avedenom dao je sudu na uvid dva rješenja Grada Solina kojim mu se odobrava postavljanje reklame, tužbu Upravnom sudu te rješenje o uklanjanju i njegovom ispravku. Također je ZS napomenuo da na cesti DC-1, odnosno brzoj cesti Solin-Klis do prije nekoliko mjeseci nisu bili postavljeni prometni znakovi koji bi vozače obavještavali o tome da se radi o brzoj cesti ili o cesti samo za motorna vozila te da prema njegovim saznanjima na toj cesti, na dijelu na kojem se nalazi reklama, nije bilo prometnih nesreća koje bi bile uzročno-posljedično vezane s njegovom reklamom. Osim toga, misli da će uskoro biti izmijenjen Zakon o cestama upravo u dijelu koji se odnosi na zaštitni pojas državnih i brzih cesta jer je tim Zakonom propisano da je zaštitni pojas za građevine 40 m, a za postavljanje reklama 100 m, pa je prijedlog da se izmijeni Zakon u smislu da i za postavljanje reklama zaštitni pojas bude 40 m. Stoga je zamolio sud da se zastane s rješavanjem u ovom predmetu dok se ne riješi njegova tužba na Upravnom sudu te do izmjene Zakona o cestama.
4. Međutim, kako se u doglednom vremenu Zakon o cestama nije izmijenio niti je sud dobio informaciju da je tužba ZS na Upravnom sudu riješena, ponovno je zakazana glavna rasprava na koju je u svojstvu svjedoka pozvan i viši inspektor viši inspektor cesta pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture JS.
5. Nakon što je upozoren po Zakonu i upitan na okolnosti predmetnog prekršaja, ovaj svjedok je izjavio da je kao nadležni inspektor cesta dobio prijavu "Hrvatskih cesta" d.o.o. da je na zaštitom pojasu brze ceste Solin-Klis, odnosno državne ceste DC-1 koja je na tom dijelu namijenjena isključivo za promet motornih vozila nelegalno postavljena reklama u zaštitnom pojasu, s čim u vezi je došao u kontakt s gospodinom ZS koji je postavio reklamu za Emmezetu-Merkury i rekao mu da dođe u njegov ured zbog te reklame, a prethodno da je obavio očevid na licu mjesta i slikao tu reklamu. U uredu je rekao ZS da prema članku 59. Zakona o cestama nije dopušteno postavljanje reklama u zaštitnom pojasu od 100 metara sa svake strane takve ceste. On mu je pokazao rješenje Grada Solina kojim mu je odobreno postavljanje reklama, međutim, Zakon da je jasan jer postavljanje reklama u zaštitnom pojasu navedene ceste nije dopušteno i u tom smislu da je on na neki način bio doveden u zabludu. Da se ZS prethodno obratio upravitelju te brze ceste, a to su "Hrvatske ceste" d.o.o., kao što je trebao, odobrenje za takvu reklamu u zaštitnom pojasu brze ceste ne bi dobio. Zakon o cestama da je za sada takav, a hoće li se i kada promijeniti u smislu smanjivanja zaštitnog pojasa na brzim cestama i cestama namijenjenim za promet motornih vozila, nije mu poznato.
6. ZS bio je prisutan na glavnoj raspravi prilikom ispitivanja svjedoka te je izjavio da nema dodatnih pitanja ni primjedbi, ali da i dalje ostaje pri obrani koju je dao na prethodnom ročištu glavne rasprave.
7. U dokaznom postupku pročitan je i prigovor ZS na prekršajni nalog, pregledana je dokumentacija koju je u fotokopijama priložio u spis (dva rješenja Grada Solina od 11. listopada 2023. i 10. listopada 2024., rješenje inspekcije o uklanjanju reklamnog panoa iz zaštitnog pojasa državne ceste DC 1 od 12. travnja 2024. i njegov ispravak te tužbu Upravnom sudu radi poništenja tog rješenja) i tri fotografije s dijelova ceste D-1 u Dugopolju i Klisu koje je također priložio u spis, pročitan je zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 25. siječnja 2024. s uglavljenom fotografijom reklame Emmezeta-Merkury pored brze ceste Solin-Klis, dopis "Hrvatskih cesta" d.o.o., Poslovne jedinice [adresa], Tehničke ispostave Split od 02. siječnja 2024. dostavljen Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Upravi za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Odjelu inspekcije sigurnosti državnih, županijskih i lokalnih cesta u predmetu: Nelegalno postavljena reklama u zaštitnom pojasu državne ceste DC-1 (brza cesta Solin-Klis) te je izvršena provjera u prekršajnoj evidenciji iz koje je utvrđeno da u zadnje tri godine ZS nije prekršajno kažnjavan.
