REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] S 5

Poslovni broj: Us I-154/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja SB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Jovanka Barić, odvjetnica u Rijeci, Korzo 8, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Vodogradnja Rijeka d.o.o., Kukuljanovo, Kukuljanovo 314, OIB: 79606812499 koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri, Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI, radi utvrđivanja građevne čestice, 13. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-350-05/22-08/88, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 30. studenog 2023. i rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Opatija KLASA: UP/I-350-05/21-05/000045, URBROJ: 2170-03-06/4-22-0007 od 22. travnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

III. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi troškove upravnoga spora u iznosu od 2.500,00 € (tisuću dvjesto pedeset eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima spora,

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Opatija KLASA: UP/I-350-05/21- 05/000045, URBROJ: 2170-03-06/4-22-0007 od 22. travnja 2022. odbijen je zahtjev SB, ovdje tužitelja, za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za građevinu mješovite namjene (stambeno-poslovna), na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U obrazloženju rješenja prvostupanjsko tijelo u bitnom navodi da se prijedlogom formiranja građevne čestice od cijele k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu FB, zadire u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48, stavkom 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, te da zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva nije utemeljeno na zakonu, iz razloga što bi dosadašnje vlasničke ovlasti FB protivno njenoj volji, prešle u suvlasništvo i time ograničilo vlasničke ovlasti stečene nekim pravnim poslom i samim tim onemogućilo samostalno raspolaganje i upravljanje nekretninom koje vlasnica legitimno ima. Nadalje, prvostupanjsko tijelo obrazlaže da je legitiman cilj podnositelja zahtjeva da se ozakonjenoj građevini formira građevna čestica, ali da je njegovo ostvarenje po mišljenju toga tijela moguće ostvariti na način da se predloži utvrđivanje zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prvostupanjsko tijelo zaključuje da cilj koji se nastoji ostvariti, a to je formiranje građevne čestice od cijele k. č. br. [katastarska čestica] i dijela k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u površini 376 m², po mišljenu toga tijela nije razmjeran predloženom sredstvu miješanja u privatno vlasništvo, jer da se formiranjem građevne čestice na predloženi način ništa ne mijenja u pogledu prostornoplanskih uvjeta.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koju je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-350-05/22-08/88, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 30. studenog 2023. odbio.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja. U tužbi i kasnijim podnescima u prvom redu osporava da se predloženim formiranjem građevne čestice ne osigurava pravična ravnoteža između zahtjeva podnositelja te suprotstavljenog interesa zaštite prava vlasništva. S tim u svezi u bitnom navodi da je ranije sklopljen sporazum između AB i KB, pravne prednice FB, s jedne strane, te tužitelja s druge strane, koji je sporazum ovjeren kod javnog bilježnika, a sve radi izbjegavanja svakog eventualnog budućeg nesporazuma, slijedom koje sporazuma su se AB i KB suglasile da ČB može trajno koristiti dio okućnice k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u opsegu kako je to određeno pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Opatiji posl.broj: R-1 75/93 od 24. veljače 1995., a što da upravo odgovara prijedlogu za formiranjem građevne čestice iz predmeta ovoga spora. Nastavno navodi da je FB stupila u pravni odnos KB te da je u cijelosti preuzela obveze kako je to navedeno u sklopljenom sporazumu njezine pravne prednice s tužiteljem. Nadalje navodi da je za predmetnu zgradu izdano rješenje o izvedenom stanju, u kojem postupku da se ni ovdje zainteresirana osoba Vodogradnja Rijeka d.o.o., ni nitko od suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica] nije usprotivio donošenju rješenja i ozakonjenju zgrade. Nadalje navodi da je k. č. br. [katastarska čestica] u međuvremenu cijepana na način da se zgrada za koju se predlaže formiranje građevne čestice nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], dok je k. č. br. [katastarska čestica] prešla u samovlasništvo trgovačkog društva Vodogradnja Rijeka d.o.o., koje da više nema nikakvih vlasničkih ovlaštenja na k. č. br. [katastarska čestica], pa stoga osporava njegov status zainteresirane osobe u ovome sporu, ali predlaže da se kao zainteresirane osobe u spor pozovu FB i EB. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koju se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže u sporu (sporazum između AB i KB, te SB od 10. siječnja 1996., izvadak iz katastra vodova, zemljišnoknjižne izvatke, kopiju katastarskog plana i dr.), očevidom na terenu uz sudjelovanje mjerničkog vještaka i saslušanjem tužitelja, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo rješenje i rješenje prvostupanjskog tijela.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirana osoba se u odgovoru na tužbu u potpunosti pridružuje navodima tuženika i predlaže da Sud tužben i zahtjev odbije. Dodaje da bi se formiranjem građevne čestice na način kako predlaže tužitelj onemogućio pristup zainteresiranoj osobi do poslovne zgrade u njenom vlasništvu pa da bi se time povrijedila i njena postojeća stvarnopravna ovlaštenja.

6. Sud je održao ročište za raspravu 13. listopada 2025., na koje su pristupili tužitelj osobno uz opunomoćenicu te zainteresirana osoba zastupana po opunomoćenici, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

6.1. Tužitelj je na ročištu u bitnom izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi. Istaknuo je da je da je u međuvremenu provedena parcelacija k. č. br. [katastarska čestica] na 459/1 i 459/2 na način da je ovdje zainteresirana osoba Vodogradnja Rijeka d.o.o. upisana vlasnikom samo na k.č.b.r. 459/2. Dodao je da prema stvarnom stanju u prostoru k. č. br. [katastarska čestica] čini okućnicu k. č. br. [katastarska čestica] i da bez k. č. br. [katastarska čestica] nije moguće korištenje k. č. br. [katastarska čestica]. Nadalje je naveo da je FB upisana vlasnicom k. č. br. [katastarska čestica] uslijed pogrešnog upisa suvlasničkog dijela i da je način korištenja predmetnih nekretnina kako se predlaže prijedlogom o utvrđenju građevne čestice postojan na terenu više od 100 godina. Također je naveo da vlasništvo FB na predmetnoj nekretnini ne može imati predmet u odnosu na prostornoplansku dokumentaciju i stvarno stanje na terenu. Dodao je da se vode sudski postupci radi usklađenja navedenog zemljišno-knjižnog stanja sa stvarnim stanjem. Ponovno je osporio status trgovačkog društva Vodogradnja Rijeka d.o.o. kao zainteresirane osobe i predložio da se kao zainteresirane osobe u spor pozovu FB i EB.

6.2. Zainteresirana osoba je izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu.

7. Među strankama je u ovome sporu sporno je li zahtjev za utvrđivanjem građevne čestice iz predmeta ovoga spora pravilno odbijen.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u isprave koje se nalaze u spisu ovoga upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. U prvom redu, osim tužitelja su u upravnom postupku koji je prethodio ovome sporu kao stranke sudjelovale Vodogradnja Rijeka d.o.o., FB i EB, od kojih je Sud u ovome sporu, iz razloga svrhovitosti i ekonomičnosti, kao zainteresiranu osobu pozvao samo trgovačko društvo Vodogradnja Rijeka d.o.o., jer je u upravnom postupku jedini dao odgovor na žalbu ovdje tužitelja. FB i EB su se u upravnom postupku više puta izjasnile da se protive zahtjevu za formiranjem građevne čestice kako ga je predložio tužitelj, što je prijedlog ovoga spora, a nema nikakvih naznaka da bi odbijanje predmetnog zahtjeva od strane upravnih tijela bilo u suprotnosti s njihovim pravima ili interesima, u kojem slučaju su, kada bi bilo tako, mogle protiv predmetnih odluka pokrenuti upravni spor, a što nisu učinile.

11. Nadalje, u odnosu na meritum spora, prema odredbi članka 157. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, dalje: Zakon o prostornom uređenju) rješenje o utvrđenju građevne čestice donosi se ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom.

12. Prema odredbi članka 159. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.

13. Uvidom u spis predmeta Sud je utvrdio da je tužitelj u upravnom postupku predložio utvrđivanje građevne čestice za građevinu mješovite namjene, na dijelu k. č. br. [katastarska čestica], koja je u međuvremenu cijepana i sada čini k. č. br. [katastarska čestica], u suvlasništvu tužitelja, trgovačkog društva Vodogradnja Rijeka d.o.o., FB, EB i dr., te k. č. br. [katastarska čestica], u vlasništvu FB, što sve među strankama nije sporno.

14. Nadalje je uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud utvrdio da se FB prijedlogu tužitelja usprotivila, što također među strankama nije sporno.

15. Stoga Sud u potpunosti prihvaća zaključak i obrazloženje prvostupanjskog tijela da se prijedlog tužitelja ne može usvojiti jer se prijedlogom formiranja građevne čestice od cijele k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu FB, zadire u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48. stavkom 1. Ustava, koji jamči pravo vlasništva, te da zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva nije utemeljeno na zakonu, iz razloga što bi dosadašnje vlasničke ovlasti FB protivno njenoj volji, prešle u suvlasništvo i time ograničilo vlasničke ovlasti stečene nekim pravnim poslom i samim tim onemogućilo samostalno raspolaganje i upravljanje nekretninom koje vlasnica legitimno ima.

16. Naime, prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 6. Zakona o prostornom uređenju građevna čestica je u načelu jedna katastarska čestica čiji je oblik, smještaj u prostoru i veličina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako tim Zakonom nije propisano drukčije.

17. Prema odredbi članka 84. stavka 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18, 39/22), koji je važio u vrijeme pokretanja postupka iz predmeta ovoga spora, geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provode se u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi

18. Nadalje, prema odredbi članka 158. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.

19. Stoga, sukladno citiranim odredbama, budući da rješenje o utvrđivanju građevne čestice nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava, a smisao i svrha građevne čestice je da se ona kao katastarska čestica formira u katastarskom operatu i upiše u zemljišnu knjigu, prema shvaćanju Suda, građevna čestica kojom se mijenjanju postojeća vlasnička i druga stvarna prava između privatnih vlasnika, na način da postojeće katastarske čestice mijenjanju oblik ili površinu, tako što se dijele ili im se pripajaju dijelovi drugih katastarskih čestica, ne može se formirati i provesti u katastarskom operatu bez suglasnosti vlasnika katastarskih čestica koje se građevnom česticom zahvaćaju.

20. U tom smislu je i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj: U-III-5095/2017 od 3. prosinca 2019. Iznio pravno shvaćanje da se građevna čestica ne može utvrditi bez uzimanja u obzir prigovora vlasnika nekretnina koje predložena građevna čestica obuhvaća.

21. Stoga, budući da je prijedlog građevne čestice obuhvaćao k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu FB, građevna čestica se nije mogla formirati bez njezine izričite suglasnosti, u kojem su smislu pravilno odlučila i upravna tijela.

22. S tim u svezi neosnovano upire tužitelj da bi FB kao pravna slijednica stranke sporazuma od 10. siječnja 1996., u svezi korištenja k. č. br. [katastarska čestica], bila vezana tim sporazumom, jer je FB, sukladno načelu povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga, predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] stekla neopterećenu bilo kakvim pravima trećih koja nisu upisana u zemljišne knjige. Osim toga, predmetom sporazuma od 10. siječnja 1996. je korištenje predmetnih nekretnina, a ne utvrđivanje građevne čestice, a stranke ugovora i tadašnji vlasnici su, da im je to bila namjera, mogle već tada podnijeti prijedlog za utvrđivanje građevne čestice.

23. I naposljetku, točno je da je za predmetnu zgradu izdano rješenje o izvedenom stanju te da odredba članka 157. stavka 2. točke 5. Zakona o prostornom uređenju predviđa donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice u tom slučaju. Međutim, to ne znači da će se građevna čestica utvrditi prema bilo kakvom prijedlogu vlasnika zgrade, nego se i tada trebaju ispuniti ostali uvjeti propisani Zakonom, stoga su tužbeni navodi neosnovani i u tom dijelu. U tom smislu i prvostupanjsko tijelo obrazlaže da je legitiman cilj podnositelja zahtjeva da se ozakonjenoj građevini formira građevna čestica, ali da je njegovo ostvarenje po mišljenju toga tijela moguće ostvariti na način da se predloži utvrđivanje zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine od k. č. br. [katastarska čestica].

24. Kako su odlučne činjenice utvrđene na razini izvjesnosti koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

25. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje zakonitom, stoga je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

26. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora za zastupanje po odvjetniku, u ukupnom iznosu od 4.000,00 eura.

27. Zainteresirana osoba je postavila zahtjev za naknadu troškova spora za zastupanje po odvjetniku, za sastav odgovora na tužbu i zastupanje na ročištu, za svaku radnju po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 2.500,00 eura.

28. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

28.1. Prema članku 144. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

29. Zainteresiranoj osobi je u cijelosti priznat trošak zastupanja, koji je u skladu s Tbr. 27. Odvjetničke tarife, stoga je tužitelju naloženo da zainteresiranoj osobi, sukladno citiranoj odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude.

30. Budući da je spor izgubio, zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora je sukladno odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbijen.

U Rijeci 13. listopada 2025.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Jovanki Barić, odvjetnici u Rijeci, Korzo 8

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20

- opunomoćeniku zainteresirane osobe Zoranu Vukiću, odvjetniku u Rijeci, NB

9/V-VI