REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-688/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Mirjani Šebalj Meglajec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice-predlagateljice osiguranja ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ani Barnjak Bagarić, odvjetnici u Makarskoj, protiv tuženica-protivnica osiguranja pod 1. BĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. FĐ iz [adresa] (ranije [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnicima iz OD Ljubičić-Vrdoljak&Partneri d.o.o. iz Splita, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi tuženica-protivnica osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, od 11. srpnja 2025., poslovni broj: P-469/2023-40, 13. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tuženica-protivnica osiguranja BĐ i FĐ, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj, od 11. srpnja 2025., poslovni broj: P-469/2023-40.

II Tužiteljica-predlagateljica osiguranja odbija se sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice i predlagateljice osiguranja ĆĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prema protivnicama osiguranja i tuženicama pod 1. BĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2. FĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], određuje se

P R I V R E M E N A M J E R A

1. Zabranjuje se tuženicama pod 1. BĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2. FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da osobno i putem trećih osoba izvode bilo kakve građevinske i/ili druge radove (radnje) na čestici zemlje [katastarska čestica] ([adresa], dvorište), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-[adresa], ukupne zemljišnoknjižne površine 23 m2, sve pod prijetnjom izricanja novčanih kazni svakoj od tuženica u iznosima od po 3.980,00 EUR.

2. Ako se tužene 1. BĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i pod 2. FĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i nakon donošenja ovog rješenja budu ponašale suprotno svojoj obvezi, sud će na prijedlog tužiteljice izreći novčanu kaznu kojom je zaprijetio i zaprijetiti novom novčanom kaznom.

3. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Makarskoj pod poslovnim brojem: P-469/2023 ili drukčije odluke suda.

II. Nalog i ovlaštenje iz toč. I. izreke ovog rješenja smatra se provedenim danom dostave ovog rješenja strankama (čl. 347. st. 3. OZ-a).

III. Protivnice osiguranja odgovaraju predlagateljici osiguranja za štetu koja bi joj mogla biti nanijeta time što su protivnice osiguranja, a nakon dostave ove privremene mjere, postupile protivno zabrani navedenoj u toč. I.1.) izreke rješenja.(čl. 347. st.5. OZ-a).

IV. Žalba ne zadržava izvršenje ovog rješenja.

V. Nalaže se protivnicama osiguranja u roku od 15 dana naknaditi predlagateljici osiguranja nastali trošak povodom postupka radi određivanja privremene mjere u iznosu od 300,00 EUR.“

2. Protiv navedenog rješenja tuženice-protivnice osiguranja pravovremeno su podnijele žalbu zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. -3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22; - dalje: ZPP).

2.1. U žalbi navode da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8. ZPP-a, da nije savjesno i brižljivo ocijenio dokaze koje je izveo, da je pogrešno primijenio pravilo o teretu dokazivanja propisano odredbom članka 219. te članka 221. ZPP-a, da je počinio povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, te da žalbu izjavljuju i iz osnova navedenih u odredbi članka 355. i 356. ZPP-a.

