K-933/2025-14

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po Ivani Peronja, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Dijane Vukoje, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika DF, zbog četiri kaznena djela, i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djela opisana i kažnjiva po članku 179.a Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24) i dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djela opisana po članku 139. stavak 3. u svezi sa stavkom 2. KZ/11, a kažnjiva po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. st. 1. KZ/11, na temelju optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem KO-DO- 794/2025 od 1. rujna 2025., nakon javno održane rasprave 1. listopada 2025., 7. listopada 2025. i 13. listopada 2025., a zaključene 13. listopada 2025. u nazočnosti okrivljenika osobno, branitelja okrivljenika, Zvonimira Aračića, odvjetnika u Splitu, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Splitu Tee Ukić, opunomoćenika oštećenika Damira Tomića, odvjetnika u Splitu, oštećenika RF i EF, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: ČF, zv. „ D“ OIB: [osobni identifikacijski broj], sin EF i RF, rođene R, rođen **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  državljanin  Republike  Hrvatske,  pismen,  diplomirani ekonomist  sa  završenom  visokom  stručnom  spremom, zaposlen u trgovačkom društvu „Tora“ d.o.o. Split, s mjesečnim primanjima od oko 750,00 eura, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog  stanja,  bez  imovine,  bez  čina,  neodlikovan, neosuđivan

k r i v  j e:

I. što je dana 3. kolovoza 2025. godine oko 04,30 sati u [adresa], u stanu položenom na šestom katu, u kojem živi zajedno s roditeljima RF i EF, protivno članku 10. stavku 1. alineja 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), u nakani da zastraši majku RF i oca EF te povrijedi njihovo dostojanstvo, galamio i s mačetom u ruci razbijao inventar i namještaj po stanu, bacajući pritom po stanu razne predmete i namještaj, te vrijeđao i psovao roditelje odgurujući ih i govoreći im da će ih ubiti, pri čemu je ocu EF prislonio mačetu na vrat, dok je majku RF nazivao „kurvom“ i otrgnuo joj ogrlicu s vrata, pa nakon što su RF i VF zbog straha za svoju sigurnost pobjegli u njihovu nezaključanu spavaću sobu i snagom svojih tijela držali ulazna vrata sobe zatvorena i na taj način ga pokušali onemogućiti da uđe, nogama je udarao po vratima sobe pokušavajući nasilno ući, što sve je kod RF i EF izazvalo osjećaj straha za vlastite živote, te osjećaj tjeskobe i poniženja,

dakle, grubo i teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod članova obitelji izazvao strah za njihovu sigurnost i doveo ih u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, te drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskim osobama,

II. čime je počinio u stjecaju četiri kaznena djela, i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djela opisana i kažnjiva po članku 179.a Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - u daljnjem tekstu: KZ/11) i dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djelo opisana po članku 139. stavak 3. u svezi sa stavkom 2. KZ/11, a kažnjiva po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. st. 1. KZ/11.

III. Stoga se okrivljeniku DF, prethodno utvrđuju kazne zatvora za svako pojedino kazneno djelo i to kako slijedi,

- za svako od dva kaznena djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, temeljem čl. 179.a KZ/11 - kazna zatvora u trajanju od po 1 (jedne) godine,

- za svako od dva kaznena djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, temeljem čl. 139. st. 3. KZ/11 - kazna zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci,

IV. Potom se okrivljenik ČF, temeljem odredbe čl. 179.a u vezi čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 3 (tri) mjeseca.

V. Potom se okrivljeniku, na temelju čl. 57. KZ/11, izriče

d j e l o m i č n a  u v j e t n a  o s u d a

s tim da će se dio kazne na koju je okrivljeni ČF osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 9 (devet) mjeseci neće izvršiti ako imenovani okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini neko novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

VI. Na temelju članka 54. KZ/11 okrivljeniku DF uračunava se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 3. kolovoza 2025. pa nadalje.

VII. Na temelju čl. 68. KZ/11 okrivljenom DF se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, a izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju za vrijeme trajanja roka provjeravanja. Mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno roka provjeravanja primjenom uvjetne osude. Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu (čl. 58. st. 5. KZ/11).

VIII. Na temelju članka 79. st. 2. KZ/11 oduzima se crna drška mačete dužine cca 35 cm, duljine oštrice 25 cm, koji predmet je od EF oduzet potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PUSD, II. PP Split od 3. kolovoza 2025. godine pod poslovnim brojem 01454715, a koji predmet će se uništiti na temelju članka 181. st. 7. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. 80/22., 36/24. i 72/25, dalje:

ZKP/08).

IX. Na temelju čl. 148. st. 1. u svezi sa čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku DF, podmiti troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1.158,50 (tisućustopedesetosameurapedesetcenti) eura, od čega iznos od 808,50 (osamstoosameuraipedesetcenti) eura predstavlja troškove sudsko- psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 350,00 (tristopedeset) eura predstavlja paušalnu svotu, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je pred ovim sudom optužnicu pod poslovnim brojem KO-DO-794/2025 od 1. rujna 2025., protiv okrivljenika DF, zbog četiri kaznena djela, i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djela opisana i kažnjiva po članku 179.a KZ/11 i dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djela opisana po članku 139. stavak 3. u svezi sa stavkom 2. KZ/11, a kažnjiva po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. st. 1. KZ/11.

2. Pozvan da se u smislu čl. 416. ZKP/08 izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužnici okrivljenik je na raspravi održanoj 25. veljače 2025., izjavio da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret optužbom.

3. Sukladno čl. 417. a. st. 5. ZKP/08 okrivljenik je iznio svoju obranu na kraju dokaznog postupka.

4. U dokaznom postupku provedeno je dopunsko usmeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Nikoli Sikirici. Potom je, na temelju odredbe čl. 329. st. 3. ZKP/08, pregledana i pročitana: službena zabilješka o postupanju Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split, broj: 511-12-24-K-678/2025, sastavljena po policijskom službeniku SF dana 3. kolovoza 2025., u dijelu 3. i 6. odlomka (list 7 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split, serijski broj: [serijski broj] od 3. kolovoza 2025. (list 19 spisa), službena zabilješka o postupanju Policijske uprave splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split, sastavljena po policijskom službeniku OF dana 3. kolovoza 2025. (list 20 spisa) te medicinska dokumentacija za okrivljenika (listovi 144-150, 159-182 spisa).

4.1. U dokazne svrhe, na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, uz suglasnost stranaka, pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve EF u Županijskom sudu u Splitu od 21. kolovoza 2025. (listovi 63-65 spisa) te zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve RF u Županijskom sudu u Splitu od 21. kolovoza 2025. (listovi 67-69 spisa).

4.2. Sud je na temelju odredbe čl. 421. st. 1. t. 2. i 4. ZKP/08 odbio prijedloge obrane okrivljenika za izvođenjem dokaza ispitivanja u svojstvu svjedoka uredujućeg policijskog službenika koji je sastavio zapisnik od 3. kolovoza 2025., te je na temelju iste zakonske osnove odbijen i prijedlog obrane za izvođenjem dokaza novim sudsko-psihijatrijskim vještačenjem po drugoj osobi sudskog vještaka. Naime, prema ocjeni ovog suda dokazni prijedlog obrane da se u svojstvu svjedoka ispita uredujući policijski službenik koji je sastavio zapisnik inkriminiranog dana predstavlja nevažan dokazni prijedlog i prijedlog koji je usmjeren odugovlačenju kaznenog postupka, a ovo imajući u vidu da se istim ne bi mogle utvrditi činjenice bitne za presuđenje u ovoj pravnoj stvari budući da okolnosti čije utvrđenje obrana predlaže nisu ni bitne za predmetni kazneni postupak, ovo tim više obzirom da predloženi svjedok nema neposredna saznanja o inkriminiranog događaju jer nije očevidac istog, dok se njegovo ispitivanje na okolnosti nastale nakon inkriminiranog događaja ukazuje suvišnim i nepotrebnim za utvrđenje pravno relevantnih činjenica u ovom postupku.

4.3. Nastavno, u odnosu na prijedlog obrane za izvođenjem dokaza novim sudsko-psihijatrijskim vještačenjem po drugoj osobi sudskog vještaka za napomenuti je da prema ocjeni ovog suda za to nisu ispunjene zakonske pretpostavke predviđene čl. 317. i 318. ZKP/08 budući da ovaj sud smatra da nalaz stalnog sudskog vještaka Nikole Sikirice nije nejasan, nepotpun niti kontradiktoran niti u njegovom mišljenju ima proturječnosti ili nedostataka, zbog čega bi bilo nužno zatražiti mišljenje drugog vještaka. Štoviše, imenovani vještak je ispitan na raspravi na sva relevantna pitanja stručno i argumentirano dao svoj nalaz i mišljenje sukladno pravilima znanosti i vještine, na koji nalaz i mišljenje stranke upitane na raspravi sukladno odredbi čl. 433. ZKP/08 nisu imale primjedbi.

4.4. Na kraju dokaznog postupka, pregledano je i pročitano uvjerenje Odjela za kaznene evidencije od 6. kolovoza 2025. za okrivljenog DF (list 24a spisa) te potvrda Odjela za prekršajne evidencije od 6. kolovoza 2025. za okrivljenog DF (list 22 spisa).

5. Okrivljenik ČF je ispitan u prethodnom postupku po čl. 208.a ZKP/08 (listovi 23-25 spisa) negirao počinjenje predmetnih kaznenih djela. Izjavio je da je inkriminiranog dana stvarno došao kući gdje živi s roditeljima, međutim, da je sve bilo obrnuto. Tako da je njegov otac divljao i razbijao po stanu, te vitlao "katanom", odnosno mačetom, napadao i prijetio majci nazivajući je "kurvom", a da je postao nasilan i prema njemu, te da je razbijao po stanu, bacio stol po dnevnom boravku, razbio sliku na zidu, pepeljare i stolice. Da ne zna je li to od lijekova koje pije za karcinom, jer da otac zbog toga pije "puste" lijekove i hormone, stoga da zadnje vrijeme lako plane i gubi živce, a da mu djeluje da je i dementan, te zna biti ovako agresivan. Sve ovo je otac radio, a da je on smirivao situaciju.

5.1. Pri ovakvoj obrani okrivljenik je ostao i prilikom prvog ispitivanja pred državnim odvjetnikom (listovi 33-38 spisa) kada je negirao počinjenje kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret, dodatno navodeći kako je te večeri bio u izlasku, a kada se vratio kući, da ga je dočekala majka prigovarajući mu da gdje je i kada dolazi, te je počela razbijati stvari po kući, a zatim da se iz kreveta dignuo i njegov otac, koji je počeo bacati stvari po kući i vitlati mačetom, koju mu je on uzeo iz ruke kako ne bi ozlijedio njega ili majku. Zatim da su majka i otac pobjegli u spavaću sobu, u koju su se zaključali, a on da je htio pozvati hitnu pomoć, smatrajući da s njima nešto nije u redu. Međutim, da su u međuvremenu oni pozvali policiju, koja je uskoro došla i njega odvela.

5.2. Na raspravi okrivljenik je iskoristio svoje zakonsko pravo i nije iznosio obranu niti odgovarao na pitanja stranaka (list 199 spisa).

6. Prije nego što je sud utvrdio završetak dokaznog postupka, stranke su navele kako nemaju primjedbi na tijek dokaznog postupka niti drugih dokaznih prijedloga.

7. Po provedenom dokaznom postupku sud je, analizirajući svaki dokaz zasebno te ga dovodeći u vezu s drugim dokazima, cijeneći dokaze metodom slobodne ocjene dokaza, utvrdio da je okrivljenik počinio četiri kaznena djela, i to dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djela opisana i kažnjiva po članku 179.a KZ/11 i dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnjom – djela opisana po članku 139. stavak 3. u svezi sa stavkom 2. KZ/11, a kažnjiva po članku 139. stavku 3. KZ/11, sve u svezi s člankom 51. st. 1. KZ/11, na način kako je to činjenično i pravno opisano te označeno u izreci ove presude.

8. S obzirom da je okrivljenik negirao počinjenje utuženih kaznenih djela, kao sporno u postupku valjalo je raspraviti i utvrditi je li on inkriminiranog dana svojim ponašanjem ostvario bitna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji te kaznenog djela prijetnje na štetu svojih roditelja RF i EF.

9. Iz navoda obrane okrivljenika proizlazi da isti u potpunosti osporava da bi na bilo koji način verbalno i fizički zlostavljao svoje roditelje RF i EF te da bi istima prijetio smrću.

9.1. Takva okrivljenikova obrana dijametralno je suprotna navodima iz iskaza oštećenika žrtvi RF i EF.

10. Ispitan u svojstvu svjedoka na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu u predmetu Kir-1070/2025 od 21. kolovoza 2025. (listovi 63-65 spisa) oštećenik-žrtva VF je izjavio da je kritične prigode spavao kada ga je probudila buka iz dnevnog boravka. Ustao je i naišao na svog sina ČF i suprugu RF. ČF je vikao i držao je u ruci mačetu, u bitnome pojašnjavajući da je on došao u dnevni boravak a ČF da je mahao mačetom negdje u predjelu glave, ali nije nikoga zahvatio dok je mahao mačetom. Pokušao ga je smiriti govoreći mu da stane i da se smiri, ali ČF je imao nekakav čudan izraz i mimiku lica. Do njega nije dopiralo ništa što su mu govorili, te se u jednom trenutku okrenuo i počeo bacati stvari po dnevnom boravku. On je bio u potpunom šoku, začuđen i prepadnut, ČF je svo vrijeme držao mačetu u ruci, a kada mu je supruga prišla s namjerom da ga smiri, gurnuo ju je i pala je u sjedeći položaj na kutnu garnituru. Potom se okrenuo prema njemu i njega da je također gurnuo do nje, tako da je i on sjeo na kutnu garnituru i u tom trenu mu je čak mačetu stavio pod vrat. Svo vrijeme je nešto vikao i kad se odmaknuo od njega, osjetio je slabost te je rekao supruzi da mu pomogne da ode u sobu leći. ČF je tada mačetom udario u stolić u dnevnom boravku koji je dosta čvrste građe iako je mali. Potom ga je uzeo i bacio, a stolić se potpuno raspao. Supruga ga je dopratila do spavaće sobe, a sjetio se da mu je tamo mobitel ostao. Oboje su ušli u spavaću sobu i za sobom zatvorili vrata koja je on (oštećenik) svojim tijelom i rukom pridržavao dok je ČF s druge strane lupao. Oboje su bili prepadnuti te su odlučili zvati policiju, bojali su se Bojanove reakcije ukoliko shvati da zovu policiju zbog čega je on jako tiho govorio policiji objašnjavajući im gdje se nalaze i točnu adresu.

10.1. U bitnome je izjavio da je okrivljenik inkriminiranog dana njegovoj supruzi vikao: „Kurvo, ubit ću te.“ te je mahao mačetom ispred njenog lica, a njemu da je prišao mačetom jako blizu, nije je naslonio iako je oštrica bila jako blizu vrata, nije mu ništa rekao, već je jednostavno povukao mačetu i tada, od bijesa, počeo njome udarati o drveni stolić. Jako se prepao jer im je bio ugrožen život. Inkriminirani događaj da je trajao nekih pola sata do 45 min. Nije zainteresiran za kazneni progon okrivljenika već želi da se on liječi.

10.2. Inače, okrivljenik je prije inkriminiranog događaja znao nekada kada dođe kući biti bučan u smislu glasnog razgovora, puštanja glasne glazbe koju su oni smatrali da je neprimjerena, i tada bi bio u alkoholiziranom stanju, ali da nikada nije bio ovakav. Posljednje vrijeme kada bi god izišao vani vratio bi se pijan, a to bi bilo nekoliko puta u tjednu. Posjećivao je posljednjih godina i psihijatre zbog tog problema, bio je kod dr. E, dr. Č i kod dr. V. Smetnje je imao u smislu anksioznosti i depresije, a osim toga da ima i drugih zdravstvenih poteškoća.

11. Ispitana u svojstvu svjedoka na dokaznom ročištu pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu u predmetu Kir-1070/2025 od 21. kolovoza 2025. (listovi 63-65 spisa) oštećenica-žrtva RF je izjavila da je inkriminiranog dana okrivljenik došao kući nakon izlaska, odmah je krenuo prema balkonu, a ona da je krenula za njim. ČF da je svoju bocu vode od koje se gotovo nikada ne odvaja bacio na balkon, pala je na lavor i razbila ga. Pokušavala ga je smiriti, ovo tim više jer da je prije mjesec i pol dana bio priveden kod suca za prekršaje, ali to ništa do njega nije dopiralo. Potom je pustio glasnu glazbu i zaprijetio joj ukoliko mu ugasi glazbu da će imati problema. Gurnuo ju je na trosjed, otrgnuo joj je ogrlicu s vrata, počeo pričati da otac ima paralelnu obitelj, da on to sve zna, da je ona obična kurva i da će ju ubiti, te da ih prate obavještajne službe. Pokušavala mu je reći da to nema smisla, da priča bezveze, ali to do njega ništa nije dopiralo. Potom je uzeo tanjurić s trpezarijskog stola, bacio ga o zid i oštetio sliku na zidu i sam zid. Nakon toga se njezin suprug probudio i došao. Ne sjeća se u kojem je trenutku ČF uzeo mačetu, ali kada je došao njezin suprug, počeo je i njemu prijetiti, govorio je da svom bratu i njegovoj djeci odnosno njegovim nećacima da neće napraviti ništa, ali da će ubiti nju i oca. Potom je uzeo pepeljaru i bacio je o suprotni zid, na što se pepeljara razbila, oštetila još jednu sliku i taj zid. Izjavila je da ju je ČF gurnuo na kauč i rekao joj da umukne, a gurao je i njenog supruga. Ona i suprug sjeli su na trosjed, a on na tabure, od tog trenutka sjeća se da je ČF imao mačetu u ruci, kojom je počeo udarati prvo lagano, a onda sve jače i jače po stoliću u dnevnom boravku, tako da je pojedinim udarcima odvalio komade drva sa stolića. Potom je uzeo stol i bacio ga prema televizoru.

11.1. U bitnome je izjavila da je okrivljenik mačetu prislonio njezinom suprugu na vrat, a suprugu da je došlo slabo te se ustao i rekao da želi otići u sobu, u čemu mu je ona pomogla, što ČF nije sprječavao. U odlasku da je rekla ČF da ocu nije dobro i da zove Hitnu pomoć, na što joj je on odgovorio: „Neću, neka crkne." Kad je vidio da su zatvorili vrata od sobe i da mu ne daju da uđe, pritisnuo je suprug vrata jer nemaju ključ od sobe, a ČF da je to razljutilo te da je počeo lupati nogom o vrata. Suprug je rekao da moraju pozvati policiju jer da ovo neće dobro završiti i onda da je on i nazvao policiju. Dok su čekali policiju, ČF je svo vrijeme lupao po vratima. Došlo je nekih 6-7 policajaca i kad su samo jednom otvorili, čula je da im je ČF otvorio i rekao: „Momci dobro da ste došli, evo otac luduje po kući.", pojašnjavajući da se ČF brzo promijenio od onog prijetećeg ponašanja prema njima, da bi u jednom trenutku izokrenuo cijelu priču. Prije ga se nikada nije bojala, ali sada bi se bojala živjeti s njim radi svega što se dogodilo. Njegov primarni problem da je konzumacija alkohola jer kad popije samo nekoliko piva pretvara se u agresivnu osobu. Ranije se liječio od depresije i anksioznosti i u tom periodu nije pio, ali u posljednje vrijeme izlazi i kad popije nekoliko piva dogodi se takvo agresivno ponašanje. Inače, prije inkriminiranog događaja nije bilo ovakvih situacija, iako je posljednje vrijeme bio verbalno agresivan prema njima.

12. Ocjenjujući dokaznu snagu i vjerodostojnost iskaza oštećenika-žrtvi RF i EF sud smatra da isti vrlo uvjerljivo i suglasno iskazuje o opisanom psihičkom i fizičkom zlostavljanju te upućenoj prijetnji od strane okrivljenika inkriminiranog dana. Nastavno, naprijed ispitani svjedoci-oštećenici- žrtve su detaljno i suglasno opisali inkriminirani događaj, navodeći kako je kritične prigode okrivljenik bacao i razbijao stvari po stanu, odgurivao ih te mahao mačetom vrijeđajući ih i govoreći im, između ostalog, kako će ih ubiti, pri čemu je oštricu mačete prislonio oštećeniku-žrtvi EF na vrat, koje iskaze je sud ocijenio vjerodostojnim, detaljnim i izuzetno uvjerljivim, pri čemu valja naglasiti da sud ne nalazi razuman razlog zbog kojeg bi oni lažno teretili okrivljenika u okolnostima kada su iskazivali dobronamjerno upućujući na potrebu liječenja okrivljenika, njihovog sina. Štoviše, ispitan u prethodnom postupku, koji iskaz je na temelju odredbe čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08, suglasnošću stranaka pročitan na raspravi, oštećenik-žrtva VF je izrijekom naveo da nije zainteresiran na kazneni progon okrivljenika, dok je oštećena-žrtva RF izjavila da bi željela pomoći svom sinu ukoliko to može, ne želi da ide u zatvor, već da se liječi.

12.1. Dakle, analizirajući i dovodeći u međusobnu vezu naprijed navedene dokaze te ih ujedno dovodeći u vezu s okrivljenikovom obranom valja naglasiti da je sud, kako je to prethodno obrazloženo, u cijelosti poklonio vjeru iskazima oštećenika-žrtava RF i EF. Osim toga, naprijed imenovani oštećenici-žrtve nemaju razloga lažno teretiti okrivljenika jer isti zbog odnosa bliskosti zasigurno ne bi neosnovano teretili svoga sina, a svjesni pri tome neminovnih posljedica njihovog iskazivanja. Ovo tim više što oboje oštećenika-žrtve u svom iskazu čak nastoje ublažiti inkriminirano postupanje okrivljenika upućujući da je njegovo inkriminirano ponašanje posljedica njegovog zdravstvenog stanja, dok je oštećenik-žrtva VF u svom svjedočkom iskazu dodatno istaknuo kako misli da okrivljenik ne bi išao do kraja i ubio ga, jer da je to htio napraviti svakako bi to napravio, ali eto, ipak nije. Nasuprot tome, obranu okrivljenika sud je ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom isključivo izbjegavanju svoje kaznene odgovornosti.

13. Stoga je sud na temelju iskaza oštećenika-žrtvi RF i EF, na nedvojben način utvrdio da je okrivljenik inkriminiranog dana počinio dva kaznena djela nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 te dva kaznena djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 na štetu svojih roditelja RF i EF, kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci presude.

14. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela – KZ/11, koji propis se naknadno nije mijenjao.

15. U odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji treba napomenuti da se radi o kaznenom djelu koje ima blanketnu odnosno upućujuću dispoziciju odnosno koja se poziva na propise o zaštiti od nasilja u obitelji, a u konkretnom slučaju se radi o tempore criminis važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine“ br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24).

Čl. 10. spomenutog Zakona nasilje u obitelji je definirano kao

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

16. U postupku je utvrđeno da je okrivljenik u konkretnom slučaju teško prekršio upravo citirani čl. 10. stavak 1. alineja 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, jer je nad žrtvama RF i GF prakticirao psihičko i tjelesno nasilje na način kako je to opisano u činjeničnom opisu izreke ove presude, čime je kod istih izazvao strah za njihovu sigurnost i doveo ih u ponižavajući položaj, a takvim svojim ponašanjem nije počinio neko drugo teže kazneno djelo.

17. Također je u postupku dokazano da je okrivljenik ČF počinio i kazneno djelo prijetnje na štetu svojih roditelja, oštećenika-žrtava RF i EF.

17.1. Nastavno, u postupku je analizom prethodno iznesenih dokaza utvrđeno da je okrivljenik 3. kolovoza 2025. u stjecaju počinio na štetu svojih roditelja RF i EF kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11. Naime, u postupku je dokazano da je okrivljenik 3. kolovoza 2025., oko 4,30 sati u Splitu, u nakani da zastraši majku RF i oca EF istima govorio da će ih ubiti, pri čemu je ocu EF prislonio mačetu na vrat.

18. Kazneno djelo prijetnje čini onaj tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, a kvalificirani oblik tog kaznenog djela predstavlja kada zlo kojem se prijeti predstavlja usmrćenje. Ključno je da su riječi koje imaju karakter ozbiljne prijetnje zlom objektivno prikladne da kod oštećenika izazovu osjećaj straha i uznemirenosti, što se procjenjuje s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja.

18.1. Prema čl. 87. st. 9. KZ/11 bliske osobe su članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.

18.2. Prema čl. 87. st. 8. KZ/11 članovi obitelji su bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnik po krvi u ravnoj lozi, srodnik u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

18.3. Za počinjenje kaznenog djela prijetnje nije odlučno je li počinitelj upućujući drugome prijetnju ozbiljno mislio, već je bitno da je prijetnja takva da je s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja objektivno prikladna da kod osobe kojoj je upućena izazove strah, uznemirenost, nesigurnost ili osobnu ugroženost. Ujedno je bitno napomenuti da su elementi kaznenog djela prijetnje ostvareni već samim upućivanjem ozbiljne prijetnje drugoj osobi, budući da se radi o kaznenom djelu apstraktnog ugrožavanja tako da nije potrebno da je tom ozbiljnom prijetnjom kod oštećenika ujedno stvoren osjećaj straha i osobne nesigurnosti.

18.4. Prema ocjeni ovog suda okrivljenikove riječi upućene svojim roditeljima da će ih ubiti, u okolnostima njegovog cjelokupnog, iznimno agresivnog i surovog postupanja prema roditeljima, pri čemu je čak ocu EF dok mu je upućivao prijetnju smrću prislonio i mačetu na vrat, dok je u svom daljnjem nasilnom ponašanju spram roditelja majku RF nazivao „kurvom“ i otrgnuo joj ogrlicu s vrata, galamio i s mačetom u ruci razbijao inventar i namještaj po stanu, nedvojbeno su opisane riječi prijetnje uz mačetu koju je kritične prigode u ruci imao okrivljenik, uz gore opisano nasilje koje je ispoljio spram roditelja, objektivno bile prikladne da kod istih izazovu strah, uznemirenost odnosno osobnu ugroženost, a što je i postigao budući su njegovi roditelji prijetnju i shvatili ozbiljno zbog čega su odmah pozvali policiju.

18.5. Stoga je u postupku dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 spram svojih roditelja koji kao član obitelji predstavljaju blisku osobu u smislu čl. 87. st. 9. KZ/11.

19. Naime, s obzirom da je nasilje u obitelji između ostalog definirano i kao psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, u konkretnom slučaju radi se o realnom stjecaju između kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179. a. KZ/11 na štetu istih žrtava, pri čemu valja cijeniti je li cjelokupno nepravo iscrpljeno samo u kaznenom djelu nasilja u obitelji te predstavlja li počinjenje tog drugog djela neznatnu kriminalnu količinu u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji ili predstavlja novi oblik napada na zaštićeno dobro i stvara novu kriminalnu količinu. Nastavno, u konkretnom slučaju okrivljenikovo inkriminirano ponašanje na dan 3. kolovoza 2025. spram žrtvama, svojih roditelja, osim što su njime ostvarena sva zakonska obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji predstavlja ujedno i napad na još jedno zaštićeno dobro (osobna sloboda) te je okrivljenik uputivši žrtvama inkriminiranu prijetnju stvorio novu kriminalnu količinu.

20. Napominje se da je sud neznatno korigirao činjenični opis zamijenivši u devetom retku riječ "prislanjao" sa riječju "prislonio", jer je takva korekcija u skladu sa rezultatima provedenog dokaznog postupka. Pri tome se ističe da ovakvom korekcijom nije došlo do prekoračenja optužnice, već naprotiv, na ovaj način išlo se u korist okrivljenika.

21. Prema ocjeni ovog suda okrivljenik je biće kaznenih djela nasilja u obitelji i prijetnje ostvario s izravnom namjerom budući da je bio svjestan svih obilježja tih kaznenih djela i htio je njihovo ostvarenje, a ujedno je, kao odrasla poslovno sposobna osoba bio svjestan protupravnosti svojih djela.

21.1. Pri tom svijest o protupravnosti nije osporena niti je utvrđeno postojanje bilo kojeg ispričavajućeg razloga.

22. Što se tiče ubrojivosti okrivljenika tempore criminis sud je na tu okolnost izveo dokaz psihijatrijskim vještačenjem.

22.1. Iz pisanog i usmenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. Nikole Sikirice (listovi 58-61 spisa), proizlazi da je okrivljenik ČF osoba kod koje se postavlja dijagnoza štetne uporabe alkohola, koja se u međunarodnoj klasifikaciji bolesti označava šifrom F 10.1, a kod istog da su također nazočna obilježja graničnog poremećaja ličnosti, pa da je uslijed svega navedenog okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv u manjem stupanju. Kod ovakvih okolnosti, a s obzirom na recidivizam u prelaženju granica društveno prihvatljivog ponašanja, te niži prag tolerancije na frustracije, kao i impulzivnost, uz sklonost štetnoj uporabi alkohola i nepredvidljivom ponašanju, da postoji opasnost od ponavljanja sličnog ili istog kaznenog djela, slijedom čega za okrivljenika predlaže izricanje mjere obveznog psihosocijalnog tretmana.

22.2. Nastavno, na raspravi održanoj 7. listopada 2025. stalni sudski vještak dr. Nikola Sikirica (listovi 192-193 spisa) je izjavio da je pregledao dodatnu priloženu medicinsku dokumentacije na ime ČF, te je iz toga izdvojio nalaze psihijatra iz siječnja 2025. godine u kojem se navodi da je ČF imao incident sa nepoznatom osobom, kada je doživio udarac u glavu i od tada počeo pokazivati uznemirenost, osjećaj ugroženosti i halucinacije. Isto tako, kao dijagnoza se u toj dokumentaciji navodi psihička subdekompenzacija neurotskog karaktera. Imajući u vidu te nove podatke i nakon obavljenog dopunskog razgovora sa okrivljenikom, vještak je izjavio da smatra da je moguće da okrivljenik desimulira, tj. svjesno umanjuje svoje eventualne psihičke simptome i tegobe. Uzimajući u obzir sve navedeno, u kontekstu ubrojivosti okrivljenika u trenutku počinjenja djela, vještak je djelomično korigirao svoj pisani nalaz i mišljenje, na način da je okrivljenik bio smanjeno ubrojiv u bitnom stupnju, te u skladu s tim vještak je preporučio izricanje okrivljeniku mjere obveznog psihijatrijskog liječenja koja se može provoditi u ambulantnim uvjetima, u bitnome pojašnjavajući kako postoji opasnost da će uslijed duševnih smetnji zbog kojih je nastupila bitno smanjena ubrojivost okrivljenika u budućnosti isti počiniti teže kazneno djelo, a kako je ranije naveo u svom pisanom nalazu i mišljenju pri kojem je ostao u cijelosti na raspravi uz naprijed spomenutu dopunu istog.

22.3. Sud u cijelosti prihvaća ovakav nalaz i mišljenje vještaka kao uvjerljiv, stručan, argumentiran i sačinjen lege artis, te utvrđuje da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio bitno smanjeno ubrojiv (bitno smanjena ubrojivost).

23. Slijedom navedenog, okrivljenik ČF je kriv zbog počinjenja kaznenih djela opisanih pod t. I. izreke.

24. Nakon što je utvrđeno da je okrivljenik počinio kaznena djela za koja je proglašen krivim, valjalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kaznenopravne sankcije te izreći upravo onu koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenih kaznenih djela, stupnju ugroze zaštićenog društvenog dobra, interesima oštećenika te kojom će se ujedno ostvariti svrha iz čl. 41. KZ/11.

24.1. Kod odmjeravanja vrste i visine sankcije, sud je okrivljeniku cijenio sve okolnosti koje bi mogle imati utjecaja na pravilan izbor iste, te je u olakotnom smislu okrivljeniku cijenio raniju kaznenu neosuđivanost za kaznena djela, njegovu bitno smanjenu ubrojivost tempore criminis te nezainteresiranost oštećenika-žrtvi za kazneni progon okrivljenika. Nasuprot tome, sud je okrivljeniku kao otegotnom cijenio upornost u počinjenju predmetnih kaznenih djela, te iskazanu brutalnost i bezobzirnost prilikom počinjenja predmetnih kaznenih djela.

24.2. Pri tome je ovaj sud okrivljeniku utvrdio pojedinačne kazne zatvora i to zbog dva kaznena djela nasilja u obitelji, temeljem članka 179. a KZ/11, kaznu zatvoru u trajanju od po 1 (jedne) godine te zbog dva kaznena djela prijetnje, temeljem članka 139. st. 3. KZ/11, kaznu zatvora u trajanju od po 6 (šest) mjeseci, a potom je okrivljenika DF, temeljem članka 179. a KZ/11, u svezi s člankom 51. st. 1. i 2. KZ/11, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 3 (tri) mjeseca, nakon čega je okrivljeniku na temelju čl. 57. KZ/11, izrekao djelomičnu uvjetnu osudu s tim da će se dio kazne na koju je okrivljeni ČF osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine i 9 (devet) mjeseci neće izvršiti ako imenovani okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine, računajući od pravomoćnosti ove presude, ne počini neko novo kazneno djelo. Vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (čl. 57. st. 5. KZ/11).

24.3. Prema ocjeni ovog suda, navedena sankcija se ukazuje primjerenom težini počinjenih kaznenih djela i ličnosti okrivljenika te je na tragu proklamiranog načela individualizacije u kažnjavanju te će se njenim izricanjem postići sve one svrhe kažnjavanja koje su predviđene u čl. 41. KZ/11, a posebno svrha specijalne prevencije, kao i svrha generalne prevencije koja se ogleda u utjecaju ove presude na okrivljenika, ali i na sve druge da ne čine kaznena djela te kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Stoga sud smatra da se u ovom slučaju svrha kažnjavanja može postići i bez izvršenja cijele jedinstvene kazne zatvora.

25. Kako je okrivljenik određeno vrijeme proveo u istražnom zatvoru, tako će mu se na temelju članka 54. KZ/11 vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 3. kolovoza 2025. pa nadalje uračunati u prethodno izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora.

26. Budući da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Nikole Sikirice proizlazi da je okrivljenik osoba kod koje se postavlja dijagnoza štetne uporabe alkohola, koja se u međunarodnoj klasifikaciji bolesti označava šifrom F 10.1, a kod istog da su također nazočna obilježja graničnog poremećaja ličnosti, a da okrivljenik desimulira, tj. svjesno umanjuje svoje eventualne psihičke simptome i tegobe te da je okrivljenik u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio smanjeno ubrojiv u bitnom stupnju i kako postoji opasnost da će uslijed duševnih smetnji zbog kojih je nastupila bitno smanjena ubrojivost okrivljenika u budućnosti isti počiniti teže kazneno djelo, to je sud okrivljeniku na temelju odredbe 68. KZ/11 izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, a izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju za vrijeme trajanja roka provjeravanja. Mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, odnosno roka provjeravanja primjenom uvjetne osude. Sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne osuđeniku koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu (čl. 58. st. 5. KZ/11).

27. Nadalje, na temelju odredbe članka 79. st. 2. KZ/11 oduzeta je crna drška mačete dužine cca 35 cm, duljine oštrice 25 cm, koji predmet je od EF [adresa] oduzet potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PUSD, II. PP Split od 3. kolovoza 2025. godine pod poslovnim brojem 01454715, a koji predmet je uporabljen u počinjenju kaznenog djela te će se uništiti na temelju članka 181. st. 7. ZKP/08.

28. Tijekom ovog postupka nastali su troškovi koji se odnose na troškove sudsko- psihijatrijskog vještačenja, koji se naplaćuju sukladno odredbama iz članka 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08, a koji ukupno iznose 808,50 EUR.

28.1. Prema članku 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 troškovi postupka predstavljaju i paušalnu svotu, a koja se odmjerava zavisno o složenosti postupka i osobnim prilikama okrivljenika. U konkretnom slučaju ovaj sud je paušalnu svotu odmjerio u iznosu od 350,00 EUR. Budući da je okrivljenik proglašen krivim i ima primanja, to je po članku 148. st. 1. u vezi sa člankom 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP/08 odlučeno da naknadi troškove kaznenog postupka, koji ukupno iznose 1.158,50 (tisućustopedesetosameurapedesetcenti) eura, od čega iznos od 808,50

(osamstoosameuraipedesetcenti) eura predstavlja troškove sudsko-psihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 350,00 (tristopedeset) eura predstavlja paušalnu svotu, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

U Splitu, 13. listopada 2025.

SUDAC:

Ivana Peronja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 4 primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- okrivljeniku (ČF putem Zatvora u Splitu),

- branitelj okrivljenika (Zvonimir Aračić, odvjetnik u Splitu),

- ODO-u Split,

- oštećenicima-žrtvama, po pravomoćnosti,

- opunomoćeniku oštećenika, Damiru Tomiću, odvj. u Splitu,

- Zatvoru u Splitu,

- u spis.