Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-70/2025

U  I M E  R E P U B L I K E H R V A T S K e

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jadranki Nižić-Peroš, u pravnoj stvari tužitelja NR iz [adresa], Jois, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Kotlar, Vidov i partneri sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika ŠR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Rujak-Marčiću, odvjetniku u Zadru, radi brisanja uknjižbe, nakon održane glavne rasprave od dana 5. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka te objave 13. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru upis brisanja uknjižbe prava vlasništva tuženika ŠR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 100 m2 u naravi dvorište i stambena zgrada, uknjiženo temeljem Rješenja Općinskog suda u Zadru. zaprimljeno 07.11.2024.g. pod brojem Z- 37106/2024 Rz-387/19, te se nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u kojem je tužiteljica NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] upisana za 10/96 i 5/96 suvlasničkih djelova na nekretnini oznake k.č.br. k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 100 m2, u naravi dvorište i stambena zgrada, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru upis brisanja uknjižbe prava vlasništva tuženika ŠR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 100 m2 u naravi dvorište i stambena zgrada, uknjiženo temeljem Rješenja Općinskog suda u Zadru. zaprimljeno 07.11.2024.g. pod brojem Z- 37106/2024 Rz-387/19, te se nalaže uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u odnosu i na sve ostale prethodno upisane suvlasnike i to LR. DR u suvlasničkom udjelu od 12/96, LR N pok. DR u suvlasničkom udjelu od 30/96, NRG u suvlasnikom udjelu od 10/96, ĐR pok. ČR u suvlasničkom udjelu od 5/96 dijela i ŽR pok Š u suvlasničkom udjelu od 24/96 dijela na nekretnini oznake k.č.br. k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 100 m2, u naravi dvorište i stambena zgrada, sve u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove predmetnog postupka u iznosu od 6.250,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje sukladno čl. 29 Zakona o obveznim odnosima, sve roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je uvidom u zemljišnu knjigu Općinskog suda u Zadru, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uvidjela da je kat. čest. [katastarska čestica] sada upisana kao vlasništvo tuženika. Prije provedbe upisa prava vlasništva kat. čest. [katastarska čestica] na tuženika, tužiteljica je bila upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u 10/96 i 5/96, ukupno 15/96 suvlasničkih dijela. Tuženik je pokrenuo pojedinačni ispravni postupak na predmetnoj čestici iako mu je bilo poznato da ne posjeduje ispravu kojom bi mogao učiniti vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist. Po saznanju tužiteljice, tuženik se pozivao na kupoprodaju sa njenim precima. Tužiteljica osporava da bi nešto takvo moglo biti moguće. Da je tuženik imao valjani kupoprodajni ugovor, on je s istima još davno mogu izvršiti upis zemljišta na svoje ime. Ali, tuženik takav ugovor nikada nije imao, jer mu preci tužiteljice navedeno zemljište nikada nisu prodali, niti mu ga prepustili s bilo koje druge osnove. A to je i samom tuženiku bilo jasno i poznato. To je čak i sam osobno komunicirao tužiteljici u jednom razgovoru. Tuženik je znao i za tužiteljičinu majku, i tužiteljičinu baku, i za tužiteljičinog djeda, a i za tužiteljicu osobno. Identična vlasnička situacija kao i na čestici na koju se odnosi ova tužba, bila je i glede kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], gdje je tužiteljica sada upisana kao vlasnica 1/1. To znači da su i svi ostali prethodno upisani suvlasnici kat. čest, 3622/2, k. o. [katastarska općina], preci i rođaci tužiteljice, te i isti nisu dali tuženiku nikakva prava na stjecanje spornih 100 m2 kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Stoga je upis tuženika ne samo na 10/96 i 5/96 dijela kat. čest, 3622/2, k. o. [katastarska općina], već na cijelu kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u svih 100 m2 nevaljan. Drugim riječima, tuženik nije mogao postupati niti s povjerenjem u istinitost, a niti u potpunost zemljišnih knjiga, jer isti nije bio u dobroj vjeri. Tuženik nije niti u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu kat. čest, 3622/2, k. o. [katastarska općina], a nije nikada niti bio. Tuženik je oduvijek znao da mu tužiteljičini preci predmetno zemljište nisu prodali, već da ga je okupirao nezakonito, neistinito i nepošteno. Tuženik je znao i za tužiteljičinu majku, i tužiteljičinu baku, i za tužiteljičinog djeda, a i za tužiteljicu osobno. Tuženik nije postupao u dobroj vjeri, pa stoga ne uživa glede stjecanja u svoju korist zaštitu prema odredbama zakona. Stjecatelj nije bio u dobroj vjeri, jer je u trenutku kada je zahtijevao upis, znao a i s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada osobama upisanim u zemljišnu knjigu i njihovim nasljednicima. Sve iz razloga što je tuženik znao i za tužiteljičinu majku, i tužiteljičinu baku, i za tužiteljičinog djeda, a i za tužiteljicu osobno. Tuženik nije mogao postupati s povjerenjem u zemljišne knjige, jer nije bio u dobroj vjeri. Budući da se tužiteljica upisala kao suvlasnica predmetne nekretnine tek skoro 2 godine nakon pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka i to kao nasljednica temeljem rješenja o nasljeđivanju, ista nije mogla pravovremeno podnijeti prigovor na prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Pojedinačni ispravni postupak je uvidom u stanje povijesne zemljišne knjige bio pokrenut 09.08.2019. godine, a tužiteljica je bila upisana kao nasljednica u zemljišnu knjigu tek 31.05.2021. godine. Stoga, kao knjižna suvlasnica, tužiteljica podnosi ovu brisovnu tužbu kojom pobija obavljeni (nevaljani) knjižni upis u korist tuženika, jer joj je istim povrijeđeno njeno pravo nositelja knjižnog prava vlasništva 10/96 i 5/96 suvlasničkih dijela predmetne čestice, ali i njeno vanknjižno pravo na ostali suvlasnički udio (kao kod kat. čest. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina]), te traži da se izvrši brisanje predmetne nevaljane i neistinite uknjižbe (Z-41250/2024) u korist tuženika i da se uspostavi prijašnje zemljišnoknjižno stanje u kojem je tužiteljica upisana sa 10/96 i 5/96 suvlasničkih dijela predmetne čestice, kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i ponovni upis svih prethodno upisanih suvlasnika: LR. DR u 12/96, LR N u 30/96, ŠRG u 10/96 i 5/96, te Fabulić ŽR pok. Š u 24/96 suvlasničkih dijelova.

2. Tuženik se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi tužiteljice iz povjesnice tužbe u potpunosti su neosnovani, paušalni i ničim dokazani. Tuženik ŠR stvarni je vlasnik i posjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to skoro pedeset godina. Naime, tuženik je još 1976. s prednicima tužiteljice – ĐR, CR i ČR ugovorio prodaju predmetne nekretnine te im za predmetnu nekretninu isplatio tisuću tadašnjih dinara, a što jasno proizlazi iz kupoprodajnog ugovora od 30. svibnja 1976. godine sklopljenog između ŠR i ĐR u nazočnosti svjedoka FR i sada pok. DR. Time je tuženik stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine. Tuženik je od trenutka isplate kupoprodajne cijene u posjedu predmetne nekretnine, a 1989. godine na istoj je započeo gradnju kuće koju je ''vlastitim rukama'' zajedno sa svojim sinom IR završio 2019. godine. Od trenutka navedene kupoprodaje, tijekom građenja kuće na predmetnoj nekretnini pa sve do podnošenja ove tužbe, tuženiku nitko nije osporavao pravo vlasništva ili ometao posjed ili ga sprječavao u izvršavanju vlasničkih prava. Nisu životni i logični navodi tužiteljice da bi precima tužiteljice bilo poznato da tuženiku ne pripada pravo vlasništva predmetne nekretnine, a da se skoro pedeset godina nisu usprotivili izvršavanju vlasničkih prava i/ili isto osporavali. Dobro je poznata činjenica da je tuženik vlasnik jedne od tri kuće koje su sagrađene u predjelu k. o. [katastarska općina] zvanom Uvala Svitla, a što je moralo biti poznato i prednicima tužiteljice. Eventualno vlasništvo tužiteljice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nipošto ne podrazumijeva da je ista vlasnica i nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je dana 9. kolovoza 2019. godine podnio Općinskom sudu u Zadru prijedlog radi otvaranja i provedbe pojedinačnog ispravnog postupka za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom su u zemljišnim knjigama na navedenoj nekretnini egzistirali i upisi drugih osoba kao suvlasnika koji nisu bili stvarni suvlasnici niti suposjednici predmetne nekretnine te uknjižba prava vlasništva u korist tuženika za cijelo nije bila moguća redovnim putem. Navedeni zemljišnoknjižni postupak vodio se pod poslovnim brojem Rz-378/19, Z- 18316/2019 te je sud u dokaznom postupku proveo očevid na licu mjesta gdje je saslušao voditeljicu zemljišnoknjižnog odjela suda Vesnu Kolčeg, vještaka geometra AR i svjedoke FR i MR te izvršio uvid u dokumentaciju. Uviđajem na licu mjesta vještak geodetske struke AR naveo je da pokazana nekretnina u naravi predstavlja kuću predlagatelja, ovdje tuženika, s pripadajućim dvorištem i pripadajućim prilazom te da sukladno elaboratu predparcelacije (koji prileži spisu) čini čest. zem. [katastarska čestica] za cijelo, k. o. [katastarska općina], nastala cijepanjem matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tijekom očevida na predmetnoj nekretnini saslušani svjedoci su identično iskazivali o ranijem vlasniku predmetne nekretnine te o načinu na koji je predlagatelj stekao pravo vlasništva na istoj. Po provedenom zemljišnoknjižnom postupku Općinski sud u Zadru 6. studenog 2019. godine donio je rješenje posl. br. Z-18316/2019, Rz-378/19 kojim se ispravlja zk stanje u pogledu predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se briše upisano pravo vlasništva u B listu na označenoj čestici uz uknjižbu prava vlasništva na navedenoj čestici te otpis iste u novi zk uložak u korist predlagatelja, ovdje tuženika, ŠR. Iako je navedeno zemljišnoknjižno rješenje doneseno još 6. studenog 2019. te je isto po službenoj dužnosti trebao provesti zemljišnoknjižni odjel suda u roku od 30 dana od dana uredne dostave predmetnog rješenja, tuženiku nije poznato iz kojeg razloga je isto provedeno tek krajem 2024. godine, dakle pet godina nakon donošenja, unatoč brojnim požurnicama koje je isti uputio radi provedbe rješenja.

