REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-1022/2024-7
Osijek, Vukovarska cesta 31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu Dariju Mađarošu, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Horvatić, u upravnom sporu tužiteljice ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi prava na starosnu mirovinu, 13. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 140-02/24-01/03219722009, URBROJ: 341-99-05/3-24-1662 od 28. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 140-02/24-01/03219722009, URBROJ: 341-99-05/3-24-1662 od 28. svibnja 2024. obijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 140-02/23-01/03219722009, URBROJ: 341-16-
05/3-23-31743 od 12. siječnja 2024.
1.1. Prema točki I. izreke rješenja od 12. siječnja 2024. zahtjev tužiteljice da joj se preračuna starosna mirovina odbijen je kao neosnovan, a točkom II. izreke odlučeno je da će se imenovanoj i nadalje isplaćivati starosna mirovina u dosadašnjem iznosu.
2. Tužiteljica u tužbi u bitnome navodi kako su upravna tijela pogrešno primijenila materijalno pravo. Pojašnjava kako joj je rješenjem prvostupanjskog tijela od 20. siječnja 2016. priznato pravo na starosnu mirovinu počevši od 29. prosinca 2015. i smatra da je potrebno provesti obnovu postupka u kojoj obnovi će joj se u ukupni mirovinski staž dodati i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno dijete odnosno ukupno 12 mjeseci te na temelju toga odrediti veća svota mirovine počevši od 1. prosinca 2023. Nadalje, navodi da je njen zahtjev utemeljen na članku 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'' 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22., dalje: ZOMO) i članku 127. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (''Narodne novine'' 47/09. i 110/21., dalje: ZUP). Citira članak 32. a i članak 134. ZOMO-a te članak 127. stavak 1. ZUP-a. Iz navoda tužbe proizlazi kako predlaže poništiti osporavano rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome navodi kako razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno da isti nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. S obzirom na to da je sporno pitanje vezano za primjenu materijalnog prava, a stranke nisu izričito tražile održavanje rasprave, upravni spor je riješen bez rasprave u skladu s člankom 98. točkom 4. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'' 36/24., dalje: ZUS).
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Iz dostavljenog spisa upravnog postupka proizlazi kako je tužiteljici rješenjem prvostupanjskog tijela od 20. siječnja 2016. priznato pravo na starosnu mirovinu počevši od 29. prosinca 2015.
7. Upravni postupak koji prethodio ovom sporu pokrenut je po zahtjevu tužiteljice od 29. studenoga 2023. u kojem tužiteljica traži da se u njenom slučaju primijeni članak 32.a ZOMO-a i da joj se preračuna postojeća starosna mirovina na osnovi dodatnog staža za dvoje djece.
8. Člankom 32.a stavku 1. ZOMO-a propisano je da se roditelju - majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu prema ovome Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.
9. Navedena zakonska odredba dodana je u ZOMO člankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'' 115/18.) te je stupila na snagu 1. siječnja 2019.
9.1. Ovaj Sud prihvaća stav tuženika prema kojem zakonsko uređenje dodatnog staža prema članku 32.a ZOMO-a ne daje osnove za retroaktivno tumačenje odnosno da predmetno pravo mogu ostvariti, osim korisnika koji pravo na mirovinu ostvaruju ili im se mirovina određuje od 1. siječnja 2019., i korisnici kojima je pravo na mirovinu priznato do 31. prosinca 2018.
9.2. Prema mišljenju ovoga Suda, a kako je to već i izneseno u obrazloženu presude ovoga Suda poslovni broj Us I-541/2020-9 od 23. lipnja 2021., cilj zakonske odredbe je smanjiti jaz u visini mirovina između žena i muškaraca, do čega između ostaloga, dovodi činjenica da su žene u određenom razdoblju radnog vijeka posvećene brizi o djeci. Drugim riječima, svrha uvođenja dodatnog staža stvara preduvjet da se smanji razlika u visini mirovina između budućih korisnica mirovine u odnosu na muškarce, a ne u odnosu na korisnice mirovina koje su mirovinu ostvarile do 31. prosinca 2018., odnosno u prijašnjem sustavu obračuna mirovina ili u sustavu nakon reforme 1999. godine kada je bio propisan drugačiji katalog prava i načina izračuna. Naime, prema prijašnji općim mirovinskim propisima, mirovina se ostvarivala prema znatno blažim uvjetima starosne dobi i mirovinskog staža za stjecanje prava za osiguranike-žene, što ujedno i znači duže korištenje prava na mirovinu.
9.3. Dakle, upravo bi primjena odredbi o dodatnom stažu na korisnice mirovina ostvarene do 31. prosinca 2018., kojima je mirovina određena prema prijašnjim propisima i na povoljniji način, dovela nove korisnice u nepovoljniji položaj.
10. Slijedom navedenoga, budući da prigovori tužiteljice nisu osnovani, Sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim te je u skladu s odredbom članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci ove presude.
U Osijeku 13. listopada 2025.
Sudac
Dario Mađaroš
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome Sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu.
Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
1. Tužiteljici
2. Tuženiku
3. U spis
