Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Posl. broj:Psp-35/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Sandri Grgurić, odvjetnici u Trogiru, protiv tuženika KN pok.SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Jošku Dujmovu, odvjetniku u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon glavne rasprave održane dana04. rujna 2025. godine, u prisutnosti zamjenika pun, tužitelja SN, odvj. u [adresa] i pun. tuženika, na ročištu za objavu odluke, dana 13. listopada 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik KN pok.SN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zasmetao tužitelja CN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu puta koji se nalazi uz zapadnu granicu njegove nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je u skici sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića “rujan 2018.god.”, označen likom D,E,F,G,O,D i koja predstavlja sastavni dio Sudske nagodbe zaključene 3.prosinca 2018. u predmetu Općinskog suda u Splitu posl.broj P-10540/15, koji put je položen u smjeru sjever jug, dužine 49,64m i širine 3,00m, na način da je dio puta uz samu među uzorao i to baš na dijelu koji je u Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od prosinac 2024 označen točkama L-M-N-K-L, šrafiran zelenom bojom, površine 30,5 m2, a koji Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića od prosinac 2024 predstavlja sastavni dio ovog rješenja pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana uspostavi ranije posjedovno stanje puta tako da isti dovede u stanje prije smetanja, na način da bude iste kvalitete kao i preostali dio puta, te mu se zabranjuje buduće takvo i slično smetanje posjeda tužitelja, sve pod prijetnjom novčane kazne."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, sa zateznom kamatom od dana presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj je isključivi vlasnik i posjednik nekretnine u Rudinama, označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik vlasnik susjedne nekretnine s istočne strane, označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica, te između njih da nikada nije bila sporna granica nekretnina. Dio nekretnine tužitelja uz samu granicu u naravi predstavlja zemljani put koji su formirali tužitelj i njegov pok.brat FN. U tom smislu je u predmetu Općinskog suda u Splitu posl.br.P-10540/15 na ročištu održanom 3.prosinca 2018. zaključena Sudska nagodba kojom su oni podjelili č. zem. [katastarska čestica] na način da je FN pripao realni dio sa sjeverne strane u površini od 500m2, a preostali dio pripao je tužitelju. Za pristup tom izdvojenom dijelu formiran je put uz zapadnu granicu onog dijela koji je pripao tužitelju koji je u skici sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića “rujan 2018.god.” označen likom D,E,F,G,O,D i koja predstavlja sastavni dio Sudske nagodbe zaključene 3.prosinca 2018. dužine od 49,67m i širine 3,00m. Tužitelj na putu ostaje vlasnik, a njegov brat ima pravo stvarne služnosti prolaza i provoza. Na licu mjesta zabijeni su kolci u sva četiri kuta parcele koju je dobio brat tužitelja, pa tako i na granici sa zemljištem tuženika. Da tuženik priznaje rečenu granicu pokazuje slijedeća činjenica. Pred naslovnim sudom tuženik je podnio tužbu vezanu za jedan put u krajnjem južnom dijelu koji se u biti nastavlja na onaj koji su tužitelj i brat nagodbom formirali, a uz tužbu je podnio upravo skicu diobe tužitelja i brata.

1.1. Dana 25.veljače 2024. sin tužitelja FN vidio je da je tuženik uzorao svoju nekretninu tako da je dijelom prešao u put tužitelja, u sjevernom dijelu za cca 20cm, a u južnom za čak cca 80cm, čime je zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu njegovog zemljišta u naravi put.

1.2. Tužbeni zahtjev uređen je sukladno vještvu vještaka mjernika podneskom od 02.04.2025.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti istu osporava.

3. U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna dokumentacija u spisu i svi izvedeni dokazi.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tužbom se traži posjedovna zaštita na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi puta, uz zapadnu granicu nekretnine tužitelja, na skici vještaka za geodeziju Daria Blaževića, uz rujna 2018, koja je sastavni dio Sudske Nagodbe od 03. prosinca 2018. god, prikazan likom D,E,F,G,O,D, a na način da je uz dio puta uz samu među uzorao određenu površinu koje su na skici vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, temeljem očevida u ovom predmetu označene likom L-M- N-K-L i zelenom bojom.

6. Sukladno odredbi čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( dalje ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

7. U parnicama zbog smetanja posjeda sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika (čl. 22. st.2 ZVDSP).

8. Valja istaknuti da je i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u članku 21. i 22., te u odredbi članka 441. Zakona o parničnom postupku decidirano navedeno da će se sud u tužbi o smetanju posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Drugim riječima pitanje (su)vlasništva u parnici za smetanje posjeda je potpuno irelevantno, a niti može biti opravdanje za poduzete radnje.

9. Sukladno odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZVDSP-a), tužba radi smetanja posjeda može podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja. U suprotnom, preuzeti posjed postaje miran posjed koji će uživati zakonsku zaštitu.

10. Pregledom Sudske nagodbe od 03. prosinca 2018. god. u predmetu P- 10540/2015 utvrđeno je da su braća FN pok. KN i RN ok. KN podijelili suvlasničku zajednicu iza smrti svog oca. Tako je FN pok. KN dobio u vlasništvo dio čest zem 1012/1 ZU 1839 KO K. Novi, i to baš onaj dio u površini od 500 m2, koji je u geodetskoj skici sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića od "rujna 2018." izrađenoj u mjerilu 1:500, označen plavom bojom i slovima A-B-C-D-E- A, te pravo stvarne služnosti prolaza pješice i motornim vozilima putem uz južnu i zapadnu granicu čest zem 1012/1 ZU 1839 KO K. Novi koji je u Geodetskoj skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića od "rujna 2018.", izrađenoj u mjerilu 1:500, označen narančastom bojom i slovima D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-D.

10.1. RN pripao je u vlasništvo preostali dio čest zem 1012/1 ZU 1839 KO K. Novi sa obiteljskom kućom.

10.2. Još je Nagodbom dogovoreno da na dijelu položenom u smjeru istok- zapad je put već formiran u vidu betoniranog prolaza širine 3,16 m, a dio položen sa zapadne strane zemljišta u smjeru jug-sjever je u ovom trenutku neprohodan za prolaz vozila, te će se naknadno formirati na terenu u označenoj širini od 3m prema gore navedenoj skici.

11. Sud je u ovom predmetu, da bi se utvrdilo je li , što i gdje , te u kolikoj površini uzorano proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra Ivana Barbalića.

11.1. Na temelju terenskog očevida vještak je izradio nalaz i mišljenje sa skicom lica mjesta, te je utvrdio i prikazao na skici lica mjesta da č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na Skici lica mjesta predstavlja lik označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A, šrafiran plavom bojom. Č. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici lica mjesta predstavlja lik šrafiran crvenom bojom, u naravi zemljište pod više kultura.

11.2. Predmet spora predstavlja na Skici lica mjesta lik označen točkama L-M-N-K-L, šrafiran zelenom bojom. Predmet spora u naravi predstavlja Predmet spora u naravi predstavlja dio utabanog zemljanog puta koji je sa zapadne strane prema kazivanju tužitelja uzoran u sjevernom dijelu za 20 cm, u južnom dijelu za 80 cm, duljine 42.63 m, površine 30.5 m². Cijeli predmet spora položen je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to točno uz njenu zapadnu među.

11.3. Ovdje je potrebno dodati da je u vrijeme očevida već niknula trava pa nije bilo moguće opažanjem utvrditi koji je dio bio uzoran, te je o tome kazivao tužitelj koji je bio osobno prisutan na licu mjesta, dok tuženik nije pristupio.

11.4. Cijeli predmet spora položen je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to točno uz njenu zapadnu među. Na Skici lica mjesta utabani zemljani put predstavlja lik označen točkama O-K-L-A-B-C-P-O, promjenjive širine (od 4.86 m do 5.31 m).

12. Ukratko, predmet spora položen je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na utabanom, zemljanom putu uz zapadnu među čest. zem. [katastarska čestica], a na skici vještaka geometra Ivana Barbalića prikazan kao lik L-M-N-K.L, označen zelenom bojom.

13. Kada se to usporedi sa skicom geometra Daria Blaževića koja je sastavni dio sudske nagodbe između braće KN i RN ovaj sporni dio također se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] i to dijelu koji je ucrtan kao put, označen na skici geometra Blaževića slovima E-F-G-O-D, koji dio je nesporno po Nagodbi pripao RN – tužitelju.

14. Tuženik je pak vlasnik čestice u međašu sa čest. zem. [katastarska čestica], uz njenu zapadnu među, a označenu kao čest. zem. [katastarska čestica].

15. U postupku su saslušani svjedoci i stranke kako bi se utvrdio sam čin smetanja posjeda i posljednji mirni posjed puta.

