REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3, 10 000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-2196/2025-2

( ranije: Ovr-2771/2016)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu po sutkinji tog suda Marini Nikolić, na prijedlog sudske savjetnice Lane Radišić Kolak, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, Zagreb, OIB: 02535697732, koju zastupa punomoćnik Andrej Šooš Maceljski, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & Partneri d.o.o., Zagreb, Trg žrtava fašizma 6, protiv ovršenice EŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Dejanu Uljareviću, odvjetniku u Zagrebu, Nikole Jurišića 2, radi ovrhe, 13. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Djelomično se odbacuje žalba ovršenice od 14. travnja 2021. izjavljena protiv rješenja o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovr-2771/2016 od 12. listopada 2016. u dijelu u kojem je ista izjavljena iz žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 - dalje: OZ).

II. Upućuje se ovršenica da, u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovr-2771/2016 od 12. listopada 2016., nedopuštenom zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ.

III. Odbija se prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe od 14. travnja 2021. kao neosnovan.

IV. Obustavlja se ovrha određena rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj Ovr-2771/2016 od 12. listopada 2016. u odnosu na suvlasnički dio nekretnine u vlasništvu ovršenice EŠ i to na ½ dijela stana broj 42 - dvosobni stan s nusprostorijama na četvrtom katu, površine 68,15 čm, ulaz broj 4, [adresa] (E-67) koji poseban dio je neodvojivo povezan s vlasništvom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa],4,6,8,10, površine 2107 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] te se ukidaju sve provedene ovršne radnje.

V. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda po pravomoćnosti ovog rješenja provesti upis brisanja zabilježbe ovrhe upisane pod poslovni broj Z- 22971/2016 na suvlasničkom dijelu nekretnine u vlasništvu ovršenice EŠ i to na ½ dijela stana broj 42 - dvosobni stan s nusprostorijama na četvrtom katu, površine 68,15 čm, ulaz broj 4, [adresa] (E-67) koji poseban dio je neodvojivo povezan s vlasništvom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa],4,6,8,10, površine 2107 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

VI. Temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-2771/16 od 12. listopada 2016., radi osiguranja novčane

tražbine

u

iznosu

od

617,82

EUR

(šestosedamnaesteuraiosamdesetdvacenta) sa zateznim kamatama tekućim od 12. listopada 2016. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena,a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, određuje se

o s i g u r a n j e

uknjižbom založnog prava na suvlasničkom dijelu nekretnine u vlasništvu ovršenice EŠ i to na 1/2 dijela stana broj 42 - dvosobni stan s nusprostorijama na četvrtom katu, površine 68,15 čm, ulaz broj 4, [adresa] (E-67) koji poseban dio je neodvojivo povezan s vlasništvom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa],4,6,8,10, površine 2107 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za korist ovrhovoditelja Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, Zagreb, OIB: 02535697732.

VII. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda da po pravomoćnosti ovog rješenja provede uknjižbu založnog prava na suvlasničkom dijelu nekretnine navedene u točki VI. izreke s prednosnim redom Z-22971/2016.

VIII. Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti će se ovršivost

tražbine radi čijeg je osiguranja uknjižba određena.

IX. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti tražbine imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr- 2771/16 od 12. listopada 2016. određena je ovrha radi namirenja novčanog potraživanja ovrhovoditelja na nekretnini TŠ u ½ dijela i ovršenice u ½ dijela i to stan broj 42 - dvosobni stan s nusprostorijama na četvrtom katu, površine 68,15 čm, ulaz broj 4, [adresa] (E-67) koji poseban dio je neodvojivo povezan s vlasništvom nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa],4,6,8,10, površine 2107 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđivanjem vrijednosti i prodajom nekretnine te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

2. Zaključkom ovog suda od 4. listopada 2017. razdvojen je ovaj ovršni postupak na način da je u odnosu na ½ dijela prethodno opisane nekretnine u vlasništvu TŠ otvoren predmet pod novim poslovnim brojem (Ovr-2146/2017) dok je u odnosu na ½ dijela predmetne nekretnine u vlasništvu ovršenice postupak nastavljen pod gornjim poslovnim brojem.

3. Zaključkom o prodaji poslovni broj Ovr-2771/2016-34 od 15. veljače 2021. određena je prodaja predmetne nekretnine ovršenice na elektroničkoj javnoj dražbi koju provodi Financijska agencija.

4. Ovršenica je dana 14. travnja 2021. podnijela žalbu protiv rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-2771/16 od 12. listopada 2016., pozivajući se na razloge propisane čl. 50. st. 1. toč. 1., 2., 9. i 10. OZ te je istaknula prigovor prava na dom. Uz žalbu od 14. travnja 2021. ovršenica je podnijela i prijedlog za odgodu ovrhe u ovoj pravnoj stvari.

