Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupić, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ĆU, zastupanog po Odvjetničkom društvu Kovačević Prpić Simeunović d.o.o., iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22.,114/22., 133/23., 145/24.), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, Klasa: 340-07/22-03/79649, Ur.broj: 251-10-73/62-25-3 od 18. lipnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, 13. listopada 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka. 182. točke 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),

Okrivljenik: ĆU, sin Ć, rođen **.**.1983. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno nekažnjavan radi istog ili istovrsnog prekršaja, s prebivalištem u [adresa],

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Adriatic Medical Trade d.o.o., u zakonskom roku od 15 dana odnosno od 7. rujna 2023. do 22. rujna 2023., nije Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, dao vjerodostojan podatak o osobi koja je u vrijeme počinjenja prekršaja 4. prosinca 2022. u 11:48 sati upravljala vozilom registarske oznake [registarska oznaka], na lokaciji Bukovačka cesta 27, Zagreb,

čime da bi počinio djelo prekršaja iz članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 229. stavku 7. istog Zakona.

Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, pod brojem Klasa: 340-07/22-03/79649, Ur.broj: 251-10-73/62-25-3 izdao je 18. lipnja 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenik pravovremeno uložio prigovor te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj pisanoj obrani u bitnome naveo kako je Obveznim prekršajnim nalogom u odnosu na opisano djelo prekršaja povrijeđeno materijalno prekršajno pravo iz članka 196. točka 1. Prekršajnog zakon, jer djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije po propisu prekršaj. Naime, odredbom članka 229. stavak 3. ZSPC-a propisano je da je vlasnik vozila, odnosno korisnik dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5 stavka 4. istog zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. Odredbom članka 229. stavak 7. istog zakona je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi, odnosno korisnik vozila, ako u roku od petnaest dana, ne da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz članka 229. stavak 7. ZSPC-a, moraju kumulativno biti ostvarena njegova bitna obilježja i to: da je okrivljenik vlasnik ili korisnik vozila i da u roku od petnaest dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. U konkretnom činjeničnom opisu u obaveznom prekršajnom nalogu nije naznačeno tko je vlasnik vozila, pa opisano postupanje okrivljenika, na način kako je to opisano u izreci obaveznog prekršajnog naloga nije prekršaj, jer nema sva bitna obilježja prekršaja iz članka 229. stavak 7. ZSPC-a. Slijedom navedenog, kako činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret ne sadrži obilježja djela prekršaja iz naprijed citirane odredbe, predlaže se sudu donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe zbog djela prekršaja iz članka 229. stavak 3. ZSPC-a. Ispravno tumačenje relevantnih propisa, kao i konkretnih okolnosti, potvrđuju i druge presude, budući da se, kako je već istaknuto, vodi više postupaka za isti prekršaj), pri čemu su nekoliko slučajeva donesene oslobađajuće presude upravo iz navedenih razloga. Ujedno, ističe slijedeće razloge zbog kojih pobija obvezni prekršajni nalog: bitna povreda pravila postupka; pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje; i izrečena prekršajnopravna sankcija i troškovi određeni u povodu izdavanja Obveznog prekršajnog naloga. Okrivljenik poriče počinjenje predmetnog prekršaja za koji se tereti obveznim prekršajnim nalogom. Izdavanjem obveznog prekršajnog naloga, izdavatelj je počinio niz bitnih povreda pravila postupka. Prekršajni nalog je neobrazložen, a činjenično stanje u cijelosti pogrešno i nepotpuno utvrđeno. S obzirom na to da je izdavatelj pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, posljedično je pri izdavanju naloga pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava te je neosnovano izdao obvezni prekršajni nalog. Obvezni prekršajni nalog od 18. lipnja 2025. godine nije sastavljen u skladu s odredbama članaka 234., 183. i 185. u svezi s člankom 239. stavak 5, PZ-a, te je u cijelosti neobrazložen, jer u njemu nisu navedeni dokazi uvjeti koji opravdavaju njegovo donošenje. Prvenstveno, člankom 234. stavkom 2. propisano je da će se u obrazloženju prekršajnog naloga ukratko navesti dokazi koji opravdavaju njegovo izdavanje. Sukladno članku 231. točki 3. podtočki b) PZ-a, tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak može izdati prekršajni nalog ako je između ostalog prekršaj utvrđen na temelju vjerodostojne dokumentacije. Međutim, u obrazloženju obveznog prekršajnog naloga izdavatelj uopće ne spominje niti jedan dokaz na temelju kojih je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret već samo paušalno navodi da je: "vlasnik vozila - pravna osoba primio 07.09.2023. obavijest o počinjenju prekršaja sa zahtjevom za dostavom vjerodostojnih podataka…". Izdavatelj pritom nije naveo nikakve podatke o navodno dostavljenoj obavijesti, niti je jasno na temelju koji je činjenica utvrđeno da je predmetna obavijest uopće dostavljena 7. rujna 2023. Minimalno što je trebalo biti navedeno jesu podaci o datumu otpreme obavijesti, klasa i urudžbeni broj predmetnog akta i službena bilješka o urednoj dostavi. Ništa od toga nije navedeno u prekršajnom nalogu, niti se na to poziva, zbog čega izostaje valjano obrazloženje o razlozima donošenja samog naloga. Ako je nadležno tijelo doista utvrdilo da je prekršaj počinjen, tada je u prekršajnom nalogu moralo navesti podatke o vjerodostojnoj dokumentaciji na temelju koje je to utvrđenje doneseno te je ona trebala okrivljeniku biti pravodobno dostavljena. Osim što manjak pravodobne dostave takve službene bilješke odnosno krucijalnog dokaza predstavlja bitnu povredu pravila postupka kako je iznad prikazano, zbog istaknutog nedostatka uopće nije jasno na koji je način izdavatelj utvrdio bitne činjenice. Slijedom navedenoga, razlozi za izdavanje prekršajnog naloga na koje se izdavatelj poziva su potpuno paušalni i neosnovani, te okrivljenik zbog istaknutih nedostataka uopće nije u mogućnosti detaljnije se očitovati na činjenična utvrđenja. Okrivljenik izričito poriče da bi počinio prekršaj. Okrivljenik osporava da je zaprimio obavijest kojim se poziva na dostavu navedenih podataka. Slijedom navedenog, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nepravilno je utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 229. stavka 3. Z5PC-a, kažnjiv po članku 229. stavku 7. ZSPC-a, koji mu se stavlja na teret. Kako je naprijed navedeno, izdavatelj je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično starije, a potom je primijenio materijalno pravo iako za to nije bilo pravne osnove, a što je dovelo do toga da okrivljeniku bude neosnovano i neutemeljeno izrečena prekršajnopravna sankcija koja uopće nije trebala ni biti izrečena. Okrivljenik osobito prigovara izrečenoj novčanoj kazni za navodno počinjeni prekršaj iz članka 229. stavka 3 ZSPC-a, a s obzirom na to da okrivljenik nije počinio prekršaj za koji je obveznim prekršajnim nalogom oglašen krivim. Sve kad bi se u postupku utvrdila odgovornost okrivljenoga, to se poriče, u konkretnom slučaju se ističe kako je okrivljenik istog dana zaprimio od izdavatelja sedam obveznih prekršajnih naloga, svi izdani 18. lipnja 2025 godine i to: - KLASA: 340-07/23-03/24758, URBROJ: 251-10-73/26-25-3; - KLASA: 340-07/23-03/1170, URBROJ: 251-10-73/80-25-3; - KLASA: 340-07/22-03/79649, URBROJ: 251-10-73/62-25-3, - KLASA: 340-07/22-03/83119, URBROJ: 251-10-73/48-25-3; - KLASA: 340-07/22-03/80316, URBROJ: 251-10-73/22-25-3. - KLASA: 340-07/22-03/83801, URBROJ: 251-10-73/80-25-3; - KLASA: 340-07/23-03/23636, URBROJ: 251-10-73/19-25-3. Sukladno odredbi članka 39. Stavka 3. PZ-a, produljeni prekršaj postoji kada je počinitelj tijekom određenog razdoblja počinio više istih ili istovrsnih prekršaja koji s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ih povezuju time jedinstvenu cjelinu. U konkretnom slučaju, temeljem izdanih naloga, okrivljeniku se stavlja na teret isti prekršaj i to za razdoblje od 7. rujna do 22. ruina 2023. podataka o osobi koja je navodno vrijeme počinjenja prekršaja upravljala vozilom registracijske oznake [registarska oznaka]. Budući da se okrivljeniku, u odnosu na isto vozilo i unutar istog vremenskog razdoblja, stavlja na teret istovrsno postupanje koje se vremenski i sadržajno nadovezuje, u ovom slučaju bi se radilo o produljenom prekršaju osobito uzimajući u obzir način počinjenja i vremensku povezanost radnji (nečinjenja). Dakle, tada bi se radilo o više međusobno povezanih radnji koje u svojoj ukupnosti predstavljaju jedan prekršaj. Ako bi nadležni sud ipak utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj (što se izričito poriče), okrivljenik predlaže nadležnom sudu primijeniti odredbe PZ-a o oslobođenju od kazne (članak 38. PZ-a) i ublažavanju kazne (članak 37. PZ-a) pritom uzimajući u obzir da se radi o produljenom prekršaju. U slučaju da sud ne oslobodi okrivljenika od kazne u skladu s člankom 38., okrivljenik predlaže sudu da, imajući na umu opće pravilo o izboru i mjeri kazne iz članka 36. PZ-a, kao i da u ovom slučaju postoje olakotne okolnost gdje se svrha može postići i blažom kaznom, u konkretnom slučaju primjeni odredbe o ublažavanju kazne i izrekne umanjenu kaznu okrivljeniku. Okrivljenik ističe da u ovom slučaju kažnjavanje postaje nepotrebno jer se njime ne ostvaruje svrha kažnjavanja iz članka 32. PZ-a, te predlaže sudu da ga oslobodi od kazne izrečene Obveznim prekršajnim nalogom. Naime, svrha kažnjavanja prema zakonskom uređenju nije isključivo represivna, već se usmjerava na izražavanje društvenog prijekora, prevenciju budućih prekršaja te podizanje svijesti o važnosti poštivanja pravnog poretka i društvenih vrijednosti. U konkretnom slučaju, imajući u vidu sve relevantne okolnosti te činjenicu da se radi o prekršaju izrazito niskog stupnja društvene opasnosti i nedostatak pobude za počinjenjem prekršaja okrivljenik smatra da b oslobođenje od kazne, odnosno njezino ublažavanje, u potpunosti ispunilo svrhu kažnjavanja te bilo primjereno i pravedno rješenje. S druge strane, bilo bi u potpunosti neprimjereno, nesvrsishodno i u potpunosti sa svrhom kažnjavanja iz članka 32. PZ-a, kazniti okrivljenika sa izrečenom kaznom iz obveznog prekršajnog naloga, osobito vodeći računa da je izdano 7 obveznih prekršajnih naloga istovremeno. Slijedom navedenog, okrivljenik predlaže nadležnom sudu da obvezni prekršajni naloga stavi izvan snage i da rješenjem odbaci optužbu, odnosno da u slučaju provođenja prekršajnog postupka, nakon provedenog postupka donese presudu kojom se optužba odbija i kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 22. rujna 2025. za okrivljenika, iz koje proizlazi da okrivljenik do sada nije prekršajno kažnjavan radi istog ili istovrsnog prekršaja, već da je prekršajno kažnjavan radi drugog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

4. Sud je potvrdu iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti okrivljenika radi istog ili istovrsnog prekršaja, jer je potvrda izdana od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

5. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u obaveznom prekršajnom nalogu, i obranu okrivljenika, sud je donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe temeljem u izreci citirane zakonske odredbe.

6. Naime, protupravno ponašanje u opisanom obaveznom prekršajnom nalogu ne predstavlja prekršaj iz članka 229. stavka 3., kažnjivo po članku 229. stavku 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući je odredbom članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano da je vlasnik vozila, odnosno korisnik dužan na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a odredbom članka 229. stavka 7. istog Zakona je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj vlasnik vozila ili odgovorna osoba u pravnoj osobi, odnosno korisnik vozila, ako u roku od petnaest dana, ne da vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja.

7. Dakle, da bi se radilo o prekršaju iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, moraju kumulativno biti ostvarena njegova bitna obilježja i to da je okrivljenik vlasnik ili korisnik vozila i da u roku od petnaest dana ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja. U konkretnom činjeničnom opisu u obaveznom prekršajnom nalogu nije naznačeno tko je vlasnik vozila, pa opisano postupanje okrivljenika, na način kako je to opisano u izreci obaveznog prekršajnog naloga nije prekršaj, jer nema sva bitna obilježja prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Slijedom navedenog kako činjenični opis djela prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret ne sadrži obilježja djela prekršaja iz naprijed citirane odredbe, to je sud donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe zbog djela prekršaja iz članka 229. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

9. Prekršajni postupak je obustavljen, pa je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 13. listopada 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ozana Tomić

Darjan Bižupić

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku: ĆU, [adresa],

2. branitelju: Odvjetničko društvo Kovačević Prpić Simeunović d.o.o., Trg žrtava fašizma 6, Zagreb,

3. tužitelju: Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove,

4. spis.