2.2. Ističu da je riječ o postupku radi utvrđenja prava vlasništva na temelju činjenica koje tužiteljica u tužbi navodi, da tužiteljica tijekom postupka nije zahtijevala da se donese privremena mjera, te da je sud zaključio raspravljanje u predmetu i da je trebao donijeti presudu, da bi na temelju prijedloga tužiteljice podnesenog 10. srpnja 2025., dana 11. srpnja 2025. donio privremenu mjeru, bez da je prethodno preotvorio raspravljanje ili im dostavio navedeni podnesak tužiteljice. Ukazuju na potrebu utvrđenja bitnih pretpostavki za određenje privremene mjere, objektivnih i konkretnih subjektivnih, da prijedlog mora biti u vezi s predmetom spora što u konkretnom nije slučaj, da radove ne obavljaju na predmetnoj čkbr. [katastarska čestica], nego isključivo na susjednom zemljištu u svom vlasništvu, da između lokacije koja je predmet spora i lokacije predmetnih radova postoji znatna visinska razlika preko 4 metra pa da radovi koji se obavljaju ne mogu prouzročiti nikakvu štetu na nekretnini koja je predmet postupka pri čemu da tužiteljica nije pružila konkretan dokaz o bilo kakvoj šteti ili smetnji koja bi joj nastala uslijed radova, da se građevinska dozvola ne odnosi na česticu 120/9, već na susjednu česticu, dakle da radove obavljaju na čestici u svom vlasništvu i da istima ne mogu prouzročiti štetu tužiteljici koja nije dokazala da trpi bilo kakvu realnu štetu. Nadalje navode da je pobijana odluka donesena nakon zaključenja glavne rasprave, bez kontradiktornosti, bez da im je dostavljen prijedlog na očitovanje i bez održavanja rasprave, što predstavlja kršenje načela parničnog postupka jer da im je oduzeta mogućnost raspravljanja pred sudom, a time i povrijeđeno pravo na kontradiktorni postupak i pravo na pravično suđenje, da je došlo do povrede načela ravnopravnosti stranaka, pa sumirajući navedene pravne razloge da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu članaka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a time što je poslije zaključenja glavne rasprave i bez da im je dostavio na očitovanje podnesak tužiteljice donio odluku o privremenoj mjeri.

2.3. Predlažu da se žalba usvoji, preinači pobijano rješenje te odbije prijedlog za određivanje privremene mjere, podredno da se pobijano rješenje ukine. Trošak ne traže.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica-predlagateljica osiguranja protivi se navodima žalbe kao neosnovanim.

3.1. Navodi da se građevinski radovi navedeni u prijedlogu za osiguranje i to postavljanje pet metalnih lajsni ili kutnih profila za suhu gradnju, ugradnja cijevi za vodu sa slavinom na njezin ogradni zid (sa zapadne strane) na granici sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, te angažiranje radnika da bojaju navedeni zid sa te strane, vrše na dijelu koji predstavlja predmet spora tj. na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], što da je vidljivo iz fotografija priloženih uz prijedlog, te da je predmet spora utvrđen prilikom očevida na licu na mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka, a proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka, tako da je netočna tvrdnja protivnika osiguranja da radove ne izvode na čkbr. [katastarska čestica]. Ističe i da je nesporno susjeda tj. da njeno dvorište graniči sa nekretninom tuženika, te da su ona i suprug MĐ s jedne strane, te tužena pod 1. i njen suprug ČĐ (pok. otac tužene pod 2.) s druge strane, potpisali skicu lica mjesta sporazumno utvrđene međe na kojoj su jasno označene obiteljska kuća i konoba ČĐ i BĐ (oca i maćehe tužene pod 2.) na kojoj je navedeno da među predstavlja kameno-betonski zid koji pripada [adresa], te da planirani građevinski zahvat tužene pod 2. tj. njena planirana građevinska čestica koju čine čkbr. [katastarska čestica], seže do kameno-betonskog zida koji pripada predmetnoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa].

3.2. Predlaže da se žalba odbije i potvrdi prvostupanjsko rješenje. Traži trošak sastava odgovora na žalbu i sudske pristojbe za odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitivanjem pobijanog rješenja ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP- a, na koje pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2., u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22; - dalje: OZ).

5.1. Suprotno žalbenim navodima tuženica-protivnica osiguranja, pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječni dokazima provedenim u postupku, te se može sa sigurnošću ispitati tako da nije počinjena niti bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbi. Prvostupanjski sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odredio predloženu privremenu mjeru, osim što se vezano za vrstu privremene mjere pogrešno pozvao na odredbu članka 347. stavka 1. točke 9. OZ-a, što u konačnici nije od značaja jer sadržaj određene privremene mjere odgovara vrsti mjere propisanoj odredbom istog članka točke 6. OZ-a, pa je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o prijedlogu za osiguranje.

