Poslovni broj: Us I-2918/2023-30

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja NZ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić & Vrdoljak, Split, Sukojišanka 4., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Zagreb, Margaretska 3., OIB: 02958272670, zastupan po opunomoćenici (zaposlenici tuženika) RZ, radi priznavanja prava na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene dana 12. rujna 2025., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenice tuženika, dana 13. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Poništava se rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcija, Klasa: UP/II-502-04/23-01/93, Urbroj: 338-01-06-05-23-08 od 18. listopada 2023.

II.Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Klasa: UP/I-502-03/22-01/01, Urbroj: 338-17-02-01-23-15 od 07. srpnja 2023.

III.Priznaje se tužitelju NZ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme korištenja privremene nesposobnosti za rad od 27. svibnja 2020. pa nadalje zbog bolesti dg posttraumatski stresni poremećaj – šifra po MKB: F43.1., kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, a na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

IV. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana do dana primitka pravomoćne odluke naknaditi tužitelju trošak ovog upravnog spora u iznosu od 6.692,80 eur dok se odbija kao neosnovan zahtjev za nadoknadu preostalog dijela troška upravnog spora.

Obrazloženje

1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-502-04/23-01/93, Urbroj: 338- 01-06-05-23-08 od 18. listopada 2023. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Split, Klasa: UP/I-502-03/22-01/01, Urbroj: 338-17-02- 01-23-15 od 07. srpnja 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje), a kojim rješenjem tužitelju nije priznato od 27. svibnja 2020. za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi dg. PTSP (F43.1.), pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu (točka I. izreke) te je određeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja (točka II. izreke).

2.Pravodobno podnesenom tužbom ovome sudu tužitelj pobija osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, navodeći da ista nisu pravilna ni zakonita. U tužbi se naime u bitnome navodi da činjenično stanje nije u dovoljnoj mjeri utvrđeno, da tužitelju nije omogućeno sudjelovanje u prvostupanjskim postupku čime da je postupljeno u suprotnosti s odredbom članka 30. Zakona o općem upravnom postupku odnosno da je povrijeđeno načelo saslušanja stranke te da je osporavano rješenje u suprotnosti s odredbom članka 98. stavak 5. istog Zakona. Rješenje da je doneseno u izvršenju presude ovoga suda, poslovni broj Us I-1568/22 od 16. prosinca 2022., no, da se zanemaruje izričita uputa suda te da se donosi identična odluka a koju drugostupanjsko tijelo potvrđuje. Stranci da ponovno nije omogućeno sudjelovati u postupku, već da je isključivo formalno istome omogućeno očitovati se na nalaz i mišljenje vještaka, međutim, prvostupanjsko tijelo da isto ni na koji način nije uzelo u obzir, niti je navedeni podnesak dan vještacima na očitovanje, već da je samo ispoštovalo isto kao formu i ponovno donijelo pobijano rješenje. Stranci da je sukladno uputama suda trebalo biti omogućeno izravno sudjelovati u postupku te vještacima neposredno postavljati pitanja i tražiti objašnjenja o izloženom nalazu i mišljenju, a ukoliko mu to već nije omogućeno da je trebalo barem vještacima poslati jasne prigovore na vještvo iznijete od strane stranke na očitovanje, međutim niti to da nije učinjeno. U citiranoj presudi da se navodi kako sud nije mogao otkloniti prigovor tužitelja da nalazi i mišljenja nisu valjano obrazloženi, osobito imajući u vidu da su odlučnu činjenicu postojanja uzročno-posljedične veze između bolesti PTSP-a i sudjelovanja tužitelja u Domovinskog ratu tijela vještačenja različito utvrdila, na način da su vještacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Područnog ureda Splitu Središnjeg ureda u nalazima i mišljenjima od 28. siječnja 2021. i 10. svibnja 2021., unatoč vremenskom diskontinuitetu liječenja tužitelja od 2014.g. do 2018.g. ocijenili da postoji uzročno- posljedična veza bolesti PTSP i sudjelovanja u Domovinskom ratu, dok su Liječnička povjerenstva tuženika ocijenila da se zbog velike vremenske distance pojavnosti od rata bolest PTSP ne može dovesti u neposrednu uzročno-posljedičnu vezu, ne pojašnjavajući otklon od spomenutih nalaza i mišljenja na koje se tužitelj pozivao u žalbi, niti opisuju tipičnu kliničku sliku PTSP-a, koja je prema navodima liječničkog povjerenstva Direkcije zavoda izostala kod tužitelja. Ističe se da je zanemarena uputa suda te da prvostupanjsko tijelo svoju odluku temelji na potpuno identičnom nalazu i mišljenju svojih vještaka kao i prvi put, a koji nalaz i mišljenje da ni ovaj put nije obrazložen. Ovakvim postupanjem da su prekršene odredbe Zakona o općem upravnom postupku kao i ustavno pravo tužitelja na jednakost pred zakonom i pravo na nepristran i neovisan sud (u ovom slučaju upravno tijelo) iz čl. 29. st. 1. Ustava. Slijedom navedenog, činjenično stanje da je ostalo nepotpuno, odnosno pogrešno utvrđeno te da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Također, nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstava da nije pravilno niti dovoljno obrazloženo. Naime, u samom nalazu i mišljenju da se navodi kako nema podataka o stacioniranom bolničkom liječenju ili o liječenju kroz dnevnu bolnicu, međutim, nalaze KBC Split vezano za liječenje u dnevnim bolnicama tužitelj da je dostavio uz samu žalbu na prvostupanjsko rješenje, što da je i navedeno u istoj, te i ostalu dokumentaciju, međutim, da je jasno kako navedenu dokumentaciju liječničko povjerenstvo nije uzelo u obzir, pa da je i samo iz navedenog razloga pobijano rješenje potrebno vratiti na ponovno postupanje. Posebno se ističe kako je iz cjelokupne dokumentacije koja već prileži spisu jasno kako je navedeni nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva nepravilan, te da je isti donesen isključivo u korist tuženika, a sve obzirom kako se ne radi o neovisnim vještacima, već o liječnicima određenima od strane tuženika. Obzirom na sve navedeno da je jasno kako je predmetno rješenje nezakonito te kako je nužno provesti neovisno medicinsko vještačenje. Posebno se prigovara na navode da psihičke bolesti od kojih tužitelj nesporno boluje nisu u uzročno-posljedičnom vezom sa ratnim zbivanjima, jer da je upravo navedeno jedini mogući uzrok takvoj bolesti, obzirom da je jasno kako tužitelj nikada ranije nije bolovao od bilo koje bolesti takve naravi, te da je, upravo suprotno navodima liječničkog povjerenstva tuženika, jasno kako je ta bolest kod tužitelja progresivno napredovala kroz duži vremenski period, međutim isključivi uzrok same bolesti da je upravo sudjelovanje u Domovinskom ratu. Naime, upravo iz cjelokupne medicinske dokumentacije, a naročito iz one od 2018.godine pa do danas da proizlazi kako je došlo do progresivnog i sustavnog pogoršanja zdravstvenog stanja tužitelja. Osim toga, da je jasno, da upravo iz nalaza i mišljenja Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koje je tužitelj dostavio uz žalbu na prvostupanjsko rješenje proizlazi postojanje uzročno posljedične veze bolesti PTSP sa sudjelovanjem u obranu suvereniteta Republike Hrvatske, te se navodi kako dinamika liječenja i simptomi, kao i terapijske intervencije, ukazuju na to da se radi o PTSP-u koji je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Osim toga, da je jasno kako su i sve ostale dijagnoze, za koje vještaci tuženika tvrde kako nisu posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, zapravo posljedica samog PTSP-a, te da su iste redovito popratne bolesti koje budu dijagnosticirane uz navedenu bolest. Dakle, samo iz navedenog da proizlazi kako su nalazi vještaka dva različita upravna tijela kontradiktorni, pa da je i navedeno razlog da se provede neovisno vještačenje te da je navedeno jedini način da se u ovom predmetu donese meritorna i na zakonu utemeljena odluka. Slijedom svega navedenog tužitelj tužbenim zahtjevom traži da se osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, poništi te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