3. Ovaj sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao rješenje ovoga suda Rz-378/2019 (l.s. 27-30), kupoprodajni ugovor (l.s. 31-32), rješenje o naknadno pronađenoj imovini UPP-OS-134/08-8 O-229/08-8 (l.s. 48-50), rješenje o nasljeđivanju O-422021-6, UPP/OS- N. Gradiška- 22/2021-6 (l.s. 51-53), zk izvadak (l.s. 60-67), rješenje o izvedenom stanju (l.s. 68-70), rješenje Z-6219/22 (l.s. 76-79), posjedovni list (l.s. 80-81), arhivski izvadak zk (l.s. 83-89), te su saslušani svjedoci ER, IR, JR, MR, ZR, VR, FR te stranke (l.s. 94-102) te su pročitani spisi ovog suda Rz-206/2022 i Rz-378/2019.

4. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivne strane, a kako to i propisuje odredba čl. 219. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP).

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice da se naloži upis brisanja uknjižbe prava vlasništva tuženika ŠR na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 100 m2 u naravi dvorište i stambena zgrada, te da se nalaži uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u kojem je tužiteljica NR upisana za 10/96 i 5/96 suvlasničkih djelova na toj nekretnini kao i da se naloži brisanja uknjižbe prava vlasništva tuženika ŠR, na istoj nekretnini te da se naloži uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja u odnosu i na sve ostale prethodno upisane suvlasnike i to LR pok. MR u suvlasničkom udjelu od 12/96, LR N pok. MR u suvlasničkom udjelu od 30/96, NRG u suvlasnikom udjelu od 10/96, NRG pok. ČR u suvlasničkom udjelu od 5/96 dijela i ŽR pok Š u suvlasničkom udjelu od 24/96 dijela na istoj nekretnini. Predmet spora eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je vlasnica za cijelo nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

7. Kako proizlazi iz spisa ovoga suda broj Rz-378/2019 (l.s. 27-30), ispravljeno je zk stanje u pogledu predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se briše upisano pravo vlasništva u B listu (i to LR L. MR u suvlasničkom udjelu od 12/96, LR N pok. MR u suvlasničkom udjelu od 30/96, NRG RR u suvlasnikom udjelu od 10/96, NRG pok. ČR u suvlasničkom udjelu od 5/96 dijela, ŽR pok Š u suvlasničkom udjelu od 24/96 dijela i NR u suvlasničkom udjelu od 10/96 i 5/96 dijela) na označenoj čestici uz uknjižbu prava vlasništva na navedenoj čestici te otpis iste u novi zk uložak u korist predlagatelja, ovdje tuženika, ŠR.

7.1 Iz kupoprodajnog ugovora (l.s. 31-32), od 30. svibnja 1976. godine sklopljenog između ŠR kao kupca i ĐR kao prodavatelja (u uvodu su navedeni i CR te CR ČR kao prodavatelji iako nisu potpisali kupoprodajni ugovor), a u nazočnosti svjedoka FR i DR slijedi da prodavatelj ĐR prodaje "čestice zemlje u Svitloj br. 3622 izvađeno iz katastra [adresa], dio čest. br. 3622 koji graniči sa česticom 3622 Sikirić – Vidas Ive od puta do ravnine u dužini 10 m, širini 1 m za put do dijela čestice, u dužini od 10 m – širini od 9 m do visokih krugov, sveukupno 100 m2."

7.2. Prema sadržaju rješenja o naknadno pronađenoj imovini UPP-OS-134/08-8 O- 229/08-8 od 26. svibnja 2021. (l.s. 48-50), iza smrti pok. HR rođ. 1925. slijedi da naknadno pronađenu imovinu čine i nekretnine znake 3622/1 i 3622/2 k. o. [katastarska općina], a da se iste raspoređuju NR, unuci, ovdje tužiteljici.

7.3. Iz rješenja o nasljeđivanju O-422021-6, UPP/OS- N. Gradiška- 22/2021-6 (l.s. 51-53) od 26. svibnja 2021. iza smrti TR rođ. 1926. slijedi da je njezina nasljednica NR, unuka.

7.4. Iz zk izvadka za predmetnu nekretninu (l.s. 60-67) slijedi da je kao vlasnik upisan tuženik za cijelo (spis Z-18316/19), dok je kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – od koje je nastala predmetna nekretnina, upisana ovdje tužiteljica za cijelo (spis Z-6219/2022).

7.5. Prema sadržaju posjedovnog lista od 4. kolovoza 1997. (l.s. 80-81) na ime BR (djeda tužiteljice) slijedi da je isti upisan kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] površne 2.847 m2 kao posjednik za cijelo, dok iz povijesti zk upisa (l.s. 89) slijedi da su kao korisnici predmetne nekretnine dana 28. listopada 1982. upisani BR NRG, BR ČR i BR CR, temeljem rješenja o nasljeđivanju od 2. veljače 1982. (l.s.83- 89).

8. Svjedok VR je u svome iskazu naveo da je djed tužiteljice njegov tetak te mu je isti darovao jednu nekretninu, a prije toga ga je 1991. godine proveo po [adresa] i pokazao koje sve nekretnine posjeduje. Među tim nekretninama koje posjeduje da mu je pokazao i ovu nekretninu koja je predmet spora, a radilo se o šumskom zemljištu. Nikada nije čuo da bi ovdje tuženik imao pravo na tu nekretninu dok je na toj čestici bio samo jednom. Da je HR živio u [adresa], a u [adresa] je dolazio vjerojatno jednom u 10 godina te nikada nije čuo da bi ČR prodavao ovu nekretninu. Sa svojim tetkom je bio udaljen oko 250 metara od predmetne čestice jer je pristup do same nekretnine bio otežan. Misli da je ČR imao brata NRG i još jednog te ne zna je li netko osim ČR polagao prava na te čestice, niti zna tko je bio upisan kao posjednik te nekretnine.

8.1. Kako slijedi iz iskaza svjedoka IR, njegov je otac 1976. kupio 100 m2 ove čestice koja je predmet spora, a onda su oni počeli 1990-ih godina čistiti to zemljište i tu su napravili kuću. Ne zna od koga je to otac kupio. Čuo je da su TR i HR bili tamo djeljenici. Ne znam tko je vlasnik drugog dijela čestice koja je nastala od matične čestice, a od koje je nastala i ova predmetna. Gradnja kuće je trajala par godina, u etapama. Na toj kući da je radio njegov stric, kum i otac te da nikada nitko nije njegovom ocu osporavao da je vlasnik te parcele, a da je ta parcela lako dostupna, da ima put i da se parcela nalazi na drugoj strani otoka u uvali Svitla. Tamo da imaju tri kuće, a da mu je otac rekao da je kupio to zemljište 1976. Vidio je taj kupoprodajni ugovor, a kao prodavatelj je naveden NRG. Nije poznavao NRG, a zna da je do ove nekretnine vodi javni put, širine oko metra, a ide cijelim putem do

dna, put je lako prohodan.