5. Zaključkom ovog suda od 19. travnja 2021. žalba ovršenice i prijedlog za odgodu dostavljeni su ovrhovoditelju na očitovanje. Podneskom od 27. travnja 2021. ovrhovoditelj je u bitnome naveo kako se u cijelosti protivi žalbenim navodima te je predložio istu odbaciti budući da ovršenica nije navela nijedan razlog zbog kojeg navode na koje se poziva nije mogla istaknuti u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, s tim da u odnosu na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. to. 1. i 2. žalba nakon proteka roka nije dopuštena. Osim toga, ovrhovoditelj je naveo kako je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe u cijelosti neosnovan te isključivo usmjeren na odugovlačenje postupka.

6. Prije svega treba navesti kako iz spisa predmeta proizlazi da je predmetno rješenje o ovrsi ovršenica zaprimila 16. ožujka 2017. te je isto postalo pravomoćno 25. ožujka 2017., (list 2) pa kako je ovršenica podnijela žalbu 14. travnja 2021., to je sud utvrdio da podnesena žalba predstavlja žalbu nakon proteka roka u smislu čl. 53. OZ.

7. Odredbom čl. 53. st. 1. OZ propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. OZ podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Osim toga, odredbom čl. 53. st. 3. OZ propisano je da je ovršenik je dužan u žalbi nakon proteka roka iz čl. 53. stavka 1. OZ istaknuti sve razloge iz stavka 1. istog članka OZ, koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode te je ovršenik dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi s tim da je odredbom čl. 53. st. 4. OZ propisano da u slučaju ako ovršenik ne postupi sukladno stavku čl. 53. 3. OZ ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu.

8. Iz prethodno navedenog proizlazi da se žalba protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka za njezino izjavljivanje može podnijeti isključivo iz taksativno propisanih razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točke 9. do 11. OZ s tim da je prilikom podnošenja takve žalbe podnositelj dužan navesti razloge zbog kojih iste nije mogao istaknuti u redovnom žalbenom roku. Osim toga, u slučaju ako podnositelj ne postupi na opisani način, sud će odbaciti podnesenu žalbu.

9. Ovršenica se u žalbi poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 2., 9. i 10. OZ te ističe da se ovaj ovršni postupak vodi protupravno budući da je dugovanje po predmetnom kreditu uredno podmireno jer je u razdoblju od 2008. do 2021. na ime predmetnog kredita uplaćen iznos od 203.546,00 kn, a u prilogu kao dokaz prethodno navedenom dostavlja izvadak isplatne liste Bolnice Sestara Milosrdnica (list 132-135 spisa) Također ovršenica ističe i da je u razdoblju od 2003. do 2008. uplaćeno još sigurno 100,000,00 kn. Podneskom od 30. travnja 2021. ovršenica je dostavila pregled uplata po kreditu Privredne banke d.d. za razdoblje od 2003. -2016. (list 150-152 spisa). Nadalje, ovršenica ističe da izvadak iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja nije ovršna isprava, da ovrhovoditelj ne može istovremeno voditi ovršni postupak i primati uplate na ime kredita, kao i da ne postoje formalni uvjeti za postupanje po zaključku o prodaji jer spisu ne prileži rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-2771/16 od 12. listopada 2016. te klauzula pravomoćnosti i ovršnosti izdana u vezi navedenog rješenja o ovrsi.

10. Prije svega valja navesti da žalba ovršenice u dijelu u kojem se ista odnosi na žalbene razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 1. i 2. OZ, odnosno da isprava na temelju koje je doneseno rješenje o ovrsi nije ovršna isprava te da ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, nije dopuštena, budući da se radi o žalbenim razlozima koje nije dopušteno isticati u žalbi nakon proteka roka već jedino u redovno propisanom roku za izjavljivanje žalbe protiv rješenja ovrsi. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 53. st. 1. OZ u svezi s čl. 54. st. 3. OZ žalbu ovršenice je u tom dijelu valjalo odbaciti i odlučiti kao u toč. I. izreke. Također, u odnosu na navode o nepostojanju formalnih uvjeta za postupanje po zaključku o prodaji valja navesti da iz stanja spisa proizlazi kako je za predmetno rješenje o ovrsi iskazana klauzula pravomoćnosti i ovršnosti te ista zajedno s rješenjem prileži spisu (list 2 spisa).