5.2. Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda u bitnom imaju osnovu u sadržaju dokaza provedenih u postupku, koje dokaze je taj sud pravilno ocijenio u skladu s člankom 8. ZPP-a i o čemu pobijano rješenje sadrži jasne i prihvatljive razloge. Sukladno članku 219. stavka 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a u smislu članka 221.a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Imajući u vidu rezultate dokaznog postupka, prema stavu ovog suda tužiteljica-predlagateljica osiguranja učinila je vjerojatnim odlučne činjenice za određivanje privremene mjere.

5.3. Prvostupanjski sud je o prijedlogu odlučio bez održavanja ročišta i bez da je tuženicama-protivnicama osiguranja dostavio na očitovanje prijedlog za određivanje privremene mjere, čime nije počinio bitnu povredu iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a, niti povrede postupka osiguranja budući da sadržaj prijedloga za određivanje privremene mjere i dokumentacija koja priliježe spisu daju dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke.

5.3.1. Naime članak 284. stavka 2. ZPP-a ne propisuje obvezu zakazivanja ročišta u slučaju odlučivanja o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom, već je određivanje ročišta u tom slučaju propisano fakultativno te je sud ovlašten odlučiti o prijedlogu i bez održavanja ročišta. Odredbama OZ-a kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti je obveza suda održati ročište, obzirom da je člankom 7. stavka 1. OZ-a propisano da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa na temelju podnesaka i drugih pismena, a stavkom 2. istog članka, da sud održava ročište kad je to tim zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito.

5.3.2. Uzimajući u obzir naprijed navedeno i okolnosti konkretnog slučaja prema mišljenju ovog suda tuženicama-protivnicama osiguranja nije povrijeđeno pravo na kontradiktorni postupak, niti pravo na pravično suđenje, obzirom da održavanje ročišta nije bilo svrhovito, pri čemu se ističe da se prilikom donošenja rješenja o privremenoj mjeri treba imati u vidu načelo hitnosti propisano člankom 13. stavka 1. OZ-a i načelo ekonomičnosti propisano člankom 10. stavka 1. ZPP-a.

6. Uvidom u spis predmeta prvostupanjskog suda utvrđeno je:

- da je tužiteljica podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva (predmet poslovni broj: P-469/2023), na čkbr. [katastarska čestica] ukupne površine 23 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-[adresa], koja nekretnina graniči sa nekretninom tuženika,

- da se tužbeni zahtjev između ostalog temelji na skici lica mjesta sporazumno utvrđene međe (u mjerilu 1:250), ovjerene 23. svibnja 2006. od Javnog bilježnika Ante Barbića iz [adresa] pod brojem: OV-6925-6928/06, potpisane od tužiteljice i njezinog sada pok. supruga DĐ s jedne strane, te tužene pod 1. i njezinog supruga CĐ (pok. otac tužene pod 2.) s druge strane, na kojoj skici su označene obiteljska kuća i konoba ČĐ i BĐ (oca i maćehe tužene pod 2.) i na kojoj je navedeno da među predstavlja kameno-betonski zid koji pripada [adresa], a koji se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar,

- da su kameno-betonski zid prije više od 40 godina izgradili tužiteljica i njezin sada pok. suprug MĐ, te da pripada Ć (odnosno tužiteljici), iskazali su u postupku saslušani svjedoci (osim svjedoka OĐ, supruga 2. tužene, čijem iskazu kao neobjektivnom, prvostupanjski sud nije poklonio vjeru),

- da je predmet spora odnosno čkbr. [katastarska čestica] u površini od 23 m2 k. o. [katastarska općina]-[adresa], sud utvrdio očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka kojom prilikom je utvrđeno da se sa zapadne strane navedenog zida nalazi građevinska čestica tuženika (koju čine čkbr. [katastarska čestica]) koja seže do kameno-betonskog zida koji pripada čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa],

- da su tuženici nakon zaključenja glavne rasprave u predmetu poslovni broj: P- 469/2023, na zapadnoj strani kameno-betonskog zida postavili pet metalnih lajsni ili kutnih profila za suhu gradnju, ugradili cijev za vodu sa slavinom, te angažirali radnike da bojaju zid sa te strane,

- da su u više navrata zbog radnji tuženica a po pozivu tužiteljice, intervenirali djelatnici ..., i to 13. lipnja 2023. (zbog uklanjanja metalne mrežaste ograde dužine 5-6 metara koja je bila pričvršćena za betonski zid u dvorištu tužiteljice), 10. travnja 2025. (zbog penjanja po betonskom zidu tužiteljice), 10. srpnja 2025. zbog postavljanja pet metalnih lajsni ili kutnih profila za suhu gradnju, ugradnje cijevi za vodu sa slavinom na zid sa zapadne strane na granici sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], te angažiranja radnika da bojaju zid sa te strane, što je razvidno iz pet fotografija dostavljenih uz prijedlog, a 12. srpnja 2025. i komunalno redarstvo (zbog nastavka radova na zidu) koje je utvrdilo elemente prekršaja tuženika zbog kršenja Odluke o javnom redu i miru Grada [adresa].

6.1. Sporno je jesu li ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere.

7. Prema odredbi članka 341. stavka 1. OZ-a privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

8. Privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine dopušteno je odrediti na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog ili kojeg drugog zakona, pri čemu ona mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja, tj. da sadržaj sredstava i predmeta osiguranja bude podoban za osiguranje konkretne nenovčane tražbine.

9. Pravilnom primjenom materijalnog prava prvostupanjski sud je svoju odluku donio u smislu odredbe članka 346. OZ-a kojom je u stavku 1. propisano da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, pod uvjetom da pored toga (kumulativno) učini vjerojatnim (alternativno): 1) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2) da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a stavkom 2. propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi bez predložene mjere protivnik pretrpio samo neznatnu štetu (članak 346. stavka 2. u vezi s člankom 344. stavka 2. OZ-a).

10. Prvostupanjski sud pravilno je zaključio, a protivno stajalištu tuženica-protivnica osiguranja, da se privremena mjera može odrediti i u odnosu na buduće tražbine (obzirom da predmet poslovni broj: P-469/2023, još nije pravomoćno okončan), da je dopušteno odrediti je na sredstvima predviđenim odredbama Ovršnog zakona ili kojeg drugog zakona, da ista mora biti takvog sadržaja da se njome može postići svrha osiguranja (zabrana radova na čkbr [katastarska čestica] radi sprječavanja promjena postojećeg stanja kameno-betonskog zida), da sadržaj sredstava i predmeta osiguranja mora biti podoban za osiguranje konkretne nenovčane tražbine, što je u ovom slučaju tražbina usmjerena na utvrđenje prava vlasništva na čkbr. [katastarska čestica] u površini od 23 m2 u k. o. [katastarska općina]-[adresa], s kojom je u vezi prijedlog za osiguranje. Da je tužiteljica- predlagateljica osiguranja dokazala do razine vjerojatnosti postojanja navedene nenovčane tražbine, odnosno postojanje kumulativno ispunjenih i objektivne i subjektivnih pretpostavki za određivanje predložene privremene mjere, prvostupanjski sud je iznio valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud.

10.1. Ovdje valja napomenuti i da opasnost u smislu odredbe članka 346. OZ-a znači svjesno poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine, koje moraju stvarno ugrožavati buduće ostvarenje tražbine predlagatelja tražbine, pa ukoliko tuženice-protivnice osiguranja sporne radove ne obavljaju na čkbr. [katastarska čestica] kako to tvrde u žalbi, onda zbog određivanja predložene privremene mjere, neće trpjeti nikakvu štetu, a kamoli neznatnu štetu (članak 346. stavka 2. u vezi s člankom 344. stavka 2. OZ-a).

11. Obzirom da navedena zakonska odredba članka 346. OZ-a ne govori o izvjesno dokazanoj vjerojatnosti postojanja tražbine, već samo o vjerojatnosti postojanja tražbine za koju je u sudskoj praksi zauzeto stajalište da je dovoljan dokaz za postojanje tražbine podnesena tužba kojom se traži ostvarenje te tražbine, neosnovano tuženice-protivnice osiguranja navode da nema osnove za određivanje predložene privremene mjere jer da ista nema veze s predmetom spora to obzirom da je predmet spora u parnici poslovni broj: P-469/2023, utvrđivanje prava vlasništva upravo na čestici na kojoj je sagrađen kameno-betonski zid (čkbr. [katastarska čestica]), koji su vjerojatno sagradili tužiteljica-predlagateljica osiguranja i njezin sada pok. suprug, a na kojem su tuženice-protivnice osiguranja 10. srpnja 2025., postavile pet metalnih lajsni ili kutnih profila za suhu gradnju, ugradile cijevi za vodu sa slavinom na zid sa zapadne strane na granici sa čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-[adresa], te angažirale radnike da bojaju zid sa te strane, što je razvidno iz pet fotografija dostavljenih uz prijedlog za osiguranje, vezano uz čega neosnovano navode i da tužiteljica-predlagateljica osiguranja nije dokazala opasnost da će se uslijed daljnjih radova na tom zidu izmijeniti postojeće stanje stvari i time otežati ostvarenje tražbine predlagateljice. Napose se ističe da je uz navedeno tužiteljica-predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom i opasnost da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje, to zbog očite upornosti tuženica-protivnica osiguranja u obavljanju radova kojima zadiru i u spornu nekretninu, jer da tome nije tako, predlagateljica ne bi u nekoliko navrata zatražila intervenciju policije.

11.1. Vezano uz navedeno, ističe se da predlagateljica osiguranja nije morala učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti jer ta subjektivna pretpostavka u konkretnom slučaju nije od značaja za osnovanost određene privremene mjere, to zbog razloga ranije obrazloženih, odnosno obzirom da je učinila vjerojatnim objektivnu pretpostavku postojanja vjerojatnosti tražbine i subjektivne pretpostavke postojanja vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječila promjena postojećeg stanja stvari (kameno-betonskog zida) i da bi se spriječilo nasilje.

12. Pravilno je stoga prvostupanjski sud zaključio da su ispunjene zakonom propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere.

13. Kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavka 1. OZ-a, odlučno je kao u izreci ovoga rješenja.

14. Budući da tuženice-protivnice osiguranja u žalbi posebno ne obrazlažu žalbene razloge zbog kojih pobijaju odluku o troškovima sadržanu u točki V pobijanog rješenja, a kako na žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava drugostupanjski sud u odluci o troškovima postupka ne pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavka 2. ZPP-a), a niti su u tom dijelu počinjene bitne povrede iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, to žalba tuženica-protivnica osiguranja kojom se pobija odluka o trošku nije osnovana.

14.1. Odluka o parničnom trošku u točki V izreke rješenja sukladna je odredbi članka 155. i članka 156. stavka 1. ZPP-a, te je tužiteljici-predlagateljici osiguranja osnovano dosuđen trošak u iznosu od 300,00 eura, primjenom važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23; - dalje: OT).

15. Tužiteljica-predlagateljica osiguranja odbijena je sa zahtjevom za naknadu troška sastava odgovora na žalbu uvećan za sudsku pristojbu na odgovor na žalbu, jer isti nije bio nužan za donošenje odluke u žalbenom postupku (članak 155. stavka 1. ZPP- a u vezi s člankom 21. stavka 1. OZ-a).

Slavonski Brod, 13. listopada 2025.

Sutkinja

Mirjana Šebalj Meglajec