3.Tužitelj je u podnesku od 03. rujna 2025. precizirao tužbeni zahtjev na način da je zatražio da se osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, poništi te da mu se prizna pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme korištenja privremene nesposobnosti za rad od 27. svibnja 2020. pa nadalje po dijagnozi po MKB-u F43.1 koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu na teret sredstava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Podredno je ustrajao u tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi. Ujedno je popisao i troškove ovog upravnog spora.

4.Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi da je suprotno navodima iz tužbe pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje odnosno da je pobijano rješenje doneseno uvažavajući sve dokaze u provedenom postupku te da je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Tuženik da je, postupajući po žalbi tužitelja, proveo drugostupanjski upravni postupak u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13 98/19 – dalje ZOZO), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva i Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj: broj: 49/14, 51/14, 11/15, 17/15., 123/16, 129/17, 9/21, 90/22. – dalje Pravilnik) te u bitnome ponavlja razloge obrazloženja osporavanog rješenja. Smatra da tužbeni navodi nisu od utjecaja za drugačije rješavanje te predlaže da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije.

5.U sporu je održavanjem ročišta za raspravu i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).

6.Tužitelj je po svom opunomoćeniku ustrajao u navodima tužbe i tužbenom zahtjevu, predložio je da se provede dokaz medicinskim vještačenjem po neovisnom sudsko vještaku psihijatru na okolnost da bi dijagnoza prema MKB-u F43.1 bila neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu te po potrebi i vještačenje po sudskom vještaku za medicinu rada.

7.Tuženik je po svojoj opunomoćenici ostao pri navodima iz odgovora na tužbu te se usprotivio prijedlogu tužitelja za provođenjem predloženih dokaza.

8.Tužitelj je na ročištu za raspravu održanom 12. rujna 2025. odustao od prijedloga za izvođenjem dokaza vještačenjem po sudskom vještaku za medicinu rada.

9.U dokaznom postupku sud je čitao dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i dokumentaciju u spisu upravnog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu, te je izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku psihijatru prof.dr. sc. Dolores Britvić, te dopunskim vještačenjem po istoj vještakinji. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

10.Tužitelj je zatražio i popisao troškove ovog upravnog spora dok tuženik to nije učinio.

11.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

12.Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporavanog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

13.Među strankama je sporno utvrđeno činjenično stanje, a time i primjena materijalnog prava, odnosno sporno je li privremena nesposobnosti za rad tužitelja od 27. svibnja 2020. prema dijagnozi F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj (dalje PTSP) neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu.

14.Prema odredbi članka 36. stavka 1. podstavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj 80/13, 137/13, 98/19; dalje: Zakon) osiguranici u okviru prava iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 39. Zakona.

15.Sukladno odredbi 39. stavka 1. točke 9. Zakona, a u svezi odredbe članka 55. stavka 1. točke 1. istog Zakona, naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti pripada osiguraniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu i to u 100% iznosu od osnovice za naknadu.

16.Odredbom članka 12. stavkom 5. Pravilnika o ovlastima, obvezama i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje („Narodne novine“ broj 8/15, 17/15, 41/15, 104/17 i 34/18; dalje: Pravilnik) propisano je da nalaz, mišljenje i ocjenu u slučajevima iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka liječničko povjerenstvo daje na osnovi medicinske dokumentacije ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse, odnosno medicinske dokumentacije inozemne zdravstvene ustanove, odnosno inozemne ordinacije privatne prakse, što ne isključuje pravo liječničkog povjerenstva da obavi pregled osigurane osobe ako je potreban zbog utvrđivanja zdravstvenog stanja i davanja ocjene, osim u slučaju iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka (privremena nesposobnost za rad) kada je pregled osiguranika obvezan.