11. Nadalje, žalbeni navodi ovršenice o tome kako su na ime kredita izvršene uplate te da je dugovanje po predmetnom kreditu podmireno o čemu kao dokaz dostavlja pregled uplata po kreditu na dan 2. travnja 2021. (list 132-135 i list 150-153 spisa) sadržajno predstavljaju žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ.

12. Sijedom navedenog, imajući u vidu da iz dostavljenih pregleda uplata te isplatih lista proizlazi kako se uplate odnose između ostalog i na razdoblje nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi budući da se radi o razdoblju od 2003. do 2021. godine (list 132-135 i list 150-153 spisa), pa kako se ovrhovoditelj u cijelosti protivi svim žalbenim navodima, a nije bilo mjesta postupanju ovog suda sukladno članku 55. stavku 2. OZ budući da ovršenica nije na propisan način dokazale osnovanost istih, to se u konkretnom slučaju sporne činjenice imaju utvrditi u kontradiktornom postupku, slijedom čega je odlučujući o žalbi ovršenice u dijelu koji se odnosi na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ, sukladno članku 55. stavku 1. OZ, valjalo uputiti ovršenicu u parnicu te odlučiti kao u toč. II. izreke.

13. U odnosu na isticanje prigovora prava na doma treba navesti kako je Zaključkom usvojenim na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske Posl. br. Su IV – 184/2024 održanog 14. lipnja 2024. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem se prigovor prava na dom može istaknuti najkasnije u žalbi protiv rješenja ovrsi, osim ako ga iz opravdanih razloga ovršenik do tada nije mogao istaknuti. S obzirom na to da ovršenica nije navela nijedan razlog koji bi upućivao na to da se radi o prigovoru koji nije mogla istaknuti u redovnoj žalbi protiv rješenja o ovrsi, sud je utvrdio kako isti nije dopušteno iznositi u ovoj fazi postupka. (isto pravno shvaćanje zauzeo je i Županijski sud u Velikoj Gorici, rješenje posl. br. Gž Ovr-226/2022 od 3. ožujka 2023.) Pri tome posebno valja uzeti u obzir da je ovršenica kao založni dužnik i vlasnik predmetne nekretnine prilikom sklapanja Ugovora o kreditu od 6. lipnja 2003., sklopljenog između ovrhovoditelja, kao kreditora i ZŠ kao korisnika kredita i založnog dužnika te ovršenice kao založnog dužnika solemniziranog kod javnog bilježnika Ljiljane Herceg Miličević, 10. lipnja 2003. poslovni broj: OU- 717/2003 (dalje: Ugovor) pristala na dobrovoljno zasnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini (upisano pod posl. br. Z-14062/03), kao i na pravne posljedice koje iz toga proizlaze. Drugim riječima ovršenica je time izričito dala suglasnost za zasnivanje založnog prava i provođenje ovrhe na nekretnini radi prisilne naplate bilo koje tražbine kreditora koje mogu nastati iz Ugovora. Iz navedenih razloga, s obzirom na to da je ovršenica dopustila da se predmetna nekretnina koristi kao instrument osiguranja kredita čime je izričito pristala da se tražbina ovrhovoditelja može namiriti prodajom založene nekretnine, ovršenica u ovom ovršnom postupku nema pravo isticati prigovor prava na dom (tako i u Odluci Europskog suda za ljudska prava F. protiv Republike Hrvatske - Zahtjev br. 2545/2014. od 20.rujna 2016.).

14. Dodatno valja istaknuti da se žalbeni navodi sadrže samo paušalno pozivanje na zaštitu prava na dom prilikom čega nije naveden nijedan dokaz koji bi ukazivao na osnovanost takvog prigovora odnosno dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je nekretnina koja je predmet ovog ovršnog postupka jedina nekretnina ovršenice te da joj ista služi za stanovanje.

15. Nadalje, odredbom članka 65. stavka 1. OZ propisano je da, na prijedlog ovršenika, sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, sve uz kumulativno ispunjenje neke od pretpostavki propisanih člankom 65. stavkom 1. toč. 1.- 10. OZ.

16. Prije svega treba navesti da je neupitno da je ovršni postupak otegotan i nepovoljan za ovršenika, odnosno da u svakom ovršnom postupku, pa i u ovom, za ovršenika nastaje šteta, međutim takva šteta, prema ocjeni ovog suda, ne predstavlja nenadoknadivu štetu odnosno teško nadoknadivu štetu, već onu redovnu štetu koju ovršenik inače trpi prilikom prisilnog izvršenja njegove obveze koju nije dobrovoljno ispunio.