16. Svjedokinja VN, susjeda, živi nekoliko kuća iza obitelji RN i šeta psa više puta dnevno ovim pa prolazi ovim putem gdje je sa jedne strane vinograd, a sa druge strane maslinjak obitelji RN. Navela je da je jednom prilikom primijetila sa dna ulice da neki ljudi oru u ovom vinogradu, nije vidjela tko su, a inače ne poznaje vlasnike tog vinograda, te ne poznaje ni tuženika. Orali su sa onim manjim strojem kojim se ručno ore, dakle nije bio traktor u pitanju. Kasnije kada je ponovno izašla u šetnju primijetila je idući putem da je put u donjem dijelu uži nego što je bio, a prema gornjem dijelu i dalje mi je izgledao isto. Objasnila je da je do ove spoznaje došla tako što vodi psa na povodcu koji je dug otprilike 1 metar i da uvijek šetaju utabanim putem, te kada bi išli putem povodac bi bio zategnut, a i pas i ona su stajali na utabanom putu, međutim tog jutra, povodac je bio opušten, a pas je hodao po zemljanom i uzoranom dijelu, dakle nije put bio utaban kao ranije, pa je po tome zaključila da je dosta sužen, odnosno da je u tom dijelu uzora. Posebno upitana je li vidjela jednu ili više osoba koja je frezala u vinogradu navela je da je vidjela jednu osobu, ali sa dna ulice nije mogla vidjeti je li mlad, star i kako izgleda. Ovo da se dogodilo krajem veljače 2024. god.

16.1. Svjedokinja je dakle vidjela osobe koje su radile, frezale, u vinogradu na čest. zem. [katastarska čestica], s tim da je specificirala da je vidjela da freza samo jedna osoba, ali nije vidjela je li mlad ili star, uopće kako izgleda, jer to nije mogla vidjeti sa dna u lice. Nakon ovog "frezana" kada je idući put išla putem da je uočila da je sužen i u dijelu uzoran. Iz njenog iskaza se može zaključiti da je put u jednom dijelu uzoran i time sužen, ali ne i tko je to napravio.

17. Svjedok FN, sin tužitelja iskazao je da krajem veljače 2024. god. vidio da je put uz rub uzoran pa sam otišao pogledati i vidio da je dosta sužen ali nepravilno, da ide iz užeg u šire, te je tada naišla susjeda VN pa mu je i ona komentirala kakao je taj put na mjestu uzoran i sužen jer je očito i ona primijetila istu stvar, nakon čega je sa ocem pomoću konopa izmjerio suženje. Ovaj put da je je "otvorio" njegov otac kada se podijelio sa svojim bratom, te su tim putem normalno prolazili svi iz okolice. Posebno upitan je li osobno vidio nekoga da freza vinograd uz predmetni put te nedjelje, odgovorio ej da nije, da je već bilo uzorano kada je on to primijetio. Iskazao je da susjed DN i sin uglavnom obrađuju taj vinograd.

17.1. U bitnome ni ovaj svjedok nije vidio tko je konkretno "frezao", dakle uzorao dio predmetnog puta, osim što zna da vinograd u međašu s putem obrađuju tuženik i njegov sin.

18. U svom iskazu tužitelj je naveo da ga je sin obavijestio da "su prešli oranjem na njihovu stranu", nakon čega su konopom to izmjerili. Naveo je da nije vidio tko je frezao i uzorao dio puta već ga je sin obavijestio, a on da slabo izlazi zbog bolesti. Inače da vinograd obrađuju tuženik i njegov sin R.

19. Saslušan je i tuženik koji je naveo da su na svojoj parceli posadili vinograd i njegov sin ga je frezao, on nije, a da nije frezao ni ovom prigodom prošle godine, jer ga bole noge i ne može toliko raditi u vinogradu već samo ako treba što pomoći sa traktorom gdje može sjediti. Upitan, zna li dokle je sin inače frezao u vinogradu obzirom je naveo da nije bilo međaša, odgovorio je da kada su posadili vinograd sin je ostavio jedan dio uz vinograd koji može "proći uzgor i nizdol" i da nisu nikada frezali njegov put (tužiteljev) nego do tog dijela što je sin ostavio uz posađeni vinograd uz lozu. Vinograd da glasi na njegovog sina R.

20. Iz iskaza svjedoka i stranaka zaključuje se da nitko nije vidio tuženika da ore, freza ili na bilo koji način zadire u sporni put, odnosno da nitko nije vidio tko je to učinio. Tuženik je naveo da je njegov sin frezao vinograd, da mu on ponekad pomaže sa traktorom, a da su uvijek frezali do puta, idući po jednom dijelu kojeg je sin ostavio između vinograda i puta baš kako bi istim mogao ići sa frezom.

21. Treba reći da se radi o uskoj površini, od 20 do 80 cm, što je moguće i vrlo vjerojatno daje nastalo slučajno, kada je frezajući zahvatio malo više od "onog ostavljenog dijela uz put".

22. Odredbom članka 441. ZPP-a propisano kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. U pogledu potrebe postojanja svijesti da se smeta tuđi posjed, a kako bi se pružila posjedovna zaštita osobi koja je u posjedu u našem pravu niti svijest o smetanju posjeda (animus turbandi) više nije pravno relevantna. Naime posjed se smeta svakim činom kojim je posjednik spriječen da istim raspolaže po svojoj volji, neovisno o tome postoji li o tome svijest kod onoga koji čini smetanje posjeda.

23. Također, pasivno je legitimirana u parnici zbog smetanja posjeda svaka osoba koja je posjedniku oduzela posjed (ili ga uznemiravala) tj. koji je izvršio čin smetanja pa tako i ona koja je radila po nečijem nalogu ili za njega.

23.1. Time što tužitelj, pa ni svjedoci nisu vidjeli tuženika kako bi neposredno počinio čin smetanja posjeda, ne govori o nedostatku pasivne legitimacije na njegovoj strani. Naime, čak i u situaciji da je utuženi čin počinio neposredno njegov sin, tuženik bi mogao biti pasivno legitimiran jer je u parnici za smetanje posjeda psivno legitimirana svaka osoba koja je posjedniku oduzela posjed (ili ga uznemiravala), pa tako i ona koja je radeći po tom nalogu neposredno izvršila čin smetanja posjeda ili u čiju je korist smetanje izvršeno ako se nije ogradila od toga. Tuženik, navodeći da njegov sin freza vinograd, a on pomaže na traktoru, nije se ogradio od toga da sin nije radio po njegovom nalogu ili za njega, dok je pitanje vlasništva u parnici za smetanje posjeda irelevantno, pa u tom smislu nije važno ni tko je vlasnik vinograda, tuženik ili njegov sin.

24. Međutim, Sporno je, je li tužitelj bio u posljednjem mirnom posjedu predmetnog dijela nekretnine ( puta) i da li mu posljedično tome pripada pravo na ovu posjedovnu zaštitu utemeljenu na odredbi čl. 21. st. 1. i čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

25 Tužitelj je u svom iskazu naveo da predmetnim putem prolazi kada ide u dućan ili kada ide obrađivati masline na svojoj parceli, ali da zbog bolesti ne izlazi često iz kuće. Svjedokinja, susjeda VN kazala je da se tim putem služe svi iz susjedstva, konkretno upitana da li tužitelj prolazi putem, odgovorila je da prolazi, ali ne samo on, "tuda prolaze mnogi, ljudi i susjedi kada idu npr. u crkvu ili negdje drugo. To je put kojim je svatko mogao proći.".

26. Dakle, u parnici za smetanje posjeda neovisno o tome što tužitelju kao vlasniku nekretnine pripada pravo na posjed iste, posjedovna zaštita pruža se prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju. Odredbom članka 10. stavak 1. ZV- a propisano je: " Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.". Posjed (faktična vlast) stvari nije pitanje subjektivnog stava osobe prema stvari već njezinog objektivnog postojanje kao činjenice u stvarnosti.

27. Bez obzira što se ne radi o javnoj cesti, betoniranom ili asfaltiranom putu, već o utabanom zemljanom putu, proizlazi očitim da je to javni put kojim su prolazili mještani, dakle nije korišten kao dvorište tužitelja odnosno dio njegova maslinika, kao i da nitko nije pitao niti tražio suglasnost tužitelja za prolaz, što proizlazi iz iskaza svjedokinje. To je put koji povezuje gornje kuće i parcele sa glavnom javnom cestom, a za parnicu smetanja posjeda nije odlučno što isti prolazi nekretninom u vlasništvu tužitelja ni što je on taj put "probio".

28. Slijedom navedenog ne može se zaključiti da je tužitelj posljednji mirni posjednik u tužbenom zahtjevu opisanog puta kao dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da bi mu se mogla pružiti posjedovna zaštita u smislu naprijed citiranih zakonskih odredbi.

29. Obzirom na navedeno tužbeni zahtjev je odbijen i odlučeno je kao u izreci rješenja.

30. Tuženiku su temeljem odredbi čl. 154. i 155. ZPP-a, te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za cijeli prvostupanjski postupak u vidu jednokratne nagrade u iznosu od 250 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura koliko iznosi vrijednost boda daje 500,00 eura.

U Splitu, 13. listopada 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka istog ( čl. 335. ZPP-a).

Rješenje će biti istaknuto na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis rješenja stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika