Zakon.hr

Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: Pn-293/2023-22

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji ovog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja 1. LŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj] ) iz [adresa]., zastupan po pun. Viktoru Barbir odvjetniku u Splitu, 2. IŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj] ) iz [adresa] i 3. VŠ (OIB: [osobni identifikacijski broj] ) iz [adresa]., tužiteljice ad. 2 i 3. zastupane po pun. Anti Udovičić, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Grad Split (OIB: 78755598868 ), Obala kneza Branimira 17, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane dana 04. rujna 2025. u pristupnosti tužitelja ad. 1. osobno i kao pun. ad. 2. i 3. , generalnog pun. tuženika ŽŠ, na ročištu za objavu presude, dana 13. listopada 2025. godine

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužitelju ad1) Anti Udovičić s osnova izgubljene zarade, zbog nemogućnosti davanja u zakup poslovnog prostora, iznos od 6.000,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom koja teče;

1. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. rujna 2002.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

2. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. listopada 2002.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

3. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. studenog 2002.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u

visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

4. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. prosinca 2002.g. pa do 31. prosinca

2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosiječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

5. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. siječnja 2003.g. pa do 31. prosinca

2005. g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

6. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. veljače 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

7. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. ožujka 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

8. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. travnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

9. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. svibnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

10. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. lipnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005. g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

11. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. srpnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005. g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena

12. na iznos od 500,00 EUR-a počev od 15. kolovoza 2003.g. pa do 31. prosinca 2005. g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužitelju ad1) Anti Udovičić s osnova izgubljene zarade, zbog nemogućnosti davanja u zakup stana iznos od 3.600,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom koja teče;

1. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. rujna 2002.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

2. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. listopada 2002.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

3. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. studenog 2002.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

4. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. prosinca 2002.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

5. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. siječnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

6. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. veljače 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

7. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. ožujka 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

8. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. travnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

9. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. svibnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

10. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. lipnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

11. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. srpnja 2003.g. pa do 31. prosinca

12. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. kolovoza 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosiječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

III. Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici ad2) IŠ s osnova izgubljene zarade, zbog nemogućnosti davanja u zakup stana iznos od 3.600,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom koja teče;

6. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. veljače 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 01. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

8. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. travnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 01. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

9. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. svibnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 01. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

10. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. lipnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 01. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

11. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. srpnja 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 01. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

12. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. kolovoza 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena.

IV. Nalaže se tuženiku, da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, isplati tužiteljici ad3) VŠ s osnova izgubljene zarade, zbog nemogućnosti davanja u zakup stana iznos od 3.600,00 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom koja teče;

12. na iznos od 300,00 EUR-a počev od 15. kolovoza 2003.g. pa do 31. prosinca 2005.g., od 1. siječnja 2006.g., do 31. prosinca 2007.g., zateznu kamatu u visini određenoj člankom 2. Zakona o kamatama i čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008.g., zateznu kamatu po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a počev od 1. kolovoza 2015.g., pa sve do isplate, zateznu kamatu, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje je prethodilo tekućem polugodištu, za tri postotna poena. "

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji temeljem Ugovora o kupoprodaji od 15. studenog 1981. kupili od prodavatelja, sada pok. FŠ, kuću u izgradnju , u naravi podrum sa betonskom pločom na predjelu "Mejaši" površine 10x10 m2, te ishodovali građevinsku dozvolu za kuću na ime svog prednika, a potom temeljem iste " u grubo" izgradili kuću u naravi podrum (poslovni prostor) površine 100 m2, te tri stana od čega jedan u prizemlju u vlasništvu prvotužiteljice, na prvom aktu vlasništvo drugotužiteljice i u potkrovlju vlasništvo trećetužitelja. Kuću su naknadno dovršili i osposobili za korištenje. Prema građevnoj dozvoli kuća ima pristupni put sa istoka, a građevna dozvola je akt koji obvezuje tuženika. Susjedi, vlasnici kuće u bloku sa kućom tužitelja da su početkom 1990. bespravno izgradili plastenik ispred kuće tužitelja i tako onemogućili tužiteljima da na bilo koji način pristupe u svoju kuću, radi čega su tužitelji o svom trošku napravili pristupni put, pomoćni put koji zahvaća dio susjedne, zapadne nekretnine, a sve da bi mogli dovršiti kuću, staviti fasadu i sl. 1.1. Kako tuženik koji je izdao građevnu dozvolu nije izvršio deposesiju zemljišta za put tužiteljima, prema odredbama Zakona o građevnom zemljištu, a niti je kasnije izvlastio ranije vlasnike zemljišta za predviđeni put, tužiteljima je uzrokovao štetu u vidu nemogućnosti korištenja kuće, iznajmljivanja stana i poslovnog prostora.