8. U svojoj završnoj riječi ZS je zamolio sud da pri odlučivanju uzme u obzir to da je otac četvoro djece, od kojih je dvoje maloljetno i jedno s posebnim potrebama, da mu supruga ima multiplu sklerozu i da do sada uopće nije prekršajno kažnjavan, jer se nastoji prilikom obavljanja svoje djelatnosti pridržavati svih propisa koji reguliraju postavljanje reklama, posebno da je od Grada Solina dobio rješenje za sporni reklamni pano. Tužba koju je podnio Upravnom sudu radi poništenja rješenja o uklanjanju spornog reklamnog panoa da još nije riješena.
9. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, svakog posebno, kao i u njihovim međusobnim odnosima, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, nedvojbeno je utvrđeno da su se u postupanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja predmetnog prekršaja.
10. ZS smatra kako nije počinio prekršaj pravdajući se time da je od Grada Solina na čijem se području nalazi brza cesta Solin-Klis u čijem je zaštitnom pojasu postavio reklamu dobio rješenje za njezino postavljanje, kao i produženje takvog rješenja. Međutim, ispitivanjem u svojstvu svjedoka višeg inspektora cesta JS utvrđeno je da je on ipak postupio protivno odredbama članka 59. Zakona o cestama te da unatoč rješenjima Grada Solina reklamni pano nije postavljen na legalan način jer takvo rješenje ne može derogirati odredbu Zakona koji je tu jasan i nedvosmislen, kao i sam svjedočki iskaz nadležnog inspektora, odnosno da u zaštitnom pojasu takve ceste koji je 100 metara, nije dopušteno postavljanje reklama, a sve to u smislu zakona kojim se uređuje sigurnost prometa na cestama (Zakon o sigurnosti prometa na cestama). Odluka Upravnog suda povodom tužbe ZS radi poništenja rješenja inspekcije od 12. travnja 2024. nije od utjecaja na odluku u ovom prekršajnom postupku, jer svi do sada izvedeni dokazi nedvojbeno ukazuju na to da je počinio prekršaj prema važećem Zakonu, pa ga je stoga trebalo proglasiti krivim.
11. Za taj prekršaj propisana je novčana kazna od 1.320,00 do 3.980,00 eura. 12. Pri odlučivanju o vrsti i visini sankcije, uvažene su sve okolnosti u smislu članaka 6. i 36. Prekršajnog zakona, pa je kao olakotne okolnosti sud cijenio to što je okrivljenik ipak u dobroj vjeri postavio reklamni pano jer je od Grada Solina dobio svojevrsno odobrenje, što prekršajem nisu izazvane teže štetne posljedice, što je otac četvoro djece od kojih su dvoje maloljetni, a jedno je s posebnim potrebama i što u zadnje tri godine nije prekršajno kažnjavan. Kako posebno otegotnih okolnosti nije bilo, izrečena mu je ublažena novčana kazna, koja se u konkretnom slučaju čini adekvatnom težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika te je za vjerovati da će se na takav način ostvariti propisane svrhe njezine primjene u smislu članka 32. Prekršajnog zakona, odnosno da će djelovati na njega kako bi ubuduće izbjegavao činjenje sličnih ili drugih prekršaja, kao da će djelovati i na sve druge da ne čine prekršaje i poštuju zakonske i podzakonske propise Republike Hrvatske.
12. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ukoliko okrivljenik u ostavljenom roku plati dvije trećine novčane kazne.
13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavcima 2. i 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušal određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika, pri čemu je još uzet u broj održanih ročišta (dva) te da paušalni trošak može biti određen u rasponu od 13,27 do 663,61 eura, što je propisano Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, br. 18/13).
U Splitu 13. listopada 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Sanda Peroš,v.r.
Ljiljana Vuko, v.r
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dva primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
- okrivljeniku
- tužitelju
- ovdje