17.Prema članku 19. stavku 3. citiranog Pravilnika, nalaz, mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstvo Direkcije Zavoda daje na osnovi medicinske dokumentacije ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse, na osnovi medicinske dokumentacije inozemne zdravstvene ustanove, odnosno inozemne ordinacije privatne prakse te druge relevantne dokumentacije, a na tiskanici koju posebnom odlukom propisuje ravnatelj Zavoda.

18.Iz podataka spisa predmeta je razvidno:

-da je predmetni upravni postupak pokrenut u povodu zahtjeva tužitelja od 03. veljače 2022. kojim je isti zatražio da mu se od 27. svibnja 2020., za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti po dg. PTSP, poremećaj prilagodbe, depresije i trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja, prizna pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovnice za naknadu, te da je uz zahtjev tužitelj priložio medicinsku i drugu dokumentaciju;

-da je postupajući po predmetnom zahtjevu, u upravnom postupku provedeno medicinsko vještačenje po Liječničkom povjerenstvu Regionalnog ureda Zavoda u Splitu, a koje u svom nalazu, mišljenju i ocjeni od 11. ožujka 2022. navodi da uvidom u priloženu medicinsku dokumentaciju, otpusna pisma Dnevne bolnice nalaze specijalista psihijatra, psihologijska testiranja i dostupni zdravstveni karton osiguranika, uvažavajući psihičko stanje osiguranika, zbog iznimno velike vremenske distance prvog psihijatrijskog pregleda, 23 godine nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu, ne postojanja potrebe za bilo kakvim liječenjem, bilo psihičkih ili eventualno psihosomatskih bolesti u dugom vremenskom periodu (osiguranik u telefonskom kontaktu 09.03.22.- nije imao potrebu za odlazak liječniku do 2016. (prilikom zapošljavanja) stanja označena kao Posttraumatski stresni poremećaj (F43.1) i F62.0 Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja, F33.2 - Povratni depresivni poremećaj i F43.2 Poremećaj prilagodbe ne mogu se s medicinskog gledišta dovesti u neposrednu i isključivu uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Zaključeno je da sadašnja stanja, označena kao Posttraumatski stresni poremećaj (F43.1), Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja (F62.0), Povratni depresivni poremećaj (F33.2) i Poremećaj prilagodbe F43.2 ne mogu se, zbog iznimno velike vremenske distance pojavnosti od rata dovesti u isključivu i neposrednu uzročno - posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu te da je na temelju navedenog nalaza i mišljenja doneseno prvostupanjsko rješenje od 16. ožujka 2022. kojim je odbijen zahtjev tužitelja;

-da je tužitelj protiv navedenog rješenja izjavio žalbu povodom koje je tuženik kao drugostupanjsko tijelo pribavio stručno medicinsko mišljenje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, od 17. svibnja 2022. koje je ocijenilo kako se dijagnoza:

F43.1 - Posttraumatski stresni poremećaj, F62.0 - Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog doživljaja, F33.2 - Ponavljajući depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška, bez psihotičnih simptoma i F43.2 - Poremećaj prilagodbe i privremena radna nesposobnost od 27. svibnja 2020. godine i dalje ne mogu uzročno - posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu. Kod osiguranika je dominantni psihički poremećaj depresije, F33.2, do razine suicidalnih promišljanja, koji poremećaj je psihička bolest "sui generis" i ima uporište u poremećaju metabolizma moždanih neurotransmitera i ne može biti uzročno - posljedično povezana sa ratnim zbivanjima. Istodobno poremećaj prilagodbe - F43.2 mora biti uzrokovan nekim aktualnim stresogenim čimbenikom, a to ne mogu biti ratne okolnosti i djelovanja više od 20 godina ranije. Dijagnoza PTSP-a (F43.1) javlja se kod osiguranika 23 godine nakon završetka sudjelovanja u ratnim djelovanjima i nije postavljena sukladno obligatornim smjernicama MKB 10 klasifikacije, obzirom na izostanak tipične kliničke slike i prisustvo alternativnog psihičkog poremećaja. S tim u svezi niti dijagnoza šifre prema MKB-u: F62.0 - Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog doživljaja ne proizlaze kod osiguranika dominantno iz ratnog PTSP-a te da je temeljem navedenog nalaza, mišljenja i ocjene tuženik rješenjem od 10. lipnja 2022. odbio tužiteljevu žalbu i potvrdio pravilnost navedenog prvostupanjskog rješenja;

-da je tužitelj tužbom podnesenom ovome sudu pobijao zakonitost navedenih rješenja te da je u tom sporu, presudom ovoga suda poslovni broj: 7 UsI-1568/22-6 od 16. prosinca 2022. poništeno drugostupanjsko rješenje od 10. lipnja 2022. Klasa: UP/I- 502-04/22-01/59, Urbroj: 338-01-06-05-22-03 kao i prvostupanjsko rješenje od 16. ožujka 2022. Klasa: UP/I-502-03/21-03/01, Urbroj: 338-17-02-01-22-04 te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, i to, kako je razvidno iz obrazloženja te presude, zbog počinjenih povreda pravila postupka (nalaz i mišljenje stručnog tijela vještačenja tužitelju nije dostavljen na očitovanje), te nedostatnosti (valjanog) obrazloženja nalaza i mišljenja liječničkih povjerenstava;