2. Tužbeni zahtjev je preciziran podneskom od 31.08.2023. na način da tužitelji traže isplatu određenih iznosa s osnova izgubljene zarade zbog nemogućnosti davanja u zakup navedenih prostora, a sve zato što nemaju pristupni put do kuće.

2.1. U podnesku navode i da na predmetnu pravnu stvar valja primjeniti odredbe Zakona o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta ( NN 14/73 ), a koji je bio na snazi u vrijeme kada je prednici tužitelja ad1), ad2) i ad3), sada pok. PŠ izdana najprije obavijest o urbanističkim uvjetima od 14. lipnja 1979.g., te potom građevinska dozvola koja je izdata 6. veljače 1981.g.. Nadalje, da je prednici tužitelja ad1), ad2) i ad3) izdana je obavijest o urbanističkim uvjetima ( od 14. lipnja 1979.g. i građevinska dozvola od 6. veljače 1981.g. ) 27.g. prije nego je donesen prostorni plan po kojem su ti akti uopće mogli biti izdani, a da je obavijest o urbanističkim uvjetima ( sada lokacijska dozvola ) provedbeni akt prostornog plana. Prostorni plan uređenja područja dijela Mejaša i Dragovoda da je donesen 4. rujna 2006.g., te da su se tek tada ostvarili uvjeti za ishodovanje lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju pristupnog puta. Naglašavaju da kako god se tumačio zakon građevinska čestica mora imati osiguran pristup na javnoprometnu površinu što tužitelji ad1), ad2) i ad3) ni sada nemaju i ne mogu urediti ulaz u kuću koja je izgrađena i ne mogu je koristiti za bilo koju namjenu kojoj kuće može služiti i za što je i izgrađena. Naime, tužitelji ad1), ad2) i ad3) imaju pravomoćnu i konačnu građevinsku dozvolu i izvršena je uplata komunalnog doprinosa ali nemaju pristupni put do kuće a što je zakonska pretpostavka da bi se uopće mogla formirati građevinska čestica.

3. Tuženik se tužbi usprotivio i istaknuo da se među istim strankama već vodi postupak IIP-561/95 radi naknade štete.

4. Rješenjem od 25. siječnje 2023. sud je odbacio ovu tužbu smatrajući da se radi o sada već presuđenoj stvari u predmetu II P-561/95, no isto je ukinuto Rješenjem Županijskog sud au Splitu Gž-961/2023 od 09. svibnja 2023. uz obrazloženje da nema objektivnog identiteta spora jer se radi o naknadi štete za drugo vremensko razdoblje.

