Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž R-9/2025-3

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljan kao predsjednika vijeća te Irene Lenić, kao suca izvjestitelja i Ivice Raguž, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-4498/2018-43 od 20. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 13. listopada 2025. godine,

r i j e š i o  j e

Žalbe tužitelja i tuženika prihvaćaju se kao osnovane te se ukida presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-4498/2018-43 od 20. prosinca 2024. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda je presuđeno:

"I. Nalaže se tuženoj da tužitelju isplati iznos od 249,55 EUR bruto zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 14,45 EUR od 16.11.2017. do isplate,

- na iznos od 23,49 EUR od 16.12.2017. do isplate,

- na iznos od 156,56 EUR od 16.01.2018. do isplate,

- na iznos od 55,05 EUR od 16.04.2018. do isplate,

sve prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, izuzev isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u navedenim bruto iznosima, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja preko dosuđenog iznosa iz točke I. izreke presude, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 331,81 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 20. prosinca 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv presude prvostupanjskog suda je žalbu podnio tuženik koji u žalbi navodi da pobija točku I. i II. izreke presude zbog žalbenih razloga iz članka 353. točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP), te odluku o trošku i predlaže preinaku prvostupanjske presude na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja, te obveže istoga na naknadu troškova postupka uvećanih za sastav žalbe. Podredno predlaže ukidanje presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu.

3. Protiv presude je žalbu podnio tužitelj koji žalbom osporava točke II. i III. presude zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. ZPP-a te predlaže preinaku presude na način da sud usvoji u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja te obveže tuženika na naknadu troškova postupka uvećanih za trošak žalbe.

4. Tužitelj u odgovoru na žalbu predlaže odbijanje žalbe kao neosnovane i potvrđivanje prvostupanjske presude u dijelu odluke kojim je tuženik obvezan na plaćanje glavnice i kamata te troškova postupka.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja zaposlenog kao carinskog službenika na radnom mjestu carinika područni carinski ured Zagreb za isplatu razlike plaće u razdoblju od 19. travnja 2013. do 19. travnja 2018. za prekovremene sate odrađene u neradne dane, državne blagdane i praznike, koji zahtjev tužitelj temelji na odredbi članka 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08., 89/12., 104/13., 150/13., i 153/13. - dalje KU/08) odnosno članku 38. stavak 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 112/17. i 12/18. - dalje KU/17).

7. Nije sporno da je tužitelj zaposlen kod tuženika na radnom mjestu carinika te da se prije podnošenja tužbe obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu.

8. Prvostupanjski sud je u predmetu proveo vještačenje navodeći da je zadatak vještaka određen u podnesku tužitelja u kojem je tužitelj predložio određivanja zadatka vještaku knjigovodstvene struke. Vještačenjem je u utuženom razdoblju utvrđen broj odrađenih sati rada koje je tužitelj odrađivao po pojedinim mjesecima u utuženom razdoblju koje je tužitelj odrađivao u turnusu, smjenama ili radu na drugi način, a koji tuženik nije priznao ni obračunao i isplatio, iako su isti sati bili mjesečno duži od redovnog mjesečnog fonda sati koji se dobije na način da se broj dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8. Tako utvrđene prekovremene sate je obračunao s obzirom na faktor vremena kada je tužitelj iste odradio u noćnom dijelu dana ili u drugoj smjeni i s obzirom na faktor dana kada je tužitelj iste sate radio subotama, nedjeljama, i na dane blagdana odnosno neradne dane određene zakonom.

8.1. Vještačenjem je utvrđen broj radih sati koji su odrađeni na blagdane i neradne dane, te je izvršena usporedba sati rada iz obračunskih isprava za isplatu plaće te iz evidencije o korištenju radnog vremena, te je vještak uzimajući u obzir i podatke o korištenju slobodnih dana od strane tužitelja u utuženom razdoblju, sačinio dva izračuna potraživanja. Prema prvom izračunu na temelju obračunskih lista neplaćeno potraživanje tužitelja za prekovremeni rad iznosi 1.880,23 kune a prema evidenciji o korištenju radnog vremena iznosi 0,00 kuna. U vještačenju je navedeno i da ukupno potraživanje tužitelja prema neobračunatom i neisplaćenom prekovremenom radu ako se ne bi uzeli u obzir iskorišteni slobodni dani 9.338,30 kuna.

9. Prvostupanjski sud je dosudio tužitelju isplatu razlike plaće za prekovremeni rad prema prvom izračunu na temelju obračunskih lista u iznosu od 249,55 eura (1.880,23 kune) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na neisplaćena potraživanja, koje vještačenje je sačinjeno uzimajući u obzir da u mjesečni fond radnih sati ne ulaze blagdani i neradni dani koji su određeni zakonom.

10. Odredbom članka 87. stavak 2. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", broj 68/13, 30/14, 115/16 - dalje: ZCS) tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati, a prema čl. 89. st. 4. ZCS radom u turnusu smatra se rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (čl. 89. st. 6. ZCS).