-da je u izvršenju navedene presude prvostupanjsko tijelo pribavilo nalaz, mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva HZZO, Regionalnog ureda Split od 17. ožujka 2023. koje je ocijenilo kako se predmetne dijagnoze F43.1, F62.0, F33.2 i F43.2 ne mogu, zbog iznimno velike vremenske distance pojavnosti od rata, dovesti u isključivu i neposrednu uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu; da je prvostupanjsko tijelo navedeni nalaz, mišljenje i ocjenu dostavilo tužitelju koji se na isto očitovao podneskom od 08. svibnja 2023.; da je taj podnesak prvostupanjsko tijelo dostavilo na proslijedilo liječnikom povjerenstvo te je isto u svom očitovanju od 07. lipnja 2023. ostalo kod mišljenja i ocjene iznesene u svom vještačenju od dana 17. ožujka 2023. godine. Naime, proizlazi da je liječničko povjerenstvo uvidom u priloženu medicinsku dokumentaciju i pregled u Zavodu 09. ožujka 2023., koji je obavljen u prisustvu izabrane doktorice obiteljske medicine te utvrđeno da je u statusu orijentiran u vremenu i prostoru i urednog tijeka misli, oskudno verbalizira, psihomotorno napet, anksiozan, ostalo pri ranijoj ocjeni da se stanja označena kao posttraumatski poremećaj (F43.1.) trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja (F62.0), povratni depresivni poremećaj (F33.2) i poremećaj prilagodbe (F43.2) ne mogu zbog iznimno velike vremenske distance pojavnosti od rata dovesti u isključivu i neposrednu uzročno posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a navodi se i da kod osiguranika klinički postoje elementi odgođenog PTSP-a, no, kao takav ne može biti isključivi, jedini niti dominantni uzrok predmetne privremene nesposobnosti za rad te da te da je temeljem navedenog nalaza, ocjene i mišljenja doneseno prvostupanjsko rješenje od 07. srpnja 2023. kojim tužitelju nije priznato traženo pravo;

-da je tužitelj na navedeno prvostupanjsko rješenje izjavio žalbu povodom koje je tuženik pribavio nalaz, mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva Direkcije od 04. rujna 2023. koje utvrđuje da se dg: F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj i radna nesposobnost od 27.05.2020 godine i dalje ne mogu uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu. Ističe se naime da je kod osiguranika dominanti psihički poremećaj depresija, F-33.2, do razine suicidalnih promišljanja, koji poremećaj je psihička bolest „sui generis", ima uporište u poremećaju metabolizma moždanih neurotransmitera i ne može biti uzročno-posljedično povezana sa ratnim zbivanjima. Istodobno poremećaj prilagodbe F43.2 mora biti uzrokovan nekim aktualnim stresogenim čimbenikom, a to mogu biti ratne okolnosti i djelovanja više od 20 godina ranije. Dijagnoza PTSP-a (F43. 1) javlja se kod osiguranika 23 godine nakon završetka sudjelovanja u ratnim djelovanjima i nije ostavljena sukladno obligatornim smjernicama MKB 10 klasifikacije, obzirom na izostanak tipične kliničke slike i prisustvo alternativnog psihičkog poremećaja. Uz uvažavanje navoda cjelokupne medicinske i ostale dokumentacije kod osiguranika, vezano na predmetni zahtjev, mogu u kliničkoj slici postojati elementi odgođenog, ratnog PTSP-a koji nisu isključivi, jedini niti dominantni uzrok predmetnog bolovanja. Tome u prilog govori i nalaz Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje koji PTSP kod osiguranika ocjenjuje sa manje od 20%, što u pravilu uzrokuje radnu nesposobnost. Nalaz Vijeća vještaka u potpunosti otklanja uzročno-posljedičnu vezu depresije i poremećaja prilagodbe sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu. S tim u svezi neutemeljeni su žalbeni navodi osiguranika U svezi žalbenih navoda osiguranika da nije uzeto u obzir njegovo psihijatrijsko liječenje kroz dnevnu bolnicu navodi se da isti nisu utemeljeni i ukazuje se na očitovanje liječničkog povjerenstva u Nalazu, mišljenju i ocjeni od 03.08.2022. godine u svezi ove problematike, a koje očitovanje glasi: „Očitovanje na tužbene navode osiguranika (u medicinskom dijelu, tužba od 15.07.2022. godine Upravni sud Splitu, br. 7 Usl-1568/22). Točan je tužbeni navod osiguranika da je uz žalbu priloži nalaz o liječenju kroz dnevnu bolnicu. Ti nalazi KBC Split od 28.03.2019. i 20.05.2021. godine nisu međutim, pisani u formi otpusnog pisma iz dnevne bolnice već kao ambulantni specijalistički nalazi, zbog čega su isti uzeti u obzir kod izrade Nalaza, mišljenja i ocjene od 17.05.2022. godine kao specijalistički nalazi psihijatra, a ne kao otpusna pisma (vidi u nalazu od 17.05.2022. popis ambulantnih nalaza psihijatra za 2019. i 2021. godinu). Slijedom navedenog, ispravlja se nalaz od 17.05.2022. na način da se mijenja navod: otpusna pisma u svezi bolničkog liječenja po psihijatru: u razdoblju od 05. do 28.03.2019. (2x tjedno) i od 27.04. do 20.05.2021. (2x tjedno) liječen kroz dnevnu bolnicu Klinike za psihijatriju KBC Split, a iz popisa ambulantnih nalaza psihijatra briše se nadnevak 20.05. u 2021. godini i 28.03 u 2019. godini. Obzirom su navodi iz ovih medicinskih dokumenata uzeti u obzir kod donošenja mišljenja i ocjene (nije od bitne važnosti da li su kategorizirani kao navodi iz specijalističkih nalaza ili kao navodi iz otpusnog pisma), liječničko povjerenstvo u cijelosti ostaje kod mišljenja i ocjene iz vještačenja od 17.05.2022. godine. Ističe se da nije točan tužbeni navod osiguranika da ti nalazi nisu uzeti u obzir kod izrade nalaza. Navodi se i da su paušalni, netočni i neargumentirani i drugi žalbeni navodi osiguranika u medicinskim dijelu;