17. S obzirom na to da u konkretnom slučaju ovršenica u prijedlogu nije navela u čemu se sastoji kakva nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta za koju bi nastala u slučaju provedbe ovrhe, pa tako ni učinila vjerojatnim nastupanje takve štete, niti je ukazala da bi odgoda bila potrebna radi sprječavanja kakvog nasilja, to je utvrđeno kako nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe u ovom predmetu propisane čl. 65. st. 1. OZ.

18. Slijedom navedenog, prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe u ovom predmetu valjalo je primjenom odredbe čl. 65. st. 1. OZ odbiti kao neosnovan, te odlučiti kao u toč. III. izreke rješenja.

19. U spis predmeta 17. rujna 2021. zaprimljen je izvještaj Financijske agencije, Regionalnog centra Zagreb o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi KLASA: O/110- 10/21-01/406 iz kojeg proizlazi kako ni na drugoj javnoj dražbi nije prikupljena niti jedna valjana ponuda.

20. Odredbom čl. 102. st. 4. OZ propisano je da će FINA obavijestiti sud ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi valjana ponuda, te će u tom slučaju sud obustaviti.

21. Slijedom navedenog, s obzirom da nekretnina u vezi koje se vodi ovaj ovršni postupak nije prodana ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi, slijedom čega su ispunjene zakonske pretpostavke za obustavu ovrhe, valjalo je primjenom odredbe čl. 102. st. 4. OZ a u svezi s člankom 72. stavkom 6. OZ obustaviti ovrhu u ovoj pravnoj stvari i ukinuti sve provedene ovršne radnje te riješiti kao u toč. IV. izreke rješenja.

22. Budući da je ovrha u ovom predmetu obustavljena, valjalo je primjenom odredbe članka 72. stavka 6. OZ pod točkom V. izreke naložiti brisanje zabilježbe ovrhe na predmetnoj nekretnini ovršenice, po pravomoćnosti ovog rješenja, kako bi se u zemljišnim knjigama brisao učinak provedene ovršne radnje zabilježbe ovrhe.

23. Podneskom od 13. rujna 2021. ovrhovoditelj je predložio da se na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je bio predmet ovrhe , a koji nije prodan na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi, zasnuje založno pravo radi osiguranja novčane tražbine na ime troškova ovršnog postupka u iznosu od 4.655,00 kn / 617,82 EUR uz zakonsku zateznu kamatu od 12. listopada 2016. do isplate.

24. S tim u svezi valja navesti kako je odredbom čl. 102. st. 6. OZ propisano je da ovrhovoditelj može najkasnije u roku od tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe predložiti sudu da se, ako se nekretnina ne proda, u njegovu korist zasnuje založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine radi čije je naplate ovrha određena s tim da se na taj prijedlog ne plaćaju posebne pristojbe, a prednosni red takvoga založnog prava ovrhovoditelja računa se od dana stjecanja prava na namirenje (čl. 84. st. 2., čl. 114. st. 3. OZ). U vidu pravovremenosti prijedloga za osiguranja valja navesti kako iz izvještaja Financijske agencije proizlazi kako je druga elektronička javna dražba završila 15. rujna 2021., slijedom čega je utvrđeno kako je prijedlog ovrhovoditelja od 13. rujna 2021. pravovremen.

25. Dakle, s obzirom na to da je u ovom konkretnom slučaju utvrđeno kako suvlasnički dio nekretnine u vlasništvu ovršenice nije prodan niti na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi, pri čemu je ovrhovoditelj u zakonom propisanom roku predložilo da se na predmetnoj nekretnine ovršenice zasnuje založno pravo radi osiguranja tražbine na ime troškove ovršnog postupka dosuđenih ovršnom ispravom na temelju koje je određena ovrha u ovoj pravnoj stvari (rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-2771/16 od 12. listopada 2016.) valjalo je prihvatiti prijedlog ovrhovoditelja te primjenom odredbe čl. 102. st. 6. u svezi s čl. 296., čl. 297. OZ i čl. 298. st. 1. OZ, odlučiti kako je to navedeno u točki VI. do IX. izreke.

26. Također, ovrhovoditelju sukladno čl. 30. stavka 2. OZ, pripada pravo na isplatu zakonske zatezne kamate tekuće na navedeni iznos od dana donošenja odluke (12. listopada 2016. godine) do isplate i to do 31. prosinca 2022. po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08 i 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22), a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 78/15, 29/18, 126/21 114/22 i 156/22), te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23).

U Zagrebu 13. listopada 2025.

Sutkinja:

Marina Nikolić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punom.

2. Ovršeniku po pun.

3. Založnom vjerovniku – HEP TOPLINARSTVO d.o.o.

3. Zk odjel - po pravomoćnosti