5. Po uređenju tužbenog zahtjeva iz podneska od 31. 08.2023. tuženik se istome usprotivio, te se poziva na presudu Županijskog suda u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, broj:Gž-1111/16 od 13.srpnja 2016. kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, broj:P-497/95 od 11.ožujka 2016. te je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim su nalagali tuženiku obvezu izgradnje puta za potrebe pristupa do predmetne kuće tužitelja (građevinske parcele) sa javnoprometne površine. Nadalje, tuženik se poziva na presudu Općinskog suda u Splitu, broj:Pn- 121/20 od 11.siječnja 2021. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu, broj:Gž- 956/21 od 20.travnja 2022. (obje presude priložene su u predmetnom spisu) kojom je pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da im tuženik isplati izgubljenu zaradu jer nisu mogli davati u zakup poslovni prostor u predmetnoj kući jer ista nije imala pristupni put na javnoprometnu površinu krivnjom tuženika i da im tuženik isplati visinu uloženih sredstava u izgradnju pristupnog puta sa sjevera kuće odnosno presuđeno je da na strani tuženika nije došlo do nezakonitog ili nepravilnog rada službenika tuženika koji je izdao predmetnu Građevinsku dozvolu za kuću. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što se tužitelji i tuženik ne nalaze u nikakvom obveznopravnom odnosu iz kojeg bi proizlazila odgovornost tuženika za štetu, a niti postoji neki drugi pravni osnov na kojem bi se temeljila odgovornost tuženika za štetu koju tužitelji potražuju u ovom postupku.

6. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u spisu te pribavljeni i pregledani spisi P-121/20 i svi njemu priležeći predmeti, IIP-608/0, Pn-121/20 te spis IIp-497/95.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet spora je isplata naknade štete za izgubljenu zaradu odnosno izmaklu korist zbog nemogućnosti iznajmljivanja stanova i poslovnog prostora u zgradi tužitelja u razdoblju od 15.09.2002. do 15.08.2003. god. Obzirom na razdoblje za koje se traži isplata treba primijeniti Zakon o obveznim odnosima („Narodne novine“ 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01-dalje ZOO/91).

9. Prema odredbi članka 1045. stavak 1. ZOO/91, tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

9.1. Odredbom čl.155. istoga Zakona je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9.2. Prema odredbi čl. 185. st. 1. ZOO/91 odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala te prema stavku 4. naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

9.3. Odredbom članka 189. stavak 1. ZOO-a propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi, dok je stavkom 3. istog članka propisano da se pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem. Stavak 2. istog članka propisuje da se visini naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke izuzev slučaja kad zakon naređuje što drugo.

9.4. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobit koja se mogla osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

10. U bitnome je sporno postoji li obveza tuženika na naknadu izmakle koristi tužiteljima zbog nemogućnosti iznajmljivanja predmetnih prostora, a koja nemogućnost je nastala zbog toga što objekt u vlasništvu tužitelja nema pristupni put, kojeg je po stavu tužitelja bio dužan osigurati i napraviti tuženik kao jedinica lokalne uprave.

11. Naime, o dredbom čl. 90. st. 1. tada važećeg Zakona o gradnji, određeno je da se u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje da je glavni projekt izrađen u skladu sa lokacijskim uvjetima, da su pribavljene potvrde iz čl. 82. st. 2. i st. 3. Zakona, da su uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz čl. 88. st 2. citiranog Zakona, da je do građevne čestice osiguran pristup s javno-prometne površine, te da je izvršena uplata komunalnog doprinosa.

11.1. Prema odredbi čl. 64. st. 3. Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 54/80) određeno je da građevinska parcela mora imati neposredan pristup s javno prometne površine te površinu i oblik koji omogućuje izgradnju i korištenje te parcele.

12. Pregledom Građevinske dozvole izdane od strane komiteta za urbanizam i građevinarstvo, odsjeka za građevinarstvo Općine Split 6. veljače 1991. proizlazi da se istom investitoru PŠ dozvoljava izgradnja obiteljske stambene zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pod uvjetom da se drži odobrene tehničke dokumentacije izrađene od projektanta ŠŠ a u skladu s urbanističkim uvjetima građenja na tom području. Nadalje je u dozvoli navedeno, u obrazloženju iste, da je izdana Obavijest o urbanističkim uvjetima broj 08-1257-1-1978 od 14. lipnja 1979. godine, kao i da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da objekt nije započet i da predmetna građevinska parcela sa juga graniči sa nekretninom u vlasništvu SŠ, sa sjevera i zapada da je društveno vlasništvo a sa istoka da se nalazi put.

12.1. Građevinska dozvola izdana je 06.02.1981., a iz nje se vidi da je do parcele postojao put sa istočne strane građevinske parcele koji je predstavljao vezu iste sa javnoprometnom površinom Dakle, u to vrijeme bio je ispunjen uvjet iz gore citiranih i tada važećih zakonskih odredbi, da građevinska parcela mora imati neposredan pristup sa javnoprometne površine.

13. Pregledan je spis ovog suda P-495/95 u kojem su isti tužitelji tražili da se naloži tuženiku izgradi pristupni put do njihove kuće, a u određenim dijelovima položen preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je zahtjev pravomoćno odbijen.

13.1. Naime, prvostupanjska presuda od 11.03.2016. god. potvrđena je Presudom Županijskog suda u Varaždinu Gž-1111/16 od 13. srpnja 2016. god. Prema stavu višeg suda izraženog u presudi, kada jedna građevinska parcela izgubi pristup s javnog puta, ne postoji zakonska obveza tuženika da do takve parcele izgradi javni put. Naime, zakonske odredbe propisuju da građevinska parcela mora imati pristup s javnog puta, odnosno neposredan pristup s javnoprometne površine. Zakonom nije propisano da je jedinica lokalne uprave, u ovom slučaju Grad Split, dužna do građevinske parcele tužitelja izgraditi asfaltiranu kolno-pješačku prometnicu.

13.2. U istom postupku je odbačena revizija tužitelja kao nedopuštena.

14. Dakle, da bi postojala obveza tuženika za naknadu štete, pa i ove u vidu izmakle koristi, potrebno je da postoji njegova krivnja ili doprinos nastanku štete. U konkretnom slučaju to bi značilo da je tuženik bio dužan tužiteljima osigurati pristupni put koji spaja njihovu nekretninu sa javnom prometnicom, a što, kako je pravomoćno utvrđeno nije bila njegova obveza, a niti je tuženik kriv što su tužitelji naknadno, nakon što je 1985. god. bila izdana građevinska dozvola, ostali bez pristupnog puta.

15. Tužitelj ad. 1. je u svom iskazu naveo da do tog objekta u izgradnji su stalno dolazili putem sa istoka, nitko im nije pravio probleme, nisu znali da bilo kakav problem postoji i na taj način su u grubim građevinskim radovima napravili kuću na način da je izgrađena do krova 1986 i 1987. godine. Stavljeni su zatvori. Nakon toga kada je to bilo dovršeno zbog dešavanja u Jugoslaviji, tamo su rijetko dolazili jer je ispod bila vojarna Dračevac. Negdje 1993. godine u ljeto da je došao i na pristupnom putu zatekao plastenik kojeg je napravio susjed koji ima kuću u bloku. Tek tada počeo je provjeravati o čemu se radi i utvrdio da je zemljište na kojem je bio plastenik bilo privatno zemljište što znači da se nije mogla izdati niti lokacijska niti građevinska dozvola. Sada pok. PŠ, njihovoj prednici, lokacijska i građ. dozvola izdana je 30 godina prije nego su doneseni prostorni planovi u kojima su ti akti mogli bit izdani a ti akti su provedbeni akti prostornog plana. Dakle, prostorni plan se operacionalizira na terenu izdavanjem lokacijske i građ. dozvola. Kada su vidjeli da ne mogu to riješiti a ni Grad ne može to riješiti jer nema prostornog plana, napravili su pomoćni pristup s puta na sjeveru tek toliko da mogu na kuću staviti fasadu. Pristupni put su počeli raditi u ljeto 1993. Takvo je stanje na terenu i sada. U trenutku kada je donesen plan uređenja prostora za to područje , on je izjavio prigovor na prostorni plan, da nemaju pristupni put a imaju dozvolu. Prigovor je usvojen i put je ucrtan. Međutim to je bilo 2006. godine. 2009. godine pristupni put pa i taj koji je njihov, ušao je u program izgradnje, međutim nije realiziran. 2023. godine su poznanici iz grada javili da se opet nešto dešava oko puta, otišao sam dole i utvrdio da je baš pristupni put do njihove kuće maknut iz plana. Izjavili su prigovor i na to i prigovor je usvojen, a prema informacijama kojima raspolaže u tijeku je ishodovanje lokacijske dozvole za pristupni put. Dakle, ni u ovom trenutku nema uvjeta da se izda građevinska dozvola jer nema pristupnog puta.