-da je tuženik navedeni nalaz, mišljenje i ocjenu dostavio na očitovanje tužitelju koji se na isti očitovao podneskom od 12. listopada 2023. koji je tuženik proslijedio liječničkom povjerenstvu očitovanje koje se dana 17. listopada 2023. godine očitovalo kako je medicinski neutemeljena tvrdnja osiguranika da su sve njegove psihijatrijske dijagnoze proizašle iz PTSP, tj. da su to popratne dijagnoze. Nadalje se navodi kako je isto već detaljno pojašnjeno u stručno-medicinskom vještačenju od 04.09.2023. godine, a o tome je na isti način kao i liječničko povjerenstvo zaključivao i Zavod za vještačenje. Nisu suglasni sa zaključkom osiguranika iz podneska da su nalazi vještaka u dva različita upravna tijela kontradiktorna. lako su pravo na status HRVI i predmetno pravo na naknadu plaće zbog bolesti koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu dva različita prava i vještačenja se provode uz primjenu različitog pozitivnog propisa, i može doći do različitosti u nalazima, ovdje to nije bio slučaj, dapače nalazi Zavoda za vještačenje i nalaz ovog povjerenstva su komplementarni i u suglasju;

-da je slijedom navedenih utvrđenja tuženik osporavanim drugostupanjskim rješenjem od 18. listopada 2023. žalbu odbio te potvrdio pravilnost prvostupanjskog rješenja od 07. srpnja 2023.

19.Tužitelj u tužbi i tijekom ovoga spora sadržajno osporava nalaze, mišljenja i ocjene liječničkih povjerenstava u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku te smatra da u ponovljenom postupku nije postupljeno sukladno uputi ovoga suda iz presude poslovni broj: UsI-1568/22-6 od 16. prosinca 2022.

20.Radi razjašnjenja spornih činjenica ovaj sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za psihijatriju a koje vještačenje je povjereno stalnoj sudskoj vještakinji prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar.

21.Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar, koje je kod ovoga suda zaprimljeno dana 10. ožujka 2025. razvidno je da je ista vrlo detaljno pregledala i analizirala medicinsku i drugu dokumentaciju koja prileži spisu ovog upravnog spora te spisu tuženog tijela te da je izvršila i osobni pregled tužitelja. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje u bitnome proizlazi da je tužitelj sudjelovao u Domovinskom ratu od samog početka s prekidima do 1995. godine. Tijekom boravka na Južnom bojištu bio je izložen životno ugrožavajućim situacijama, sudjelovao u evakuaciji ranjenika, svjedočio ranjavanju i pogibiji suboraca. Navodi da je još za vrijeme rata imao psihičkih smetnji zbog čega se nakon terena 1991. vratio na bord i kraće je vrijeme plovio da bi se ponovno vratio u postrojbe Hrvatske vojske. O postojanju psihičkih smetnji još u vrijeme rata ukazuje i nalaz psihijatra od 2. veljače 2023. u kojem se navodi postojanje smetnji koje po opisu odgovaraju PSTP-u. Iza rata je lovio na stranim i domaćim brodovima da bi vidio da sve teže funkcionira, da mu ljudi smetaju, bio je sklon agresivnom ponašanju prema kolegama, imao je smetnje spavanja sa sanjanjem traumatskih snova koji mu se vraćaju do danas. Na liječenje kod psihijatra odlazi na nagovor suboraca. Do tada je izbjegavao odlazak psihijatru zbog straha od stigmatizacije. Povremeno bi znao sam uzeti anksiolitičku terapiju. Nerado priča o traumatskim događajima a kad priča o njima počinje se tresti iznojiti. Uvidom u anamnestičke podatke nema elemenata koji bi ukazivali da je tužitelj imao psihičkih problema prije boravka u Domovinskom ratu. Na liječenje se javlja 2018. godine kada su mu dijagnosticirani Posttraumatski stresni poremećaj, Depresivni poremećaj, Trajne promjene osobnosti i poremećaj prilagodbe. Simptomi PTSP-a su se manifestirali i manifestiraju se kroz intruzivne fenomene u vidu sanjanja traumatskih događaja, izbjegavanja svega što ga podsjeća na rat, a prilikom prisjećanja na traumatske događaje javljaju se simptomi anksioznosti na psihološkom i tjelesnom planu. Također su bili i sada su prisutni simptomi pojačane pobuđenosti u vidu smetnji spavanja (spava svega nekoliko sati po noći), u vidu sniženog praga tolerancije na frustraciju i sklonosti impulzivnom reagiranju. Simptomi PTSP-a su se odražavali i kroz negativnu kogniciju, negativnog je pogleda na budućnost, uz emocionalno utrnuće. Simptomi Trajnih promjena osobnosti održavaju se kroz emocionalnu nestabilnost, poteškoća u interpersonalnim odnosima koje su kod tužitelja evidentne a manifestiraju se socijalnom izolacijom, povlačenjem iz kontakata s drugim ljudima koje doživljava neprijateljskim, nemogućnošću ostvarivanja emocionalnih bliskih odnosa te gubitak smisla i svrhe što rezultira suicidalnim mislima. Uz to se javlja depresivno raspoloženje koje se dijagnosticira kao komorbidni Povratni depresivni poremećaj. Poteškoće prilagodbe i funkcioniranja su dijagnosticirane kao poremećaj prilagodbe. Obzirom na navedeno nesumnjivo je prisutna dijagnoza odgođenog kroničnog neliječenog posttraumatskog stresnog poremećaja koji je doveo do Trajnih promjena osobnosti katastrofalnih doživljaja. Vještakinja smatra da su navedene dijagnoze dominantne. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje nadalje proizlazi da se ista ne slaže sa zaključkom liječničkog povjerenstva koje smatra da je osnovni razlog radne nesposobnosti Depresivni poremećaj jer opisana klinička slika se ne može povezati s depresivnim poremećajem. Vještakinja ističe da kod oboljelog od Depresivnog poremećaja nije karakteristična sklonost impulzivnom i agresivnom reagiranju koje se kod tužitelja javljalo prije uključenja u psihijatrijski tretman. Unatoč liječenju i dalje je nepovjerljiv i neprijateljski raspoložen prema ljudima što ga profesionalno onesposobljava a posljedica je strukturnih promjena u ličnosti i dijagnoze Trajnih promjena osobnosti. Depresivni poremećaj je jedna od najčešćih komplikacija PTSP-a pogotovo kad se ima u vidu da je taj poremećaj godinama bio neliječen i da je postao kronificiran. Vještakinja navodi i da pregledom dokumentacije i razgovorom s tužitelja ne može detektirati događaj nakon rata koji bi izazvali Posttraumatski stresni poremećaj i Trajne promjene osobnosti. Stoga je mišljenja da je dijagnoza PTSP, Trajnih promjena osobnosti i Povratnog depresivnog poremećaja a koje su dovele do radne nesposobnosti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Sudska vještakinja zaključno navodi da se kod tužitelja mogu dijagnosticirati kronični PTSP, Trajne promjene osobnosti, Povratni depresivni poremećaj. Simptomi PTSP-a su se manifestirali i manifestiraju se kroz intruzivne fenomene u vidu sanjanja traumatskih događaja, izbjegavanja svega što ga podsjeća na rat, a prilikom prisjećanja na traumatske događaje javljaju se simptomi anksioznosti na psihološkom i tjelesnom planu. Također su bili i sada su prisutni simptomi pojačane pobuđenosti u vidu smetnji spavanja, u vidu sniženog praga tolerancije na frustraciju i sklonosti impulzivnom reagiranja. Simptomi PTSP-a su se odražavali i kroz negativnu kogniciju, negativnog je pogleda na budućnost, uz emocionalno utrnuće. Simptomi Trajnih promjena osobnosti odražavaju se kroz emocionalnu nestabilnost, poteškoća u interpersonalnim odnosima koje se manifestiraju socijalnom izolacijom, povlačenjem iz kontakata s drugim ljudima koje doživljava neprijateljskim, nemogućnošću ostvarivanja emocionalnih bliskih odnosa te gubitak smisla i svrhe što rezultira suicidalnim mislima. Dijagnoza PTSP, Trajnih promjena osobnosti i Povratnog depresivnog poremećaja, a koje su dovele do radne nesposobnosti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

