Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama – Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje – Buie

Via dell'Istria 1, 52460 Buie

Posl. br. P-1075/2024-110

U I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari tužitelja ĆC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (pravni slijednik pok. DC), kojeg zastupa punomoćnica Orjana Makovac Zubalj, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika NC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Mario Manojlović, odvjetnik u Bujama, radi utvrđenja i prestanka uznemiravanja, nakon glavne rasprave zaključene 25. lipnja 2025. u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika i njegova punomoćnika, 13. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Prelaže se pravo služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama za korist k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, a na teret k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, umjesto dosadašnjeg načina izvršavanja služnosti, na način da se ista izvršava od seoske javne ceste u širini 3 metra, najkraćim pravcem, bliže označeno u Skici lica mjesta 1 mjerničnog vještaka Stilvera Milića mag.ing.geod., od 13. svibnja 2025. godine, koja je skica sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan trpjeti i izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu da se utvrđeni prostor i pravac predmetnog prava služnosti upiše u zemljišne knjige ili će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda, u roku 15 dana po pravomoćnosti presude."

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Zabranjuje se tuženiku uznemiravanje tužitelja, svakim daljnjim korištenjem tužiteljeve nekretnine k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR.) k. o. [katastarska općina], te mu se zabranjuje preko iste prolaziti pješice ili vozilom, osim na prostoru i pravcu kojeg je sud utvrdio i precizirao u prethodnoj točki ove presude, sve pod prijetnjom ovrhe i naknade nastale štete, u roku od 15 dana."

III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj BC **.**.2017. podnio je ovom sudu tužbu protiv tuženika ŽC radi utvrđenja i prestanka uznemiravanja. U tužbi navodi da je on vlasnik k. č. [katastarska čestica] ZGR kuća, štala i dvorište od 779 m2, k. o. [katastarska općina], a da je tuženik vlasnik k. č. [katastarska čestica] ZGR kuća i dvorište od 1173 m2, k. o. [katastarska općina]. Za korist tuženikove k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] uknjiženo je pravo služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama na teret tužiteljeve k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], a radi pristupa od seoske javne asfaltirane ceste do tuženikove kuće, ali bez oznake pravca i dimenzija uknjiženog prava. Iako je udaljenost od javne ceste do tuženikove kuće svega 20-25 metra, što u širini od 3 metra koliko je potrebno za uknjiženi prolaz i provoz, dakle svega cca. 60-70 m2, tuženik zloupotrebljava svoje uknjiženo pravo služnosti na način da suprotno čl. 177. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima opterećuje poslužnu nekretninu na način da se ponaša krajnje neobzirno kao da je on vlasnik čitave poslužne nekretnine svih 779 m2, svojatajući je kao svoj isključivi posjed tako što ometa i uznemirava tužitelja i njegove goste kod parkiranja automobila na prostoru izvan nužnog potrebnog za njegov pristup, čak štoviše pokušava betonirati dijelove poslužne nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] s ciljem postavljanja rasvjete, što sve čini svojevoljno i nasilnim ponašanjem, a naročito vikom, galamom, trubljenjem i sl. čime uznemirava tužitelja, njegovu obitelj i goste kojima tužitelj izdaje u najam svoju kuću na označenoj nekretnini, čime doslovno potjera tuženikove goste ili najmoprimce jer smatraju da nisu poželjni u njegovoj blizini, a razumljivo je da svatko želi mir, a ne trpjeti neprimjerena ponašanja i uznemiravanja od susjeda. Tuženik kao ovlaštenik prava služnosti ponaša se suprotno naravi i svrsi služnosti, propisanoj u čl. 177 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Budući da budući da tuženik ne postupa po zakonu, ne postupa obzirno, već naprotiv svojim zahvaćanjem neograničenog prostora tužiteljeve k. č. [katastarska čestica] ZGR., ponaša se kao da ima pravo služnosti na cijeloj tužiteljevoj čestici, to tužitelj ima pravni interes da se sukladno zakonskim odredbama, odnosno sukladno naravi i svrsi uknjiženog prava služnosti, utvrdi i precizira točno određeni prostor za pristup tuženika preko tužiteljeve nekretnine od javne ceste do svoje kuće, tako da se na mjestu događaja, uz pomoć geodetskog vještaka utvrdi prostor u širini od 3 metra od najbliže točke javne ceste (od točke A-B), do najbližeg dijela tuženikove nekretnina (C-D), te da se tako utvrđenim i preciziranim prostorom, izmijeni i precizira i u zemljišnim knjigama, pravo prolaza i provoza za tuženikovu nekretninu, preko tužiteljeve označene nekretnine. Ujedno predlaže da se tuženiku zabrani svako korištenje i uznemiravanje tužitelja na njegovoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] ZGR, osim u dijelu koji sud utvrdi, kao nužno potreban, najkraći prostor za prolaz i provoz do tuženikove nekretnine sa javne ceste, kojim će što manje opteretiti poslužna nekretnina. Stoga predlaže da se presudom utvrdi točan prostor i pravac uknjiženog prava služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama za korist k. č. [katastarska čestica] ZGR u AI, a na teret k. č. [katastarska čestica] ZGR sve k. o. [katastarska općina], i to: od seoske, asfaltirane javne ceste u širini od 3 m od točke A- B, najkraćim pravcem u istoj širini od 3 m do toč. C-D bliže označeno u skici geodetskog vještaka (po oznakama prema nalogu suda nakon očevida), kao sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan trpjeti i izdati valjanu tabularnu ispravu, podobnu da se utvrđeni prostor i pravac predmetnog prava služnosti upiše u zemljišne knjige ili će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda, sve u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, te da se zabrani tuženiku uznemiravanje tužitelja svakim daljnjim korištenjem tužiteljeve nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], te mu se zabranjuje preko iste prolaziti pješice ili vozilom, osim na prostoru i pravcu kojeg je sud utvrdio i precizirao u prethodnoj točki ove presude, sve pod prijetnjom ovrhe i naknade nastale štete, u roku od 15 dana.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti. Ne spori da je tužitelj vlasnik k. č. [katastarska čestica] ZGR, kao niti da je on vlasnik k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], te da je za korist k. č. [katastarska čestica] ZGR uknjiženo pravo služnosti na teret tužiteljeve k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina]. Međutim, tuženik tvrdi da upravo suprotno, tužitelj njega uznemirava i smeta ga u korištenju prava prolaza i provoza. Predlaže da se izvrši uvid u ovosudni spis posl. br. Psp-119/2015 u kojem je tuženik morao podnijeti tužbu zbog smetanja posjeda prava služnosti prolaza i provoza i u kojem je pravomoćno odlučeno u korist tuženika. Suprotno tvrdnjama tužitelja, tuženik se služnošću koristi civilitas, samo u cilju pristupa na svoju nekretninu i to u skladu s lokacijskom dozvolom koja mu je izdana pod brojem klasa: UP/I-350-05/13-02/428 od strane Odsjeka za prostorno uređenje u Bujama. Tuženik je suglasan da se utvrdi opseg i upiše u opis služnosti u zemljišne knjige, ali predlaže da to bude u skladu s navedenom lokacijskom dozvolom i s dosadašnjim načinom korištenja koji je vidljiv na mjestu događaja. Tuženik smatra da bi prelaganje služnosti trebalo provesti po pravilima vanparničnog postupka u smislu Zakona o nužnim prolazima.