11. Odredbom čl. 44. KU/08 (identično čl. 38. KU/17), ugovoreno je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

12. Obzirom na odredbu čl. 120. st. 1. KU/08 (identično čl. 101. st. 8. KU/17), prema kojoj tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene KU (dalje: Komisija) imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je, u primjeni čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, vezan tumačenjima Komisije (tako i Revr-630/2017, Revr-676/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

13. U odnosu na odredbu čl. 44. st. 12. KU/08 odnosno čl. 38. st. 10. KU/17, Komisija je donijela nekoliko tumačenja:

- Tumačenje broj 4/44 od 11. siječnja 2013. prema kojemu je mjesečni fond radnih sati za sve radnike isti, te se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8, bez obzira u kojem sustavu rade, od ponedjeljka do petka, smjeni (2- 2-2), turnusu (12-24-12-48) ili na drugi način, kao i tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013. u vezi rada u drugoj smjeni,

- Tumačenje br. 10/44 od 13. lipnja 2013. da se uvećanje plaće za rad u turnusu odnosi na sve sate rada koje je službenik i namještenik odradio u turnusu tijekom mjeseca,

- Tumačenje br.11/44 od13. lipnja 2013. da rad službenika koji traje12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz čl.44.st.11. KU,

- Tumačenje br. 8/44 od 29. travnja 2013., službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak - petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 44. st. 10., 11. i 12. KU, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- Tumačenje br. 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam (8),

- Tumačenje br. 24/44 od 22. siječnja 2014. službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz čl. 44. st. 11. KU nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz čl. 44. st. 12. KU i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. KU te dodatke na plaću koje je ostvario,

- Tumačenje od 16. svibnja 2012.: „Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.“.

14. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-446/2023-2 od 22. studenog 2023., Rev-1140/2022-2 od 15. veljače 2023., Rev-1217/2024 od 8. listopada 2024., 515/2024-2 od 6. veljače 2025. je izraženo pravno shvaćanje da prema odredbi članka 44. stavak 12. KU/08, odnosno odredbi članka 38. stavak 10. KU/17 sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne Novine 33/96., 96/01., 13/02., 112/05., 59/06., 55/08., 74/11 ) se evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome da li su stvarno radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan, ti se sati uvećavaju prema odredbi članka 44. stavak 12. KU/08 odnosno članka 38. stavak 10. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu navedenih odredbi KU/08 i KU/17.

15. Tužitelj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati te postojanju razlike između utvrđenih fondova i mjesečno odrađenih fondova radnih sati, o čemu je sud donio odluku polazeći od stava da se mjesečni fond radnih sati obračunava na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8, a pri čemu se blagdan kao neradni dan koji pada u razdoblju od ponedjeljka do petka ne uračunava u mjesečni fond radnih sati već u ukupan mjesečni fond radnih sati.

16. Osnovano žalitelj ukazuje da prvostupanjski sud nije raspravio osnovanost tužbenog zahtjeva primjenom navedenih Tumačenja zajedničke Komisije o izračunu mjesečnog fonda sati.

17. Također, u odnosu na navode tuženika u kojima ukazuje na slobodne dane koje je tužitelj iskoristio, valja ukazati da je u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-344/2025 od 30. travnja 2025. u situaciji kada o tome nije doneseno posebno rješenje ukazano na zauzeto shvaćanje navedenog suda u odluci Rev- 445/2023-2 od 12. rujna 2023., koje glasi:

"Tužitelju ne pripada pravo na isplatu povećane plaće za prekovremeni rad za koji je ostvario i iskoristio slobodne dane, a koji slobodni dani su evidentirani u evidencijama rada, te od ostvarenih sati prekovremenog rada treba oduzeti iskorištene slobodne dane koje je tužitelj dobivao s osnova prekovremenog rada. Na tužitelju je teret dokazivanja da se evidentirani iskorišteni slobodni dani ne odnose na prekovremeni rad već na neku drugu pravnu osnovu. (tako i u Rev-123/2023-2 od 17. siječnja 2024. i dr.)".

18. Budući da osnovanost tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud nije raspravio primjenom navedenih Tumačenja zajedničke Komisije o izračunu mjesečnog fonda sati, te da sud nije u dovoljnoj mjeri raspravio osnovanost zahtjeva vezano za evidenciju radnog vremena i korištenje slobodnih dana, presuda prvostupanjskog suda ne sadrži obrazloženje o svim navodima tuženika, te je presuda ukinuta i vraćena prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje temeljem odredbe članka 370. ZPP-a.

19. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će nakon što utvrdi sve odlučne činjenice te raspravi osnovanost tužbenog zahtjeva primjenom navedenih tumačenja ponovno donijeti odluku o tužbenom zahtjevu u kojoj će odlučiti i o troškovima.

Vukovar, 13. listopada 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Krešimir Biljan