22.Tužitelj je uz podnesak od 11. ožujka 2025. dostavio rješenje Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Splitsko-dalmatinske županije, Klasa: UP/I-562-01/24, Urbroj: 2181/1-07-01-01/04-25-7 od 28. veljače 2025. kojim se tužitelju priznaje status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata X skupine s 20% oštećenja organizma po osnovi bolesti PTSP nastale kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Dostavio je i nalaz i mišljenje prvostupanjskog i drugostupanjskog revizijskog liječničkog vijeća u istom predmetu navodeći da je istim utvrđeno navedeno oštećenje organizma kod tužitelja te da je utvrđeno da bi isto nastalo kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

23.Nadalje, tužitelj je u podnesku od 26. ožujka 2025. u bitnome naveo da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudske vještakinje dr. Dolores Britvić te smatra da je isto sačinjeno sukladno pravilima struke te da osim toga nesporno proizlazi kako su nalazi i mišljenja liječničkog povjerenstva iz upravnog postupka nestručni, pogrešni te usmjereni isključivo ka poboljšanju pozicije tuženika u postupku te izbjegavanju priznavanja zahtjeva tužitelja.

24.Tuženik je uz podnesak zaprimljen kod ovoga suda dana 01. travnja 2025. dostavio očitovanje liječničkog povjerenstva Direkcije od 25. ožujka 2025. na nalaz i mišljenje sudske vještakinje. Liječničko povjerenstvo u svom očitovanju navodi da je dana 04.09.2023. nakon uvida u priloženu dokumentaciju, utvrdilo da da se dg: F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj j privremena radna nesposobnost od 27.05.2020. godine i dalje ne mogu uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu te, vezano za nalaz i mišljenje sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić, u bitnome ponavlja obrazloženje nalaza, mišljenja i ocjene od 04. ožujka 2023. Ukazuje na to da se u nalazu Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje iz rujna 2021. izričito navodi da depresija nije posljedica obnašanja dužnosti u Domovinskom ratu, a navedeno da također proizlazi i iz nalaza psihijatra OB Zadar iz 2005. godine (mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj sa elementima PTSP-a). Ujedno se napominje da ostvareni status HRVI sa 20% oštećenja organizma u pravilu ne uzrokuje privremenu radnu nesposobnost. Ističe se i da je privremena radna nesposobnost pojam koji označava vremenski ograničenu odsutnost s radnog mjesta zbog nemogućnosti obavljanja radnih zadataka koje je pojedinac obavlja te da ocjena privremene radne nesposobnosti polazi od tri međusobno povezana čimbenika: trenutnog zdravstvenog stanja pojedinca, uvjeta i načina rada na njegovu radnom mjestu te procjene vremena potrebnog za liječenje, oporavak i uspostavu radne sposobnosti. Zaključno se navodi da nisu suglasni s mišljenjem sudskog vještaka jer da kod osiguranika nije pobliže opisan ratni stresogeni čimbenik koji bi mogao uzrokovati PTSP, da su psihičke tegobe i simptomi djelomično kvalificirani i nisu kvalificirani da bi zadovoljili kriterije za postavljanja dijagnoze PTSP-a te da se kod osiguranika eventualno može govoriti o elementima PTSP-a u kliničkoj slici, a koji nisu isključivi jedini niti dominanti uzrok predmetne privremene radne nesposobnosti. Sukladno svemu navedenom da se ne slažu s mišljenjem vještaka jer je iz predmetne dokumentacije evidentno da se dijagnoza šifre F43.1 i privremena nesposobnost za rad od 27. 05. 2020. i dalje ne može uzročno posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu jer privremena nesposobnost za rad nije dominanto, jedino i isključivo uzrokovana elementima odgođenog ratnog PTSP-a u kliničkoj slici te da ostaje pri svojoj ocjeni od 04. rujna 2023.

25.Sudska vještakinja prim. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar je dana 18. svibnja 2025. je vezano za prigovore tuženika i liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, dostavila svoj dopunski nalaz i mišljenje odnosno očitovanje. Ista je naime navela da se ne može složiti s navodom da je dominantan psihički poremećaj Depresija jer se ona vrlo često javlja kao komplikacija i u komorbiditetu s PTSP-om. Jednako tako je izrazila i neslaganje da dijagnoza nije postavljena sukladno obligatorno i međunarodnoj klasifikaciji MKB X kao što je u svom nalazu detaljno obrazložila. Navela je i da se ne može složiti da je Poremećaj prilagodbe dominantan poremećaj koji je doveo do suicidalnih misli i radne nesposobnosti te smatra da se olako negira dijagnoza proizišla iz sudjelovanja u Domovinskom ratu. Ističe da je radna sposobnost značajnim dijelom posljedica ratnog PTSP i da je vrlo zanimljivo kako liječničko povjerenstvo može sa sigurnošću reći da je isto uzrokovana nekim drugim psihijatrijskim dijagnozama a ne ratom uzrokovanom PTSP-u. Takve zaključke smatra provizornim i da isti nisu stručno ni znanstveno utemeljeni. Zaključno navodi da u potpunosti ostaje kod svojih navoda i obrazloženja u svom nalazu i mišljenju.

26.Tuženik je uz podnesku od 02. lipnja 2025. dostavio očitovanje liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda od 19. svibnja 2025. na dopunski nalaz i mišljenje sudske vještakinje. Liječničko povjerenstvo je u svom očitovanju ustrajalo u svom nalazu, mišljenju i ocjeni da se dg: F43.1 Posttraumatski stresní poremećaj, F620 Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnog doživljaja, F33.2 Ponavljajući depresivni poremećaj, sadašnja epizoda teška, bez psihotičnih simptoma i F43.2 Poremećaj prilagodbe privremena radna nesposobnost od 27.05.2020. godine i dalje ne mogu uzročno-posljedično povezati sa sudjelovanjem osiguranika u Domovinskom ratu ponavljajući u bitnome obrazloženje svog nalaza i mišljenja odnosno od 25. ožujka 2025. na nalaz i mišljenje sudske vještakinje.

27.S druge strane tužitelj je u podnesku od 03. rujna 2025. u bitnome naveo da nema nikakvih primjedbi na dopunski nalaz i mišljenje sudske vještakinje.

28.Tuženik je po svom opunomoćeniku na ročištu za raspravu održanom dana 12. rujna 2025. naveo da nema potrebe pozivati sudsku vještakinju na ročište za raspravu radi eventualnih dodatnih pojašnjenja radi čega da ne predlaže izvođenje tog dokaza te da nema daljnjih dokaznih prijedloga.