3. Na pripremnom ročištu održanom 17. listopada 2017., tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev tako da glasi: "Prelaže se pravo služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama za korist k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] u AI, a na teret k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], umjesto dosadašnjeg načina izvršavanja služnosti, na način: od seoske asfaltirane javne ceste u širini od 3 metra od točke A-B najkraćim pravcem u istoj širini od 3 metra do točke C-D, bliže označeno u skici geodetskog vještaka, u roku od 15 dana." U preostalom dijelu tužbeni zahtjev je ostao neizmijenjen.

3. 1. Na ročištu održanom 27. ožujka 2019. sud je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva jer je ocijenio da je to svrsishodno za konačno rješenje spora između stranaka.

4. Nakon što je izveden dokaz uviđajem na mjestu događaja i mjernično vještačenje, tužitelj je u podnesku od 27. kolovoza 2021. dopunio tužbu na način da tužbeni zahtjev glasi: " Prelaže se pravo služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama za korist k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], a na teret k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], umjesto dosadašnjeg načina izvršavanja služnosti, na način da se ista izvršava od seoske asfaltirane javne ceste u širini od 3 metra do točke A1-A2, najkraćim pravcem do A3, te dalje u širini od 3 metra i najkraćim pravcem do A4-A5-A6, bliže označeno u skici mjerničnog vještaka Vedrana Kovačića, dipl. ing. geodezije iz Umaga, Libera Brajka 2, koja je skica sastavni dio ove presude, u roku od 15 dana." U preostalom dijelu tužbeni zahtjev je ostao neizmijenjen.

5. Na ročištu koje je održano na mjestu događaja 16. siječnja 2023. tužitelj je dodatno precizirao tužbeni zahtjev s obzirom na to da je u međuvremenu provedena izmjena katastarskih čestica (broja i oblika), a radi ucrtavanja javne nerazvrstane ceste kroz naselje Kaštel-Vrh, a koji je glasio: „Prelaže se pravo služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama za korist k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], a na teret k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR) k. o. [katastarska općina], umjesto dosadašnjeg načina izvršavanja služnosti, na način da se ista izvršava od seoske asfaltirane javne ceste u širini 3 metra do točke A1-A2, najkraćim pravcem do A3, te dalje u širini od 3 metra i najkraćim pravcem do A4-A5- A6, bliže označeno u skici mjerničnog vještaka Vedrana Kovačića, dipl. ing. geod. iz Umaga, Libera Brajka 2, koja je skica sastavni dio ove presude, u roku 15 dana." U preostalom dijelu tužbeni zahtjev je ostao neizmijenjen.

6. Raspravnim rješenjem od 16. siječnja 2023. sud je dopustio preinaku tužbe na temelju čl. 190. čl. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/23., u nastavku: ZPP) jer je ocijenio da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

7. Presudom ovog suda posl. br. P-149/2019-69 od 2. ožujka 2023. prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja za prelaganje prava služnosti po preinačenom tužbenom zahtjevu iz t. 5. ovog obrazloženja te je prihvaćen tužbeni zahtjev radi prestanka uznemiravanja (pobliže označen u t. II. izreke presude).

8. Rješenjem ovog suda posl. br. P-149/2019-82 od 21. svibnja 2024. utvrđeno je da je nastupio prekid postupka zbog smrti tužitelja DC. Njegov nasljednik ĆC (sadašnji tužitelj) pozvan je da preuzme ovaj postupak čime je postupak nastavljen.

9. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-970/2024-2 od 6. studenog 2024. prihvaćanjem žalbe tuženika, ukinuta je presuda ovog suda posl. br. P-149/2019-69 od 2. ožujka 2024. i predmet je vraćen na ponovno suđenje.

9. 1. Županijski sud u Varaždinu je uputio ovaj sud da u ponovljenom postupku utvrdi pravu volju involviranih stranaka prilikom definiranja Suglasnosti od 12. prosinca 2008. kada je ustanovljen sadržaj predmetne služnosti te da se istu pribavi u ovaj spis. Ukazano je da je potrebno utvrditi i svrhu ustanovljene služnosti kao i u kojoj se širini, odnosno opsegu takva služnost izvršavala kako bi se utvrdila opravdanost eventualnog ograničenja iste kroz njezino jasno definiranje. Nadalje, da je potrebno posebno utvrditi je li dolazak do tuženikove k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uključivao i ulazak u garažu kako tuženik tvrdi u žalbi, a što mu je predmetnim opsegom tog prava onemogućeno. Također je navedeno da će prvostupanjski sud u ponovnom postupku imajući u vidu uputu drugostupanjskog suda detaljno saslušati parnične stranke i analizom svih u spisu priloženih isprava kao i spisa priloženog predmetu posl. br. Psp- 119/2015 kao i pribavom Suglasnosti od 12. prosinca 2008. utvrditi sve potrebne činjenice mjerodavne za meritornu odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja. Prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja radi zabrane uznemiravanja u sadržaju kako ga tužitelj postavlja, da će ovaj sud imati u vidu da je zahtjev radi zabrane uznemiravanja svakim daljnjim korištenjem povlasnog dobra protivan egzistentnom sadržaju predmetne stvarne služnosti koji je između stranaka nesporan, a i da se zabrana budućeg uznemiravanja može izreći isključivo ako se utvrdi da je uznemiravanje počinjeno.

10. U dokaznom postupku pročitani su: izvatci iz zemljišne knjige (str. 5-6), lokacijska dozvola sa skicom i ortofotosnimkom (str. 21-28,), ortofotosnimka sa oznakom nekretnina i načinom prelaganja služnosti (str. 45), zapisnik o uviđaju od 26. rujna 2019. s iskazom mjerničnog vještaka Vedrana Kovačića (str. 50-54), nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka Vedrana Kovačića od 11. veljače 2021. (str. 60-69), skica izmjere s predloženom varijantom služnosti prolaza i provoza (str. 85), dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Buje-Buie i rješenje o poništenju građevinske dozvole (str. 95-100), kupoprodajni ugovor sa skicom premjeravanja i kopijom katastarskog plana (str. 104- 110), skica premjeravanja i skica mjerenja (str. 123-125) i zapisnik o uviđaju od 16. siječnja 2023. (str. 177-181), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-525/2023 (str. 219- 221), izvadak iz zemljišne knjige (str. 222-223), zapisnik o održanom uviđaju 16. travnja 2025. s iskazom mjerničkog vještaka Stilvera Milića (str. 251-254), Suglasnost od 12. prosinca 2008. (str. 257-258), povijesni izvadak iz zemljišne knjige (str. 259- 265) te skica lica mjesta 1, skica lica mjesta 2 i skica lica mjesta 3 mjerničnog vještaka Stilvera Milića od 13. svibnja 2025. (str. 267-269). Pored toga izveden je dokaz saslušanjem svjedoka TC, SC, UC, ČC, ŠC i ĆC koji su saslušani na ročištu od 26. siječnja 2022. (str. 114-119), te dokaz saslušanjem tuženika saslušanog na ročištu od 6. lipnja 2022. (str. 137-139) kao i dokaz saslušanjem ranijeg tužitelja DC na ročištu od 12. listopada 2022. (str 158-160) te dokaz saslušanjem sadašnjeg tužitelja ĆC na ročištu od 25. lipnja 2025. (str. 292-294). Izvršen je uvid u spis ovog suda Pu P-743/2019 (ranije Psp-119/2015). Pregledan je preslik fotografija (str. 270-273).

10. 1. Sud je odustao od saslušanja tuženika u ponovljenom postupku s obzirom na to da nije dostavio dokaz o opravdanosti izostanka s ročišta od 16. travnja 2025. i 25. lipnja 2025. na koje je pozvan radi saslušanja.

11. Tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava stvarne služnosti (radi prelaganja) je osnovan. Nije osnovan tužbeni zahtjev radi uznemiravanja.

12. Predmet spora u ovoj pravoj stvari je zahtjev tužitelja radi prelaganja prava stvarne služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama koje je upisano u zemljišnim knjigama, u korist tuženikove nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], a na teret tužiteljeve nekretnine k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR) k. o. [katastarska općina], bez oznake pravca i dimenzija uknjiženog prava, jer tuženik kao ovlaštenik prava služnosti, prema tvrdnjama tužitelja izvršava svoje ovlasti suprotno naravi i svrsi služnosti budući da opterećuje i koristi cijelu tužiteljevu nekretninu, te da mu se zbog toga i zabrani uznemiravanje tužitelja svakim daljnjim korištenjem njegove nekretnine preko onog dijela koji će se presudom utvrditi kao prostor i pravac za izvršavanje služnosti. Dakle, ne radi se o uobičajenom prelaganju služnosti s jednog na drugi dio poslužne nekretnine, već o zahtjevu tužitelja da se ustvari "precizira" predmetna služnost te odredi pravac i širina služnosti koja nije određena dosada.

13. Budući da između stranaka postoji spor o pretpostavkama za prelaganje prava služnosti, suprotno stavu tuženika, o zahtjevu za prelaganje je moguće odlučivati isključivo u ovom parničnom postupku, a ne u izvanparničnom postupku jer se takav postupak vodi samo kada među strankama nema spora.

14. Između stranaka nije sporno da je tužitelj (raniji VC, odnosno sadašnji ĆC), vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] (ranije 31/2 ZGR) k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] i da je za korist tuženikove k. č. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina] uknjiženo pravo služnosti prolaza pješice, kolima i životinjama na teret tužiteljeve k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR) k. o. [katastarska općina], bez određenog pravca i širine uknjiženog prava.

15. Sporno je da li tuženik izvršava ovlaštenja prava služnosti u skladu s naravi i svrsi služnosti, odnosno da li tužiteljevu nekretninu koristi samo u svrhu pristupa na svoju nekretninu ili pak više od toga opterećuje poslužnu nekretninu i time uznemirava tužitelja.

16. Radi identifikacije predmetnih nekretnina održan je uviđaj na mjestu događaja 26. rujan 2019. uz prisustvo mjerničnog vještaka Vedrana Kovačića te 16. siječnja 2023.

17. U ponovljenom postupku sud je ponovno izveo dokaz uviđajem na mjestu događaja uz prisustvo mjerničnog vještaka Stilvera Milića koji je identificirao predmetne nekretnine.

17. 1. Iz iskaza vještaka Stilvera Milića proizlazi da se predmetni pristup do nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] proteže od nerazvrstane ceste na k. č. [katastarska čestica] do k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] i prelazi sredinom k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR.) k. o. [katastarska općina]. Na temelju uviđaja utvrđeno je da se stanje na terenu nije promijenilo od 16. siječnja 2023.

17. 2. Mjernični vještak Stilver Milić je u skladu s prijedlozima tužitelja sačinio skicu lica mjesta 1 (str. 267), skicu lica mjesta 2 (str. 268) i skicu lica mjesta 3 (str. 269) te je sačinio fotografije s prikazanim mjestom događaja koje prikazuje stanje na terenu utvrđeno na dan uviđaja 16. travnja 2025. (str. 270-273).

18. Stranke nisu imale primjedbi na izrađene skica lica mjesta. Sud je prihvatio sačinjene skice lica mjesta jer su izrađene stručno i u skladu s pravilima struke.

19. Tužitelj je u skladu sa skicama mjerničnog vještaka Stilvera Milića, na ročištu od 25. lipnja 2025. precizirao tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava stvarne služnosti (pobliže navedeno u t. I. izreke presude), dok je tužbeni zahtjev radi uznemiravanja ostao neizmijenjen.

20. Raspravnim rješenjem od 25. lipnja 2025. sud je dopustio preinaku tužbe na temelju čl. 190. st. 3. ZPP-a jer je učinjena nakon provedenog mjerničnog vještačenja, a sud je ocijenio da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

21. Iz iskaza saslušanih svjedoka TC, SC, CC, ČC i ŠC (str. 114-118) nije moguće izvoditi vjerodostojan zaključak o tome na koji način je tuženik izvršavao predmetnu služnost, je li on koristio tužiteljevu nekretninu samo za prolaz preko nje do svoje nekretnine, kako on to tvrdi, ili je pak kako to tužitelj tvrdi, istu koristio bezobzirno, daleko u većoj širini od one koja mu je potrebna za prolazak pješke ili vozilom, odnosno koristeći poslužnu nekretninu kao da je njegova. Naime, navedeni svjedoci nisu imali saznanja (ili barem o tome nisu iskazivali) da li je način korištenja poslužne nekretnine od strane tuženika osobito tegoban za tužitelja i da li bi u slučaju prelaganja služnosti odnosno preciziranja pravca i širine služnosti tuženik kao ovlaštenik služnosti istu mogao koristiti na jednako prikladan način kao do sada.

22. Svjedok (sada tužitelj) ĆC, sin tužitelja pok. DC je u bitnom iskazao da je njegov otac tuženiku prodao dio njihova zemljišta gdje je tuženik sagradio garažu, površine cca. 151 m2. On im je tada rekao da taj dio zemljišta kupuje da ne ide preko njihovog zemljišta, da ne pušta materijal i aute na njihovu zemljištu, da bi ukrupnio svoj posjed i formirao si okućnicu oko kuće. Kada je počeo gradit garažu tuženik je počeo puštati pijesak, cigle i materijal na njihovoj nekretnini te bi na njihovo traženje to maknuo sve dok nije dobio rješenje o ozakonjenju garaže i tada je počeo svojatati njihovo zemljište, širiti se u prolazu i tjerati njihove turiste s tog prolaza kojim je on počeo prolaziti do kuće.

23. Raniji tužitelj BC (sada pokojni) u svom iskazu je naveo da on želi točno urediti širinu puta koju bi tuženik koristio na temelju već uknjižene služnosti prolaza preko njegove nekretnine tako da služnost bude u širini od 3 metra kako je to sam tuženik učinio kada je kupio dio njegove nekretnine površine 151 m[2] . Tuženik je tada na tom kupljenom dijelu ostavio prolaz u širini od 3 m[2] . Međutim, tuženik koristi njegovu nekretninu radi prolaza u širini cca. 10 m[2] . Tuženik prolazi pješke i autom, i to u širini znatno široj od one koja mu je potrebna da bi prošao automobilom, te se time ponaša kao da je on vlasnik te nekretnine. Iako je tužiteljeva nekretnina široka oko 15 metara, ipak nije moguće prolaziti preko cijele širine jer je na njoj stara smokva koja to onemogućuje. Prema kazivanju ranijeg tužitelja, tuženik je na njegovoj nekretnini odlagao smeće, pijesak i drugi građevinski materijal te mu je time uznemiravao podstanare u kući. Tuženik je na njegovoj nekretnini posadio i plamu koja se osušila, a koja se nalazi ispred njegove garaže. Nakon što ga je usmeno upozorio da to makne, tuženik je to i učinio, ali je nakon nekoliko tjedana ponovno vratio. Tuženik je na njegovoj nekretnini u blizini svoje garaže, cementom zatrpao rupu koja je tamo bila od pamtivijeka, a nije nikome smetala. Zbog svega, tužitelj je predložio da se predmetna služnost prolaza i provoza upiše u širini od 3 m od ruba tuženikove kuće.

24. Iz iskaza tuženika NC (saslušanog u ranije vođenom postupku) proizlazi da on preko nekretnine tužitelja prolazi odnosno da je koristi onoliko koliko mu je potrebno za prolazak automobilom i pješice te da je ne koristi za druge potrebe. Potvrdio je da je na nekretnini tužitelja, a u blizini njegove garaže postojala rupa širine oko 1,5 metar koja bi bila napunjena vodom nakon kiše pa ju je zbog toga zatrpao cementom. Naveo je da je on s tužiteljem dogovorio prolazak preko njegove nekretnine onako kako je pokazano na skici izmjere koja je sačinjena po njegovu prijedlogu (str. 68). Od tužitelja je kupio jedan dio njegove nekretnine. S tužiteljem nikada nije definirao širinu i duljinu puta kojim bi imao prolaziti.

25. U ponovljenom postupku sud je odredio izvođenje dokaza saslušanjem parničnih stranaka. Tužitelj je u ovom postupku već i ranije saslušan u svojstvu svjedoka, a kao stranka je saslušan na ročištu od 25. lipnja 2025. Tuženik, iako uredno pozvan bez dokaza o opravdanosti izostanka, nije pristupio na dva ročišta na koja je pozvan radi saslušanja. Naime, iako je tuženik već saslušan u ovom postupku, ovaj sud je odredio njegovo ponovno saslušanje kako bi ga u skladu s uputom drugostupanjskog suda saslušao i na točno određene okolnosti iz odluke višeg suda.

26. Tužitelj ĆC u u svom iskazu je naveo da ostaje kod svog iskaza kojeg je u ovom postupku dao sudu 26. siječnja 2022. u svojstvu svjedoka, kada je njegov pokojni otac BC bio tužitelj. Osim u dijelu prve rečenice njegovog iskaza gdje se navodi: "Moj otac i tuženik kada su ugovorili služnost puta" jer misli da je u zapisnik pogrešno unesena njegova izjava s obzirom na to da je tada mislio ne na služnost nego na prodaju dijela zemljišta, kako je navedeno u nastavku iskaza, a sve to iz razloga što je predmetna služnost bila dogovorena još između pravnih prednika njegova oca i tuženika. Kada mu je predočena Suglasnost od 12. prosinca 2008. (str. 257) naveo je da je tu Suglasnost vidio tek kada ju je njegova pomoćnica nedavno pribavila iz zemljišne knjige te predala ovom sudu na ročištu 16. travnja 2025. Kada je pročitao tu Suglasnost shvatio je da se ona uopće ne odnosi na njegovu nekretninu oznake k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR) k. o. [katastarska općina], već da se odnosi na pravo služnosti u korist njegove k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na teret k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je bila u vlasništvu treće osobe PC. Istaknuo je i da predmetna služnost u korist nekretnine tuženika nije ugovorena 2008. nego još početkom 1920-ih dok je još bio živ njegov djed, odnosno pradjed, odnosno pravni prednici današnje tuženikove nekretnine. Zbog iznesenog mu nije poznata stvarna volja stranaka prilikom ugovaranja predmetne služnosti jer ona nije ugovorena na temelju Suglasnosti iz 2008., već davno, davno prije. Po priči njegovog oca DC poznato mu je da nikada nije bilo govora da bi tuženik koristio njihovu parcelu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za prolazak autom do današnje garaže jer ju je počeo graditi tek 2002. ili 2003. bez građevinske dozvole. Svrha ustanovljene služnosti po mišljenju tužitelja bila je da tuženik može do svoje nekretnine proći najkraćim putem preko trase koja vodi od javnog puta do ruba tuženikove nekretnine na kojoj je danas izgrađena garaža. Istaknuo je da je njegov otac tuženiku 1997. ili 1998. prodao 150 m[2] njihove predmetne parcele i da je tuženik na tom dijelu sagradio garažu. Niti tada kada mu je njegov otac prodao 150 m[2] nije bilo govora da bi tuženik prolazio u garažu preko njihove parcele. Dok tuženik nije dobio građevinsku dozvolu za garažu oko 2012. nikada nije tražio da prolazi njihovom parcelom u garažu već bi auto parkirao na dijelu koji je ostavio u širini 3 metra od ruba kuće. Ustanovljavanje služnosti nije uključivala dolazak do tuženikove kuće na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i ulazak u garažu. Prema navodima tužitelja, tuženik od trenutka kada je sagradio garažu istu nikada nije koristio za parkiranje vozila u njoj. Tuženik za ulazak u svoju garažu ima osiguran ulazak sa stražnje strane kuće preko njegove nekretnine. Gromade koju su tužitelj i njegov otac postavili na njihovoj parceli 2015. zbog kojih je utvrđeno da je njegov otac počinio smetanje posjeda, postavili su ne zato da bi tuženiku onemogućili prolazak preko njihove nekretnine, nego da se ograniči odnosno suzi dio parcele koji on može koristiti jer je do tada koristio njihovu parcelu uzduž i poprijeko jer nije bila određena širina i dužina služnosti.

27. Sud u cijelosti prihvaća istinitim iskaz tužitelja ĆC jer je iskazivao uvjerljivo, životno i neproturječno te u skladu s materijalnim dokazima u spisu.

28. Čitanjem dopisa Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Buje-Buie (str. 95) utvrđeno je da je građevinska dozvola koja je izdana tuženiku poništena rješenjem o poništenju građevinske dozvole Kl: UP/I-361-03/19-01/1386, Ur. broj: 2163-1-18-01/2-19-2 od 5. rujna 2019. Poništenjem građevinske dozvole prestala je važiti i lokacijska dozvola.

29. Uvidom u spis ovog suda posl. br. Pu P-743/2019 (ranije Psp-119/2015) utvrđeno je da je tužitelj NC podnio tužbu protiv tuženika DC zbog smetanja posjeda te da je pravomoćnim rješenjem od 17. kolovoza 2016. utvrđeno da je tuženik smetao tužitelja u posjedu prava služnosti provoza i prolaza preko k. č. [katastarska čestica] ZGR. (sada k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] na način da je 3. kolovoza 2015. na k. č. [katastarska čestica] ZGR. preko koje se prolazi na k. č. [katastarska čestica] ZGR. K. o. [katastarska općina] postavio jedan kamen do ulaza u garažu, s prednje strane te ga time uznemirio u vršenju prava služnosti prolaza i provoza preko k. č. [katastarska čestica] ZGR. pa mu se stoga zabranilo svako takvo i slično smetanje te naložila uspostava ranijeg posjedovnog stanja uklanjanjem postavljene kamene gromade do ulaza u garažu. Odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu u kojem je tužitelj zahtijevao da se utvrdi da ga je tuženik smetao u posjedu prava služnosti prolaza i provoza preko k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] na način da je dana 3. kolovoza 2015. na k. č. [katastarska čestica] ZGR. preko koje se prolazi na k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] postavio više većih komada kamena i verbalno zabranjivao tužitelju prolaz preko k. č. [katastarska čestica] ZGR. te ga time uznemirio u vršenju prava služnosti prolaza i provoza preko k. č. [katastarska čestica] ZGR. pa da mu se zabrani svako takvo i slično smetanje te naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja uklanjanjem postavljenih kamenih gromada.

29. 1. Iz obrazloženja tog rješenja između ostalog proizlazi da je saslušanjem svjedoka u tom postupku utvrđeno da tužitelj nije otvarao vrata garaže.

30. U skladu s uputom drugostupanjskog suda tužitelj je u spis dostavio Suglasnost od 12. prosinca 2008. (str. 257) te povijesni izvadak iz zemljišne knjige.

31. Tužitelj upućuje na izvatke iz zemljišne knjige (str. 5-6) koji se odnose na predmetne nekretnine, iz kojih je vidljivo da se Suglasnost od 12. prosinca 2008. temeljem koje je uknjižena služnost u zemljišnoknjižnom izvatku 518 k. o. [katastarska općina] uopće ne odnosi na nekretnine koje su predmet ovog postupka, već na potpuno druge nekretnine u istoj katastarskoj općini. U tom smislu tužitelj je pribavio navedenu Suglasnost iz zemljišne knjige s obzirom na to da se na nju pozvao i županijski sud u svojoj odluci, a temeljem navoda tuženika iz žalbe. Tužitelj u ponovljenom postupku ističe ono što je isticao i u ranijem postupku da je predmetna služnost osnovana znatno ranije, a uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika da je vidljivo da je služnost osnovana 1922. Također je predložio da vještak fotografira mjesto događaja naročito spornu garažu (vještak je u spis dostavio fotografije sačinjene na mjestu događaja) kako bi se vidjelo da je garaža potpuno nefunkcionalna te da se nikada nije koristila kao garaža i da tuženik u nju ima neposredan pristup s istočne strane, odnosno sa svoje k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina].

32. Čitanjem Suglasnosti od 12. prosinca 2008. (str. 257 spisa) utvrđeno je da je na temelju te suglasnosti potpisane od strane DC (ranijeg tužitelja u ovom postupku i pravnog prednika sadašnjeg tužitelja ĆC) i treće osobe PC (Mario) Gioseffina ustanovljuje pravo služnosti prolaza pješice, progonom stoke, zaprežnim kolima kao i svim vrstama motornih vozila preko k. č. [katastarska čestica] u vlasništva navedene treće osoba, a za korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu Buna Pribca. Na temelju te suglasnosti dozvoljena je uknjižba prava služnosti u zemljišnoj knjizi. Da je uknjiženo pravo služnosti na teret k. č. [katastarska čestica], a za korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zk. ul. [broj ZK uloška] proizlazi i izvatka iz zemljišne knjige (str. 5).

33. Iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (str. 259- 265) utvrđeno je da je predmetna služnost za korist k. č. [katastarska čestica] ZGR., a na teret k. č. [katastarska čestica] ZGR. (sada k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] uknjižena još 1922. godine na temelju isprava (protokola) Općine Kaštel.

34. Prema čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, u nastavku: ZV), stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

34. 1. Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati (čl. 174. st. 1 ZV-a).

34. 2. Prema čl. 177. st. 1. ZV-a, ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih, nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti. Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar (čl. 177. st. 2. ZV-a).

34. 3. Služnost je teret na cijeloj poslužnoj stvari, ali ako se stalno izvršava samo na jednom njezinom dijelu, može vlasnik poslužne stvari zahtijevati da se izvršavanje preloži na neko drugo, ovlašteniku podjednako prikladno mjesto, ako je izvršavanje na dosadašnjem mjestu vlasniku osobito tegobno (čl. 179. st. 1. ZV-a).

35. Dakle, u smislu odredbe čl. 179. st. 1. ZV-a koja uređuje institut prelaganja služnosti, potrebno je u konkretnom slučaju ocijeniti da li je izvršavanje služnosti prelaganjem na neko drugo mjesto poslužne nekretnine, odnosno u konkretnom slučaju preciziranjem pravca i širine služnosti, podjednako prikladno ovlašteniku služnosti, te da li je izvršavanje služnosti na dosadašnji način vlasniku poslužne nekretnine osobito tegobno.

36. Na temelju analize pribavljenog Sporazuma od 12. prosinca 2008. te uvida u zemljišnu knjigu za k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da predmetna služnost prolaza pješice, kolima i životinjama za korist tuženikove nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] ZGR., a na teret tužiteljeve nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR.) k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana davno prije, unatoč tome što je tijekom cijelog ovog postupka (ali i postupka Psp-119/2015) na temelju tvrdnji tuženika prihvaćena kao nesporna činjenica (jer je tužitelj u ranijem postupku nije niti doveo u pitanje) da je predmetna služnost u zemljišnoj knjizi uknjižena na temelju Suglasnosti od 12. prosinca 2008. i da je upisana 2010. pod posl. br. Z-6290/10, a što je i županijski sud u ukidbenoj odluci uzeo kao nespornu činjenicu.

36. 1. Služnost koja je uknjižena na temelju Sporazuma od 12. prosinca 2008. ustanovljena je za korist k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja (ranije njegovog oca), a na teret k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu treće osobe.