8.1 Saslušan kao svjedok FR je naveo da je na čestici zemlje koja je predmet spora bio prije 25 godina samo jednom, a da se radilo se o šumskom području. Ne zna kolika je površina ta čestice, ali zna da je ta čestica bila od obitelji HR, tri brata, NRG, ČR i N. Zna da je tuženik dio kupio od NRG i da je NRG rekao da on prodaje iz svog dijela. Ta velika parcela imala je preko 1000 m2 i nikada nije pričao sa ČR ili N o kupoprodaji. Znali su da je on prodao dio te čestice zemlje, odnosno ČR to nije znao jer nije živio u Preku. Prilikom potpisivanja ugovora bio je nazočan CR, a on to zna jer je bio tu nazočan kao svjedok. Nije mu poznato iz kojeg razloga CR nije potpisao taj ugovor. Uglavnom CR i NRG su se složili oko toga, a ne zna je li ČR imao ikakve veze s time jer je živio u Austriji. Ne znam tko je bio upisan kao posjednik te čestice i ne zna tko je bila TR, zna samo za SR. Da je na toj čestici ŠR počeo graditi kuću oko 1996. i nije mu poznato da je netko probleme radio oko gradnje kuće, a niti je bilo tko prigovarao do danas jer su bili dobri ljudi. On da je bio svjedok ugovora koji je potpisan 1976., a ugovor je potpisan u gostioni, ŠR je tada i platio ugovoreni iznos NRG. Ne zna tko je pisao sadržaj tog ugovora, ne sjeća se cijene.

8.2. Svjedokinja KR je navela da zna da je njezin suprug 1976. od ĆR kupio nekretninu koja je predmet spora obzirom da su u to vrijeme bili u braku, a prije kupoprodaje nisu provjeravali tko je upisan kao vlasnik te nekretnine u zemljišnim knjigama, a niti kao posjednik u posjedovnom listu. Da je danas na toj parceli kuća koju su izgradili ona i njen suprug, gradnju su započeli 1990.-ih, a teren se i prije čistio. Prvo je to bio gat, a do kuće je moguće doći pješke jer postoji put. Nikada nitko nije sporio njenom suprugu pravo na parcelu. Kuća se gradila 30 godina i više. Nikada nitko im nije branio gradnju na toj nekretnini. Kuća da se nalazi u uvali, u kojoj se nalaze još dvije kuće, to je na drugoj strani otoka, uvala Svitla. Poznato joj je da je suprug potpisao ugovor o kupoprodaji o kupnji 100 m2 od ĐR, ugovor je sastavio ŠR, ali nije sigurna. Kada se ugovor sklapao nije bila prisutna. Nisu odmah riješili pravo vlasništva jer su djeca su bila mala. Njezin suprug je još od 70-ih godina čistio taj teren. Vlasništvu su krenuli rješavati kad su počeli kuću graditi, ne sjeća se točno kada je to bilo. Poznaje ovdje nazočnu tužiteljicu jer je bila kod nje prošle godine govoreći da taj kupoprodajni ugovor nije u redu, da je njezin rođak – prevoditelj, rekao je da li bi prodali kuću, ona je rekla ne. To je bio prvi put kad je vidjela NR.

8.3. Svjedok ZR je naveo da zna koja je čestica predmet spora, a radilo se ranije o jednoj velikoj čestici kojoj su bili vlasnici tri brate te je jedan od te braće NRG, ovdje tuženik prodao dio te velike čestice. Ne znam jesu li druga dva brata znala da je NRG prodao dio čestice zemlje, iako misli da je CR znao za kupoprodaju. CR njemu nikad nije ništa spominjao u vezi te prodaje. Jučer je bio na toj čestici jer ima kuću kraj njega u uvali. Tuženik da je kupio teren 70-ih godina, a kuću je počeo graditi 80-ih i nikada mu nitko nije stvarao probleme u vezi toga. Saznanja o kupoprodaji ima od ŠR, a to mu je rekao kada je počeo graditi. Nikada nije vidio obitelj ĐR na toj parceli, te navodi da "a tko će tamo dolaziti". On je počeo graditi kuću 1999., a tuženik je počeo prije njega graditi iako je tuženik sa gradnjom završio kasnije.

8.4. Svjedok MR je naveo zna koja je čestica predmet spora i zna da je tu česticu tuženik kupio od ĐR, ista je bila u vlasništvu NRG i njegova dva brata, a braća su se zvala CR i ČR, poznavao ih je. Oni su bili suglasni s time da NRG proda tu zemlju, to zna iz pričanja, poznavao ih je osobno dok su bili živi. Bio je u društvu kada je CR pričao da je NRG prodao zemljište, a da je on bio suglasan, a to je bilo 70. i neke godine, on je tada imao oko 20ak godina. Nikada nije vidio kupoprodajni ugovor. On ima kuću u istoj uvali, a svi su u roku od par godina počeli graditi kuću. ŠR je počeo poslije 90ih graditi, on je 1998., a Mojmir prije njega. On je ČR vidio samo jednom prije 10ak godina.

9. Tužiteljica je u svome iskazu navela da nikada nije čula da bi njezin djed ČR znao ili bio suglasan s time da NRG proda dio čestice zemlje kojeg je on bio suvlasnik. Saznala je da je NRG prodao 2016. i to nakon što je iz Preka nazvala majka koja je tada vidjela da je na njihovom zemljištu izgrađena kuća i koja je saznala da je kuću napravio ŠR. Ona je s njime tada i razgovarala i on joj je ponudio da otkupi od nje to zemljište, a kada je rekla da ne želi prodati on je rekao da će otići u starački dom kod TR koja je bila upisana kao posjednik i da će zatražiti da stavi otisak prsta na ugovor o kupoprodaji. U obitelji se zna da će nekretnine u Preku ostati u vlasništvu njoj i njezinoj majci jer je tako uvijek govorio njezin djed i one su oduvijek znale da je ta nekretnina njihova. Ona se već upisala kao vlasnica zemlje oznake 3622/1, a koje je nastala od matične 3622, kao i ova predmetna. Oni su u obitelji točno znali što je od nekretnina njihovih prodao odnosno što je djed ČR prodao. Znali su da je djed prodao kuću, da je VR prodao česticu. Sigurna je da je tuženik znao njenog djeda i baku, a zna da je poznavao i njezinu majku i da je čak dolazio kod nje u Slavoniju. NRG da je bio brat od njenog djeda, on je imao prava na toj parceli, on je bio vlasnik na toj parceli ali ne zna u kojem udjelu. Bilo je upisanih još vlasnika. Nikada nije o ovome razgovarala sa NRG ili N. Nije upoznata s time da je ovdje tuženik pokrenuo postupak da bi se on utvrdio kao vlasnik predmetne čestice, a ona je tek 2021. od odvjetnika u Zadru saznala da postoji taj kupoprodajni ugovor iz 1976.

9.1 Tuženik je u svome iskazu naveo da je ovu predmetnu nekretninu kupio od ĐR koji mu je prije kupoprodaje rekao da matična čestica imao oko 3.000 m2 i da se on podijelio sa bratom ČR i N te da će njemu prodati njegov dio. On mu tada nije rekao na koji način su se njih trojica podijelila već mu je prodao 100 m2 na udaljenosti od 20 metara od mora. Sa NRG nije otišao vidjeti taj teren, on je pješke sam otišao tamo i vidio teren te kasnije zaključio kupoprodajni ugovor. On nikada sa NRG nije bio zajedno na tom terenu, ali je bio na katastru da vidi čije je to. Vidio sam da je to od ĐR, a tada nije vidio da je upisana TR nego su bili upisani ČR, NRG i CR. Sa ČR nikada nije pričao o kupoprodaji čestice jer je on živio u Beču. Kada su zaključivali kupoprodajni ugovor bio je nazočan i CR iako je on od NRG kupio taj dio i NRG je platio. Počeo je čistiti taj dio odmah nakon kupoprodaje, to je bilo 1976., prvo je malo očistio pa je malo uredio pa je bio rat. Kuću je počeo graditi oko 90-ih godina. Do prije 2 godine nije znao da tužiteljica navodi da ima pravo na ovu nekretninu. Prije kupnje je išao samo u katastar, na sud nisam dolazio vidjeti u zemljišnim knjigama tko je upisan kao vlasnik. Poznavao je majku tužiteljice, prije 4-5 godina je razgovarao s majkom tužiteljice u vezi predmetne parcele te mu je ona rekla da ona neće tu ništa tužiti, on je rekao da je tu kuću napravio i da će je odvesti autom da vidi gdje je to jer ona nije nikad bila na terenu. Ona nije spominjala da bi ona imala pravo na dio te čestice. On da je sastavio kupoprodajni ugovor te je kao prodavatelja naveo NRG jer se s njime i dogovarao, a u uvodu ugovora je naveo svih trojicu braće jer su oni bili upisani kao vlasnici. On je sam procijenio kad je otišao na teren gdje je tih 100 m2. TR je vidio prije 40ak godina. Sa majkom od tužiteljice je došao na temu kuće jer je on htio kupiti još zemljišta za kućicu. Nakon zaključenja ugovora nije se upisao kao vlasnik odmah nakon sklapanja ugovora jer nije uspio, nije to napravio odmah i gotovo.

10. U ovoj pravnoj stvari, s obzirom na sadržaj postavljenog tužbenog zahtjeva, radi se o brisovnoj tužbi iz čl. 150. st. 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024, dalje ZKK) prema kojoj je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno. Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim:

- ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu odnosno

- ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena.

10.1. Člankom 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZVDSP) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. U st. 2. istog članka propisano je na temelju st. 1. ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

10.1. Odredbom čl. 119. st. 1. ZVDSP propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.

11. Među strankama nije sporno, a kako tužiteljica i tvrdi u tužbi, da je bila upisana kao suvlasnica predmetne nekretnine u 10/96 i 5/96 dijela, ukupno 15/96 suvlasničkih dijela, temeljem nasljeđivanje djeda ČR i bake TR, a što i proizlazi iz zk izvatka za predmetnu nekretninu (l.s. 60) te da je tuženik pokrenuo pojedinačni ispravni postupak na predmetnoj čestici i upisao se kao vlasnik predmetne nekretnine za cijelo.

11.1. Tuženik se upisao kao vlasnik predmetne nekretnine navodeći, a kako navodi i u ovome postupku, da je još 1976. s prednicima tužiteljice – ĐR, CR i ČR ugovorio prodaju predmetne nekretnine te im za predmetnu nekretninu isplatio tisuću tadašnjih dinara, a što da jasno proizlazi iz kupoprodajnog ugovora od 30. svibnja 1976. godine sklopljenog između ŠR i ĐR u nazočnosti svjedoka FR i sada pok. DR pa time da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine.

11.2. Međutim, kako proizlazi iz povijesti zk upisa za nekretninu oznake 3622 k. o. [katastarska općina], kao nositelji prava korištenja su bili upisani ĐR, CR i ČR dok je tužitelj Ugovor o kupoprodaji 100 m2 zaključio 1976. godine samo sa ĆR. U ugovoru je posebno i navedeno da je predmet kupoprodaje "čestica zemlje u Svitloj br. 3622 izvađeno iz katastra Zadar, dio čest. br. 3622 …", prema tome prilikom zaključenja Ugovora, tuženik je bio upoznat sa stanjem u Katastru te sa činjenicom da su vlasnici predmetne nekretnine ĐR, CR i ČR.

11.3. Tuženik je u svome iskazu naveo da nije otišao sa ĆR vidjeti točko koji dio čestice kupuje te da je bio na Katastru da vidi čije je to i da je vidio da je od ĆR, da su bili upisani ČR, NRG i CR, kao i da sa ČR nije nikada pričao o kupoprodaji čestice jer je on živio u Beču. Prema tome, tuženik je u vrijeme kupoprodaje znao da dio matične čestice zemlje kupuje od samo jednog suvlasnika te da je matična čestica zemlje bila u suvlasništvu ČR, ĆR i OR, a ne samo NRG s kojim je zaključio kupoprodajni ugovor.

11.4. Nadalje, među strankama nije sporno da je tuženik na predmetnoj nekretninu izgradio kuću te da je u odnosu na istu na svoje ime ishodovao rješenje o izvedenom stanju. Da je tome tako, navode i saslušani svjedoci, mještani i susjedi predmetne nekretnine koji u bitnome istovjetno iskazuju o gradnji kuće te kupovini dijela nekretnine od ĐR.

11.5. Međutim, unatoč tome što je tuženik na predmetnoj nekretnini izgradio kuću (prema mišljenju ovoga suda nije bitno vrijeme kada je započeo sa izgradnjom, 80-ih ili 90-ih, obzirom na različite iskaze svjedoka), isti je od trenutka kupoprodaje dijela nekretnine od UR znao da ne kupuje nekretninu od svih suvlasnika, jer da je kupio, upisao bi se kao suvlasnik (ili vlasnik realnog dijela) nedugo nakon kupoprodaje, a ne gotovo 50 godina nakon kupoprodaje kroz pojedinačni ispravni postupak. Tuženik nije imao valjano očitovanje volje svih dotadašnjih vlasnika, a što nesporno proizlazi iz sadržaja kupoprodajnog ugovora iz 1976. godine.

11.6. Nadalje, ovaj sud nije poklonio vjeru iskazu svjedokinje KR, supruge tuženika kada je ista navela da prije kupoprodaje nisu provjeravali tko je upisan kao vlasnik te nekretnine u zemljišnim knjigama, a niti kao posjednik u posjedovnom listu obzirom da je njezin iskaz neuvjerljiv i suprotan iskazu tuženika koji je naveo da je provjerio stanje u Katastru, kao i samom sadržaju Ugovora u kupoprodaji, u kojem su kao prodavatelji navedeni ČR, NRG i CR. Također, kako proizlazi iz iskaza svjedoka PR, radilo se ranije o jednoj velikoj čestici kojoj su bili vlasnici tri brate te je jedan od te braće NRG, ovdje tuženik prodao dio te velike čestice. Prema tome, u vrijeme kupoprodaje je u Preku očito bilo poznato tko su vlasnici te "velike" čestice, kao i da je ovdje tuženik kupio dio od samo jednog vlasnika.

11.7. Pokraj činjenice, da je tuženik kupio dio nekretnine od samo jednog suvlasnika, da je znao da su kao posjednici/vlasnici upisane tri osobe, a ne samo prodavatelj, što je jasno i navedeno u Ugovoru o kupoprodaji, to se isti ne može pozivati na to da je temeljem takvoga ugovora stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine. Činjenica da je tuženik, a kako navodi, od trenutka isplate kupoprodajne cijene u posjedu predmetne nekretnine, kao i da je na istoj izgradio kuću, ne umanjuje utvrđenje ovoga suda ja isti u trenutku kupoprodaje nije bio u dobroj vjeri, a niti u vrijeme kada je pokrenuo pojedinačni ispravni postupak, jer je znao (što on i ne spori), a i s obzirom na okolnosti je imao dovoljno razloga posumnjati u to da predmetna nekretnina pripada osim ĐR i drugim osobama upisanim u zemljišnu knjigu i njihovim nasljednicima. Ovaj sud je u tome dijelu poklonio vjeru iskazu tužiteljice, koji je detaljan, vjerodostojan i uvjerljiv, kada je ista navela da je saznala tek 2016. da je NRG prodao dio nekretnine tuženiku, a da im je tuženik ponudio da otkupi to zemljište (očito svjestan da kupnjom od jednog suvlasnika ne može steći vlasništvo za cijelo), a kada je rekla da ne želi prodati on da je rekao da će otići u starački dom kod TR koja je bila upisana kao posjednik i da će zatražiti da stavi otisak prsta na ugovor o kupoprodaji.

11. 8. Prema tome, prema mišljenju ovoga suda tuženik nije bio od trenutka kupoprodaje, a niti je sada, u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom da je oduvijek znao je kupio dio nekretnine od samo jednog od trojice suvlasnika, dok i iz iskaza svjedoka proizlazi da se u Preku znalo da je matična čestica 3622 k. o. [katastarska općina] od ĐR, OR i BR. Također je bitno za navesti i da je tužiteljica upisana kao vlasnica čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo (od koje je nastala ovdje predmetna čestica zemlje) kao i da se predmetna nekretnina nalazi na drugoj strani otoka, koja se ne nalazi u blizini mjesta Preko pa da je tužiteljici obzirom na prostornu udaljenost i nedostupnost predmetne nekretnine mogla ostati do 2016. nepoznata činjenica da se na nekretnini koja je bila u vlasništvu njezine obitelji gradi novi objekt.

12. Sijedom navedenog, ovaj sud je našao osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice te je odlučeno kao u izreci presude.

13. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), a sve prema vrijednosti predmeta spora u tužbi, po kojima je tužiteljici valjalo priznati trošak sastava tužbe (Tbr. 8. toč. 1.) u iznosu od 500,00 bodova, zastupanja na ročištima od 21. svibnja 2025., 29. svibnja 2025., 5. rujna 2025. u iznosu od po 500,00 bodova, sastav podneska od 26. svibnja 2025. u iznosu od 500,00 bodova, sve uvećano za PDV 25 % iznosi 6.250,00 EUR.

U Zadru, 13. listopada 2025.

S u t k i nj a

Jadranka Nižić-Peroš, univ. spec. iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi preko ovoga Suda na nadležni županijski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za Sud i stranke ovoga postupka.

DNA:

Tužiteljici po punomoćniku,

Tuženiku po punomoćniku.