29.Polazeći od svih prednjih utvrđenja ovaj sud vjeruje nalazu i mišljenju sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar te dopuni tog nalaza i mišljenja odnosno očitovanju iste na prigovore tuženika i liječničkog povjerenstva Direkcije, kao vjerodostojnom i objektivnom dokazu, koji je sačinjen po pravilima medicinske struke i znanosti, te sukladno najvišim medicinskim dostignućima. Radi se o sudskoj vještakinji koja je po struci spec. psihijatar, dok u nalazima, mišljenjima i ocjenama prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela vještačenja u upravnom postupku nije razvidna specijalnost vještaka te isti, za razliku od sudske vještakinje, nisu izvršili klinički pregled tužitelja odnosno razgovor sa istim. Ovaj sud smatra da je predmetni nalaz i mišljenje te dopuna istog u suglasju sa raspoloživom medicinskom dokumentacijom i drugom dokumentacijom koja prileži spisu ovog upravnog spora te spisu tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu te da je potpun i uvjerljiv. Nadalje, sud smatra da su dopunom nalaza i mišljenja sudske vještakinje odnosno očitovanjem na prigovore tuženika i liječničkog povjerenstva Direkcije u potpunosti otklonjeni prigovori tuženika odnosno u očitovanju liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda, te je izražen jasan i nedvojben stav vještakinje vezano za spornu činjenicu i to da je privremena nesposobnost za rad tužitelja po dijagnozi PTSP, Trajnih promjena osobnosti i Povratnog depresivnog poremećaja od 27. svibnja 2020. neposredna posljedica sudjelovanja istog u Domovinskom ratu. Činjenica je i da liječničko povjerenstvo Direkcije Zavoda u konačnici ne negira da u kliničkoj slici kod tužitelja postoje elementi odgođenog ratnog PTSP, no, za svoju ocjenu da navedena dijagnoza nije isključiva posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu odnosno da predmetna privremena nesposobnost za rad nije neposredna posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu odnosno da je dominantni uzrok psihičkih tegoba tužitelja i uzrok privremene nesposobnosti za rad psihički poremećaj depresija te poremećaj prilagodbe, ne daje valjane argumente koji bi bili stručno i znanstveno utemeljeni. Suprotno tome sudska vještakinja je jasno navela da se depresija vrlo često javlja kao komplikacija i u komorbiditetu s PTSP-om, pogotovo kad se ima u vidu da je taj poremećaj godinama bio neliječen i da je postao kronificiran, te da se u konkretnom slučaju olako negira da je dijagnoza poremećaj prilagodbe proizašla iz sudjelovanja u Domovinskom ratu. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje jasno proizlazi da se kod tužitelja mogu dijagnosticirati kronični PTSP, Trajne promjene osobnosti i Povratni depresivni poremećaj. Sudska vještakinja je naime u svom nalazu i mišljenju dala jasne argumente za svoju ocjenu da su se simptomi PTSP-a kod tužitelja manifestirali i manifestiraju kroz intruzivne fenomene u vidu sanjanja traumatskih događaja, izbjegavanja svega što ga podsjeća na rat, da se prilikom prisjećanja na traumatske događaje javljaju simptomi anksioznosti na psihološkom i tjelesnom planu, da su bili i da su sada prisutni simptomi pojačane pobuđenosti u vidu smetnji spavanja, u vidu sniženog praga tolerancije na frustraciju i sklonosti impulzivnom reagiranja te da su se simptomi PTSP-a odražavali i kroz negativnu kogniciju, negativnog pogleda na budućnost, uz emocionalno utrnuće, da se simptomi trajnih promjena osobnosti odražavaju kroz emocionalnu nestabilnost, poteškoće u interpersonalnim odnosima koji se manifestiraju socijalnom izolacijom, povlačenjem iz kontakata sa drugim ljudima koje doživljava neprijateljskim, nemogućnošću ostvarivanja emocionalnih bliskih odnosa te gubitak smisla i svrhe što rezultira suicidalnim mislima. Ovdje valja ukazati i na to da je tužitelj sudjelovao u Domovinskom ratu od samog početka s prekidima do 1995. kao i ratni put tužitelja, prema kojem je isti bio izložen različitim egzistencijalno ugrožavajućim situacijama, da je postrojba u kojoj je bio tužitelj izvršavala bojne zadaće na crti bojišnice te da je bila izložena djelovanjima neprijatelja (otvaranjem paljbe iz pješačkog, topničkog i raketnog naoružanja po njezinim položajima), a što je sudska vještakinja, za razliku od liječničkih povjerenstava u upravnom postupku, imala u vidu. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje nadalje jasno proizlazi da tužitelj prije Domovinskog rata nije imao psihičkih problema a ista nije detektirala ni događaje koji bi nakon rata izazvali predmetne psihičke bolesti. Nadalje, valja imati u vidu i činjenicu da je tužitelju priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od 20%, za stalno, upravo uslijed bolesti PTSP kao posljedice sudjelovanja istog u Domovinskom ratu. Navode liječničkog povjerenstva, kao i ocjenu istog da u konkretnom slučaju PTSP nije jedini i dominantni uzrok predmetne privremene nesposobnosti za rad, ovaj sud, imajući u vidu sve navedeno, drži nelogičnim, neživotnim i neargumentiranim. Za ponoviti je da tuženik po svojoj opunomoćenici na ročištu za raspravu održanom dana 12. rujna 2025. naveo da nema potrebe pozivati sudsku vještakinju na ročište za raspravu radi eventualnih dodatnih pojašnjenja te da ne predlaže izvođenje tog dokaza a nije predložio ni izvođenje daljnjih dokaza u ovom sporu (npr. vještačenje po drugom sudskom vještaku spec. psihijatru).

30.Stoga, kako su u konkretnom slučaju nalazi, mišljenja i ocjene liječničkih povjerenstava u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku suprotni sudsko medicinskom vještačenju sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar te dopuni tog nalaza i mišljenja, a koje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan, stručan i argumentiran dokaz, to po ocjeni ovog suda, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno te nalaz i mišljenje liječničkih povjerenstava u upravnom postupku tuženiku i prvostupanjskom tijelu nije mogao biti valjana osnova za donošenje osporavanih rješenja.

31.Na temelju utvrđenog, ovaj sud cijeni kako je osporavanim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužitelja, slijedom čega je pozivom na odredbu članka 117. stavak 2. ZUS-a, odlučujući u granicama tužbenog zahtjeva, poništio osporavano drugostupanjsko, kao i prvostupanjsko rješenje, i tužitelju priznao pravo na naknadu plaće u 100% iznosu od osnovice za naknadu za vrijeme korištenja privremene nesposobnosti za rad od 27. svibnja 2020. pa nadalje za dijagnozu šifre F43.1. kao neposredne posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, a na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Slijedom svega navedenog je odlučeno kao pod točkom I., II. i III. izreke presude.

32.Tužitelj je po svom opunomoćeniku zatražio i popisao troškove ovog upravnog spora te u spis priložio popis troškova ovog upravnog spora (list 195. spisa).

33.Obzirom na postignuti uspjeh u ovom sporu tužitelju je u skladu s odredbama članka 144. i 147. ZUS-a te Tbr. 27., 46., 52. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj:138/23) valjalo priznati trošak sastava tužbe, sastava obrazloženih podnesaka od 11. ožujka 2025. i 26. ožujka 2025. te za zastupanje na ročištima za raspravu od 25. listopada 2024. i 12. rujna 2025. u iznosu od po 1.000,00 eur za svaku radnju što ukupno iznosi 5.000,00 eur a što uvećano za PDV od 25% u iznosu od 1.250,00 eur te za troškove sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 442,80 eur (koji trošak vještačenja je tužitelju kao opravdan valjalo priznati) sveukupno iznosi 6.692,80 eur. Međutim, nije osnovan zatraženi trošak tužitelja za sastav podneska od 03. rujna 2025. obzirom da je sve navedeno u tom podnesku mogao iznijeti i na ročištu za raspravu održanom dana 12. rujna 2025. (za koje mu je priznat trošak) te za više traženo s osnova troškova vještačenja budući je trošak vještačenja iznosio 442,89 eur. Slijedom navedenog je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

U Splitu, 13. listopada 2025.

S U D A C

Marica Goreta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

DNA:

-tužitelju, putem opunomoćenika,

-tuženiku,

-u spis.