15.1. Dalje navodi da su prije više od 30 godina uplatili komunalni doprinos i mamo pravomoćnu građevinsku dozvolu a u kuću ulaz e montažnim vanjskim stepenicama. U jedan dio kuće se ni sada ne može ući, ne može se na podrumski dio staviti pokretna vrata, to je dio juga, dok je na sjeveru moguć pristup i stavljena su improvizirana željezna vrata. Kuća ima podrum i 3 kata , odnosno 3 etaže, sa tri stana, a čitav objekt je legalan. Na pitanje suda da li je u vrijeme izdavanja građevinske dozvole i gradnje objekta bilo potrebo i pribaviti uporabnu dozvolu za objekt i da li je ima, odgovara trebala je biti pribavljena odnosno izdana ali oni nemaju uporabnu dozvolu, nisu je ni tražili a ne bi je ni dobili s obzirom na pristupni put odnosno jer nema prostorno planske dokumentacije. Navodi da su se među sobom podijelili tako da je vlasnik stana u prizemlju starija sestra VŠ, vlasnica drugog stana je njegova sestra KŠ, iznad VŠ, dok je on vlasnik stana na najvišoj etaži što je potkrovlje i poslovnog prostora u podrumu. Jedino je poslovni prostor u podrumu bio iznajmljen dvije godine kada su vjerovali da se može riješiti pitanje pristupnog puta, međutim kada su vidjeli da se problem ne može riješiti zakupoprimac je otišao iz prostora.

16. Dakle, tužitelj tvrdi prvo da je izdana građevinska dozvola i da je objekt legalan, a onda da je lokacijska dozvola (koja se izdaje prije građevinske) izdana bez da prethodno postoji prostorni plan bez kojeg se ona ne može izdati, te da ni u ovom trenutku nema uvjeta da se izda građevinska dozvola jer nema pristupnog puta, ni urbanističkih uvjeta. Uporabna dozvola također nije izdana.

16.1. Također proizlazi i to da prilikom kupnje, kupci nisu provjeravali u zemljišnim knjigama i katastru čije je vlasništvo taj put sa istoka kojim su dolazili do svog objekta u izgradnji, a nitko im nije pravilo probleme kada su ga koristili kasnih 80- tih godina prošlog stoljeća. U Građevinskoj dozvoli stoji da se sa istoka predmetne građevinske parcele nalazi put, ne piše u čijem vlasništvu. Isto tako u obrazloženju te Građevinske dozvole stoji da je zahtjevu za izdavanje iste investitor priložio i Obavijest o urbanističkim uvjetima izdanu od tog organa pod br. 08/1257/1-1978. od 14.06.1979., potvrdu tog organa br. 08/284-1/1980. od 22.10.1980. na tehničkoj dokumentaciji da je ista izrađena u skladu sa urbanističkiom uvjetima izgradnje na tom području. Dakle, tada su postojali urbanistički uvjeti i postojao je pristupni put građevinskoj parceli tužitelja, pa kako je naprijed već i utvrđeno presudom u predmetu P-495/95, kada jedna građevinska parcela izgubi pristup s javnog puta, ne postoji zakonska obveza jedinice lokalne uprave i samouprave, u ovom slučaju tuženika, da do takve parcele izgradi javni put.