36. 2. Navedeno je utvrđeno i iz iskaza tužitelja ĆC koji je iskazao da je predmetna služnost ustanovljena početkom 1920. -tih dok je bio živ njegov djed, odnosno pradjed koji su bili pravni prednici nekretnine koja je predmet ovog postupka, a danas u njegovom vlasništvu. I on je iskazao da je tek nedavno kada je njegova punomoćnica pribavila i dostavila u spis Suglasnost od 12. prosinca 2008. shvatio da se ona ne odnosi na njegovu nekretninu k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR.) k. o. [katastarska općina], već da je služnost ustanovljena u korist druge njegove nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

37. Dakle, predmetna služnost je uknjižena u zemljišnoj knjizi na temelju sasvim drugih isprava (protokola Općine Kaštel) i to davne 1922., a ne na temelju Suglasnosti od 12. prosinca 2008. kako je to tuženik tvrdio u ovom postupku (i postupku zbog smetanja posjeda), a navedeno prihvaćeno kao nesporna činjenica jer očito niti tužitelj zastupan po ranijem punomoćniku navedeno nije shvatio.

37. 1. Unatoč tome, predmetna služnost je nesumnjivo uknjižena u zemljišnoj knjizi i kao takva postoji.

38. Iako je uvidom u predmet ovog suda posl. br. Psp-119/2015 (sada (Pu P- 743/2019) utvrđeno da je tuženik zaštićen u posjedu prava predmetne služnosti i radi prilaza svojoj garaži, ovaj sud smatra da nema nikakve zapreke da se „preloži“ predmetna služnost, odnosno egzaktno definira u dužini i pravcu s obzirom na to da navedeno nedostaje u upisu prava služnosti u zemljišnoj knjizi, u slučaju da sud ocijeni osnovanim tužbeni zahtjev. Upravo, iz razloga što prilikom uknjižbe prava služnosti u zemljišnoj knjizi, odnosno prilikom ustanovljavanja nije bila određena služnost u dužini i širini, odnosno njezin opseg i pravac, tužiteljev pravni prednik BC je počinio smetanje posjeda prava predmetne služnosti jer nije želio da tuženik zloupotrebljava upisanu služnost na način da koristi cijelu predmetnu nekretninu tužitelja, a ne samo u opsegu koji je potreban da bi se služnost izvršavala.

39. S obzirom na utvrđenje da predmetna služnost nije uknjižena na temelju Suglasnosti od 12. prosinca 2008. već na temelju sasvim drugih isprava 1922., postalo je bespredmetno utvrđivati pravu volju involviranih stranaka prilikom definiranja Suglasnosti od 12. prosinca 2008. Budući da je tužitelj ĆC u skladu s uputom županijskog suda saslušan (tuženik nije jer bez opravdanog razloga nije pristupio na dva ročišta pa je sud odustao od njegovog saslušanja) i na navedene okolnosti, iz njegova iskaza je utvrđeno da ne može ocjenjivati volju stranaka koje su sklopile Suglasnost od 12. prosinca 2008. jer je njegov otac BC potpisao tu suglasnost, ali to smatra nebitnim jer na temelju te Suglasnosti niti nije ustanovljena predmetna služnost. Ne zna niti koja je bila volja pravnih prednika stranaka kada su predmetnu služnost ustanovljavali 1922. Ono što je njemu poznato, po priči njegova oca DC je da nikada nije bilo govora da bi tuženik koristio njihovu predmetnu nekretninu za prolazak autom do garaže koju je tuženik počeo graditi 2002. ili 2003. bez građevinske dozvole. Tužitelj smatra da je svrha predmetne služnosti bila da tuženik može do svoje predmetne nekretnine proći predmetnom nekretninom tužitelja i to onim dijelom koji čini najkraću trasu koja vodi od javnog puta do ruba tuženikove (danas) izgrađene garaže. Smatra da predmetna služnost nije uključivala dolazak do tuženikove kuće na k. č. [katastarska čestica] ZGR. i ulazak u garažu. Da je tome tako govori i činjenica je tužiteljev otac 1997. ili 1998. tuženiku prodao 150 m[2] predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] (ranije 31/2 ZGR.) k. o. [katastarska općina] na kojoj je tuženik sagradio garažu i da niti tada nije bilo govora da bi tuženik dolazio u svoju garažu preko predmetne tužiteljeve nekretnine. Štoviše dok tuženik nije dobio građevinsku dozvolu za garažu 2012. nikada ranije nije tražio da prolazi predmetnom nekretninom tužitelja radi ulaska u svoju garažu već bi auto parkirao na dijelu koji je ostavio u širini 3 metra od ruba svoje kuće.

39. 1. Sud u cijelosti prihvaća navode tužitelja o tome da tuženik nikada nije prolazio predmetnom nekretninom tužitelja za dolazak autom u svoju garažu. Da tuženik ne koristi svoju garažu i da je ista potpuno nefunkcionalna utvrđeno je i prilikom posljednjeg uviđaja na mjestu događaja 16. travnja 2025. Tom prilikom je utvrđeno i da tuženik za ulazak u garažu ima neposredni pristup s istočne strane svoje nekretnine k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina]. Isto tako, iz obrazloženja rješenja ovog suda posl. br. Psp- 119/2015 utvrđeno je da je sud i tom postupku utvrdio da tuženik ne koristi predmetnu služnost radi ulaska u svoju garažu.

39. 2. Tuženik, ničim nije dokazao da tome nije tako, a imao je priliku to učiniti u iskazu koji je trebao dati u ponovljenom postupku. On to nije učinio, a nije dokazao da su ga objektivni razlozi spriječili da pristupi na ročišta. Stoga je sud o tim činjenicama zaključivao u skladu s pravilom o teretu dokazivanja.

40. Dakle, na temelju neposrednog opažanja na mjestu događaja, te nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka, i prihvaćanjem iskaza tužitelja ĆC kao istinitog budući da je isti iskazivo uvjerljivo, životno i logično, utvrđeno je da je tuženiku za izvršavanje predmetnog prava služnosti, dovoljna širina od 3 metra, koliko je dovoljno za prolazak osobnim vozilima i pješice, na način da se ista izvršava od seoske javne ceste u širini 3 metra, najkraćim pravcem, kako je označeno u Skici lica mjesta 1 od 13. svibnja 2025. mjerničnog vještaka Stilvera Milića, uvažavajući utvrđenu činjenicu da služnost nije ustanovljena niti je tuženik izvršava za ulazak u svoju garažu koja je izgrađena godinama nakon što je predmetna služnost ustanovljena što upućuje na zaključak da pravnim prednicima stranaka koje su ustanovljavale služnost nije bilo na umu da će tuženik tu služnost izvršavati i za ulazak u garažu, a koju ionako ne koristi.

41. Ovaj sud smatra da se svrha služnosti može se ostvariti i prolaskom preko ovako točno određenog dijela tužiteljeve nekretnine, jer treba voditi računa da se ta služnost izvršava obzirno tako da što manje opterećuje poslužnu nekretninu, dakle, stežući, a ne šireći ovlasti koje pripadaju ovlašteniku prava služnosti.

42. Ovakvim prelaganjem, ustvari "preciziranjem" pravca i širine stvarne služnosti, tuženiku kao ovlašteniku služnosti će biti podjednako prikladno da ostvaruje svrhu radi koje je služnost osnovana, a tužitelju, kao vlasniku poslužne nekretnine će biti znatno manje tegobno. Posebno je bitno što se ovakvo prelaganje služnosti može učiniti bez ikakve štete (nikome neće nastati troškovi prelaganja) u svrhu radi koje služnost postoji, pri čemu je odlučujuće da će ovakvim prelaganjem ekonomska korist koju će ostvariti tužitelj u značajnoj mjeri premašiti eventualnu štetu koju bi prelaganjem tuženik trpio. No, tuženik uopće nije dokazao da bi ikakvu štetu trpio.

43. S obzirom na to da je i sam tuženik u odgovoru na tužbu predložio da se u zemljišne knjige upiše opseg služnosti, ali u skladu s njegovom lokacijskom dozvolom, a kako je tijekom postupka utvrđeno da je tuženikova lokacijska dozvola prestala važiti poništenjem njegove građevinske dozvole, sasvim je jasno da se opseg služnosti koju je predložio tuženik ne može odrediti.

44. Dakle, s obzirom na to da se do nekretnine tuženika može nesmetano doći pješke i vozilom po putu označenom roza bojom na Skici lica mjesta 1 mjerničnog vještaka Stilvera Milića od 13. svibnja 2025. (str. 267), to je po stavu ovog suda zaista nepotrebno opterećivati cijelu poslužnu nekretninu k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR) k. o. [katastarska općina], slijedom čega je prihvaćen tužbeni zahtjev za prelaganje prava služnosti prolaza kako je navedeno u t. I. izreke presude.

45. Nadalje, tužitelj predmetnom tužbom traži i prestanak uznemiravanja (negatorijaska tužba) daljnjim korištenjem tužiteljeve nekretnine k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR.) k. o. [katastarska općina] osim na prostoru i pravcu kojeg će sud utvrditi i precizirati presudom.

46. Prema čl. 167. st. 1. ZV-a, proizlazi da je negatorijska tužba zahtjev vlasnika koji na temelju svojeg vlasništava što ga je u stanju dokazati, traži od osobe koja mu nije oduzela posjed njegove stvari, niti mu osporava pravo vlasništva, nego ga ne neki drugi način bespravno uznemiruje u izvršavanju pravne vlasti koja mu kao vlasniku pripada – da to uznemiravanje prestane. Dakle, pravo na podnošenje tužbe za prestanak uznemiravanja ima vlasnik koji je ujedno i posjednik protiv osobe koja ga bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti. Vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti osoba koja je stvorila stanje u kojem je njegova pravna vlast glede te stvari okrnjena pod uvjetom da su radnje kojima se vlasnikova vlast okrnjuje bespravne.

47. Iako je utvrđeno da je tuženik ovlasti koje mu predmetno pravo stvarne služnosti daje iskorištavao u suprotnosti s odredbom čl. 177. ZV-a, jer je ovlasti širio, a ne stezao koliko to dopušta svrha i narav služnosti, sud je ocijenio neosnovanim tužbeni zahtjev radi prestanka uznemiravanja.

47. 1. Naime, tuženik do sada nije mogao uznemiravati tužitelja u korištenju njegove nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica] ZGR.) k. o. [katastarska općina] jer sam tužitelj navodi da je tuženik koristio njegovu nekretninu na temelju služnosti upisane u zemljišnoj knjizi ali preširoko. Ako je tuženik koristio tužiteljevu nekretninu na temelju nesporno postojeće i u zemljišne knjige upisane služnosti čiji opseg je za tužitelja sporan, tada tuženik nije mogao vršiti uznemiravanje sve dok ne bude odlučeno o pravcu i opsegu služnosti. Tek kada bude određen pravac i opseg predmetne služnosti, ako tuženik nastavi iskorištavati služnost preko utvrđenog pravca i opsega služnosti, tužitelj će osnovano moći zahtijevati prestanak uznemiravanja.

47. 2. Budući da nije utvrđeno da je uznemiravanje počinjeno, sud je ocijenio neosnovanim tužbeni zahtjev radi uznemiravanja te je taj tužbeni zahtjev odbijen (t. II. izreke).

48. Obje stranke podnijele su zahtjeve za naknadu troškova postupka.

49. Prema čl. 154. st. 4. ZPP-a, ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom čl. 156. st. 1. tog Zakona.

49. 1. S obzirom na to da je tužitelj u ovoj parnici uspio s jednim od dva postavljena tužbena zahtjeva, dakle, s uspjehom od 50 % u parnici (jer ovdje nema uspjeha po osnovu i visini već samo po osnovu), to je i tuženik uspio s 50 %.

49. 2. Stoga je sud odredio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka (t. III. izreke).

U Bujama 13. listopada 2025.

Sutkinja

Pavica Gulišija Brečević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dostave presude.

DNA:

1. tužitelju p.p., uz Skicu lica mjesta 1 od 13. svibnja 2025. koja je sastavni dio presude (str. 267)

2. tuženiku p.p., uz Skicu lica mjesta 1 od 13. svibnja 2025. koja je sastavni dio presude (str. 267)