Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3577/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Fresl Tomašević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Krešimiru Papcu, odvjetniku u Koprivnici, Križevačka 30, protiv tuženice ĐAB iz [adresa], zastupana po punomoćnici Anji Juršetić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Juršetić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Lovičićeva 3, radi smetanja posjeda, povodom žalbe tuženice podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Psp-8/2024-26 od 23. svibnja 2025., dana 13. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I Ukida se rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Psp-8/2024-26 od 23. svibnja 2025. u točki I i III izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem utvrđeno je da je tuženica smetala tužiteljicu u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu obiteljske kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da krovište stambenog objekta tužene u izgradnji od sjeverne strane objekata parničnih stranaka pa do južne strane, prelazi preko krovišta kuće tužiteljice, a prema skici izmjere mjerničkog vještaka u ovom predmetu, sve označeno zelenom bojom, i to od točke 1 pa preko točaka 2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 do točke 15, ukupne površine 1,69 m2, te da površina žlijeba tuženice na južnoj strani objekata parničnih stranaka prelazi na objekt u posjedu tužiteljice za 0,04 m2, u skici izmjere označeno točkom 7, 8, 9 i 10 tuženice te je tuženoj naložena uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da ukloni dio krovišta i žljeb na svom stambenom objektu sagrađenom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu gdje krovište tužene prelazi preko krovišta kuće tužiteljice, a prema skici izmjere mjerničkog vještaka u ovom predmetu, sve označeno zelenom bojom, i to od točke 1 pa preko točaka 2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 do točke 15, ukupne površine 1,69 m2, kao i da ukloni žlijeb na južnoj strani objekata parničnih stranaka koji prelazi na objekt u posjedu tužiteljice za 0,04 m2, u skici izmjere označeno točkom 7, 8, 9 i 10 te joj je zabranjeno svako takvo i slično smetanje (točka I izreke). Nadalje odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužiteljica traži utvrđenje da ju je tužena smetala u njenom zadnjem mirnom i faktičnom posjedu predmetne nekretnine na način da su se radnici angažirani od strane tužene kretali po krovištu tužiteljice (točka II izreke) te je naloženo tuženoj naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.359,56 eura sa pripadajućim zateznim kamatama tuženoj (točka III izreke).
2. Rješenje u točki I i III izreke žalbom pobija tužena zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stav. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP-a). Predlaže da sud drugog stupnja u pobijanom dijelu prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe.
3. Žalba tužene je osnovana.
4. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi je zahtjev za posjedovnu zaštitu koji tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da se nalazila u zadnjem i mirnom posjedu predmetne čestice, koji posjed joj je tuženica smetala na način da krovište stambenog objekta tužene u izgradnji od sjeverne strane objekta parničnih stranaka pa do južne strane prelazi preko krovišta kuće tužiteljice u dijelu od 1,69 m2 na skici izmjere vještaka označeno zelenom bojom te da površina žlijeba tuženice na južnoj strani objekta parničnih stranaka prelazi na objekt u posjedu tužiteljice za 0,04 m2 u skici vještaka označene točkama 7,8,9 i 10.
5. Pošavši od utvrđenja da nije sporno da je tužiteljica tužbu radi smetanja pravodobno podnijela kao i da dio novoizgrađenog krovišta kuće tuženice prelazi iznad krovišta tužiteljice. Pošavši od daljnjeg utvrđenja da se nije moglo prihvatiti kao istinitu tvrdnju tužene da su radovi izgradnje kuće tužene izvršeni zakonito prema nacrtu pravomoćne građevinske dozvolom na koji je tužiteljica dala pristanak jer iako je prije početka gradnje stambenog objekta ovlašteni inženjer geodezije izradio geodetski elaborat te iako je čestica ispravno iskolčena u skladu s utvrđenim granicama između nekretnine tužiteljice i tužene da je pripremu za izradu elaborata izvršio netko od djelatnika ovlaštenog inženjera geodezije a on da je elaborat izradio po toj pripremi s time da su potpise susjeda također prikupljali djelatnici istog koji nisu utvrdili da krovište tužene prelazi preko krovišta tužiteljice a što je sud utvrdio prilikom očevida, da činjenica što je tužiteljica dala pristanak na naprijed navedeni elaborat nije odlučna u ovoj pravnoj stvari jer je istoj na uvid dana samo skica iz koje ona, kao neuka stranka, nije mogla niti uvidjeti niti sebi predočiti činjenicu da će krovište tužene prelaziti preko njenog krovišta jer da je to uvidjela da takvo nešto sigurno ne bi potpisala sud prvog stupnja utvrdio je da je u konkretnom slučaju došlo do smetanja posjeda od strane tužene na način da dio krovišta prelazi iznad krovišta tužene jer iako tužena svojim radnjama nije doprinijela pogrešnoj izgradnji krovišta, nesporno je bila nalogodavac izvršitelju radova i kao takva je odgovara za smetanje posjeda pa tužiteljica ima pravo na zaštitu posjeda temeljem odredbe čl. 21. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV) u onom dijelu, površini i gabaritima u kojem je izvršeno smetanje posjeda posljedično čemu je tuženoj naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da ukloni dio krovišta i žljeb na svom stambenom objektu u dijelu gdje krovište prelazi preko krovišta tužiteljice.
6. Sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP, na koju određeno upire tužena u svojoj žalbi. To iz razloga što je rješenje nejasno jer ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama. U tom pogledu izostali su bilo kakvi razlozi temeljem čega sud prvog stupnja utvrđuje da je tužiteljica pravovremeno podnijela tužbu zbog smetanja posjeda. Naime, osim tog paušalnog zaključka odnosno da nije sporno da je tužena radove izvršila u srpnju 2024. što je u proturječju sa navodima tužene koja je u odgovoru na tužbu stavila prigovor prekluzije iz čega proizlazi da je između stranaka upravo sporno kada su radovi izvršeni odnosno sporno da li je od izvršenja radova odnosno saznanja o izvršenim radovima tužiteljica u roku od 30 dana pokrenula ovaj parnični postupak, sud prvog stupnja ne daje nikakve razloge temeljem čega je utvrdio kada su radovi izvršeni i kada je tužiteljica za izvršenje istih saznala. Posljedično navedenom za sada se ne može ispitati prvostupanjska odluka niti o dopuštenosti tužbe tužiteljice.
7. Pri tome valja reći da u pobijanom rješenju nedostaju jasni razlozi o tome koje je činjenice sud saslušanjem svjedoka i stranaka uopće utvrdio budući u pobijanoj odluci sud nije naveo što je iz iskaza kojeg svjedoka ili stranke utvrdio već je samo navodi u kojim dijelovima pojedinom svjedoku nije povjerio vjeru odnosno koje je iskaze prihvatio ne navodeći koje je činjenice, odlučne za primjenu materijalnog prava, utvrdio. Tako je ostalo potpuno nejasno utvrđenje suda prvog stupnja prema kojem sud nije mogao u cijelosti prihvatiti tvrdnju tužene da su izvedeni radovi na gradnji objekta tužene u cijelosti bili zakonski potkrijepljeni (pravomoćnom građevinskom dozvolom) i to iz razloga što su pripremne radnje za izradu potrebnog elaborata izvršeni po djelatnicima iz ureda ovlaštenog inženjera geodezije, koji je nakon toga elaborat sastavio, na koji tužiteljica dala suglasnost. Nije jasno jer sud prvog stupnja ne daje razloge zašto je činjenica što su pripremne radnje bile izvedene po djelatnicima ureda ovlaštenog geodeta odlučne u ovoj pravnoj stvari ako je nesporno da je prije početka gradnje stambenog objekta tužene ovlašteni inženjer geodezije izradio geodetski elaborat te ako je na elaborat tužiteljica dala suglasnost, pa time i na eventualne promjene upisane u prijavnom listu za katastar i zemljišne knjige, koju niti naknadno nije pobijala. To tim više što i vještak u svom očitovanju navodi kako je on izvršio provjeru da li krovište prelazi preko katastarske međe dok se nije upuštao u to da kontrolira da li je krovište rađeno po projektu odnosno građevinskoj dozvoli.
8. Isto tako za sada se ne može prihvatiti niti proizvoljni zaključak suda da tužiteljica kao neuka stranka nije mogla razumjeti skicu pa da samim tim da nije mogla niti uvidjeti niti sebi predočiti činjenicu da će krovište tužene prelaziti preko krovišta tužiteljice kao i zaključak da je to shvatila da zasigurno suglasnost ne bi dala jer niti za to svoje utvrđenje ne daje valjane razloge s time da zanemaruje da sama tužiteljica u svom iskazu priznaje da je dobila poziv od Grada Koprivnice kako bi izvršila uvid u skice tužene na koji se nije odazvala niti je, ako je imala pitanja ili nejasnoće, zatražila bilo kakvo pojašnjenje ili stručnu pomoć.
9. Osnovano tužena u svojoj žalbi navodi da je sud bez rezerve prihvatio očitovanje vještaka Viktora Kozjaka koji je u svom usmenom očitovanju naveo da je zabunom u vještvu bilo navedeno da je u konkretnom slučaju mjerenje vršio po GPS uređaju odnosno da je omaškom bilo propušteno navesti da je mjerenje izvršio mjernim instrumentom totalna stanica u kombinaciji sa GPS-om a upravo imajući u vidu da mjerenje GPS nije toliko točno zbog utjecaja ionosfere odnosno da uslijed primjene različitih metoda mjerenja može doći do odstupanja u rezultatima mjerenja, na što je tužena svojim primjedbama na nalaz i mišljenje vještaka i isticala, a osnovanost kojih primjedbi sud nije dovoljno detaljno ispitao.
10. Posljedično svemu navedenom sud prvog stupnja propustio je utvrditi da li je tuženica u konkretnom slučaju postupala samovlasno odnosno propustio je utvrditi sve odlučne činjenice za pravilnu primjenu odredbe čl. 22. st. 1. ZV pa je i činjenično stanje u pobijanom rješenju ostalo nepotpuno utvrđeno.
11. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu tužene, rješenje u pobijanom dijelu ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
12. Kako je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu valjalo je ukinuti i odluke o naknadi troškova postupka.
13. Odluka o troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl.166. st. 3. ZPP).
14. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti povrede koje su mu ukazane ovim rješenjem, utvrditi odlučne činjenice, za svoja utvrđenja dati valjane razloge te donijeti novu zakonitu odluku prvenstveno u pogledu dopuštenosti tužbe tužiteljice a potom ukoliko je ista pravovremena i o osnovanosti iste imajući u vidu da sud u obrazloženju odluke (čl. 338. st. 4. ZPP-a) treba izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio (čl. 8 ZPP-a) i koje je činjenice iz istih utvrdio.
U Zagrebu 13. listopada 2025
S u d a c:
Vlatka Fresl Tomašević