17. Pitanje izdavanja urbanističkih uvjeta odnosno donošenja prostornog plana, te izdavanja lokacijskih, građevinskih i uporabnih dozvola, svakako su pitanja odgovarajućih upravnih postupaka.

18. Izvršen je i pregled spisa Pn-121/2020, u kojem isti tužitelji potražuju na ime nastale materijalne štete za troškove radova na izgradnji pomoćnog pristupnog puta sa sjeverne strane nekretnine određene iznose, te na ime nastale materijalne štete ,odnosno izgubljene zarade, zbog nemogućnosti davanja u zakup poslovnog prostora, navodeći da im utuženi iznosi pripadaju na ime štete koju trpe zbog nezakonitog odnosno nepravilnog rada nadležnog radnika prednika tuženika, a sve imajući u vidu odredbu čl. 373. st. 2. tada važećeg Zakona o upravi. Tužbeni zahtjev je odbijen, kako u bitnome proizlazi iz obrazloženja te presude jer predmetu koji je vođen pred ovim sudom u postupku radi smetanja posjeda tužitelji su tijekom istoga tvrdili da su uvedeni u posjed prava služnosti puta sa istoka od strane njihove prednice i da istim prolaze od 1978. odnosno 1979. godine, kao i da su se svi bivši korisnici zemljišta suglasili da se to zemljište koristi kao put a sve i u vrijeme prije izdavanja građevinske dozvole. Dakle, nedvojbeno je da je u trenutku izdavanja građevinske dozvole bio osiguran pristup s javno prometne površine i to sa istočne strane, sa čime je bio upoznat i ovlašteni projektant ŠŠ koji u svom tehničkom opisu predviđa kao logičnim da ulaz zgrade bude položen sa istočne strane. iz građevinske dozvole koja je izdana 6. veljače 1981. vidi da je do parcele postojao pristup s javno prometne površine, da je postojao put sa istočne strane građevinske parcele koji je predstavljao vezu te parcele sa javno prometnom površinom i da je stoga bio ispunjen uvjet da građevinska parcela mora imati neposredan pristup s javno prometne površine. Nije zanemarivo ni da su se tužitelji tim putem koristili otprilike petnaestak godina te za to vrijeme, premda su bili upoznati sa činjenicom da je riječ o zemljištu koje je u privatnom vlasništvu, nisu poduzeli ni jednu pravnu radnju, a kako bi eventualno spriječili mogućnost da im vlasnik zemljišta na bilo koji način onemogući ili zabrani korištenje tim putem. Stoga je sud zaključio kako nisu ispunjene pretpostavke za utvrđenje da je došlo do nezakonitog ili nepravilnog rada nadležnog radnika tadašnje Općine Split, Komiteta za urbanizam i građevinarstvo koji je izdao predmetnu građevinsku dozvolu, a slijedom čega nije od važnosti ni jesu li se ispunile ostale pretpostavke odgovornosti za štetu.

18.1. Ova presuda potvrđena je Presudom Županijskog suda u Splitu od 20.04.2022., Posl. br. GŽ- 956/2021, te se i u ovom obrazloženju u bitnom navodi da sud u parničnom postupku ne može preispitivati zakonitost odluka donesenih u upravnom postupku.

19. Slijedom svega naprijed navedenog, sud i u aktualnom parničnom postupku smatra da ne postoji pravni osnov odgovornosti tuženika za štetu koja bi eventualno nastala tužiteljima zbog nemogućnosti korištenja (iako se po iskazu tužitelja određeni dijelovi nekretnine ipak koriste za stanovanje, a u nekom trenutku se i poslovni prostor iznajmljivao) odnosno davanja u najam predmetnog objekta, pa je tužbeni zahtjev odbijen i odlučeno je kao u izreci presude.

20.Odluka o parničnom trošku je izostala jer ga tuženik nije popisao.

U Splitu, 13. listopada 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja ad. 1.

2. pun. tužitelja ad. 2. i 3.

3. tuženiku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte