Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: P-3308/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužiteljice FJ, [adresa], zastupana po punomoćnici Sanji Jerković, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika 1) AJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Vedranu Miliću odvj. u Splitu i 2) ZJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po pun. Ivanu Močiću, odvj. u Splitu, radi radi utvrđenja, ispravka uknjižbe, isplate (spor iz nasljeđivanja), nakon glavne i javne rasprave, održane dana 04. rujna 2025., u prisutnosti pun. tužiteljice, pun, tuženika ad. 1. i ad. 2. na ročištu za objavu održanom 13. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da nije istinito pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Dalibora Pavlovića kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Splitu doneseno u ostavinskom postupku iza pok. UJ (ime oca pok. CJ) posl. br.: O-4267/20, UPP/OS-128/20 od 27. siječnja 2021.g., i da je tužiteljica FJ, kao polusestra po ocu ostavitelja UJ (ime oca pok. CJ) rođenog dana **.**.1955., a umrlog dana **.**.2020., OIB: [osobni identifikacijski broj], pored majke ostavitelja- tužene ad 1/, njegova zakonska nasljednica drugog nasljednog reda, pa da je nasljeđivanjem, po sili zakona stekla pravo vlasništva:

A) NEKRETNINA, i to:

- stana na XII. (dvanaestom) katu zgrade u [adresa], sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) upisane u zk uložak broj: [broj ZK uloška], i to baš stana označenog br. 42, orijentacije jug, u površini od 30,14 m2, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i lođe, upisanog u podulošku broj: 11770 Knjige položenih ugovora SPLIT, za 1/2 idealnog dijela,

- čest. zgr. [katastarska čestica] dvor površine 52 m2, upisane u zk uložak broj: [broj ZK uloška], K.O.: 329835, Split- 6. suvlasnički dio: 9/36 dijela, za 1/2 idealnog dijela,

- čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada površine 49 m2, upisane u ZK uložak broj: [broj ZK uloška], Split- 4. suvlasnički dio: 24/36 dijela, za 1/2 idealnog dijela B) POKRETNINA, i to:

- Potraživanja prema HZMO s osnova neisplaćenih mirovinskih davanja na ime ostavitelja za 1/2 dijela,

- Novčanih sredstava na računu otvorenom kod Hrvatske poštanske banke d.d. na ime ostavitelja i to račun broj

[broj bankovnog računa] za 1/2 dijela

- M1- osobnog automobila, marke vozila: Fiat, homologacijski tip 312, trgovački naziv: Panda, boja vozila: smeđa, broj šasije: [broj šasije], reg. oznake: ST6944D za 1/2 dijela.

C) PRAVA:

- Grob (L) na gradskom groblju Lovrinac u Splitu u polju 8-VII-38, za 1/2 dijela.

II. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o darovanju od 17.05.2021.g. zaključen između tužene ad 1/ kao darovateljice i tuženika ad 2/ kao daroprimatelja kojim je tužena ad 1/ darovala tuženiku ad 2/ nekretnine, i to baš:

- stan na XII. (dvanaestom) katu zgrade u [adresa] , sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) upisane u zk uložak broj: [broj ZK uloška], i to baš stana označenog br. 42, orijentacije jug, u površini od 30,14 m2, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i lođe, upisanog u podulošku broj: 11770 Knjige položenih ugovora SPLIT,

- čest. zgr. [katastarska čestica] dvor površine 52 m2, upisane u zk uložak broj: [broj ZK uloška], K.O.: 329835, Split- 6. suvlasnički dio: 9/36 dijela,

- čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada površine 49 m2, upisane u ZK uložak broj: [broj ZK uloška], Split- 4. suvlasnički dio: 24/36 dijela.

III. Nalaže se brisanje nevaljanih uknjižbi prava vlasništva u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] na:

• stanu na XII. (dvanaestom) katu zgrade u [adresa] , sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) upisane u zk uložak broj: [broj ZK uloška], i to baš stana označenog br. 42, orijentacije jug, u površini od 30,14 m2, koji se sastoji od jedne sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i lođe, upisanog u podulošku broj: 11770 Knjige položenih ugovora SPLIT, i to baš brisanje:

- uknjižbe prava vlasništva izvršene na ime tuženika ad 2/ pod brojem Z- 21448/2021 na temelju Ugovora o darovanju od 17.05.2021.g. za ½ idealnog dijela, kao i

- brisanje prethodne uknjižbe prava vlasništva na ime tužene ad1/ pod brojem Z-6371/2021 na temelju Rješenja o nasljeđivanju posl. br.: O-4267/20 UPP- OS-128/2020 od 27.01.2021 također za ½ idealnog dijela,

uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe tih upisa uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime tužiteljice za 1/2 idealnog dijela.

IV. Nalaže se brisanje nevaljanih uknjižbi prava vlasništva u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] na:

• čest. zgr. [katastarska čestica] dvor površine 52 m2, upisane u zk uložak broj: [broj ZK uloška], K.O.: 329835, Split, i to baš:

-brisanje uknjižbe prava vlasništva izvršene na ime tuženika ad 2/ pod brojem Z-21448/2021 na temelju Ugovora o darovanju od 17.05.2021.g. za 1/2 od 9/36 idealnog dijela, kao i

- brisanje prethodne uknjižbe prava vlasništva na ime tužene ad1/ pod brojem Z-6371/2021 na temelju Rješenja o nasljeđivanju posl. br.: O-4267/20 UPP- OS-128/2020 od 27.01.2021 također za ½ od 9/36 idealnog dijela, uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe tih upisa uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime tužiteljice za 1/2 od 9/36 idealnog dijela.

V. Nalaže se brisanje nevaljanih uknjižbi prava vlasništva u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina] na:

• čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada površine 49 m2, upisane u ZK uložak broj: [broj ZK uloška], Split- 4. suvlasnički dio: 24/36 dijela, i to baš: - brisanje uknjižbe prava vlasništva izvršene na ime tuženika ad 2/ pod brojem Z-21448/2021 na temelju Ugovora o darovanju od 17.05.2021.g. za 1/2 od 9/36 idealnog dijela, kao i

- brisanje prethodne uknjižbe prava vlasništva na ime tužene ad1/ pod brojem Z- 6371/2021 na temelju Rješenja o nasljeđivanju posl. br.: O-4267/20 UPP-OS-128/2020 od 27.01.2021 također za 1/2 od 9/36 idealnog dijela,

uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe tih upisa uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na toj nekretnini na ime tužiteljice za 1/2 od 24/36 idealnog dijela.

VI. Dužna je tužena pod 1/ isplatiti tužiteljici iznos od 123,75 EURa, a što odgovara ½ novčanih sredstava koja su se nalazila na računu otvorenom kod Hrvatske poštanske banke d.d. na ime ĆJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], IBAN broj:

[broj bankovnog računa] U trenutku njegove smrti 18. lipnja 2020.g., uvećano za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 18. lipnja 2020.g. pa do isplate, po stopi koja se određuje na način kako je to propisano odredbom čl. 29.st.2. ZOO-a za ostale odnose.

VII. Dužna je tužena pod 1/ isplatiti tužiteljici iznos od 2.058,09 EUR na ime ½ tržišne vrijednosti osobnog automobila marke FIAT, homologacijski tip 312, trgovački naziv: PANDA, boja vozila: smeđa, broj šasije [broj šasije] 31200003292657.

VIII. Dužni su tuženici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici ovim postupkom prouzročen parnični trošak u iznosu od 15.980,00 Eura uvećano za zakonske zatezne kamate koje na dosuđeni iznos parničnog troška teku od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate, po stopi iz čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje , za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužiteljica izvanbračna kći sad pok. CJ i NJ. Otac tužiteljice CJ preminuo je 1991.g., a pored tužiteljice kao kćerke imao je i dva sina, pok. F koji je umro prije oca, te sada također pokojnog UJ rođenog u braku sa tuženom ad 1/ KJ (sada ZJ), koji brak je prestao razvodom. Polubrat tužiteljice UJ preminuo je 18. lipnja 2020.g.. Iza svoje smrti nije ostavio potomaka ni bračnog druga, pa je temeljem odredbe čl. 12. st.1. Zakona o nasljeđivanju, dio ostavine (1/2) koji bi pripadao njegovom ocu CJ da je nadživio ostavitelja, nasl i jedila tužiteljica. Međutim, u ostavinskom postupku koji je iza smrti UJ vođen pred javnim bilježnikom Daliborom Pavlović, kao povjerenikom Općinskog suda u Splitu tužiteljica nije sudjelovala kao stranka, niti je u istome bila pozivana, a sve budući da u tom ostavinskom postupku nije ni prijavljena kao nasljednica, te je sada pravomoćnim Rješenjem o nasljeđivanju iza smrti UJ posl. br.: O- 4267/20, UPP/OS128/20 od 27. siječnja 2021.g. njegovom nasljednicom na temelju zakona utvrđena jedino majka AJ, ovdje tužena ad 1/. Nedugo nakon pravomoćnosti Rješenja o nasljeđivanju iza smrti ĆJ, tužena ad 1/ sve nekretnine koje su sačinjavale ostavinsku imovinu iza smrti pok. UJ tužena ad. 1/ Ugovorom o darovanju od 17.05.2021.g. prenijela je svom sinu ZJ tuženiku ad 2/, tako je da je u zemljišnim knjigama tuženik ad 2/ sada upisan kao vlasnik istih.

1.1. Dalje ističe da upis tuženika ad 2/ kao vlasnika na predmetnim nekretninama je nevaljan zbog neistinitosti (nevaljanosti) upisa prava vlasništva i njegove prednice tužene ad 1/, budući je tužiteljica već u trenutku smrti ostavitelja pok. UJ postala po sili zakona njegovom nasljednicom, odnosno vlasnicom tih nekretnina za 1/2 idealnog dijela. Stoga, niti je tužena ad 1/ pravnim poslom ( Ugovorom o darovanju) mogla prenijeti tuženiku ad 2/ više prava nego što ih je imala sama, a niti je tuženik ad 2/ mogao temeljem tog pravnog posla steći više prava nego je imala njegova prednica. Tuženika ad 2/ ne štiti ni načelo povjerenja u zemljišne knjige, budući da predmetne nekretnine nije stekao u dobroj vjeri. Naime, tuženik ad 2/ je sin tužene ad 1/, te je oduvijek, baš kao i njegova majka znao za tužiteljicu kao kćer sada pok. CJ, odnosno polusestru pok. UJ, jer ju je i osobno poznavao. Osporavani ugovor o darovanju je sukladno odredbi čl. 273.st.2.i 3. bez pravnog učinka jer je sklopljen uz nedopuštenu pobudu- da se tužiteljicu onemogući u ostvarenju vlasničkih prava na predmetnim nekretninama, a koja je tužiteljica, kao zakonska nasljednica pok. UJ po sili zakona stekla u trenutku njegove smrti.

1.2. Traži da se utvrdi da nije istinito pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Dalibora Pavlovića doneseno u ostavinskom postupku iza pok. UJ posl. br.: O-4267/20, UPP/OS-128/20 od 27. siječnja 2021.g., i da je tužiteljica FJ, kao polusestra po ocu ostavitelja UJ rođenog dana **.**.1955., a umrlog dana **.**.2020., OIB: [osobni identifikacijski broj], pored majke ostavitelja- tužene ad 1/, njegova zakonska nasljednica drugog nasljednog reda, pa da je nasljeđivanjem, po sili zakona stekla pravo vlasništva tamo navedenih nekretnina, pokretnina i prava, te da joj se omogući uknjižba prava suvlasništva nekretnina.

Podneskom od 27.02.2024. tužiteljica je izvršila objektivnu preinaku tužbe, dodajući potraživanje u odnosu na ½ dijela novčanih sredstava koja su se nalazila na računu Hrvatske poštanske banke otvoren na ime UJ na dan smrti **.**.2020., te vrijednosti automobila FIAT PANDA .

2. Tužena ad. 1. se protivi tužbi, osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice, a u odnosu na meritum spora navodi da nije sporno da je iza smrti pok. UJ doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju pod posl.br.: O-4267/20, UPP/OS- 128/20, od 27. siječnja 2021. godine, kao i da je tuženica ad.1. u svojstvu darovateljice kasnije zaključila konkretni ugovor o darovanju s tuženikom ad.2., kao obdarenikom. Međutim, da nema govora o tome da bi na strani tuženika izostali dobra vjera i pouzdanje u službene evidencije i rad službenih tijela te da bi u iti jednoj od tih situacija tuženici bili vođeni bilo kakvim nedopuštenim pobudama.

3. Tuženik ad. 2. u bitnom u odgovoru na tužbu navodi kao i tužena ad. 1. , te dodaje da kod stanja da je AJ kod zaključenja predmetnog ugovora o darovanju pristupila s rješenjem o nasljeđivanju iza pok. UJ, kojim je po provedenom ostavinskom postupku od strane nadležnog Suda pravomoćno utvrđena zakonskom nasljednicom pok. UJ, za zaključiti je da se tuženom ŠJ nema što predbaciti.

4. Naknadnim podnescima tuženici su istaknuli i prigovor prekluzije jer da je tužiteljici prije pokretanja ovog parničnog postupka istekao rok za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka iz čl. 423. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

5. Tuženici su se usprotivili preinaci tužbenog zahtjeva isticanjem dodatnih zahtjeva, no isto je na pripremnom ročištu od 18. lipnja 2024. god. sud dopustio pozivom na odredbu čl. 193.st.3. ZPP_a.

6. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u spisu, saslušana tužiteljica i tuženik ad. 2., pregledan spis O-4267/20.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje nevaljanosti i neistinitosti rješenja o nasljeđivanju iza pok. UJ O-4267/20, te utvrđenja da je tužiteljica po sili zakona kao njegova nasljednica stekla prava vlasništva na nekretninama i pokretninama, pa slijedom toga da se izvrši brisanje uknjižbi provedenih temeljem navedenog rješenja i Ugovora o darovanju između prvotužene i drugotuženika, kao i da se tužiteljici isplati ½ dijela sredstava koja su se nalazila na računu ostavitelja na dan njegove smrti 18. lipnja 2020. kod HPB, kao i vrijednosti osobnog automobila FIAT Panda.

9. Iz dokaznog postupka, te pregledom predmeta O-4267/20 iza pok. ĆJ nedvojbeno je utvrđeno da tužiteljica nije sudjelovala u ostavinskom postupku, da nije bila ni prijavljena kao nasljednica, već su jedini nasljednici po ostavinskom spisu tužena ad. 1, majka i tuženik ad. 2. polubrat ostavitelja, koji su u konačnici i isključivi nasljednici po rješenju o nasljeđivanju svaki za po ½ dijela. Rješenje o nasljeđivanju doneseno je 27. siječnja 2021. te je utvrđeno pravomoćnim 28. siječnja 2021.

10. Nije sporno, a proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka da je naslijeđene nekretnine tužena ad. 1. darovala svom sinu, tuženiku ad. 2. Darovnim ugovorom od 17.05.2021.

10.1.Nadalje nije sporno , a proizlazi iz rodnog lista daje tužiteljica kći pok. CJ i MJ, te da je CJ preminuo **.**.1991. Pregledom dostavljenog rješenja o nasljeđivanu iza CJ Općinskog suda u Splitu, O- 1078/91 (nečitkog datuma) utvrđeno je da su njegovu ostavinu koja se sastojala u pokretninama naslijedili za po ½ dijela upravo sin UJ i kći BJ.

10.2. Dakle, nije sporno da je tužiteljica polusestra sada pok. UJ, kao i da je UJ preminuo neoženjen i bez potomaka.

11. Na zapisniku od 16. prosinca 2020. u predmetu O-4267/20 po navodima majke ostavitelja UJ, tužene ad. 1. utvrđeno je rodoslo0vlje, pa je tako ona navela da je drugi roditelj ostavitelja CJ preminuo prije ostavitelja i to 04.03.1990., daje u tom braku rođeno dvoje djece i to ostavitelj i brat mu (njen pok. sin) pok. A koji je preminuo prije ostavitelja i to 1975., bez potomaka. Navela je da se ona od pok. CJ razvela 19567. god. i potom sklopila brak sa pok. JJ u kojem je dobila sina ŠJ, polubrata ostavitelja UJ po majci. Dakle, tužena ad. 1. nije ni jednom riječju prilikom davanja podataka u ostavinskom postupku i utvrđivanja rodoslovlja spomenula Jakovljevu kći iz izvanbračne veze sa EJ, a koja je isto kao i ZJ, Mislavova polusestra, koja je osim toga bila i nasljednica svog (i Mislavovog) pok. oca CJ.

12. Odredba čl. 11. st. 1. Zakona o nasljeđivanju propisuje da Ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeđuju njegovi roditelji i njegov bračni drug, dok st. 4. istog članka propisuje da ako iza ostavitelja nije ostao bračni drug, ostaviteljevi roditelji nas- ljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove, a st. 5. ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj.

13. Međutim čl. 12. st. 1. ZN-a propisuje da ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (ostaviteljeva braća i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nas- ljeđuju njegova djeca i ostali potomci, a st. 3. da u svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.

14. U ostavinskom postupku iza pok. UJ javni bilježnik nije bio upoznat sa postojanjem tužiteljice kao nasljednice, sestre po ovu ostavitelja, te je očito rješenje o nasljeđivanju doneseno temeljem čl. 11. st. 1. ZN-a, obzirom da ni ZJ, polubrat pok. UJ, koji je bio prisutan na ostavinskoj raspravi nije utvrđen nasljednikom. Dakle, jedino je majka, tužena ad. 1. proglašena nasljednicom pok. UJ, što bi bilo sukladno čl. 11. st.3. ZN-a

15. Sud nije mogao saslušati tuženu ad. 1. zbog starije životne dobi i zdravstvenih problema, dok je tuženik ad. 2. u svom iskazu naveo da je zna o za postojanje tužiteljice, no da je u situaciji kada su se istodobno razboljeli njegov otac i UJ, kada ih je oboje vodio po liječnicima, te su umrli u roku od d 20 dana razlike, potpuno zaboravio na njeno postojanje. Naveo je da je on davao podatke za ostavinu i da je se ni tada nije sjetio, da je nije pokušao obavijestiti u vezi sa Mislavovim pogrebom, jer je potpuno previdio njeno postojanje u tom trenutku i da nema nikakvih kontakata s njom niti je imao. On da je dajući podatke za smrtovnicu naveo sebe i majku, da mu nakon 30 godina nije pala na pamet Mislavova polusestra. Dodaje da se u niti jednom trenutku prije pokretanja ovog postupa sjetio da tužiteljica postoji. Navodi dalje da je njemu majka meni darovala sve nekretnine iz praktičnih razloga jer je ona već dosta stara i radi se o nekretninama koje su uglavnom u lošem stanju i treba voditi računa o njim i srediti ih. Ukratko majka je prebacila sve nekretnine što je od UJ naslijedila na njega. Što se tiče grobnog mjesta koje je navedeno u tužbi i njega je UJ dobio ugovorom o doživotnom uzdržavanju sa ĐJ i zapravo u njemu je pokopan ĐJ, to nije njihova grobnica niti je UJ tako pokopan. To je samo zapravo grobno mjesto, u lošem stanju. Automobil, Fiat Panda, je automobil kojeg je on poklonio UJ, a majka ga je naslijedila i danas auto glasi na nju, kupio ga je kao polovnog starog 3-4 godine.

16. Tuženik ad. 2. je dakle znao za postojanje tužiteljice kao polusestre pok. UJ, a sasvim sigurno je da je za nju znala i tužena ad.1. supruga pok. CJ, oca i tužiteljice i pok. UJ.

17. Odredbe čl. 138. ZN-a propisuju da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nas- ljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Prema nepoštenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.

18. Bitno je naglasiti da u konkretnom slučaju je ostavitelj umro bez bračnog druga, bez potomaka i bez oporuke, pa u primjenu dolazi odredba čl. 12. ZN koja propisuje redoslijed nasljeđivanja u slučaju kada ostavitelj nije imao bračnog druga niti potomaka, dok se odredba čl. 11. istoga Zakona odnosi na situaciju kada je iza ostavitelja bez potomaka ostao bračni drug i njegovi roditelji, kao i situaciju kada je bračni drug umro prije ostavitelja.

19. Odredbom čl. 12. st. 1. ZN propisano je da ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (ostaviteljeva braća i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.

20. Dakle ostaviteljeva oca CJ koji je preminuo prije ostavitelja po citiranoj odredbi čl. 12. st. 1. ZN-a nasljeđuju njegova djeca, braća i sestre ostavitelja UJ, u konkretnom slučaju polusestra po ocu, tužiteljica i to za ½ dijela koliko bi pripadalo njihovom zajedničkom predniku. U konkretnom slučaju dolazi do primjene st. 3. članka 12. ZN-a prema kojem ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeđuju na jednake dijelove majčin dio, a braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio.

21. Ovo pak znači i to da tuženik ad. 2. nije nasljednik UJ, jer je nasljednica njihova zajednička majka tužena ad. 1., no prema važećoj sudskoj praski odredba čl. 138. ZN-a se ipak može primijeniti i u ovom slučaju.

22. Naime, pasivno legitimirana na nasljednički zahtjev je ona osoba koja je faktično ušla (u cijelosti ili djelomično) u pravni položaj nasljednika koji joj ne pripada (VS, Rev- 688/2010) onemogućujući time nasljedniku (onome koji je aktivno legitimiran) da faktično zauzme onaj pravni položaj koji mu pripada na osnovi njegovog nasljednog prava. Dakle, pasivno legitimiran za nasljednički zahtjev je onaj tko faktično izvršava ona prava koja pripadaju ostaviteljevom nasljedniku, odnosno onaj possessor pro herede koji „posjeduje ostavinu“ a da mu uopće ne pripada nasljedno pravo na koje se poziva ili onaj possessor pro herede koji ima nasljedno pravo, ali „posjeduje ostavinu“ preko granice ovlaštenja koje mu to nasljedno pravo daje. Dakle, suprotno stavu prvostupanjskog suda, nasljednički zahtjev može biti podnesen i protiv osobe koja nije nasljednik, a ne samo protiv sunasljednika. Stoga se u konkretnom slučaju radi o nasljedničkom zahtjevu (čl. 138 ZN-a). Ovakav stav izražen je i u odluci Gž- 1014/2023, Županijskog suda u Rijeci od 11. lipnja 2025.).

23. Po stavu ovog suda tuženik ad. 2, Nije savjestan držatelj, jer je znao za postojanje tužiteljice, baš kao i tužena ad.1.Tuženik ad. 2., baš kao i tužena ad. 1. uknjiženi su 2021. god. i to tužena d. 1. temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-4267/20 dana 19.02.2020., a tuženik ad. 2. temeljem Ugovora o darovanju od 17.05.2021. i to dana 28.05.2021., dok je ova tužba podnesena 16.06.2023. Dakle, rok od 20 godina prema nesavjesnom držatelju nije protekao.

23.1. Točkom II. tužbenog zahtjeva traži se utvrditi navedeni Ugovor o darovanju ništetnim, pa vezano za navedeno u točki 23., kako proizlazi da je tuženik ad. 2. znao za postojanje tužiteljice kao nasljednice UJ sud smatra ovaj zahtjev osnovanim. Naime, prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO-a ništetan je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. U konkretnom slučaju radi se o tome da su ugovorne stranke postupile protivno moralu društva zatajivši nasljednicu, te posebno tužena ad. 1. kada je naslijeđene nekretnine darovala tuženiku ad. 2., dok je morala znati da joj ne pripadaju za cijelo već samo za ½ dijela.

24. Za dodati je i da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, odnosno u času ostaviteljeve smrti, kako to određuje odredba čl. 129. st. 1. Zakon o nasljeđivanju kojom je propisano da nasljednik stječe nasljedno pravo u času ostaviteljeve smrti i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, a stoga tužiteljica pravilno traži utvrđenje da je po sili zakona stekla pravo vlasništva konkretnih nekretnina i pokretnina.

25. Odredba čl. 323. st. 2. ZN-a propisuje da što je utvrđeno pravomoćnim rješe- njem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava. Stavak 4. istog članka propisuje da pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane, a u konkretnom slučaju očito, tužiteljica nije vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.

26. Tužiteljica traži i brisanje nevaljanih uknjižbi provedenih temeljem predmetnog Rješenja o nasljeđivanju i Darovnog ugovora, te uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe tih upisa, uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama na ime tužiteljice za ½ od na njenog prednika uknjiženih udjela.

27. Prema odredbi članka 150 stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 69/19,128/22, 155/23, 127/24 , dalje: ZZK), nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite tog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja bi ga vrijeđala i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bih mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

28. Dakle, brisovna tužba je stvarno-pravna tužba sui generis, kojom nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štiti svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje nevaljane, neistinite uknjižbe i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe nevaljane, neistinite uknjižbe. Pravomoćnom i ovršnom presudom kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za brisanje u zemljišnim knjigama uspostaviti će se pravo stanje koje je postojalo prije provedbe neistinitog upisa, tj. ponovno će kao nositelj knjižnog prava biti upisana osoba koja je stvari nositelj tog prava. Učinak takve presude jest da nastaje pravno stanje kao da neistiniti upis nije bio proveden (ex tunc).

28.1. Institut brisovne tužbe zasnovan je na činjenici da nevaljala, neistinita uknjižba ne može dovesti do valjanog pravnog stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka knjižnih prava.

28.2. Na podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava dakle, onaj tko je bio upisan u zemljišne knjige neposredno prije napadane promjene u zemljišnim knjigama, a isto tako i njegovi univerzalni sukcesori, jer ostavina časom smrti prelazi na nasljednike.

28.3. Prema odredbi čl. 150. st. 2. ZZK ) Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim:

– ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu odnosno

– ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena.

29. Kako je uknjižba na tuženu ad. 1. pa potom na tuženika ad. 2. izvršena 2021. god., a tužba podnesena 2023. god., te nema sumnje da tužiteljici nije nikada dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza pok. UJ, a time ni rješenje o uknjižbi istog, te uknjižbi darovnog ugovora, to nije protekao rok od 3 godine iz čl. 150. st. 2. ZZK.

30. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži da se utvrdi da nije istinito pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Dalibora Pavlovića, doneseno iza pok. UJ, posl. br. O-4267/20,UPP/OS-128/20 od 27. siječnja 2021. valja reći da se radi o zahtjevu postavljenom sukladno odredbi čl. 187. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP-), koja propisuje da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave.

31. Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

32. Tužiteljica nedvojbeno ima pravni interes za podizanje ovakve tužbe jer joj tuženici osporavaju nasljedno pravo iza pok. UJ, a time i pravo vlasništva na ostavinskoj imovini.

33. U pogledu dijela tužbenog zahtjeva kojim se traži da tužena ad. 1. ,koja je utvrđena isključivom nasljednicom pok. UJ, tužiteljici isplati određeni novčani iznos kojeg bi ostavitelju času smrti imao na računu otvorenom kod Hrvatske poštanske banke, kao i ½ vrijednosti osobnog automobila marke FIAT Punto, osnovanost istog proizlazi iz svih naprijed navedenih zakonskih odredbi, dok je dostavljenom potvrdom HPB od 10.09.2024. utvrđeno da je dana 18.06.2020. god. na dan smrti UJ stanje na računu iznosilo 932,43 eura, a dostavljenim podacima Centra za vozila Hrvatske d.d. od 11.11.2024. da je vozilo marke Fiat Punto reg. ozn. [registarska oznaka], broj šasije [broj šasije] bilo registrirano na UJ do 20.10.2020. , da je isto navedeno u Rješenju o nasljeđivanju iza pok. UJ, te da ga je za cijelo naslijedila tužena ad. 1. Stalni sudski vještak za cestovni promet Marino Žunić procijenio je vrijednost predmetnog vozila koje je inače bilo u uporabi od 28.03.2014., na dan smrti pok. UJ, **.**.2020. na iznos od 4.116,18 Eura.

34. Nakon ovih pribavljenih podataka i dostave nalaza i mišljenja vještaka tužiteljica je podneskom od 07.05.2025. precizirala iznose u točkama Vi. i VII. tužbenog zahtjeva.

35. Iz potvrde Lovrinac d.o.o. od 02.09.2024. proizlazi da je pravo korištenja grobnog mjesta na gradskom groblju Lovrinac u Splitu u polju 8-VII-38 stekao pok. UJ dana 07.09.2017. temeljem Rješenja Klasa: UP/I-363-101/17-01/121 Ur. Br. 2181/01-16-17/01, te nije bilo nikakvih prijenosa prava korištenja. Ovo grobno mjesto također je uneseno u Rješenje o nasljeđivanju O-4267/20 i naslijedila gaje za cijelo tužena ad. 1.

36. Slijedom svega navedenog i pozivom na sve naprijed citirane zakonske odredbe tužbeni zahtjev je usvojen i odlučeno kao u izreci presude.

37. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika. Sukladno odredbi Tbr. 48 st. 3. OT, (NN br. 142/12) kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

37.1. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to: za sastav tužbe 752 bodova, za sastav podnesaka od 20.02.2024., 27.02.2024. i 07.05.2025. po 752 bodova, za zastupanje na ročištima od 18.06.2024., 29.10.2024. i 04.09.21025. po 752 boda, te za zastupanje na ročištima od 28.02.2024., 14.05.2024. i 15.05.2025. po 376 bodova, ukupno 6 392 bodova, što pomnoženo sa 2,00 Eura koliko iznosi vrijednost boda daje 12.784,00 Eura, uvećano za 25% na ime PDV-as daje 15.980,00 Eura, pa je odlučeno kao u izreci.

U Splitu, 13. listopada 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika ad.1

- pun. tuženika ad.2